Poštarina plaćena u gotovu Cena Din 2 Izlazi svakog 1. i 15. u mesecu. - Godišnja pretplata 50 Din. - Uredništvo i uprava u ORGAN JUG0SL0VENSK0G S0K0LSK0G SAVEZA % Ljubljani, Narodni dom. - Telefon nred. 2543. - Račun pošt. šted. 10.932. * Oglasi po. ceniku God* XI. Ljubljana, 15. januara 1929. Broj 2. DUŠAN M. BOGUNOVIČ (Zagreb): Šta činiti, a da ideologija i etika Sokolstva uspije?1 Sokolska četa Udrežnje — župa „Aleksa Šantić". U pomoć stradajućoj braći. Svim bratskim župama i društvima. L j u b l j a n a, 15. januara 1929. Kak« nam pričaju mali statistički pregled Jugoslo vcnskog Sokolskog Sa« ve/a od 30. juna 1928 i izveštaj brata Saveznog statističara, kojega je pod a o na odborskoj sedmci 16. decembra prošle godine, iznosi porast svijul nas ših pripadnika u prošloj godini 4641 lice'. Ovaj porast deli se tako: članovi 1267, članice 6, muški naraštaj 807, ženski naraštaj 420, muška deca 1118 i ženska deca 1023. Po toj statistici brojimo prema stanju od 30. juna 1927 (69.033) pripadnika sviju kategorija 73.674. A taj broj nije tačan, jer na te« melju statistike, objavljene u ovogo« dišnjem našem kalendaru, nisu do od« ređenog roka (20. Vlil. 1928) poslala male statistički^ izveštajc društva: žu« pa Banja Luka: Cazin, Hrv. Kostajni« ea; župa Bjelovar: Veliki Grdjcvac; župa Cetinje: Danilov grad, Hereegno« vi; župa Kragujevac: Čuprija; župa Ljubljana: Ig«Studenec, Komenda, Mo= ste, Preserje, Vače; župa Maribor: Čakovec; župa Mostar: Ljubinje; žu« pa Novi Sad: Bačko Petrovo selo, Rez* dani, Kulpin, P.etrovaradin; župa No. vo mesto:: Mirna peč, Straža«Valta vas, Št. Janž, Št. Jernej, Št. Rupert, Žužem« herk; župa Osijek: Čepin, Darda, Mir* kovci, Vočin; župa Sarajevo: Travnik, Visoko; župa Skoplje: Bitolj, Bogdan nae, Carevo selo, Negotin«Vardar, Ohrid, Pirova, Struga, Veles, Vučitrn; župa Split: Omiš, Pučišče, Stobreč; župa Šibenik: Filip«Jakov, Ist, Nin, No« valja, Stankovci; župa Tuzla: Tesan j, župa Užiee: Guča, Požega (užička1); župa Vel. Bečkerek: Bašabid, Draguti« novo, Pot, Sv. Nikola, Sanat, Srpski Krstur; župa Zagreb: Jasenovac, Kr* ška vas, Kostanjevica, Okučani, Petri; n ja, Zagreb I. Kod ovih društava mogu se uzeti u obzir samo približni brojevi, zato je opravdana naša tvrdnja, da i ta naša statistika nije tačna. Tačna ne može biti i radi toga, jer so dogadaju slu« čajevi, kak ve opisuje brat statističar u gore spomenutom svom izveštaju: »U našoj statistici ima slučajeva, da sta« rosta, tajnik i statističar potpišu spi* sak članstva, koji služi 'kao baza za oporezovanje, a sami nisu navedeni u spisku.... Medutim to još nije sve. Kod nas postoje društva, koja su učia> njena n svojim župama, o kojim Savcz nema ni pojma, jer mu nisu bila jav« ljena, nego je o njihovom opstanku saznao slučajno.« — Treba ponoviti ovc konstatacije., da so ne zaborave i da se ovakve stvari ne dogode viši! Ako sve ovc čirijcniee uzmemo u obzir, možemo imati mišljenje, da se negde sakriva od 15.000 do 20 000 na« ših ljudi, koji žive i rade po našim vfcž« baonicama i društvima, a Лп koje naša statistika i Savezni katastar ništa ne znaju. Skrajnje je vreme, da sa ovak« vom praksom, koja nije sokolska, je« danput i za uvek prestanemo, i to oso* bito gledom na onaj deo izveštaja bra« ta Saveznog statističara, u 'kojem kaže: »Savezno starešinstvo zaključilo je na sodnici od 19. XI. 1928., da se s obzi« ' rom na desetogodišnjieu JSS sastavi statistika JSS po velikim statističnim iskazima za godinu, 1928. po stanju član? stva od 31. decembra 1928. — Stoga neka ne bude u našem Savezu ni j;cd= ne jedinice, koja 'bi svojom nemarno« šču smetala i sprečavala delo onih, 'ko* ji žele svoje dobrovoljno' preuzete za« dače doista izvršavati tačno i u redu. Cim tačnije če biti vaše delo, tim tač« nije bićte i naše.« Iz .ovih činjcnica proizlazi za sva« ku zupu neodložan rad nadzorne' i or« ganizatorne instance, da so u društvi« ma, gde katastra još nema, isti uvede, a tamo, gde katastar več postoji, da se upravlja tacno, u redu i — po isti ni. Kad zupski izaslanici vrše reviziju po društvima, ne smiju ići preko katastra na dnevni red, nego moraju baš njemu posvetiti j c cina ku brigu i pažnju kao ostalim granama društvenih upravnih •poslova. A sva'ki društveni statističar mora da smatra svoje; dužnosti sasvim ozbiljno te ih mora^svršavati u potpu« noj saglasnosti sa istinom, št« važi i za svakog župskog statističara. Mi na sve to svu braću i sestre, koji su članovi župsk.ih ili društvenih uprava, noročito upozoravamo, da ne« co niko kasnije imati razloga, da 0Ptavdano kaže: Ja nišam znao, kako stoje ovc stvari sa statistikom i koli? ko vredi tačnost i istina u n joj! Kad več govorimo o statistici, mo« ramo još na nešto obratiti pažnju svi« ju upravnih odbora! A!ko pogledamo mali statistički pregled u našem kalen« daru za tekuču godinu, moramo pre« II. UZROCI U SOKOLSTVU. U svakom pokretu ideološke pri« rode, za neuspeh potreta, treba da se traži u ideologiji toga pokreta t. j. je li duh ideologije ta.vav, da je on iza« zvan potrebama i prilikama naroda, je li sc ideologija pokreta može primeniti na život naroda, to je jedno. Drugo što je važno, a to je, da li je vodstvo svih jedinica, koje vode pokret svesno ideologije i spremno, da vodi organizacij u do uspeha ideologi« je — i treče — jo li članstvo organi« zacije mimo vodstva svih jedinica ta« ko svesno ideologije, da kako vodstvo tako i članstvo 'kao celina, pa makar brojem u odnošaju prema narodu bili maleni, ali ipak svim delovima ideo« loškog rada deluje na dušu i prirodu naroda, da se razvija i odgaja u duhu ideologije toga pokreta. Kako je sa svima pokretima, tako je i sa sokol« skim pOkretom. I on se mora da pita — tla li je izazvan potrebama i prili* kama našega naroda i da li se njegova ideologija može da primeni na život naroda, da li je vodstvo našega Sokol« stva sposobno i svesno, da vodi naše članstvo, a zajedno svojim radom, da deluje na ceo narod, bez razlike vere, plemena, staleža i spola, pa šta više na celo Slovenstvo, jer ustav kaže: »So« kolstvo mera, da je jaka potpora tež« njama naroda za višim ciljevima, mo> ra da bude izraz njegove snage i sve« sti«. — Da odgovorim na ova pitanja, a ta su: 1. ideologija Sokolstva — potrebe i prilike naroda, 2. vodstvo sokolskih jedinica: društva, župa i Saveza. 3. članstvo — njego/va svest i upliv na narod. 1. Ideologija Sokolstva, kao težnja malih naroda, da se vaspitanjem duha, duše i tlela, organizacijom širokih na« rodnih masa u pravcu najboljih vrli« na — bile te karaktera kulturnoga, po« litičkoga ili socialnoga — probudenjem tih masa u nacionalno) i slovenskoj svesti ш ideje bratstva, slobode. i jed« nakosti, a naročito vaspitanjem zdra« va tela iz koga če se 'razviti sve osebi« ne za održanje, borbu i razvitak poje« dinea, društva i naroda itd. to su tež« nje, to jo ideologija, koja jto 11 istoriji čovečanstva kao takva pokazala, da je takva kultura jedino sredstvo za odr« žanje i borbu malih naroda u borbi s velikim narod ima i u vcčitoj borbi, koja se bije »o biti i ne biti« medu narodima, medu svetom i u prirodi. Svi narodi sveta, samo u raznim oblicima, provadali su ovakvu kulturu. za odr« žanje i borbu. Naš narod u doha ropstva, dao je toj borbi za održanje duh pticc Soko« la, koja je sa svim svojim vrlinama opevana u našoj narodno j junačlkoj pesmi s fcežnjom, da se i stvore tipovi So'kola=junaka po vrlinama ptico So« kola. I s pravom mi jugosloven&ki So« koli, možemo da kažemo, da je solkol« ska ideologija rasna osebina našega naroda — samo ta rasna esebina na« roda nije ostala u svom prvobitnom značenju, mnogo se njoj pridodalo ne« mačkog duha, kao n. pr. sprave, me« sto junačkoga ta!kmičenja u skoku, ba« canju kamena s ramena, kopija, kugle, hrvanja, narodnih ignra — takve gim« nastike u ikojoj se svladava otporna snaga živoga biča, a ne željeizm, drveta itd., kao što je preča, ruče, konj itd. Naš narod je seljački i iz ideologije Sokolstva treba primeniti na njega ono, što bi njega privuklo u sokolske redove — a to je ono što je vrlo do. bro ntvrdio brat Stcvo Žakula u član« ku »Sokolstvo na selu«, što naglašava brat Čedo Milič, a što stalno govori« mo i mi ostali. Ideologija Sokolstva uzeli je iz naših narodnih plešama, fi« lozofije dr. M. Tyrša, I. sokolsikog Sa« bora, zaključaka II. sokolskog Sabora itd. — sve to uzevši kao celinu u tome nema ni jedniO'ga momenta, 'koji ne bi 1 I. deo vidi »Sokolski Glasnik« od 1. XII. 1928! uzeti svi jednu zajedničku zađaću, a ta jest: Gde u ovim brojeVima nema icdinke, tamo mora doči, gde nema desetke, tamo mora doči, gde nema stotinke, tamo mora doči, i gde nema tisučinke, tamo mora doči. A nie samo kao brojka, nego kao istinita svedodž« ba svršenog vaspitnog i propagandnog odgovarao potrebama i prilikama na« roda, koji bi bio protivan duši naro* da — ali ima nešto, što držim neda da ideologija i etika Sokolstva ne može da uspije, a to je: »Nismo još našli načina i sredstava da ideologiju Sokol« stva primenimo na naše selo, a to je 85 % našega naroda — a to je narod, a to je ostvarenja načela Sokolstva da ceo narod bude vaspitan u duhu So* kolstva.« Kad bi iz svesti i organizacije na« roda odražavala se svest 'i organizacija Sokolstva, e onda bi i javnost, a i mi Sokoli iz varoši imali potporu za uspeh sokolske ideologije i etike, onda bi takva svest, svest sokolska u narodu bila izraz snage i svesti, ie onda bi duh i misao sokolskog jedinstva prodro u ceo naš narod, c onda bi Sokolstvo utecalo na izgradi vanje državo, onda bi Sokolstvo bilo jače od politike, on« da bi bili sposobni za borbu »biti ili ne biti«,, onda ne bi bili varošika, nego sveopšta narodna organizacija. Osim toga, da teoretski znamo primeniti so« kolski sustav na narod, preko je po* trebno, da budemo na čistu sa 2. i 3. postavljenim pitanjem. 2. Svaka ideja, !koja hoče da sc odrazi u obliku pokreta, njen uspeh zavisi od vodstva, koje svojim radom prenaša ideje u život i krv naroda. Čim je ideja mnogostranija, ikao što je to sokolska organizacija, koja ima tako razgranat program, onda je jasno, da se ona ne može ostvariti, več na« protiv rada s nieuspehom, jer nema radnika (vodstva) spremnoga stručno, da ide ju ostvarc. I kad pogledamo da« našnje sokolske radnikc, onda vidimo ovu istinu: a) imamo samo sokolske prednja« ke, koji su bili vežbom u dvorani, kratkim tečajevima društava i župa, a i donokle Saveza', čitanjem stekli iz« vesno ali ne sveopšte znanje o Sokol« stvu. Njima manjka dosta, ali ipak jc« d i n i su stručno spremni; b) imamo sokolskih radnika, koji su svojim vlastitim istraživanjem bilo ideologije ili organizacije, došli do iz« vesnoga znanja, a s tim i položaja u Sokolstvu. Njima manjka mnogo; e) najviše imamo brače i sestara u vodstvu, koji su ili radi privatnog položaja van Sokolstva, ili svoga na« cionalno«slovenskoga shvaeanja, ili ljubavi i pažnje prema Sokolstvu do« šli do članstva u vodstvu Sokolstva. Promotrite prema ovim sokolskim radnicima i prednjaeima, ideologiju, tehniku, organizaciju, administraciju itd. Sokolstva, koja je tako mnogostra« na i koja za svaki deo sokolskog rada traži svest, znanje i spremu (stručnu) pa čete doči do tvrdoga uverenja »šta činiti, a da ideologija i etika Sokolstva uspije«. Evo šta! Prednjači naših sokolskih jedini« ea, treba da pored stručnoga (čisto tebničkoga) znanja produ i potpu« no osvoje ideološko i organizatorsko znanje u Sokolstvu. Treba šta više, da se specializiraju u pojedinim delovima sokolskog rada — jer jedni su za vežbu s decom, drugi su- za sprave, treči su za metodiku, četvrti su za laku atle« tiku itd. svaki ne može da bude za sve, ali svi jaki u delovima možemo da bu« demo za celinu. Pogledajmo van So« kolstva. Sve se specializira, samo mi Sokoli mislimo, da smo s jednim teča« jem, s jednom pročitanom knjigom došli do savrsenosti u Sokolstvu. So« kolstvo je danas nauka, koja traži da sc študira, čita, traži specializaciju itd. Prednjači i njihovo usavršavanje po.« boljšače prilike u Sokolstvu i dovesti da uspije ideologija Sokolstva. Radnici u prosvetnim odborima, gospodari, organizatori i ostali, a naro« čito oni, koji su u upravnim odborima društava i župa, treba da produ te« čajeve, škole ili neka se. naizove kako god hoče, u kojima če se naučiti struč« no i sokolski svemu onomc, što je po« trebno za vodstvo i rad sokolskih je« rada svesnih i oduševljenih Sokola i Sokolica. Takav naš oapredak bio bi zdrav pa je i dostižan, jer ne znači velikih i opasnih skokova nego ide prirodnim razvojnim putem, koji pokazuje veli« ka ideja, a koji krči neprekidan sokol« ski rad. Iz bratski župe »Aleksa Šantič« u Mostaru stižu nam strašne vesH. U hercegovačkim planinama, gde se se« 1 jaci organizuju u sokolske čete, za« vladali su neverovatno siromaštvo i ta« kav glad, da su naša brača sa svojom decom i porodicama prepušteni sami sebi na milost i nemilost i teručem kao plen neminovnoj propasti. Sokolstvo ne sme ostati gluho, kad udara na naša srca zdvojan kršk ovih patnika i mučenika, koji su izdržali do skrajne granice mogućnosti u naj« težim prilikama, a sada ne mogu više. Neopisiva beda goni ih u smrt. Pa ako nitko ne vidi te velike naše nacionalne sramote, Sokoli ju .moraju videti i oči« stiti tu ermi ljagu na našem imenu i na našoj časti! 1. Ne može se zahtevati, da Solko« li sami pribave hrane svim hiljadama, koje nemaju kruha; to ne može nitko učiniti bez najizdašnije državne pomo« ći. Ali ono, što možemo, to moramo učiniti odmah, da spasimo, što se još spasiti dade. Potrebno je, da nademo dela i zarade za nekoliko stotina naše brače, koji su upravo tako dobri i vredni Sokoli kao i mi, ako nisu još i bol ji. Naša brača u to j teško j nesreči, ko jo j slične ne pamti nitko, ne mole milostinje, ne žele utešnih reči, več mole za pošten rad, kojemu su dora« sli Sokoli seljaci, da radom vlastitih ruku svojih zarade sredstva za skrom« nu prehranu umiruče svojte. tajnik, prosvetar, blagajnik, gospodar, statističar — jednom reči član vod« stva, ako se zato nema spremo i to čisto stručne. Volja i ljubav neobezbe« duje uspeh — potrebno je znanje i stručnost. Tako radieči stvorili bi kadar so« kolskih radnika za sve delo ve sokol« skoga rada, a njihovo znanje i stručna sprema poboljšali bi priliko u Sokol« stvu i dovcli do uspeha, ideologije So« kolstva. Bez toga uzalud je trud, u najboljem slučaju biče vodeno dile« tantski, a prema tome diletantski je i uspeh. 3. No ideologija i vodstvo nisu do« statni za uspeh pokreta ideološke na« ravi i njegova utecaja na život, prlirodu i dušu naroda. Jcdan od najvažnijih činitelja. za uspeh ideje Sokolstva u masama naroda jeste* svest članstva, t. j. da sokolske redove članstva, pr o« sto od deteta pa do staroste Saveza prožima ista svest, poznavanje pokire« ta, njegovih težnja, zaključaka i rada, jednom reči, da vlada u celoj našoj organizaciji makar približno duhovna svest o ideološkom pokretu Sokol« stva, njegovoj zadači u životu naroda, države i Slovenstva i njegove primene na sve delove javnoga života. A pogledajmo stvarnosti u oči i upitajmo se 'kako stoje naše sokolsko mase u odnošaju prema celoj našoj •ideologiji, poznavanju organizacije, zaključaka naših Sabora, filozofije Dr. M. Tyrša, svesti o dužnosti i pravi« ma, a naročitp u odnošaju prema upra« vama i videnim sokolskim radnicima, 2. Uporedo s akcijom traženja de« la i zarade počnite odmah sa skuplias njem starog rublja j starog ponošeno g odela, da i time ublažite nesreču naše sirotinje, koja bolno stenje pod pri« tiskom krute zime. Prošle godine u to vreme besnela je u hercegovačkim gOs rama velika nesreča, a ovogodišnju po opsegu i strahotama ne možemo ni uporediti s njom. Zapamtimo, da je bratska župa mostarska naša najuzornija župa i da Sokoli seljaci, koji u tim črnim dami« ma gledaju smrti u lice, unatoč nečoa večne i nekulturne patnje ne zanema« ru ju in ne propuštaju ni jedne naše or* ganizacijske dužnosti! Veče i čišće so* kolske svesti' ne možemo zamisliti, jer je nigde na svetu nema! Župski i društveni socialni odseci neka sc bez odlaganja prihvate orga« nizacije pomočne akcije pod 1. in 2. i neka isto talko bez odlaganja o sves mu, što poduzmu, obaveste brata Čedu Miliča, starostu sokolske župe »Aleksa Šantič« u Mostaru. Na isti naslov neka pošalju i skupljeno rublje i odelo. Pre« pušteno pa je svakoj župi, svakom društvu i pojedincu, da hitmo pomogne nesrečnoj brači i po vlastitoj inicija* tivi, kako ko može i zna, samo da če biti pomoč hitna i izdašna. Bratska župa mostarska če o uspeš hu tog spasavajučeg dela sokolskog bratstva izveštavati u »Sokolskom Glasniku«. Dvaput daje, ko brzo daje! pa čemo doči do stvarnoga zaključka, da je sokolsko članstvo daleko od sve« stranog poznavanja dubine i primene sokolske ideologije na život sebe, dru« štva i nairoda — opaža se da sve ono što sokolski radnici prilikom sasta« naka, skupština, sednica zaključuju, ostajc vlasništvo skupa pojedinaca ili skupština, a mase Sokolstva nesvesne toga, ostaju pasivne — njihovim so« kolskim težnjama daleko i je li omda čudo. da je »neuspeh ideologije i etike Sokolstva«.- Bez osečaja članstva u pi« tanju programa Sokolstva, be(z njiho» ve aktivnosti i odgovornosti za ceo program Sokolstva, bilo ideološke, or« ganizatorske, tehničke i materijalne stranc Sokolstva, bez toga nema uspe« ha idejo Sokolstva. Zato sve u član« stvu, a bez njega ništa — sve sa član« stvom U protivnonn uspieh Sokolstva je problematičan i stvoriče se duhovna sokolska aristokracija pojedinaca. >a članstvo ostače pasivno i bez odgo« vornosti moralne i materijalne. A što če biti sa našim pokretom to- je jasno. 4. Uz ideologiju, a za provedbu u život ideja i zaključaka veoma je va« žan siistem organizacije pokreta. Za sistem naše organizacije čuje se često iz naših redova, da je kompliciran. I to se obično govori samo zato, jer sc traži ma kakav izgovor za neuspeh. Ali ako stvarno pogledamo, onda vi« dimo, da sve što je potrebno za ideo« lošku provedbu, za princip podcle ra« da, primenu da se svakom funkcioneru odredi njegov položaj i dužnost, orga« (Nastavak na str. 2., stupcu IV.) dinica. I kao što je nemogučo biti pred« njak dece, naraštaja i članstva bez spremo i svršenoga tečaja, tako je, bračo i sestre, nemoguče biti starosta, Zdravo! Ljubljana, 15. januara 1929. Starešinstvo .Tugoslovenskog Sokolskog Saveza. E. Gangl, starosta. Dr. Riko Fux, tajnik. God. XI. — br. 2. Sestra Renata Tyrševa o sokolskoj porodici. U novogodišn jem broj.u Narodnih Listi u Pragu izašao je i sokolski pri« log s doprinosima na jbolj ih čehoslo« vačkih sokolskih radnika. Medu osta« lirna napisala je i sestra Renata Tyr« seva nekoliko krasnih reči o sokolskoj porodici. Sestra Tyrševa kaže: »Može li biti nešto lepše, nego ako dovodu roditelji, otac«boraic, maj k a* marljiva vežbačica, svoje dete u sokolsko društvo k prvem telovežbačkom času, kamo ih je pro toliko godina do« vela briga njihovih sokolskih rodite« lja, koji su isto tako bili več pripadnic) »sokolskog plemena«. Sokolstvo je u takvim porodicama udomačena tradi« cija i upravo obiteljske veze donos© u sokolski život veliku meru ono naro« čitc srdačnosti, iskrenosti i prijaznosti, kakve ne nalazimo nigde u drugim dru« štvima i udruženjima. U Sokolu vežba dete. momčič, devojčica, vežba starija sestra kao naraštajka, a i otac i majka no zaostaju .upravo nista za svojom omladinom. I njih dvoje vežba redov« no unatoč svih teškoea i briga današ« njeg teškog života. Pa i ded se još uvek s veseljem i ponosom seča, kako je vežbao pod Tyršem i pomagao u prošlim vremenima buditi narod k sa« mosvesti. S punim pravom laka nagla« sim, kaže sestra Tyršcva, da je upravo provlačenje sokolskog rada preko triju rodova važna dobit sokolske organiza« cije te joj daje naročito čvrstu i sve« strano proispitanu osnovu. Sokolska misao, sokolsiko vaspitanje, utemelje« no potrebom služiti narodu, vaspitala je sve te našo sokolske porodice. ko je su nam jamstvo srečne i zdrave buduč« nosti sokolske organizacije. Zato neka budu pozdravljene sokolske porodice i njihovo. delo!« Istina jo. u Čehoslovačkoj ima več čitav niz potpuno sokolskih porodica, k oje postaju sve više i više temelj or« ganizacijc. I u našem Sokolstvu se opaža tu i taroo več taj veseo pojav. • Opadanje broja omladine. Sokolski Vesnik, glasilo ČOS do« nosi u svom prvom ovogodišnjem bro« ju uvodni članak, koji se bavi važnim problemom, koji ima velikih posledica za tako raizvijenu industrijsku državu, kao što je čehoslovačka. Na temelju ?vaničnih statističnih podataka izraču« nao je dr. E. Schonbaium opadanje bro« ja dece od 10 do 14 godine, koje če po« stiči godine 1932 najniži broj. Sporne« nute godine navršiče 39 hiljada de« čaka i 38 hiljada devojčica svoju 14 godinu. To je velik i m gospodarstvo na svaki način vrlo težak gubitak rad« ne snage. Ali i Sokolstvu če narodnih 5et;ri godina priticati samo malen broj omladine u naraštajske redove. Več vi« še godina se opažalo lagano opadanje broja muške i ženske dece u čehoslo« vačkom Sokolstvu, koje če postati na« rednih četiri godina v e če te če pestiči godine 1932 najniži stupanj. Docnijo nastače isti taj pojav u rodovima mla« đeg članstva, jer neče biti dovoljan pritok iz naraštajsikih redova. Tek iza godii n o 1932 počeče se opet naglo di« zat' broj omladine i postiči če opet 63.000 dečaka starost od Д4 godina, t. j skoro dvostmk broj iz godine 1932. Pitamo se, za koga naša zvanična statistika čuva ovakve podatke, da nl= kad ne dodu u javnost? • Utakmice slovenskih sokolskih skijaša. Utakmice slovenskih sokolskih skijaša održače se 12. i 13. januara u Zakopanama u Poljskoj kao sastavni deo sokolskih svečanosti VII. svepolj« skog sokolskog sleta u Poznanju. Ko« liko nam je poznato uzeče učešča na tim utakmicama iuz poljsko Sokolstvo i ČOS, dok medutim iz našeg Saveza neče biti još nikakvih takmičara, jer skijaštvo u jugoslovenskom Sokolstvu nije još dovoljno organizovano. ČOS odaslače u Zakopane 5 trk a čas 4 ska« kača, 3 takmičarke i 3 sudije, zastup« nike predsedništva i načelništva člano« va i članica. Utakmica sama sadrži vožnju na 18 km i ujodno utakmiau tročlanskih patrola te utakmicu člani« ca na 7'km. * Razvoj skijaštva u ČOS. Razvoj skijaštva u čehoslovačkom Sokolstvu vrši se vanrednom brzinom. Po dosadašnjim podacima je ustanov« ljeno u 42 župo več 198 odseka, koji broje ukupno 11.828 Sokola«skijaša. Poprečno na jedan odsek odpada vrlo lep broj skoro 50 članova. Izvan od« seka pa je još 4809 neorganiizovanih skijaša, koji nisu svoj ulazak u od« seke još prijavili. U raznim drugim klubovima jo od Sokola upisano 1196 osoba. Velika večina*čitavog sokolskog skijaštva je učlanjena danas u vlasti« tim odsecima. Skij'aškog naraštaja jo 2137, dec,ei pak 1475. Ooekujo so, da čo ovc godine dvostruko porasti navede« ni brojevi. U tu' svrhu bili su več pro« šlo jeseni g. 1928 pripremljeni za zi« mu u mnogim župama i društvima ski« jaški tečajevi. Propaganda za štampu ČOS. Kako vrši ČOS propagandu za svoju štampu razabiremo iz s vi ju listo« va jako čohoslovačke sokolske štampe. Ujedno i društvena pravila i načelni zaključei skupština od redu ju, koftko moraju imati društva pretplatnika pro« ma broju članstva. Tačno* je propisa« no, koliko' mora biti pretplatnika na Sokolski Vesnik, Sokola, Cvičitela i CvičiteJku, Sokolske besedv i Vzkri« šeni. Ta pravila i zaključei ne ostaju samo na papinu, kao kod nas, več ih u celosti i tačno ispunjavaju sva sokol« ska društva, tako da izlaze svi časopisi i listovi bratsko ČOS u velikim nakla« dama. — |A kako j«' kod nas? Kakvo teško stanovište ima naš Sokolski Glasnik, Prednjak, Sokolič i Naša Ra« dost. Neka nam i u torne bude prime'« rom bratsko čehoslovačko Sokolstvo. * Poslednji prednjački tečaj ČOS za članice. Poslednji prednjački tečaj ČOS za članice održao so u Tyrševom domu od 2. do 15. deeembra prošle godine. Učestvovalp je 105 vežbačica, od kojih je bilo 12 društvenih načelnica, a 27 sestara imalo je več razno okružne i župske tečajeve. Po zanimanjiu bilo je 66kučanica, 16 činovnica, 6 radnica, 6 učitcljiica, 4 šveljc i modistke i 5 stu« dentica. Tečaj je bio unatoč velikog broja jedan od najlepših u g. 1928. • IX. svesokolski slet u Pragu. IX. svesokolski slot u Pragu odr« žače se 1932. Načelništvo so več duže vremena bavilo raznim pokusima glo« de učinka glazbe ma masiu vežbača, kakva se oeek,uj.e nai ogromnim sveso« kolskim sletovima. Kod toga je vlada« la bojazan, da sc neče moči povisiti broj vežbača preko onog broja, koliko ih jo nastupilo g. 1926. Tcškoča jo bila naime u pravilnom smeštaju glazbe, ko« ju moraju svi vežbači koliko moguoe u isto vreme čuti, da so postigne silan skupni efekt vežbanja. Član načelni« štva, poznati stnučnjak za sastavljanje prostih vežbi, načelnik praškog Sokola, br. Vorol načinio je u prošlim meseci« ma više zanimljivih pokuša, koji su doneli još zanimljiviji rezultat, da mo« že na paičetvorini vožbati skoro s^klad« no 35 000 vežbača, ako se smesti gla* zba na jednoj od duljih stranica pa če« tvorine u odgovarajuče jačoj formi. Zato je zaključilo načelništvo, da čo se prirediti IX. svesokolski štet u Pra« gu godine 1932 i pripremiti u tu svrhu sletište za ogroman broj od 20.000 ve« žbača u obliku 22X100. Glazba bi« če smeštena na jednoj od duljih stra« nica sletišta te če biti iza У* jača od one, k o ja jo svirala mn prošlom sletu i brojila 160 glazbara. Na IX. sletu biče ih potrebno preko 200. Višina glazbe« nog paviljona nad terenom oo iznositi 10 metara. Prostor za sprave biče širok 80 metara, značke za pojedine vežbači biče u medusobnom razmaku od 190 cm. Po svim tim zakljiučcima utvrdilo se, da čo za priredbu zadovoljevati prostor prošlog sleta na strahovskoj visoravni. S tim odlukama prošlo je pi« tanjo sleta u prvi odlučujuči stadij i daljne sednico i zborovi sokolskih in« stanca doneče nam u prolečo novih, potanjih zaključaka. * ČOS I jubilejna odlikovanja. Izvestili smo več u poslednjem broju o predmctiu, koji uzdiže u čeho« slovačkoj javnosti mnogo prašine. — ČOS je ikaoi što je poznato uputila vladi ČSR svoj ostri protest radi par« tizanskog postupka ministra Šrameka, predsednika ČS orlovstva u predmetu podele velikih jhbilejnih odličja za de« 10 na polju telesnog vaspitanja. Via« da dugo nije odgovorila na protest, dok konačno odjedared nije ministar« stvoi za narodno zdravijo (zahtevalo od ČOS u rokiu od tri dana odgovor, da 11 prima odlikovanja ili ne. Na tako jiednostavan način sc ministarstvo htc« lo rešiti protesta i svesti čitavu stvar na sasvim drugi put. Dobilo pak je od ČOS vrlo dobro i odgovarajuče sastav« ljeno pismo, u kojem kaže, da do od« govora na svojevromeno uložen pro« test ČOS na vladu nema uzroka niti volje odgovarati na takva pitanja ni negativno ni pozitivno. Vrlo zanimlji« vo če biti, kako če se ta stvar razvija« ti u buduoe. Na svaki tj a čin j;e vladi čitava ta stvar vrlo neprijaitna. Analfabetski tečajevi u čehoslovačkoj vojsei. Na temelju povoljnih iskustava, koje je postigla uprava čohoslovačke vojske obzirom na va&pitanjo analfa« beta u vojsei, polazi se u ovoj godini na osni vanj c analfabetskih točajeva za vojnike nemačke i madžarske: narod« nosti. U ovu svrhu izdačo uprava voj« sko čehosloviačkc republike naročit vojnički bukvair. — I u našoj vojsei imamo več ovakve tečajeve, koji rade s povoljnim uspesima. Naj veča je ra« dost za našeg vojnika, koji dodo u voj« sku Ik'ao analfabeta pa može več za nekoliko meseci svojoj kuči pisati pismo. * Poljski i sveslovenski sokolski slet u Poznanju 1929. Nešto o Poznanju. Brača, koja čo ove godine na polj« ski i sveslovenski slet u Poznanj, tre« baju unapred da nešto znaju o torn poljskom gradu. Potznanj jo glavna varoš onog dcv* današnje Poljske, koji je od kraja 18. stoleča do svršetka svetskog rata pri« padao Pruskoj odnosno Nemačkoj. Često sc zato taj deo Poljske i zovt Poznanjska. U poljskoj istoriji, a i dandanas poznanjska sc Poljska zove obično Veliikopoijska. To je zapad poljske države. Poznanj, grad sa po prilici 240.000 Stanovnika, loži na reci Warti. U nje« govoj sredini sagradio je nemački car sobi zamak, pravu pruskiu Zwingburg. Tamo je znao dolaziti Wilhelm, da po« kaže Poljacima sjaj svoje imperije i njonu silu. Odatlo se davao pr.avac radu nemačkog pakatizma, kojemu je bila glavna zadača, da nasilno razvla« ščujo poljske seljako od zemlje; ali je uzalud bilo to nasilničko postupanje; oprt o silni poljski dvorac, poljski je seljak izdržao napadaje. Uzaliud jo bi« lo i nastojanje pruske školsko uprave, da školom germanizira Poljake. U me« stu Vžešnja (Wnzešnia) došlo je do štrajka školske dece (1901), kad jo vla« da uvodila nemački jezik kao nastavni jezik i 'kod veronauka; nadzornici su onda izdali naredenje, da se deca tu« ku; došlo je do sudskih rasprava i — do cvropskog škandala, kojega je sra« mota padala na pruski državni sistem. — Danas je u nekadašnjem Wilhelmo'« vom zamktu doo poljskog univerziteta. U Velikopoljskoj ili poznanjskoj Poljskoj jc bia početak stare poljske države; one države, koju Je, prema priči, osnovao Leh, jedan od trojice slovenske , brače (Čeh, Leh, iM;eh ili Rus). Tamo su revidirali prvi kraljevi iz dinastije Piastoiviča, modu njima vc« liki Bolcslav Hrabri (1025), koji je svo« jim mačem osvojio svu slovensku zem« 1 ju, od Praga Češkoga i Lužice do Kie« va, od Sloivačke do Baltičkog mora. Istom u početku 14. stoleča Piastoviči su svojiu reizideneiju preneli u Krakov. Zadnji poljski kralj, koji se jo dao u Gnieznu krunisati, drugom istoirijski važnom mestu poznanjske Poljske, bio je Przemyslav (Pšemislav) (1296); baš za vladavine toga kralja Poznanj je osobito proevaoi. Zato se taj grad čestft rotorski (govornički) i zove grad Pr> zemyslavov. Mnogo je trpeo Poznanj u 17. stoleču u ratovima sa Švodima, u vreme švedskog »potopa«; izgubio se je onda i grob Bolcslava Hrabroga. Več iu 10. stoleču bio je Poznanj sedište poljskih biskupa. Tradicije ve« likog apostola baltskih naroda, sv. Voj« teha (Vcjčeha) se vežu s njime. Da« nas ima Poznanj nadbiskupa, koji je primas poljskih biskupa i kardinal. Pro 10 godina — ali docnije 'nego Varšava — oslobodio se je Poznanj. Da se jo to moglo dogoditi istom kas« nije, razumoče sv,ako, ko uvažuje, da je Poznanj bio deo nemačke države, ne ratna nemačka okupacija. Pravi poljski ustanak je u Poznanju planiuo dno 27. dec. 1918. Od stranc zanika prodirali su Poljaci prema trgu, koji se danas zove »Plac wolnošci« (Trg slobode) i na kojemu jo bila nemačka direkcija policije. Prvi je kod to'ga poginuo član Sokola Franjo Ratajčak; po njemu je zato i jedi\a ulica dobila ime. Nemštvo Poznanja bilo je samo spoljna činovnička natruha. Nesta« lo ga je, čim je pravi Poznanj mogao izbiti. Danas jc Poznanj čisto poljska varoš. Nemaca tamo nema više od 5%. F. I. • Još nekoliko vesti o sletu u Poznanju. Listaj uči po poljskim savetznim časopisimj'. našli smo neke novo vesti o sletu u Poznanju, koje če zanimati našo članstvo. Naročita sletska kancelarija več je osnovana. Sletu če prisustvovati i 1600 poljskih Sokola iz Ameriko, koji čo dovesti sobom uspomeno na narod? nog junaka Kosčinskoga. Ustanovljen je i naročiti sletski garancijski fond, u koji uplačuje čitavO' člamstvo. Sviesokolski Islet poljskog Sokol« stva, neka budei ujedno i sastanak či« tavog slovenskog Sokolstva, da utvrdi svoje delo na zbliženju Slovena. (Nastavak s 1. str. stupca V.) nizacija predvida. Predvida minimum za društva najmanja sa malim brojem sokolskih radnika, i maksimum za dru« štva velika sa velikim brojem sokol« skih radnika. Jasno je da Beograd, Zagreb, Ljubljana' u primeni organi« zacijo neče se, niti so može primeniti na recimo Čaglic, Betinu, Vlasotincc i slična mosta. Ali jedno jo po>trobno, da se kaže, kad se govori da organi« izacija smeta našem uspehu ovo: Tre« ba na iosnovu organizacije provesti podolu rada i svakoga staviti na svoje mesto prema znanju i sposobnosti, a delove organizacije primeniti prema prilikama i potrebama društva — c onda čo i organizacija pridoneti, a da »ideologija i etika Sokolstva uspije«. 5. Vrlo često, a naročito u posled« njo vreme, čuju se razni prigovori i pišu se članci pirotiv prosvetnog rada u Sokolstvu i tvrdi se, da se u tom delu soikolskog rada otišlo daleko, šta više da pojedina društva više se bave sa svim drugim, nego osnovnim sred« stvom sokolskog obrazovanja telesnim odgojom. I mesto da tražimo prave uzroke ovoga, t. j. da nije tačno po« godona metoda proevetnoga rada, da se prosvetni odbori ne držo svojih poslovnika, koji kažu, da jo tim od« borilna zadatak budenje sokolske sve« sti, objiašnjavanjo sokolske misli, stva« ranju prilike za izobrazbu članstva sire sokolsku misao van Sokolstva, drže nagovore i pod vlači m sokolska predavanja,, širc sokolsku štampu i knjige, uče članstvo o potrobi čitanja, svih sokolskih vrlina, održavaju škole, u redu ju sokolsko (knjižnice itd. jed« nom reči da pomo.gnu svim sokolskim jedinicima, 'da 'članstvo dodc do ono« ga, što sam navco pod 3.. — prosvetni odbori, kao i mnogi drugi odseei, me« sto da traže u organiizaeiji, ustavu, za« ključcima Sabora i skupština direktivu za rad, oni traže direktivu za pro« svetni rad van Sokolstva. Mojo jo du« boko uverenje kad bi se tačno, stvar* no i sistematski primenio prosvetni rad onako kako to odreduju poslov« nici društva, župe i Saveza, .kad bi više bilo direktivo od P. O. župe i Saveza, kad bi za prosvetare ogdajali onu bra« ču i sestre, koji imadu volje i koji su vežbači i dala im se stručna spriema — onda bi prosvetni rad pridoneo vrlo, vrlo mnogo a da »ideologija i eti« k a Sokolstva uspije«. Krivit je metoda rada, a no sam prosvetni :rad. Njemu treba dati pravo značenje, smernice i spremu. 6. U društva i u ostale sokolske jedinice uvukla so u poslednjo vreme borba takve naravi, koja soneta raiz« voju sokolskih jedinica. Nije to bor« ba načelne več lične prirode. Podimo samo u sokolsko jedinice, pa čete sko ro u svima sa malim iznimKama nači te borbo, koje stvaraju takvu atmos« feru, iz koje sokolske jedimico propa« daju, auktoiritet Sokolstva pada i nje« gov uticaj na okolinu, koja oseča i sudi Sokolstvo prema tim borbama. Kad se zade u naše sokolske jedinice, opaža se, da se više vremena potroši na lične rasprave, nego sokolski .rad. Za sokolski rad, nema sc vremena. Na osnovu te borbo, pada ideja bratstva, pošti vanje auktoriteta, ‘koji i onako su redki, a koga mi i medu sobom vrlo teško priznajemo, auktoritete no pri« znajemo rad ovoga ili onoga, dosta kažem dosta vlada zavist i slično. No 0 torne interno. Potrebno je ® da »ide« ologija i etika Sokolstva uspije« brzo .kad se pojavi lično pitanje i lična bor« ba rešiti 1 to »ni po babu ni po striče« vima, več po pravdi Boga istinoga«. 7. Voomia je važno materijalno pi« tanje onih sokolskih radnika, koji svo svoje slobodno vreme daju za Sokol« stvoi i koji u Sokolstvu daju sebe ce« loga, a naročito ono brače i sestara, koji svojim radom, znanjem i voljom mogu da koriste Sokolstvu kao celini. Danas jo teško vreme s obzirom na materijalni opstanak svakoga pojedin« ca. Svaki je prisiljen da porod izvanič« noga položaja zaslužuje nasušni hleb van svoga položaja. Ako no zaraduje van položaja, ne može da ud o vol ji dužnoisti kao otac porodice, a to jo ta« koder dužnost sokolske prirode. Ako se preda potpuno Sokolstvu, e onda no može da izdrži svoju porodicu. Da« nas jc sokolski rad takav, da traži ce« loga čoveka, naročito u Savezu i ,u žu« pi, boz celih ljudi, t. j. da se sasvim predadu Sokolstvu u Savezu, župi pa 1 u nekim društvima ne može se ,u »ideologiji iSokolstva uspeti«. Treba nači načina, da je takvim sokolskim radnicima obezbedeno materijalno sta« nje, sa Strane sokolskih jedinica i da sc to no smatra nekom »koristi« i prema tome kaže se: »Ti nisi Soko — jer si plačen«. U protivnom ili če se stvoriti položaj, da Sokolstvo^ uništava poje« dince, koji ne mogavši izdržati ostav« Ijiaju sokolske redove ili ostajuči u So=> k'0'lstvu propadaju u dr.uštvenom ili porodičnom životu, a ,s tim se krnji i ugled i načela Sokolstva. 8. Smeta nam ,uspehu Sokolstva, što nam je sokolska prestolnica na pe« riferiji države u Ljubljani, te rad so* kok k e prestolnico ne možo stalno da utiče na okolinu van Sokolstva, na dr« žavne bilo civilne ili vojničko vlasti, ostale kulturne ustanove, javno poli« tičko mnenje itd. Obratno državna prestolnica Beograd nije do danas stvorila ni jaku i svesnu sokolsku sre« dinu, niti je javnu štampu zaintereso« vala za Sokolstvo, niti je stvorila po« treban broj radnika za prenos, iako se odrazuje od momenta do momenta u Sokolstvu i u jiavnosti — periferija je jača ali nema uticaja na središte dr« žavc ' a središte je slabo za sebe a i od sebe prema javnosti i Sokolstvu. I to mnogo smeta a da »ideologija So* kolstva uspije«. 9. Mnogo nam smeta nedoslednost u sokolskim načelima. .ledno se zaklju« čuje, a drugo se u: životu provada.. Sa« mo jedan primer. Mi kao Sokoli ne* mamo vezo sa crkvcnim obrodima —■ zastava sc sokolska razvija, ia ne po« svecujo. A u životu to j,c drukčijc. Ta« ... J.c sa pitanjem odnošaja prema po« litid, prema veri, staležu, prema uti« caju našem na vaspitanje pripadnika vojske i škole, ideje jedinstva na ec« lom državnoni teritoriju iako smo Ju« gosloveni, negde govorimo J.ugoslove« ni, a negde Srbi, Hrvati i Slovenci, ne« dosledni smo u sokolskoj komandi, terminologiji, vrlo često u govorima i provadanju svih zaključaka itd. ima nedoslednosti u svim izaključcima, ц i često Sokolstvo služi više kao privc* sak manifestacija i slično, više se shva« ča Sokolstvo usled nedoslednosti kao organizacija, koja je pozvana prva da reši sav naš narodno«kulturni program, barem takvi su zaključei, ako toi nismo c onda kažimo — jer nam nedosled« nost smeta da »Sokolstvo uspije u ide« ologiji«. Bilo bi toga, što nam smeta a da uspije »ideologija i etika Sokolstva« — još mnogoi i mnogo, u ostalom to mi svi osečamo, samo je potrebno, da to svi otvoreno kažemo, a ne samo u kru« gu užih prijatelja — -potrebno je i skrajnje je vreme, a to se ne može po« stiči ni jedno ni dvodnevnim skupšti« nama, več jednim duljim par dana tra« iajučim sastankom, gde bi došli naj« bolj i, najvredniji i najsposobniji, pro« motrili colo stanje, videli uzroke stvo« rili zaključke o poboljšanju uzroka, izabrali radnike, koji če to u život pro« vesti, .vratili se u svoje Sokolske jedi« niče, a iz sokolskih jedinica u svo član« stvo, izazvali njegovu aktivnost iza po« pravak celoga stanja u pravcu cele ide« ologije, a iz toga bi sc popravilo' ne samo moralno stanje, več i materija]« no, koje je nastalo ne radi finansijske slabosti članstva, več jc materijalni ne« uspeh rezultat nesvesti članstva, ne« poimanje dužnosti i odgovornosti vod« stva, neosečaja vrednosti veče sokol« ske jedinice i potrebe da ona može vršiti dužnost prema daljnjim Sokol« ski jedinieama sanjo ako ima materi« jalnih sredstava — manjka nam ko« lektivni osećaj. Tvrdim ii ostajem kod toga, da kad bi bilo svesti i pojma organizacijo ne bi bilo materijalnoga pitanja. Samo jedan mali primor ali i dokaz n. рт. da svaki član potroši go« dišnje 5 saveznih sokolskih karata, mi bi u Savezu rasprodali blizu 400.000 komada — tako je sai knjigom, štam« pom, porezom i svim ostalim. Daljo — najboljima-, najspremniji« ma i najvrednijima sokolskim radnici« ma predati društva, župe i Saveizi — probuditi svest, odgovornost i sarad« nj,u članstva, a od članstva u narod i na javni život — e onda bi se uspelo u onome, što sam naveoi u uvodu članka od 1. decembra 1928; pozo.vimo sve na« še ljude, braču i sestre, koji rade u drugim društvima, da im je prvenstvo« no d,užnost raditi i dati sebe Sokol« stvu, uvedimo u Sokolstvu kritičke po« glede t. j. da se svako sokolsiko delo, ličnosti i ostalo podvrgava sokolskoj kritici t. j. onoišto jc dobro da se istak« ne, a ono što je zlo, da se toži da ne ostano zlo, več da se popravi i usavrši do dobra, od rada u Sokolani predimo u narod, nadalje tražimo da se uvede duh Sokolstva u politici, a i od ostalih radnika u Sokolu tražimo da uteču na političke stranke u duhu Sokolstva, pozabavimo se više i stvarnijc sa na« šom dccom i naraštajem — jednom reči od reči, zaključaka, govora, mani« festacija i slično u stvaran rad kako u životu sebe kalo pojedinca, društva, naroda i Slovenstva — dosta je bilo deset godina razgo« vora, debatiranja zaključaka itd. — sve smo pretresli _ sad je potre« ban rad; stvaran, sistematski, do-sledan, organizatorski, teihnički, prosvetni itd. i u tome je odgovor; ŠTA Čl NITI, A DA IDEOLOs GIJA I ETIKA SOKOLSTVA USPIJE? " * Napomena uredništva: II. deo članka brata Dušana M. Bogunoviča »Šta činiti, a da ideologija i etika So« kolstva uspije«, trebao jo izači več prošle godine u 24. broju »Sokolskog Glasnika«, ali smo ga obzirom na sa« vremen sadržaj zadržali za današnji broj, da ga objavimo u oči Savezne prosvetne Škole, koja če se održati u Ljubljani od 20. do 27. januara t. g., da bi se mogao povesti razgovor o no« kim iznesenim pitanjima, ^primerima i prilikama, koje doduše pisac opisuje malo suviše črno. i malo suvišo gene« ralizi.rajuči, ali od čijog rešenja zavisi mnogo napredak naše organizacije. Izneto važi za neke župe ,i za okio' 250 naših društava, čije »uzornoi« pošlo« vanje je dovelo do ovakvog stanja u našem Sokolstvu. ЧШ Ћ Četrdeset godina bez-opasnosti i mira ... Čehoslo-vački ministar inostranih dela, brat dr. Edo Bencš, piše u novo« godišnjem broju »Českog Slove« ova* ko: »Za Božic gadi ne 1918. želeli smn najmanje deset godina mira i pokoja u očiekivanj.u, da demo dobiti vremena za konsolidaciji! države. Danas može* mo 'kazati, da znači za nas prešlih de« set godina mira najmanje dvadeset dalj n jih godina bezopasnoeti. Radimo u budučoj godini i u daljnjim godina« ma tako, da de Enačiti ovih novih dva* deset godina daljnjih četrdeset godina bezopasnosti i mira.« — Mi želimo, da bi evako govorili i radili svi državnici i u našoj zemlji. * Plivanje kao nastavni predmet u školama. U svim školama u Švedsko j pa i u osnovnim školama, je danas plivanje uvedeno kao obavizno, kako* se ved od pre i klizanjc vežba kao obavez'no. U svim slojevima Švedske gaje telesno kulturo o.sobitom pažnjom. Zato je narod zdrav, napredan i radin. Kako je' kod nas? Ako ne bi bilo Sokolstva, kako bi bilo? Adam Mickiewicz. Brada Boiljaci proslavili su 24. de* eembra 1928. god. I30*godišn jieu rodc* nja svoga največega pesnika Adama M' i o k i *e \vli c z a (Miickjoviesa: rod. 24. decembra 1798. u Znosi kod Novo« grodka na Litvi). Umro je 28. novem« bra 1855. i bio sahranjen u Montmo* rcncu koti Pariza,a god. 1890. preneli su njegove kosti u Krakov' te ih po« ležili uz kraljevske grobove na Vavlu. gov »Pan Tadcusz« (1834.), ko j i jie bi« ser poljske književnosti i ko ji je ve« liUom sinu poljskog naroda joitvorio vrata u hram besmrtnosti. Josip Dobrovsky. Brada Čehoslovaei proslavili su 6. o. m. 100*godišnjicu smrti Josipa Do« brovskoga, koji je umro u Brnu i koji je svojim radom stekao ime »otac slovenske filologije«. Dobrovsky napisao jo čitav niz znanstvenih dela, od kojih su najiznamenitija: »Naert za opšti etimologikon slovenskih jezika« (1813.) i »Slovnica slovenskih jezika siarog narečja« (1822.). Na temelju tih dviju dela sagradili su njegovi učenici i naslednici moguenu zgradu sloveti« ske filologije. Mickiewicz mnogo je putovao. Novogrodek, Vilna, Kovno, Petrograd Odesa, Moskva, Weima.r, Berlin, Kar« lovi Vari, Prag, Rim, Pariz — tako se kretao put njegovog života. Upoznao se sa najjačim ličnostima ono,g veka (Goliein, Puškin, Goethe, Hanka). Prva knjiga jnjegovih pesama 'izašla je god. 1822. u Petrogradu (»Poezije«). Druga dela »Dziadov«, »Gražima«, »Sonety polskie«, »Soncty Krimskie«, »Konrad Wallenrod«. A vrhunac nje« govog umetničkog stvaranja znači nje« s® Sednica odbora Jugoslovenskog Sokolskog Saveza 16. decembra 1928. u Ljubljani. Kako glasi njegov nauk? Dohrov« sky kaže, da tvore svi Sloveni ju dan narod, koji govori više dialekata. — Otvoreno je pričao, da de dodi vreme, kad de se sjediniti svi Sloveni, a j*oš pre toga doci de do oslobodenja sviju zarobljenih S love na. — Dobrovsky jc naučenjak svetskog glasa, osnivač sla« vistike i tvorae modernog českog je« zika. Crkva u službi fašizma. U nesrednoj Goriškoj postojc sad ved tri fašističkii manastira i to u Ko« stanjevici, na Svetoj Gori i kod Svetog Križa. (Svi kaluderi uovirremanastirima, knji se nalaze u bližini grada Gorice, fanatički su fašiste, koji progon.ii i de« •nunciraju naše ljude. Iiz erkve izbaeili su propoved, molitvu i pevanje na slo« venaekom jeziku. Sve, što neka bi slu« žilo Bogu, mora biti samo talijanski. Jer — tako govore kaluderi — u Italiji je sve talijansko, papa u Rimu je T.a« lijan, Bog otac je Talijan, ersva je ta« lijanska, sva oblast je talijanska... A mi pitamo: čija je pravda, ko ja de csvetiti strašne muke i patnje našeg naroda i našeg svečenstva, koje pro« življava pod okrutnim i nečovečnim delima fašizma* teš'ke dane? Dodi de sunce i na naša vrata! g L i Geslo našeg II. sleta: U Sokolstvu je mod i bududnost Slovenstva. red i disciplina! Delo, Deset zapovedi. Kad ved ozbiljno mislimo na slet i radimo zanj, treba da imamo pred očima od danas dalje ovih deset za« povedi: 1. Hodu da štedim, da sam piriba« vim novcamh sredstava za putovanjc u Beograd, za boravak tamo i iza po« vratak kuei! 2. Hoeu da na vreme nabavim te« lovežbaoko 'odelo, jer necu, da* kao vežbač ili vežbadiea samo gledam, kad brada i sestre nastupe u prostim vež« bama! 3. Hodu da na vreme nabavim sve« danu odoru, jer nebu i ne smem samo Posmatrati povoirku, nego moram uče« stvovati u njoj! 4. Hodu da društvo, kome _ sam elan ji; članica, organizujo štednju za sv®; za članstvo i naraštaj, i da ova ustanova radi i poisle sleta ved za tredi nas sle tl • 5. Hodu da radim za slet medu bracom i sestrama svoga kraja s time, i fenS3.m naj°zbilnije pripremam za slet! Keei mame, primeri vuku! 6. Hodu da izpunim sve obaveze, koje mi nalaže društvo ili župa ili Sa« vez, jer ne mogu i ne smem dopustiti, da bi bio* kriv neuspehu sleta! 7. EIocu da se vladam uizorno i da živim sokolski sve do sleta, jer hodu i moram da se vladam uzorno to da živim sokolski i posle sleta — od sleta do sleta, dakle uvek! 8. Hodu da svaki brat i svaka se« stra ovo pripremno vreme i sav pripre« man rad pravilno smatra kao sokolsko školoivanje za naš sokolski život! 9. Hodu da ne govorim o žrtvama, koje treba da donesem za slet, jer gde su dužnosti, tamo nema žrtava! So« kolska dužnost je sokolski rad i moja sokolska dužnost ne nadmašuje moje modi i moje sposobnosti! Hodu, zato moram! 10. Hodu da vodim brigu o zdra« vom i radosnoun životu u v.ežbaonici i u krugu brade i sestara van vežbao« nice pa da uskliknemo svi, kad dodc dan i sat: Spremni smo, podimo, da dignemo čast Sokolstva! Pa ako ko zna još deset novih za« povedi, koje su bolje od tih, neka nam ih javi svima, da. se svi upravljamo n«> njima! I da ne zaboravimo na prvu i glavnu: Jačajmo sc! Spremajmo se! E. Gangl. (Nastavak 1.) Kao četvrti sledio je izveštaj Pro« svetnog odbora Jugoslovenskog Sokol« skog Saveza, koji je dao predsednik toga odbora brat Josip Jeras: IZVEŠTAJ PROSVETARA. Brado i sestre! O sokolskem pro« svetnom radu u JSS od glavne skup« štine u Kragujevcu dalje možete si stvoriti :iz vesti i izveštaja u našem sa« veznom glasilu »Sokolskom Glasniku« sliku irada društava i župa. Kod toga moram odmah napomenuti, da želimo da bi ti izveštaji dolazili od sviju dru* štava, da bi si mogli o torne stvoriti što savršeniju sliku. Pregled o pro« svetnom radu dobiva Savez i iz tro« mesečnih župskih izveštaja, koje neke župe potpuno ignoriraju te ih uopšt" i ne šalju. Apeliram na pojedine žup« ske prosvetne odbore, da redovno i tačno ispune svoju dužnost. Uopšte moram u svom izveštaju utvrditi sledeče: Sokolsko prosvetno delo neka se ne forsira na. štetu sokol« ske telovežbe; provadati pa se ga mo« ra u svim sokolskim društvima tačno u smislu sokolske ideje, njenih načela i zahteva. Podvostručite predmetnu ■agilnost u vežbaonicama medu svim kategorijama vežbajudeg članstva, da se vaspita iz svakog vežbača i vežba« čice Sokola! U našim redovima ne sme biti članova, koji bi izjavljivali, da su samo obični »Turmeri« i ništa uiugo. Sokolsko prosvetno delo mora biti u harmoničkoj vezi s telesno*vaspit* nim radom. Ne sme biti nešto naro« čito. Na tom stanovištu su stajale, stoje i moraju stajati i u budude na« stojanja i težnje sokolske prosvete. Jedno je kod toga neophodno potreb« no, a to je, da moraju biti sokolski p.rcsvetari potpuni Sokoli, u telovež« bačkom i idejnom pogledu. Još nedavno padale su izjave i prigovori, da s.e* u našoj organizaciji suviše forsira prosvetno delo, da se stavljaju preveliki zahtevi i da radi toga brojna društva ništa ne učine u telovežbačkom pogledu. Mogude su bili ti prigovori delomično opiravdani, to radi toga, što društveni prosvetari nisu ili pravilno razumeli svoje izadade, ili pak su usprkos toga, da ih se upo« zoravalo u čemu sastoji sokolsko pro« svetno delo, radili supirotno'. Ali pri« znajmo otvoreno brado i sestre, da su bili i drugi uzroci. S obzirom na spo« menuto, zakočio je Savezni prosvetni odbor u ovoj godini sokolsko p ros vit« no delo i zahteve ograničio što je više mogao. Želja i nastojanje sviju nas je, da se napune naše vežbaoniee član« stvom sviju kategorija i tamo da ulože pirosvetari sve svoje sile za pridizanje i porast naših redova! U ovogodišnoj poslovnoj dobi ras« pravljao je Savezni P. O. o proslavi 1. decembra^, kao državnom i sokje predsednik Saveznog lekarskog odseka brat Dr. Josip Tičar: IZVEŠTAJ LEKARSKOG ODSEKA. Saveznom lekarsiiom odseku nije' ostalo nepoznato., da se u večini dru« štava nisu uvelo svakogodišnje lekar« ske pregledbe članstva, naraštaj a i de« ee i da su samo u nekim društvima osnovani odsici, a malo gde da se vodo zdravstveni listovi. Da sazna Savezni lekarsni odsek za, uzroke toga neuspe« ha izdao je u 8. br. (»Sokolskog Glas« nika« 1928 poziv na sva društva, da pošalj.u izveštaje o zaprekama i da promisle, zašto no posluju lekarski od« seei u smislu izdanih odredaba. Ujed« no smo zahtevali i podatKe o nab.avci skrinjica i torbica za prvu pomoč u vežbaonici i na izletima. Buduci su u današnje doba rapidnog razvoja naj« raznovrsnijih sportova u slobodi, letna vežbališta za sva sokolska društva vi« talnog značenja, molili smo i za pred« metno informacije. Uspeh naše okružniee bio je sra« motan jer se do septembra odazvalo jedva 35 društava, koja su uopšte ne« što izvestila. 'Ponovili smo okružnieu u 18. broju »Sokolskog Glasnika« i posebno smo još pisali župama za podatke. Na ža« lost moram izvestiti, da je i taj korak pokazao, da društva i župe nemajiu mnogo interesa i skoro nikakve, brige za zdravstvena pitanja, a da ni ne go» vorimo o pomanjkanju discipline. Više ili manje tačne podatke pri« mili smo ukupno od 47 društava (eca 10%), koja pripadaju 15 župa. Od tih ima osnovane lekarske odseke samo 21 društvo, zdravstvene listove pak vodi samo 12 društava. Kod 9 dr.ušta« va, koja siu odgovorila nema odseka, več imaju društva samo lekarskog sa^ vetnika. Samo 7 društava ima KrCtsku torbieu i samo 15 društava poseduje škrinjieu za prvu pomod. Samo 26 od tih društava ima letno vežbalište. Od 11 župa primili smo odgovore iz kojih razabiremo, da ima samo 6 župa svoje župsike lekarske odseke. Gledom na bezbrižnost i gledom na neznatne uspehe dosadašnjih na« stojanja Saveznog lekarskog odseka, raspravljali smo o merama kojima bi otpomogli tom manjkavom zanimanju društava i lekara za zdravstvo u So« kolstvu. Pre svega smo utvrdili, da članovi, a još više članice nisu povoljno ras« položeni spram tih periodičkih lekar« skih pregleda, koje* pojedinci upravo otklanjaj.u. Od lekarskih odseka pa na drugoj 'strani očekujiu ,i *zahtevaju besplatno lečenje Sokola. Zdravstveni listovi priredeni su u svrhu znanstvenog proučavanja upliva sistematske sokolske telovežbe na čo« veči organizam za što se moraju u So« kolstvu tek stvoriti potrebni preduslo« vi na taj način, da se vaspitaju i do« biju specialno izobraženi, stručni le« kari za telesno vaspitanje, koji bi uzeli u rune vodstvo tih prcgledbi. Vodenje zdravstvenih listova vrlo je spor posao i stavlja velike zahteve na požrtvovnost lekara. Pod ovakvim prilikama je razum« ljivo, da kod večine društava lesarski odseei ne funkcioniraju. Telesno vaspitanje i smotrena te« lovežba mora stajati pod lekarskom kontrolom, a Sokolstvu mora biti dana prilika, da traži savete, barem onda kad je to potrebno. Zato je Savezni lekarski odsek doneo sledeče za« Ključne: 1. Gde je ikako mogluče neka osnu« ju društva lekarske odseke u smislu organizacijskih propisa. Ako to ne bi bilo mogude, mora na svaki način dru« štvo nastojati, da dobijo zdravstvenog savetnika u osobi jednog lekara, koji bi bio spreman davati savete gledom na prikladnost telovežbe i pojedinih vežbi s obzirom na konstituciju l zdravstveno stanje pojedinea. Nikad se ali ne sme i ne može zahtevati bes« platno lečenje Sokola od članova le« karskog odseka ili lekarskog savetnika. 2. Deca, naraštaj i članstvo mo* raju se kod uipisa u društvo odnosno pre nastupa k telovežbi lekarski pre« tražiti i glavni podaci zabeležiti u zdravstvenom listu. 3. Ponovo neka se piegledaju vež« bači barem onda ako opaže sami na sebi, odnosno ako opaže njihovi pred« njaci ili načelnici ponovne neobične pojave kao posledicu vežbe i telovež« be, ne pak kao posledicu obolenja. 4. Sokolski Savez neka nastoji, da vaspita i dobije specialno izobražene, istručnle lekare za telesno vaspitanje^ 5. Svako društvo mora nastojati, da .s vremenom dobije svoje vlastito letno vežbalište. Obzirom na pomagala za prvu po« mod zaključio je Savezni lekarski od« sek, da mora svakoi društvo nabaviti škrinjieu za prvu pomod s reduciranim, minimalnim sadržajem po novom spi« sku. (Vidi današnji »Sok. Glasnik« Iz starešinstva JSS.) Za izlete neka po« ruči svako društvo naročita sletsku torbieu s minimalnim sadržajem. Savezni lekarski odsek došao je i do zaključka, da se u prvoj pomoči izvežbaju naročito Sokolice, u tu svr« hu neka se nabave pomagala z.a prvu pomoč i održi u svim društvima na« ročit tečaj. U bududim prednjačkim tečajie-vi« ma mora se pomnožiti broj časova za predavanja o prvoj pomoči. Naročitu pozornost treba posve« eivati u .svim društvima pravilno m te« lesnom vaspitanju i vežbi dece i na« raštaja. Zdravo! (Nastaviče se.) Pedesetogod išnj ica staroste br. dr. Pavla Pestotnika. Za velik napredak, koji je pokazalo slovonačko Sokolstvo več pre rata i na čijim temelj im a počiva danas jugoslovensko Sokotetvo, moramo se zahvaliti on da šn jim mladim i odušcvljenim sokolskim radnii« cima, koji su pokrenuli preporodno gibanje u Ljubijan.skom Sokolu. Medu novom so* kolskom .strujom bila je i šačica daka, koji su predano 'i neverovatnom energijom prionuli uz sokolski rad. Mnogo od njih preselilo se davno več u večnost, preostali pak stoje još i danas na vodečim sokolskim mestima te su markantne sokolske ličnosti, koje imadu za sobo m lepo i častno doba sokolskog delovanja. U tim vrstama jc u godinama 1896—99 več krepko saradivao, kao srednjoškolac, Pavel Pestotnik, kioji je vodio ondašnje dačke redove u Sokolu. Od toga vremena pa do danae, vidimo br. dr. Pestotnika uvek i ,sv,uda medu vodečim sokolskim krugo* vima i odušcvljenim radnicima. Zato je naša sokolska dužnost, da sc ga sečaino k pedesetogodišnjici njegova života. Br, dr. Pavel Pestotnik rodio se 10. ja« nuara 1879 u selu Kostanj u Tuhinjskoj dolini, kao sin čvrste seljačke kuče. Rodi« telji su ga prilično kasno poslali u Ljub* ljanu u srednju školu s ciljem, da če kao svečenik biti na čast svojoj kuči. Mladi Pavao, koji je bio bistra duha, prihvatljive duše i blagog značaja, naskoro je ušao medu sokolske ‘krugove i poprimio nacio* nalno i napredno mišljenje. Sokolsko vas« pitanje dalo mu je čvrstu volju, neustra* šivost, moralnu s vest, telesnu jakost i ve« selje do sokolskog dela, Briga za svaki« dašnji hleb — od' kuče primao je samo neznatnu potporu, a u višim razredima uzd rž a v« o so sam —, učvrstila mu je zna* čaj i več u ranoj mladosti ucepila mu smi* sao za životnu borbu i samoisvest. Po evršenoj maturi odslužio.je jedno« godišnji vojnieki rok i g. 1900 oitišao na praški univerzitet da študira is toriju i zemljepis. U Pragu je odmah stupio u so* kolske redove Sokola na Maloj strani, gde su ga naskoro u,poznali kao dobrog rad« nika i primili u prednjački zbor. Ovde na izvoru sokolske misli još više je utvrdio svoj sokolski značaj. Jako su utecali na smer njegovog svetskog naziraoja prdfe* sori Masaryik d Drtina, ;koji ®u oko sebe skupili krug napredne i demokratske omla* dine, medu kojom je bio i br. Pestotnik. Široko g duševnog obzora, pun ideala, ždvotne snage i borbenosti vratio se po« četkom g. 1907 br. dr. Pestotnik u Ljub« ljanu, gde je dobio suplentsko mesto na 1. drž. gimn., godinu dana docnije pa na П. drž. gimn. Naravno, da je stupio odmah opet u Soko, i kad se u jeseni osnovao Soko I., povuklo je oduševljenog i za oz« biljno delo pripravnog br, Pestotnika na Ledinu, gde se svom energijom prihvatio posla. Bio je izabran za zamenika staroste, stupio u prednjački zbor i preuzeo vodstvo ženske telovežbe. Naskoro postao je br. Pestotnik duša i pravi voda društva. Živahno sokolsko saradivanje, nastu* panje u sokolskoj odori i napredno nazi« ran je br, dr. Pestotnika nije bilo povolji oblastima te su mu počeli groziti s progo« nima. Zamolio je za profesorsko mesto na gradskom ženskom liceju, kamo je bio i imenovan. Za svoje saradivanje dobio je slobodan put. Priredivao je tečajeve za učenje češkog jezika, vodio članstvo na izlete, učio ih poznavati sokolsku ideju, bodrio na rad, uvodio poimanje demokratizma, sastavljao poslovnike i pravilnike za društvo i odseke. Več nakoin 2 godine opstanka društva bilo mu je povereno mesto staroste, koje još i danas zauzima te ove godine slavi 20go* dišnjicu starostovanja. Njegovo glavno na« ■stojanje bilo je, uvesti u sokolske redove kulturno delo i prosvetu. Ždeči -uncti taj smer d u ostala dru* štva, počeo je propagirati osnivanje sokol« skih župa, iako su se vodeči krugovi torne malo upirali. Godine 1909 osnovao je župu Ljubljana I i prcuzeo mesto župskog na« čelnika. Vodio je prednjačkc točajeve d priređivao razna predavanja, nakon goddne ■dana pa je počeo izdavati župski Vestnik, kojeg je uređivao do rata. Iz poeetka ga je večim delom pisao sam, kašnje pa je pridobio i Idrijska, Gorenjaku i Novo« mešku župu, da su izdavale skupni vestnik pod njegovim uredništvom, Godine 1913 bio je izabran za starostu župe, koju je vodio do g. 1920, kad je bio pozvan kao poslanik u ustavotvomu skupštinu. Neko vreme bio je član tehničkog odbora Slove« načkog Sokolskog Saveza, na I. sokolskem saboru u Novom Sadu predsedao je od* seku: Sokolstvo d narodna vojska, a danas je član častnog suda JSS. Odličan je i njegov literarni rad u so* kolskoj štruci. Uz uredivanje župskog Vest* nika napisao je mnogo izvršnih članaka u razne sokolsko publikacije i poli tičk e čašo* pfse. Iz češkog je preveo Sokolsko evan* delje I. i II. deo i napisao izvršno delo »Kako vodiiti in upravljati Sokolska dru* štva«, gde je savesno i tačno opdsao orga* nizaeij'u sokolskih društava. Na njegovu dndeijativu i neumorno na* stojanj e dobio je Sokol I. svoj prostor na Taboru, gde se danas diže ponosni Sokolski dom, za koji je uložio sve svojo sile. Zah valnog srca se Te sedamo k Tvom jubileju s vručom željom: Budi zdrav i na* stavi započeto delo u korist jugosloven* skog Sokolstva i naroda! Zdravo! li. t Br. Miloš Djuran. D.a'na 22. novembra p. g. umro if jedan odličan nacionalni radnik, čije je ime ‘u Bosni i Hercegovini biloi mnogo spominjano i koje je mnogo značilo. jedan »veleizdajnik« iz poznatog bu* njaluckog procesa i jedan čovek zlat* na i pitoma srca, Miloš Đuran. U doba pne ratai u naponu njegove mladenačUe snage, Miloša Durana, kao i sve svesno omladince njegovoga kova, zahvatila je bila ona lepa i zavodljiva struja »rad u narodu i za narod«, kojoj se on bio prcdaoi celim svojim bičem. Roden go* dine 1884 u siromašnem- ‘kraju naše Bosne, u Livniu, on je u prvim svojim detinjskim godinama iskusio svu te* žinu i zbilju života i svršio škole kapi siromašan studenat, s malim 'zadovo* ljan, a bogat idealima. Od prirode než* na i osetljiva srca, bistar i duhovit, on je i najteže časove tamnovanja pod* nosio s osmehom na licu, ničim nijc hteo da poikaže patnje svoje duše ili svoga tela i nista ga nijc moglo da skrene s pravca koji je bio sebi oda* brao u životu. U prvom rediu bio> je prekaljeni nacionalista, sa-adnik i sa* patnik onih mladih ljudi, kojih je Bos* na pre ra njen delegat na Vidovdanskem Saboru u Novom Sadu god. 1919. on je izneo mnogo lepih i spasonosnih predloga, o kojima se i danas raspravlja i za koje se i danas svom snagom radi da po* stanu svojina svesne sokolske omladi* ne i naraštaja. Njegova je nesumnjiva zasluga da se je pitanje treizvenosti u punom svom opsegu iznelo na> pretres i u Sokolstvu našem i da je naše So* kolstvo, njegovom razumnom i iubed* ljivom interpretacijom, shvatilo važ* nost toga pitanja, saglasilo se s njim i prihvatilo ga kao lično svoje. Kao či* novnik kulturno*prosvetnog društva »Prosvete« mnogo1 je učinio da se i nje* zine ideje što jače rašine u narod, kao drug i prijatelj bio je od svakoga vo* ljen i poštovan. Stcga je njegova pre* rana smrt bolno odjeknula celim S,p* rajevom i stoga je na njegov sprovod došlo vse što u Sarajevu nacionalno misli i ©seča, sve što ceni i poštuje. nesebičan rad i ljubav prema radu za Naciju. Naročito je bila na sprovodu brojno zastupana svesna školska omla* dina, koja ga makar što nije bio pre* fesionalni nastavnik, iskreno žali i oplakuje, jer je on kod nje steka© naj* više pristalica i naišao na najjače ra* zumevanje. Ispred »Prosvete« oprostio se je s njime predsednik Dr. Kosta Krsmanovič, ispred Saveza Trezvenosti njegova' dva mlada saradnika Dr. P. Mitrovič i Kantardžič, a ispred Sokol* stva i njegovih drugova »veleizdajnika« br. Stevan Zakula. Slava nacionalnom radniku, triez* venjaku i bratu Milošu Duranu. f Br. Lado Hartman. U 30 godini života umro je 7. ja* nuara t. g. član sokolskog društva Ljubljana I. Lado Hartman. Rodio se u Ljubljani 1899, gde je po svršenoj osnovnoj i trg.ovačkoj školi etupio u službu kao činovniik u Trgovaoku ban* ku, a docnije u Ljubljansku kreditnu baniku. Kao što j© bio oduševljen Soko, tako je bio i oduševljen pevač. Bio je član pevačkog društva »Ljub* ljanski Zvon« o*d g. 1919. Od prirode bio je nadairen krasnim, mekajnum, lirskim tenorom. Koliko poverenje je uživao vidimo po tome, što je bio re* vizor u Sokolu i u »Ljubljanskom Zvonu«. Na poslednjem putu ispratilo ga je mnogio prijatelja ii brače, naročito pevača i So»kola. Blaga mu uspomena! Krni k e ¥ -f ŠezdesetogodiSnjica br. Katali* nićasjeretova 8. o. m. proslavio je 60 godinu svog života odlični naš pesnik br. Katalinič*Jeretov, koji vrši u Splitu posLove glavnog tajnika Jadranske straže. Tom prilikom primio je mnogo čestitaka, kojima se i mi pridružu* jemo. — Vasilij Ivanovič Nemiroviča Dačenko, značajan ruski pisac, naviršlo je 6. o. m. ©samdesetogodišnjicu svo* ga života. Nemirovič*Dačenko živi da. nas u Pragu. + Sovjetska Rusija uvela je telo* veižbu na svim visokim školama i uni* verzitetima kao obavezan predmet. — U Mojstrani, župa> Kranj, umro je 2. o. m. brat Josip J e r e 1 e, osnivač ■tamošnjeg sokolskog društva i prvi njegov zamenik staroste. U ratu je mnogo patio te je na posledicama rat* nih muka. izgubio vid. Umro j>e slep, da gleda svetlo večnog života. — Veliki knez Nikolaj Niikolajes vić umro je 6. o. m. kao izbeglica u Nici, star 73 godine. Bio je vojnik i raitovao od g. 1877. do 1878. !kod Šipke i Plevna. U svetsikom ratu bio je vr* hovni komandant ruske vojske. — Na Viču kod Ljubljane prire* dilo je na Novu godinu posle podne sokolsko društvo svom naraštaju i svojoj deci božično veselj® sa peva* njem, deklamacijama, pozorišnom igrom i telovežbom. Sokolska omladi* na bila j,e ugoščena čajem i pecivom. Sokolski dom bio je pun mladog sveta i roditelja, a i veselja. — »Orjem« 'zove se organizacija emigranata, koji su pobegli k nama, da se spasu od nasilja fašizma. Medu članovima »Orjema« ima mnogo naše brače i sestara, koji rade u pojedinim našim sokolskim društvima. Sedište toj organizaciji je u Ljubljani, Selen* burgova 7/II. — »Vestnik sokolskega društva v Kranju« zove se informativni list, ko* ji izdaje bratsko društvo u Kranju po potrebi za svoje članstvo besplat* no. Dosad izašlo je 4 hrojeva u maloj osmini. v . — Skijašike odsekfe (smučarsko od* seke) osnovala su z>a- svoje članstvo bratska društva Kranj i Ljubljana I. + Sokolsko družtvo u Kranju (žu* pa Kranj) održalo je svoju glavnu skupštinu 5. o. m. navečer u velikoj dvorani Narodnog doma. Društvo stu* pa u 33. godinu svog plodonosnog rada. Sokolsko društvo u Žalcu pri* rediče u subotu 26. januara t. g. svoju redovnu godišnju glavnu skupštinu s uobičajenim dnevnim redom u gostio* niči br. Piki Franca tačno u 8 sati na* v>ečcr. Prisustvovanje članstva častna dužnost. — Odbor. -[ Sokolsko društvo Sv. Jurij ob juž. žel. (župa Celje) imalo jei 6. o. m. svoju glavnu godišnju skupštinu. Dru* štvo stupa ovc godine u 20. godinu svog opstanka, koju želi svećano pro. slaviti pojačanim sokolskim radom u viežbaonici. -J- Sokolsko društvo Banja Luka (župa Banja Luka) održalo je 13. ja* nuara o. g, svoju IX. redovnu godišnju glavnu skupštinu. Na dnevnom redu bilo je i osnivanje fonda za gradnju sokolskog doma. — Kulturno slavlje. U Jelši, župa Split, proslavili su 30. XII. 1928 šesde* setogodišnjicu opstanka Narodne Či* taonice. O istoriji tog nacionalnog prosvetnog društva govorio je brat Vinko Dobronič, p ros vet ar sokolskog društva u Jelši. -f- Sokolsko društvo u Radovištu (župa Skoplje) održalo jc 31. XII. 1928 svoju godišnju skupštinu. U 11 časova pre podne obavljeno je svečano raz* viče sokolske zastave, koju jo sokol* skom naraštaju poklonio br Dorde Si* nobad, a koju su radila i vezle samt sestre Sokolice iz Radovišta. SMUČARSKE TEKME društev Gorenjske sokolske župe se bodo vršile v nedeljo, dne 8. februarja 1929, v Mojstrani. Vabi se starešinstvo in TO JSS kakor tudi starešinstvo in tehnični od* bori bližnjih žup in društev, da v čim večjem številu prisostvujejo prvim večjim sokolskim smučarskim tekmam v naši državi. Za polovično vožnjo je zaprošeno. Nadaljna navodila tekmovalcem, kakor tudi ostalim udeležencem bodo priobčena v prihodnjem »Sok. Glas* niku«. Smučarski odsek Gor. sok. župe. * ZAČASNI PRAVILNIK društvenih smuškjh odsekov, sprejet na seji zbora načelnikov društvenih smučarskih odsekov dne 30. decembra 1928. na Jesenicah. Natega društvenih smuških odsekov je: 1. Gojiti smučarstvo in širiti zmi* sel zanj med članstvom in sok. tnla* dino. 2. Poučevati v smučanju začetnike kakor tudi žc izvežbano smučarje. 3. Prirejati društvene smuške tek* me in izlete, predavanja o smučarstvu in smuške tečaje. 4. Pomagati članstvu pri nabavi smučarskih potrebščin, skrbeti za skupna prenočišča pri izletih, prijaviti -vsakoi poškodbo, ki bi se pripetila pri vadbi ali tekmi, skrbeti, da se vsi tek* movalci pred tekmo zdravniško pre* gledajo itd. 5. Izvrševati vse predpise in na* vodila s strani župnega smuškega od* seka. 6. Javljati župnemu smuškemu od* seku vse izlete in tekme, ki bi se vr* šile v terfjorijih posameznih društev, kakor zbirati tudi statistične podatke o smučanju ter navesti činitelje društve* nega smuškega odseka. 7. Smuški odsek spada pod skup* no vodstvo društvenega prednjaškega zbora. Pri sejah ga zastopa njegov na* čelnik. 8. Odsek si izvoli načelnika in nje* govega namestnika, tajnika, ki vodi tudi zapisnik © sejah odseka, krmarje (po potrebi) ter eventualno tudi druge potrebne činitelje. 9. Dolžnost odselka je, da si naba* vi ročno lekarno, ki naj se nosi pri vadbi, oziroma tekmah vedno s seboj: 10. Pred vsem jo potrebno, da se vse članstvo in naraščaj, ki se je pri* javilo k smučarskim odsekom, čimprej podvrže skupnemu zdravniškemu pre* gledu. Zdravnik naj ugotovi: 1. ali je član(ica) sposoben za vsak teren in tudi za težje tekme; 2. ali je sposoben samo za lažji teren, za lahke tekme ali samo za vežbanje; 3. ali je član sploh za smučanje zaradi rahlega zdravja sposoben, ako ni, naj se mu v lepi obliki udejstvovanje v tej panogi te* lovadbe odsvetuje. KNJIŽEVNOST »NAŠA RADOST«. I. broj Naše Radosti izašao je pod uredništvom br. Ivanai Bajželja. Po«* tanko se nečemo baviti sadržajem li* sta u ovom broju radi ograničenosti prostora, ali utvrdičemo samo jedno — čitav list pisan je na slovenackom jeziku. Bračo tome nije kriv urednik, več vaše nezamimanje. Molimo vas tim putiem, bračo i sestre iz Hrvatske, Sr* bije, Bosne i Dalmacije, dajte dopi* suj-te i vi, dajte svojoj deci duševne hrane u vašem jeziku. Dokažite u na* rednom broju svojim doprinosima da naš apel nije bio uzaludan. Naša Ra* dost stoji godišnje Din 10. Roditelji preitplatito svoju decu na list jugoslo* venske sokolske deoe. Za našu štampu. Pozivamo sva bratska društva, ne* ka odmah posvete svu brigu proširenju naše štampe, i to za »Sokolski Glas* nik«, »Prednjak«, »Sokolič« in »Naev: Radost«. Cene objavljene su u svakom broju dotičnog časopisa. Radimo in* tenzivno barem jedan dan u ovom me* seču sami za sebe! Za »Sokolski Glase nik« prikuplajte oglase! Cilj ovom na* stojanju neka bude: Svako društvo neka pribavi najmanje po jedan oglas sebi i našem zvaničnom organu u ko* rist! Starešinstvo JSS. Svim bratskim župama. Starešinstva sviju bratskih župa pozivamo, da nam jave najkasnije do 1. februara o. g., kojega dana i gde če se prema pravilima u toku meseca fe* bruara održati ovogodišnja glavna skupština župe. Na prijave, koje bi došie posle toga roka, se ni nijednom slučaju nečemo moči obazirati. Starešinstvo JSS. IZ STATISTIČKOG ODSEKA JSS Svim bratskim župama razaslali smo za sva njihova društva velike sta* tističke izveštaje, koje moraju odmah sa potrebnim uputama podeliti medu svoja društva. Društva moraju ispuniti iskaze čit* ljivo i tačno po stanju članstva od 31. XII. 1928. Sva društva neka se bez* uslovno drže tog datuma, jer je inače svaka ispravna statistika nemoguča. Veliki statistički izveštaji sastav* ljaju se ovei godine zato, da čemo ima* ti za 10*godišnjicu opstanka našeg Sa* veza tačnu i preglednu statistiku. Čast* na dužnost sviju statističara je, da;une* su tačne, istinite i potrebne podatke u izveštaje na vreme i pošalju tako ispu* njene, svojim župama najkasnije do 26. januara t. g., a župski statističari unesavši potrebne podatke i svršivši svoje poslove pošalju svoje i društve* ne vel. iskaze Jugoslovenskom Sokol* skom Saveizu najkasnije do 9. febru* ara t. g. Sve župe« neka nam pošalju odmah popis sviju svojih 31. XII. 1928. ,u žu* pi učlanjenih društava. Držite sc da* tuma! Zdravo! Statistički odsek JSS. IZ LEKARSKOG ODSEKA JSS POZIV SVIM BRATSKIM ŽUPAMA I DRUŠTVIMA. 1. da sastavc lekarske odseke i jave sastav i predsednikovo ime Sa* veznom lekarskom odseku; 2. gde bi sastavljanje odseka n.a* išlo na nesavladive zapreke, mora se župa odnosno' društvo pobrinuti, da dobije barem jednog lekara za svog zdravstvenog savetnika i o tome iz* vesti SLO; 3. neka se društva brinu, da se svaki vežbač lečnički pregleda barem pre početka telovežbe i kada se ©pazc na njemu neobični pojavi kao posle* dica vežbe i telovežbe. Podatke neka zabeleži lekar svaki put u zdravstvenom lisht Bez prethodnog lečničkog pre* gleda neka ne dopusti nijednom članu načelnik vežbanje,. za koje neka opseg odredi lekar; 4. da nabavi svako društvo što pre pomagala za prvu pomoč u nezgodama (škrinjicu i sletsku torhicu); 5. da se vežbaju prednjači i vode naročito pak Sokolice u pružanju prve pomoči; 6. da se brine društvo za letno vežbalište. Saveizni lekarsiki odsek. POMAGALA ZA PRVU POMOČ. Potrebno je, da imadu sva sokol* ska društva barem najpotreibnija sred* stva pripremljena u vežbaonicama za slučaj nesreče ili nenadana obolenja. U tu svrhu je Savezni lekarski odsek go» dine. 1925. na temelju propisa o orga* nizaeiji prve pomoči u Sokolstvu izdao popis predmeta za »škrinjicu (orma> rič) za prvu pomoč i za »sletsku tora bicu«. Mnogo se ali društava nije opre* milo još uopšte s nikakvim pomaga* lima za prvu pomoč. Uzrok leži delo* mično i u troškovima za nabavu tih pomagala, koji bi bili naročito za ma* nja društva — prilično osetljivi. Da ubrzamo opremu društava s pomaga« lima, za slučaj nezgode i olakšamo u koliko je to moguče i dopušteno na* bavu, bavili smo se u Saveznom lekar* skom odseku ponovo pitanjem uređe* nja i»škrinjica za prvu pomoč« i kožna* tih »sletskih torbica1« i reducirali sa* držaj na najnužnije i najpotrebnije i time promenili odredbe iz godine 1925. Savezni lekarski odsek je mnenja, da društva nabave »škrinjicu za prvu pomoč« u izmeru 75X40X18 cm jer se dadu lako prcnositi. Skrinjice neka budu razdeljene u dva pretinca za povoje, 1 pretinac za lekove i pravokutan uzak pretinac za druge pomočne naprave. Dakle tako: naprave Da so dobro zatvori i očuva protiv prašine, neka ima okvir u prerezu ©vaj oblik, t. j. iznutra uz -rub ima »let* vicu«: »Sletska torbica« neka bude iz ko* že i slična vojničkoj lekarskoj torbici. Narudžbe se izvršuju najbolje posre* dovanjem JSS (gospoelarski odsek). Materijal se može naručiti i d i* rektno u lekarni Sušnik, • Ljubljana, Marijin trg, ili ga društvo samo na* bavi gde drugde. Savezni lekarsiki odsek je odredio sledeči minimalni sadržaj i sledeča po* magala za svako društvo: A. SKRINJICA ZA (PRVU iPOMOČ. Neka sadrži: 1. Sledeče povoje: 10 izradenih sterilnih povoja (tipa 0 = za prste); 10 izradenih sterilnih povoja (tipa 1 = za ruku); 10 izradenih sterilnih povoja (tipa II = za bedro); 5 izradenih sterilnih povoja (tipa III = za telo); 10ХЈ4, m sterilnog hidrofilnog ga* za u kartonu; 10X10 g sterilne bombaževinet u kartonu; 5X25 g sterilne bombaževine u kartonu; 2X100 g staničevine; 2X250 g neočiščene vate; 5X5m/6cm kaliko povoja; 5X5m/8cm k'aliko povoja; 2X5m/10cm kaliko povoja; 2 trouglata rupca; 12 sponka. 2. Sledeče Iekove: 50 g Tinktura jodi (u bočici sa sta* klenim čepom): 2 tube borvaselina a 25 g; 10 tableta pyramidona a 0‘3 (gla* vobol, trganje); 10 tableta pantopona a 0-02 (boli, grčevi). 3. O ve naprave: 1 svežanj furnira (60 X 20 cm — 3 put); 4 Kramerove žične podloge (30 cm, 40 cm, 60 cm, 70 cm duge) za kostolo* me pod* ili nadlaktice. (Mesto njih do* puštene su i drvene lipove daščice); 1 Petitovu cipelu iz kositra 70 cm za lom 'kosti stegna; 1 škare >za povoje; 1 čašu za vodu; 1 ručnik; 1 knjigu: ©r. M. Kus (Ljubljana) — Prva pomoč. B. Sletska torbica. Neka sadrži: 2 izradena sterilna povoja tipa 0; 2 izradena sterilna povoja tipa I; 2 izradena sterilna povoja tipa II; 1 izradeni sterilni povoj tipa III; 10 g s.terilne bombaževine; 2 kaliko povoja 5m/6cm; 2 kaliko povoja 5m/8cm; 2 trouglata rupca; 6 sponka; 1 škare za povoje; 20 g tinkture jodi (stakleni čep); 10 tableta pyramidona 0'3; 10 tableta pantopona 0'02. C. Svako društv© neka 1 sklopivu vojničku nosiljku za prenos ozledenoga; 1 umivaonik (po potrebi). Savezni lekarski odsek Dr. J. Tičar. iz ŽELEZNIČKOG ODSEKA JSS Za učestvovanje JSS na ovog©diš* njim sktovima u Poznanju i Plznu če u slučaju dovoljnih prijava žO. JSS zbrinuti posebne vlakove. Ako če biti poslanstva manj a, uputiče ih se redov* niml vlakovima. Polazna stanica poseb* nih vlakova, i manjih transporta osta* če kao i prc Zidani most odnosno Ma* rihor. ŽO. JSS pobrinuče sc na pruzi Maribor—-Poznanj odnosno Plzenj za sve moguče pogodnosti i što brži i ne* smetani prevoz. U narednom broju Sokolskog Glasnika objavićemo detaljan raspo* red. Ipak aH več danas javljamo čita* vom članstvu, da če iz nos i ti troškovi prevoza i prehrane od Zidanog mosta dalje oko 1300 Din za učestvovanje na slcitu u Poznanju, a za pokrajinski slet ČOS u Plznju oko 600 Din. Jasno je, da moraju učesnici do Zidanog mosta računati još ha izdatke: uz 50% povla* stieu do te staniee. Vožnja če trajati od Zidanog mo> sta ,u Poznanj s posebnim vlakom oko 30 sati, redovnim vlakovima pak 38 sati s putničkim i 26 sati k,od upotreb* ljavanja brzih vlakova. Za Plzenj traje vožnja posebnim vlakom 22 s., za put* nički 28 s., za brzi 18 s. — Prednost posebnog vlaka leži u torne, da tvori zaključen sokolski transport, ko ji že* le.znioe često otpremaju brzinom brzog vlaka; putnici se na taj način uklanja^ ju duljim čekanjima, prelaženjima na putu itd. Železnički odsek JSS peziva več sada sve bratske župe i društva, da počnu ,sa skupi jan jem prijava, da sedelo oko otpremanja ekspedicije olak* ša i na vreme svr.ši. Prijave če .se zaključiti oko 25. marta t. g. Železnički odsek JSS. IZ PROSVETNOG ODBORA JSS SAVEZNA PROSVETNA ŠKOLA. U prošlom breju Sokolskog GIss* trnka 'izneli smo okružnicu S.avelznog PO na sve župe. Odziv je zadovolja* vajuči u toliko, u koliko je barem 12 župa pozitivno odgovorilo, t. j. da če učestvovati po svojim zastupnicima. Pitamo sc gdc je ostalih 11 župa i to upravo onih 11 za koje je u prvom redu Savezna prosvetna škcJa ibila s a* zvana. — Još imadu vremena, ifjko posle roka za prijave (8. januara), da dodu, odnosno pošalju svog zastupni* k.i-j u proisvetnu školu. Sa vozna prosvetna škola počinje u nedelju 20. januara u 9 sati pre po= dne u dvorani »Ljubijanskog Sokola« Narodni dom. (Ulaz sa1 Bkiwe’SOve ceste) i traje doi 27. januara 1929. Škola če sc obzirom na broj pri? javljenih učesnika 'održati. PO. JSS. IZ UPRAVE Na jednoj od poslednjih sodnica novina>rsko*redakcijskog odseka JSS zaključilo se, da če se Sokolski Glas? nik od 15. februar a dalje štampati na rotacijskom stroju, da se prištedi na vremenu i trudu. Stoga vas pozivamo Sve bratske župe i društva, braču i sestre pretplatnike — uložite sve sile oko skupljanja novih pretplatnika, či* je naslove nam čitljivo .napisana po? šaljite najkašnje do' i. februara, da če* mo biti u stanju gorn ji zaključak ostva* ■riti. Ako bi oj pretplatnika u ovih 14 dana no dignemo barem još za hilja=> du, ne bi nam se isplatilo provesti potrebnu reorganizaciju s k oje m je ve* zano pnelaženjo na rotaciju. Mi veru* jemo, da če to naša organizacija, za svoju štampu učiniti. Da ,s.e digne zanimanje za sokol* sku omladinsku štampu, odnosno za listo ve' »Sokoliča« i »Našu Radost«, koje je od nove godine preuzeo JSS u svoju upravu, prilaže-mo današnjem broju letake које dajte i drugima da čitaju, naročito roditeljima, čija deca vežbaju u Sokolu. Svu braču i sestre pretplatnike molimo, da nam doznaeo po mogučno* sti pretplatu za čitavu godinu unapred (Din 50; na Rač. pošt šti.d. 10.932), a ujed no i event. zaostalu pretplatu, da se prištedi upravi ogroman posao, a i nepotrebni izdaci oko opominjanja. Dokažite, da su urednost i tačnost so« kolske vrline. Reklamacije su poštari* ne proste. Reklamirajte u roku od 3 •do 4 dana posle izlaženja lista. Sokol* ski Glasnik izlazi tačno svakog 1. i 15. u mesecu. XXXVIII. SEDNICA STAREŠIN. JSS 2- Januara 1929. Starosta br. E. Gangl čita koncept proglasa staresinstva JSS, za pomoč stradajućoj braci na području mostar* ste župe. Odobreno. — Iza toga po< tanko se raspravljalo o glavnoj skup« štini JSS na Sušaku. Skupština če po svoj prilici trajati 2 čitava dana. Ozledni fond izdao je potpore za raz* ne nezgode sokolskim društvima Ce* lju, Vel. Kikindi i Crnd pri Prevaljah. Brat prosvetar izvestio je stare* šinstvo, da je za Saveznu prosvetnu školu -sve u toku. Organizacijski odsek predlaže da se pravila odseka za gradnju doma So* kolskog društva u Jagodini odobre sa potrebnim promenama, koje zahtevaj u društvena pravila'. Odobreno. Odobrena je nabavka propagand* nih letaka za »Sokolič« i »Našu Ra* doist«, koje je Savez primio u svoju upravu. *' , m H ŽUPA OSIJEK PROSLAVA 1. DECEMBRA SOKOL* SKOG DRUŠTVA U OSIJEKU. Ove godine je ovdašnje Sokolsko društvo na svečan način proslavilo dan Ujedinjenja. Oko devet sati skupile su se u gornjogr. Sokolani svic kategorijo vežbača i nevežbača od najmanjih so* kolica do najstarije brače u odorama i u gradanskom odelu. Pošli su u stro* ju na blagodarenje u gor. gr. katol. crkvu iz koje su sc epet korporativno \ ratili u Sokolanu, u kojoj se održalo zanimljivo predavanje o značenju to* ga dana sa os vrtom na prošlih deset godina od Ujedinjenja ovamo. To pre* davanje je održao društveni prosvotar br. prof. dr. N. Čepinae. Proslavi je prisustvovao u ime ruske nacionali* stičke organizacije delegat Vlad. Ger* šeljman, ko ji je pozdravio Sokole i če* stitao im praznik i obletnicu Ujedinje* nja. Proslava je završila svečanim po* laganjem sokolske zakletve u ruke podstarešine brata M. A. Dimitrijevi* ča te je zatim pošla veča deputacija na slavu do.maeeg 41. peš. puka. Tamo je pred Sokolima, koji su zastupali sve vrste, čestitao slavu, domačinu pukov* niku g. Nikoli Lujanoviču najmanj; osječki Soko, sedmogodišnji mali brat Saša Lhotsky sledečim Štihovima; »Delegat sam Sokoliča, brače j sestara, u njihove ime dodoh do Tebe svečara! Da čestitam krsnu slavu, dan Ujedinjenja, taj dan što je mio duši svih Jugoslovena! Po deseti put ga slaviš! O dvostr.uka slavo! Ja od srca čestitam Ti sa sokolskim »Zdravo«! Domačin slave, g. puk. Lujanovič bi« je veoma dirnut lepom pažnjom Sokolova, izljubio malog Sokoliča, a sa ostalim članovima delegacije se srdač* 110 rukovao. • PROSLAVA SOKOLSKOG DANA U VALPOVU. Sokolsko društvo u Valpovu po obi* čaju svečano je proslavilo Sokolski piaznik 1. decembra. Posle blagodare* nja pošli su svi članovi u vežbaonicu gde je položen svečani zavet novih članova. Tom činu prisustvovali su predstavnici vlasti i pojediniK udruže* nja. Kao prošle tako i ove godine se* tila su sc starija brača naših najmla* dih tako, da sc i ove godine dostojno proslavilo Nikolinje. Radost deee bila je neopisiva 'Za vreme dolaska Sv. Ni* kole, koji se svakoga od prisutnih setio. Spremana akademija morala se od* goditi na 9. XII. p. g. radi zatvorenja škole u kojoj so nalazi vežbaonica. Na toj akademiji nastupile su sve katego* iije članstva, naraštaja i deee. Vežbe pojedinih odjela uspele su potpuno sa* mo se čulo dosta glasno brojanje pred* viodnika što bi valjalo u biuduče izbe* gavati. Posle uspelih deklamacija, koje su izvadala muška i ženska deca pre* šlo se na prikazivanje igrokaza »Nada Istre«. Pojedini članovi podmladka iz* veli su tfvo prikazivanje na sveopče, zadovoljstvo nateravši mnogima suze 'm Xežbc s,a 'zastavicama od brata Blažeka izvedenci po muškoj deci mo* gu se takoder pohvaliti. Vežbe sa lu* ^ovima od br. Abramiča izvedene po zensko j deci uspcile su, ali se opazilo, ‘m1 ,s,u. te uvežbano bez glazbe. Muski naraštaj sa svojim prostim vež* bama pokazao je, da se u njemu na* lazi vrlo dobrih vežbača., od kojih se može mnogo očekivati. Hofmanovc ve* žbe oslobodenja i ujedinjenja izvada* ne su po članovima dobro. Vežbe sa maramicama od M. V,ojinovič*Vidošič izvedene su po članicama društva i za* dovoljavaju. Vežbe sa loptama od M. Lugarič izvadane su po ženskoj dcct vrlo dobro. Sedmica od Jankovič*M,uh* viča izvedena je po članovima tako* vom spremnošču da se je morala na zahtev p.risutnih opetovati. Ples oko vatre (prevod sa Češkog) izvadan je po članicama retkom veštinom tako, da je na zahteiv prisutnih takoder ope* tova.n. Vežbe na ručama izvadane su po članovima kao poslednja tačka, a spremnost vežbača kod izvadanja tih vežbi zadivila. je prisutne. Za celo vre* mei pratila jc vežbe na harmoniu iz blagonaklonosti gda Garay. Uspeh ovc akademije oduševio je svu braču, te se nojavlj.uje želja, da se sa istim progra* JU®111 nastupi u obližnjoj naseobini Be* liscei nočetkom nove godine. U takovom radu oslanjajuči se na punu svest i snagu svojih članova .prava društva kupila je od Rudolfa grofa Normana u središtu Valpova na jedniom od najzgodnijih mesta jedno jutro i 1386. kv. hv. 'zemljišta za letno vežbalište i gradilište. U tu svrhu za vreme kupa nije društvo imalo niti jedne pare. Poteškoče kod kupa činje* ne su društvu sa svih stran,ai, a naro* čito po agrarnom odboru u kojem sev de od reda protivnici Sokolskog dru* štva. Konačno jc po ministarstvu za agrarnu reformu odobren ugovor, a društvo na temelju tog odobrenja uve* deno u posjed. Upravni odbor sazvao je starije članstvo na odgovor za 17. XII. da se od luči i nade način kako bi se došlo do sredstava za isplatu kupo* vine od 9335 Din. Na dogovor je pri* stupilo 32 člana i članico nakon česa se je prešlo na raspravu o namaknueu sredstava za isplatu kupovine. Prisut* na brača sakupiše tog časa izmedu sc* bo ukupni iznos od 20.100 Din čimc jc kup osiguran, a društvo imade na ras* polaganje i oko 11.000 Din koje če upotrebiti za gradnju doma. Odmah je izabran iodbor za grad* nju Sokolskog doma, koji imade da votli daljnju akciju oko šahiranja po* trebnih sredstava. Nai kupi jenom zemljištu nalazi se jedna zgrada, koju ja Sokolskom dru* štvu pokLonio prodavaoc Rudolf grof Norman. Sokolsko društvo plemeni* tom darovatelju i ovim putem izričena takvioj pažnji usrdnu hvalu. Novi od* bor odpočeo ju odmah sa radom, koji če biti nedvojbeno uspešan. Stičem^o uvercnje, da smo pokročili napred, da ostavimo pretesnu i malcnu dvoranu škole te se preselimo u vlastiti dom. ŽUPA VELIKI BEČKEREK NOVI PREDNJAČI Sokolskog društva u Vršcu. Sokolsko društvo u Vršcu održalo je prošle godine dva društvena pred* njačka tečaja, jedan članove dru^i članice. Prvi tečaj održao se od 23. III. do 13. V. p. g. Tečaj je pohadudo 10 brače, od kojih je 8 pristupilo ispitu. Tečaj je pohadan sa mnogo volje, o čemu svedoči ispit održan 13. V. 1928. god. Predavali su sestra i brača; Ne* vena Bogdanovič, Vaclav Martinek, Vojin Kešeljevič i Dr. Ilija Nikolaje* vič. Prešao se podrobno Tyršev so* kolski sustav, teoretski i praktično, Sok. Misao, metodika, anatomija i pr* va pomoč. Ispit je položio odlično: brat Svetolik Stefanovič, kao sposob* ni brača; Vladislav Geei, Golub Goj* kovič, Radoslav Zubovič, Nikola Mi* lovanov, Nikola Putnik, Jovan Đurćin i iMilan Stefanovič. Članovi su po pro* fesijii 6 učenika gimnazije, 1 učenik uči* teljske škole i 1 zanatlija. Početkom septembra održan je društveni prednjački tečaj za članice. Pošto su sve sestro učeniciei učit. škole IV. god. to su izrazile zelju, da sc od* mah u početku skolske godine održi tečaj, kako bi sc kasnije mogle spre* mati nesmetano za učiteljsku maturu. Odnegovane od malena u .sokolskom duhu gorele su željom, da se izobraze za tehnički rad u sokolskom životu, obečavajuči, da če kao učiteljice, bu* duee prosvetne radcnice raditi na njoj. Žrtvuj uči sve svoje slobodno vreme sokolskim idealima postigle su lep uspeh i spremile, se za širenje sokol* ske ideje. Na početku tečaja upisalo se 12 sestara, od kojih je 9 pristupilo ispitu. Predavači tečaja su sestra Ne* vena Bogdanovič, brača Vojin Kešclje* vič i Dr. Ilija Nikolajevič. Tečaj jc održan od 16. IX. do 11. XI. 1928 god. Ispit je održan 11. XI. p. g., na kojem su sve sestre položile ispit i to kao odlična sestra Nevcna Pantič, kao spo* sobne; Vera Tokin, Radmila Batalo* vič, Nada Veselinova, Ljuba Janoško* va, Nevena Statijeva, Zagorka Niko* ličeva. Jerina Veselinova i Mara Ka* lamar. Naše je društvo p.roširilo svoj pirednjački zbor i moči če dalje sa uspehom povesti svoje redove ka bo* ljiem uspehu. Ostale sestre postavši učiteljice raziči če so širom naše otadž* binc, gde če širiti Sokolsku misao. Svoj brači i sestrama želimo mnogo uspeha u budučem radu želeči im da savesno i marljivo izdrže u radu za sokolske ideale. Zdravo! Nevena Bogdanovič, načelnica. ŽUPA sušak-rijeka PROSLAVA SOKOLSKOG DANA U ALEKSANDROVU. Naše društvo na osobit način pro* slavilo je deisetogodišnjicu našeg ujedi* njenja. U petak 7. XII. 1928 na večer hi priredena sok. akademija, na kojoj su nastupile sve kategorije. Uspeh je bio vrlo dobar koliko u moralnom, to* liko i u materijalnom smislu. ‘Na dan samog ujedinjenja išlo se u povorci, sa roesnom glazbom na čelu. Uz član* stvo pridružio se povorci dobar deo naroda do crkve, gde se vršilo svečano blagodarenje. Moramo pohvaliti tim putem našu glazbu »Napredak«, koja nam ide u svakoj prilici na ruku. Po blagodarenju išlo se opet u povorci pred Sokolanu, gde je održao prigodno slovo br. Mihec. Posle toga krenulo se na groblje, gde smo se poklonili sena* m a umrle brače i sestara, Neka zna* du, da idemo njihovim stopama, ističu* či nadasve narodno jedinstvo, koje j leta 1926. Vse telovadne točke »o se izvedle ob spremljevanju s. La* pajnetove na klavirju lepo, skladno in strumno, tako da lahko rečemo, da je bila letošnja prireditev izmed doseda* njih telovadnih akademij najboljša. Nagradili so telovadeče članstvo, de* co in naraščaj opetovani izrazi zado* voljstva iz vrst številnega občinstva — tako naših prijateljev kakor nasprotni* kov iz Mežiške doline. Zvečer je zaključila proslavo ne* prisiljena, prijetna zabava ob mnogo* brojni udeležbi članstva' in prijateljev Sokolstva. Sokolsko društvo Muta*Vuzelnica je proslavilo sokolski praznik s pri* reditvijo, ki je imela ta*le spored: 1. Nagovor staroste. 2. Nastop ženske deee s krogi. 3. Nastop moške deee s palicami. 4. Deklamacije. 5. Sli* ka: Klic kralja iz pesemske zbirke »Orač na Topoli«. 6. Obdaritev otrok z obleko in pecivom. 7. Orkestralna točke. V Sak. društvu v Dravogradu se je vršila proslava sokolskega praznika dne 2. dec. 1928, in sicer so bili na sporedu: 1. slavnostni govor, 2. petje, 3. igra »Zemlja«. Sodeloval je tamb. zbor. Na dan proslave se je prodalo 40 kart. Č. Mursko okrožje. Sokolsko društvo v Murski Soboti je sok. praznik proslavilo s tem, da je priredilo dne 1. XII. zvečer po bakljadi po mestu, kateri so sledili nagovori in petje, v dvorani hotela Dobray akade* mijo s temde sporedom: 1. člani —■ proste vaje, 2. dijaki — boks, 3. nara* ščajnice — vaje na švedski klopi, 4. naraščajnico — proste in ritmične vaje, 5. naraščajnice — bradlja, 6, članice — proste vaje, 7. naraščaj — bradlja, 8. skupine: a) robstvo, h) borba, c) zma» ga. 9. Prizor »Kralj Matjaž« s petjem, 10. deklamacija. Po akademiji se jo iz* vršila zaobljuba članov in članic. OBČNI ZBOR SOKOLSKEGA DRU* ŠTVA V KONJICAH. Konjice, 8. I. \1929. Članstvo Sokolskega društva v Ko* njicah vabimo, da se polnoštevilno udeleži rednega društvenega občnega zbora v četrtek 24. januarja 1929. ob 20. uri v dvorani Narodnega doma. Odbor. ŽUPA BEOGRAD PROSLAVA SOKOLSKOG DANA U SOKOLU I U BEOGRADU. Sestra Ljubica Živanovićeva odru žala je sokolskoj deci i naraštaju So« kolskog društva I. u Beogradu ovo malo predavanje, koje u celosti do* nosimo, i kojim je proslavljen 1. de« cembar. »Ovo malo predavanje, ako tako može da so nazove, namenjeno je Va« ma, brado i sestre, medutim i najmla« đim članovima naše velike zajednice i ono treba 'da Vam u nekoliko dodc 'kao pozdrav od nas stari j ih, kao izraz naše radosti i što Vas u jednom času ovako značajnom nalazimo u tako ve« likom broju, nadahnuto verom, udru« žene slogom i zagrejane ljubavlju. To je najholji dokaz, da ste i vi tako mladi, shvatili značaj današnjeg dana, da sto ga, ako no sasvim razu« meli ipak duboko osetili ili bar naslu« tili i da se u današnjoj velikoj radosti radujeto i vi, iskreno, srdačno, sokol« ski. I zbog te Vaše radosti sretni smo i mi, Vaši vodnici, sretni smo, što vi« dimo da su nade, kojo polažemo u Vas, opravdane, da nam trud nije uzaludan i da ste svi vi, tako mladi i neupučeni, pošli za nama pravim i nepogrešivim putem, jedinim putem, koji vodi savr« šenstvu. Slušali ste vi več o današnjem da« nu. Govorili su Vam o njemu toliko p uta' u školi i u kuči i na drugim mo« stima. Možda Vam svi ti govori nisu bili dovoljno jasni, možda ih niste ra« zumeli onako, kako ih mi danas ra« zumemo i kako četo ih i vi docnije razumeti, ali ja verujem u Vaša oseča« nja, u »sposobnost naše nacijo koja je i u Vama i koju svi mi nosimo u sebi kao zajedničko nasledci naših velikih predaha. 1 gonjeni n j orne, ne shvatajuei potpuno, ali nasledujuči, vi ste so iskupili danas, mladi, snažni, vedri, i sa eelim našim narodom, sa svom našom bračom i sestrama širom domovine mi proslavljamo Ujedinje« nje, desetogodišnjicu njegovu. Koliko slavijo, kolika radost, kakav dan! De« set godina zajedničkog života, zajed« ničkog života sa bračom iste krvi, de« set godina< zajedničkog rada na istom delu, velikom i svetom. Deset godina sreče, ostvaronih nada i ispunjcnih že« Ija, kojima so kroz vekovo težilo. A koliko je paLo i žrtava! Jedan moj sta« ri profesor govorio mi je jednom o torne: »Vi no možete da zamislite odu« ševljenje se kojim se nekada borilo; vi no možete, da: pretstavite sebi našu nckadašnju omladinu, njen zanos, nje« nu ljubav i njenu nasmejanu smrt za Otadžbinu.« — Moj stari profesor ni« je mnogo verovao u današnjicu kad je tako govorio, ali on nikada nije imao prilike, da vidi Vas, ovako združene, ovako snažne, ovako spremne. Naši su stari tekli. Cela naša isto« rija obeležena je tim tekovinama, kr« vavim mučnim, ali časno stečenim. I kad su pre deset godina sve žrtve i svi napori bili krunisani Ujedinjenjem, najveeim slavljcm, koje smo mogli da poželimo, pobojali su se neki i posum« njali u nas, u nova pokolenja. Hočemo li biti dovoljno snažni, da očuvamo •ono što je tako mučno stečeno? Ho« čemo li biti dovoljno brača, da iskre« no pružimo ruke jedni drugima, da složno stanemo na branik nove Dorno« vine i da zajednički bdimo nad nje« nim dobrom. Optužili su nas. A sečato li se kako je na svo to odgovorio je« dan naš pesnik. Kako nam je povero« vao i kako nas odbranio: »Dobra zemljo moja, lažu, ko te voli danas, taj te voli.« I on je imao pravo. Nova poko« lenja pokazala su se dostojna starih. Mi smo sačuvali amanct, koji su nam oni ostavili. Ujiedinjeni, zagrljeni, slož« ni, mi vedro' gledamo u budučnost i nasmejano idemo u susret drugdj de« setogodišnjici. Jer za nama ste vi, na« raštaj, u koji mi polažemo sve svoje nade, kojem pružamo sve svoje ideale i kojem nudimo sve svoje snage! —- Opravdajte naše želje! Budite istrajni li složni; budite Sokoli — i odužičete svoj dug. Mi očekujemo, mi tražimo to od Vas! Zdravo!« PROČITAJ! Bianco diplome za takmičenja član« stva i naraštaja ima u nakladi JSS uz cenu Din 2-50 komad. Zahtevajte ofer« te od Gospodarskog odseka JSS i za diplome s tekstom. Dopisujte, čestitajte i t. d., jedni drugima uvek samo na sokolskim raz« glednicaina. Upotrebljavajte pogranič« ni biljeg! MALI OGLASI Oglase p rima po naplati Uprava Sokolskog Glasnika u Ljubljani, Narodni dom. Svaka rel pri svakom objavljivanju 50 para, najmanji iznos 5 Din. Prednjačica. Dobra ritmičarka, apsolvent-kinja srednje domačinske škole u Chrudimu i mljekarskog tečaja u Plzenju (Čehoslovačka) sa 3 go-dišnjom učiteljskom državnom praksom na stručnim školama kralj. SHS želi promjeniti mjesto na posjed, mljekaru ili privatnu domačinsku školu itd. gdje ima sokolsko društvo ili gdje bi se isto moglo osnovati, te bi tu pre-uzela na vježbanje ženske kategorije. Ponude na upr. Sokolskog Glasnika pod „Češka". IZVOR » « VELETRGOVINA GALANTERIJSKE, NIRNBERŠKE = I KRATKE ROBE = SUŠAK ŠETALIŠTE KRALJA PETRA produljena Zvonimirova ul. 92 Zajtrkovalnica ai. ščurk Ljubljana, Dunajska c. 12 priporoča vedno sveže de-likatt sne izdelke ter pristna domača in tuja vina. Cveticama Ant. Bajec Ljubljana Pod Trančo 2 Telefon St. 3222 TELOVADNE ČREVLJE IZDELUJE galoSe in sneine črevlje strokovnjaško popravlja AVGUST ŠKOF LJUBLJANA Igriška ulica 2 Semena za vrtove in polja nudi SEVER & KOMP. LJUBLJANA Cenik na zahtevo! Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska in = ličarska delavnica = Ivan Bricelj LJUBLJANA, Dunajska cesta 16 Strokovna izvršitev tel-vadnega orodja. Delo solidno, cene zmerne BRAĆA | SUŠAK | RUŽIČE V A ULICAll IIE Osnovana 1876 Telefon br. 162 -SJ DISKOBOLOS ALJGUST KOZMAN Prva jugoslavenska Ivornica za telesno-uzgojne sprave i potiepštine LJUBLJANA Tvornica: Sv. Petra cesta 75. Trgovinska radnja: Tavčarjeva (Sodna) ulica 1. Sve sprave i potrepštine za: lelovežbu, laku atletiku, tešku atletiku, boks, nogomet, bazenu, tenis, ribarstvo, turistiku, zimski šport itd. itd. Iz narodopisja v okras vsaki sobi in dvorani slike v trobarvnein tisku: Prof. A. Sič: I« Kmečka soba na Gorenjskem Prof. A. Sič: II. Kmečka hiša na Gorenjskem Velikost: 30 3 X 90 5 cm. Slika A 20 Din UČITELJSKA KNJI« AKNA V I.JUKLJANI IVAN ЈАХ IN SIN LJUBLJANA GOSPOSVETSKA CESTA 2. ŠIVALNI STROJI izborna konstrukcija in elegantna izvršitev iz lastne tvornice. 15. letna garancija. Vezenje^ se poučuje pri nakupu brezplačno. PISALNI STROJI „ADLER" Kolesa iz prvih tvornic, DUrkopp, Styria, Waffenrad (Orožno kolo). Pletilni etroii vedno v zalogi. — Posamezni deli koles in Šivalnih strojev. Daje se tudi na obroke! CENIKE FRANKO IN ZASTONJ MEDIC-ZANKL TVORNICE OLJA, FIRNEŽA, LAKOV IN BARV, D. Z O. Z. CENTRALA V LJUBLJANI * LASTNIK FRANJO MEDIC TVORNICE: LJUBLJANA-MEDVODE PODRUŽNICE IN SKLADIŠČA MARIBOR — NOVI SAD LASTNI DOHAČI PROIZVODI: Laneno olje, firnež, vse vrste lakov, emajlno-lakastib in olnatih barv. Kemično čiste in kemično olepšane, kakor tudi navadne prstene barve vseli vrst in barvnih Ionov, čopičev, steklarskega kleja itd. znamke „№£ItAKL“ za obrt, trgovino in industrijo, za železnice, pomorstvo in zrakoplovstvo. CENE UMERJENE. + TOČNA IN SOLIDNA POSTREŽBA. Oglašujte u Sokolskom Glasniku! *■ Najstarejša vrtnarija in cvetliarna KORSIKA* LJUBLJANA Bleliveisova c. — Aleksandrova c. ima v zalogi vedno sveže rezano cvetje in , cvetje v lončkih ter izvršuje vence, šopke in aranžmane po najnižji ceni in najfinejši obliki. Bratska sokolska društva imajo 10> popusta. Teleton it. 2.341. Teleton St. 2.341 Restavracija »Kosovo" Sušak, Mažuraničeva. Vlasnik: Šime Vranič Prvorazredno dalmatinsko i domače vino. Točenje poznatog „Union" piva. - Prvorazredna domača kuhinja. KNJIGARNA UČITELJSKE TISKARNE V LJUBLJANI FRANČIŠKANSKA ULICA STEV.6 TELEFON 2312; RAČ. POŠT. HRANIL. 10 761 ’ o. -• <^\o ^ t>®. NV\° > m® . <5?^ ЗУ vN LAVA 4VLe? . b 4» Л S A®> ® \ 4° AS Klišarna ST. DEU IZVRŠUJE NAJSOLIDNEJE KLIŠEJE VSEH VRST PO RISBAH ___IN FOTOGRAFIJAH__ LJUBLJANA, Dalmatinova 13 .9 Vezava vsakovrstnih knjig najceneje pri H. Zupanu LJUBLJANA Gradišče š t e v. 10. Solidna in točna izvršitev. Restavracija NOVI f VET Ljubljana se priporoča vsem Sokolom. Domača kuhinja, točna postrežba ИНДУСТРИЈА СОКОЈ1СКИХ ПОТРЕПШТИНА БРАНКО ПАЛЧИЋ ЗАГРЕБ, УЛИЦА КРАЉИЦЕ МАРИЈЕ 6p. 13 Главни добављач Југословенског Соколског Савеза Брзојавни наслов: Трикотажа Загреб Израђујем с&е Прсти соколских потрепштина за јавни и излетнн наступ чланова, чланнца, нараштаја и деце тачно по пропису J. C. С. Надаље преузимам израдбу сваковрсне трикотаже за властити и туђи рачуи. — Надаља препоручам се браћн за израдбу најмодернијих цивилнвх одела, која no најновијем кроју израђујем у властитој радионици. TRGOVAČKA TISKARA G. KRALJ ETA SUŠAK, STROSSMAYEROVA br. 7 UTEMELJENA GOD. 1890. IZVADJA SVAKOVRSNE TISKARSKE RADNJE BRZO, ČISTO I JEFTINO BRZOJAVI: KRALJETA SUŠAK — 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 OSJEČKA LJEVAONICA ŽELJEZA I TVORNICA STROJEVA D. D. OSIJEK Brzojavi: OLT, OSIJEK \ Telefon broj 63 l 2-89 IZRADJUJE: Sve polioprivredne stroieve kao: Dvoredne i troredne sijalice za kukuruz, drljače, runiia za kukuruz sa jednom i više rupa za pogon rukom, nogom i moto-rom, sjeekare, repare, vjetrenjače i t. d. Ljeva sve odljevke po načrtu i modelu — do 5000 kg teiine ====== CIJENE IZVANREDNO NIŠKE ♦ TRAŽITE PONUDE! £ e e š e e e e e e E E E E E S ■ ^ тлттттттттттттттттттттттттттттттттшштттттК VSEM RODOVINAM PRIPOROČAMO NAŠO KOLINSKO IZVRSTEN PRIDATEK јхрок ZA KAVO Izdaje Jugoslovenski Sokolski Savez (E. Gangl). — Odgovorni urednik dr. Riko Fux. — Uređuje Redakcijski odsek. za nju odgovara France Štrukelj. Za oglase odgovara Vlado Simončič. — Tiska Učiteljska tiskara u Ljubljani,