Arheološki vestnik (Arh. vest., AV) 39-40, 1988-1989, str. 437-451 BRONČANODOBNI NALAZI IZ KARLOVAČKE REGIJE LAZO ČUČKOVIČ Gradski muzej Karlovac, Strossmayerov trg 7, YU-47000 Karlovac Karlovačka regija danas obuhvata prostor oko srednjeg toka rijeke Kupe i dalje na jug oko njenih pritoka Korene, Mrežnice i Dobre, a na jugoistok do rijeke Gline. Ovaj prostor je, nažalost, arheološki vrlo slabo istražen pa nišam u mogučnosti dati cJelovitiju sliku zbivanja u brončanom dobu. Stoga ču samo podsjetiti na pojedine nalaze koji su več ranije objavljeni i ukazati na neka novija terenska zapažanja. Nešto više pažnje če biti posvečeno otkriču specifičnog kultnog mjesta na prethisto- riJskoj gradini Turška kosa kraj Topuskog. Rano i srednje brončano doba još je nedovoljno razjašnjeno pa se neču zadržavati na ovim razdobljima. Do sada je jedino ponešto pisano o vezama cetinske i lasinjske, °dnosno kiringradske kulture (Benac, Batovič i Dimitrijevič)1 i to uglavnom na osnovu nalaza sa gradine Kiringrad koje je objavio S. Dimitrijevič 1961. godine.2 Teoretski se može raspravljati o kontaktima i utjecajima jedne kulture na drugu, ali b' tada trebalo izuzeti kombinacije sa navedenim nalazima sa Kiringrada iz Jednostavnog razloga što taj materijal pripada starijem željeznom dobu. Doduše sa lst°g lokaliteta potiču i slučajni nalazi koji sigurno pripadaju eneolitskom razdoblju 'Problematični ulomci keramičkih posuda koji bi mogli pripadati početku brončanog ali taj materijal nije objavljen.3 Još bih dodao da je posljednjih godina u halštatskom sloju na gradini Turška kosa kraj Topuskog iskopan materijal medu k°jim nalazimo analogije za gotovo sve predmete sa Kiringrada objavljene u "avedenom radu S. Dimitrijeviča kao lasinjske: oblici posuda, način ukrašavanja, °jadisanje, motivi, faktura i figuralna plastika." Razdoblje kasnog brončanog doba, odnosno period dominacije Kulture polja sa arama bolje je dokumentirano. Naseobinska keramika kasnog brončanog doba ^aflena je na nekoliko gradina. Najprije bih spomenuo tri istaknute gradine koje su esto korištene kao refugij, a i kao mjesto za podizanje naselja od eneolita do ^'ednjeg vijeka. To su gradine Belaj, Kiringrad i Nikolino brdo u Topuskom. Gradina e'aj (gl. 2) se naiazi na istaknutom položaju izmedu tokova rijeke Korene i Mrežnice eKih 5 kilometara južno od Kupe. Ovaj brežuljak danas nažalost više ne postoji jer j!. tu veliki kamenolom. Nalazište i nalaze je obradila N. Majnarič-Pandžič.5 v1"ngrad (si. 5) je istaknuti brežuljak, sa svih strana strm, izmedu potoka Mala i k lka Trepča 4 kilometra južno od Kupe. K. Vinski-Gasparini uvrštava nekoliko N^ičklh nalaza sa Kiringrada u grupu Zagreb Kulture polja sa žarama.6 Gradina kotl°lin° brdo (sL 4) nalazi se na izdvojenom brežuljku uz zapadni rub Topličke iz k U nL'P°SI'ednoj bližini termalnih vrela. Najviše ulomaka keramičkih posuda kasnog brončanog doba nadeno je uz južno podnožje gradine u jednoj blagoj uvali kor° da P081"}' mogučnost da se živjelo na ovom zaklonjenom mjestu, a da se gradina "a samo za kakove opasnosti.7 •£ec/em zemunrect SI. 1: Presjek gradine Turška kosa. Abb. 1: Der Ringwall Turška kosa im Querschnitt. Zanimljive su i dvije manje utvrde sa tumuloidnim bedemom - Turška kosa (si. 1) kraj Topuskog8 i Umka (si. 3) u Točku Veljunskom.9 Tuska kosa je smještena uz desnu obalu rijeke Gline na južnom ulazu u topličku kotlinu, a Umka uz desnu obalu rijeke Korane na rubu uske i dugaček kotline uz srednji tok korane. Obe imaju zaravnat plato isturen prema rijeci, a na suprotnom lako pristupačnom prilazu platou podignut je veliki Zemljani bedem u obliku ovalnog tumula dužine oko 25 i višine oko 7 metara. Probna iskopavanja su obavljena na Turskoj kosi. Oko platoa su bile drvene palisade, a na platou nastambe. U nasutom bedemu otkrivena je keramika iz Ha B perioda (t. 1: 3-4) koja je ovamo dospjela iz naselja koje je ovdje bilo prije izgradnje bedema pa se može pretpostaviti da su navedene utvrde izgradene krajem Ha B ili početkom Ha C perioda. M. Šeper pominje naselje brončanog doba kraj Gradca blizu lasinjske kiselice u Lasinji te detaljno opisuje glinenu figurinu tu pronadenu.10 Ovu figurinu S. Dimitr1* jevič uvrštava u eneolitsku (lasinjsku) idoloplastiku." Medutim ona je ipak srodnij8 sa figurinama ruške grupe iz kasnog Ha B perioda,12 a treba imati u vidu da je M- Šeper imao uvid i u druge nalaze sa tog lokaliteta pa je stoga ovu figurinu uvrstio u brončano doba. Nekropole kulture polja sa žarama su zasad otkrivene u Ozlju':i i na Treščerovač' kom polju.14 K. Vinski-Gasparini ih uvrštava u grupu Velika Gorica kulture polj8 sa žarama. Ostave brončanih predmeta pronadene su na nekoliko lokaliteta. Najstarija j ostava iz Maličke datirana u horizont II - Veliko Nabrde prema klasifikaciji Vinski-Gasparini za ostave Kulture polja sa žarama.15 Horizontu III - Kloštar Ivan'1 pripada ostava iz Lisina koja kao i prethodna ima sva obilježja radioničkog kruf?8 medurječja Drave, Save i Dunava.1' Na balkansko radioničko porijeklo upu^uJ fundus ostava iz Gajine i Vranjkove pečine kod Drežnik-Grada datirane u horiz°n •®til|i ron 'Bdlco \ )> Ž \ > SI. 2: Belaj u 17. stolječu (iz rukopisa M. Stiera. ONB, Cod. 8608, si. 9). Abb. 2: Belaj im 17. Jh. (aus dem Manuskript von M. Stier, ONB, Cod. 8608, Abb. 9). ~ Matijeviči.17 Uništenoj ostavi vjerojatno pripada i nekoliko brončanih predmeta na<3enih u Krnjaku.18 J°š bih dodao nalaz fibule u obliku violinskog gudala negdje iz okolice Karlovca.19 Kultno mjesto na gradini Turška kosa Posebnu zanimljivost naseobinskog kompleksa Turška kosa predstavlja otkriče jtifičnog kultnog mjesta udaljenog stotinjak metara sjeveroistočno do več pome- e utvrde sa tumuloidnim bedemom. To je ustvari blagi hrbat (podsječa na jako ,^zvučeni tumul) na padini brda pun raznovrsnog arheološkog materijala tako da Sr j.prvi mah izgledalo da se radi o nekakvom smetištu. Debljina kulturnog sloja u dot '' brl)ta iznos' 15()cm, ali se na osnovu položaja pojedinih slojeva, koji leže „e? a strmo i u gornjem djelu su svi presječeni, može zaključiti da je ovaj humak jer znatno viši. Tragovi objekata nisu otkriveni što ne znači da ih neče biti p0 ,Su sistematska istraživanja ovog prostora tek na početku. Analiza terenskih ili hUlalta radi o kultnom mjestu. Osnovne karakteristike keramičkog posuda sa kraja Ha B perioda na kultno^ mjestu su: posude su dosta line fakture i često su prevučene črnim premazom (<• 1) koji je ponekad fino ispoliran (t. 3: 3); najčešči oblici su zdjele sa uvuCeni"1 obodom bez naglašenih usta (t. 2: 5; 3: 7-8), šalice i zdjelice sa omfaloidnim dni"11 i naglašenim ramenom te koničnim vratom (t. 2: 3), koje češče imaju ravno dn" (t. 2: 1; 3: 5) i grubi lonci koničnog i cilindričnog oblika (t. 2: 4); drške na Sulica"1 su uglavnom trakaste i izlaze iz usta posude, a zuvršavaju na ramenu (t. 3: 3); i'Je . se pojavljuju fasetirane držke (t. 1: 6; 3: 4); nekoliko zdjela ima zadebljani turbana* SI. 4: Topusko - Nikolino brdo (foto L. Čučkovič) Abb. 4: Topusko - Nikolino brdo (Foto L. Čučkovič). obod (t. 3; 2); kukaste spirale (t. 3: 1) i razne aplicirane plastične trake; motiv je esto popračen žigosanim (t. 2: 1) ili običnim ubodima (t. 3: 1). U mladem sloju se °Ve osnovne karakteristike nastavljaju i dalje razvijaju, ali i degeneriraju. Izbor eramičkih oblika je znatno bogatiji, omfalos dno je nemamije izvedeno, šalice sa °ničnim vratom su vrlo česte, drške su trakaste sa često naglašenim rubovima, setiranih drški nema, ukrasi na posudama su daleko raznovrsniji i brojniji, ali i 2natno nemamije izvedeni i motivi su češče popračeni ubodima. * igurina u starijem sloju nije bilo, ali su pronadene dve zanimljive antropomorfne °ge na kojima su najvjerojatnije stajale keramičke posude. Ovdje su jasno naglašene ^at°niske karakteristike ljudske noge - oblik noge, peta, gležnjevi... Pored toga tr L- SU Precizno izveden metalni nakit. Na jednoj se vidi početek spiralne trake .0kutastog presjeka koja je bila omotana oko noge iznad gležnjeva (t. 1: 7), a na j u8oj su se sačuvali ostatci triju nazubljenih plastičnih traka koje takoder predstav- J JU nanogvice (t. 3: 9). Na nogama se sačuvao črni premaz. Kod figurina iz mladeg °Ja, za razliku od navedenih oblika figurativnog izražavanja, tjelesnost je zanema- p na' ali se jedan od osnovnih ikonografskih koncepata dalje razvija, a to je precizno j, azivanje metalnog nakita. Posude na antropomorfnim nogama su česte u no rpatsk°j kotlini- Najviše sličnosti sa našima vidim na posudama u obliku ljudske p ge iz Križevaca" i Egyeka.22 U prvom redu mislim na naglašeni gležanj. Stoga sl°ji mogučnost da se i ovdje radi o samostalnom prikazu noge što takoder nije eP°znata pojava." se nekoliko riječi o malom utegu sa urezanim antropomorfnim prikazom koji no'° 'Vno kronološki nalazi izmedu sloja sa realistički prikazanim antropomorfnim tjefamU (slariii sl°j)1 sloja sa brojnim antropomorfnim figurinama pojednostavljenog Pek3 'mla žarama sa svojim grupama, u: Praist. ju9° zem. 4 (1983) 568. 7 L. Čučkovič (nap. 4) 9, si. 5. " 'b-. 12- M » Ib., 12. - L. Čučkovič, Arheološka kan zajednice opčina Karlovac (1984) 13, l4 10 M. Šeper, Prapovjesne glinene fi>ju'"e- J Hrv. arh. dr. n. s. 24-25, 1943-1944, 22, s« v " S. Dimitrijevič (nap. 1) 161. .u|. 12 S. Gabrovec, Kasno brončano doba (K 4 turu polja sa žarama), u: Praist. jugosl- zt'" (1983) 52 ss, si. 6: 21. . a. 13 K. Vinski-Gasparini, Osvrt nu istrazi nju kusnog brončunog i starijeg želj®* d°ba u sjevernoj Hrvatskoj, u: Arheloška is- traživanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Izd. Hrv. arh. dr. 2 (1978) 135, si. 2. D. Balen-Le- tunič, Grobovi kasnog brončanog i starijeg željeznog doba iz okolice Karlovca, Vj. Arheol. Zagreb, ser. 3. 14, 1981, 11-24. 14 K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj, (1973) 186, t. 101. 15 D. Balen-Letunič, Ostava kasnog bronča- nog doba iz Maličke, Vj. Arheol. muz. Zagreb • s- 18 1985 35—44. " K. Vinski-Gasparini (nap. 14) 181, t. 97. ' Ib., 165, 176, t. 128. L. Čučkovič (nap. 4) 9, si. 2. 2o K. Vinski-Gasparini (nap. 14) 181. Konzultacije sa B. Čovičem su mi puno Pomogle u odredivanju karaktera ovog kult- n°g mjesta. , ~ Z. Homen, O jednom nalazu sa križevač- Ke2ciglane, Muz. vj. 6, Čakovec 1983, 51-54. . I- Bona, Magyarorszdgi muvčszet a honfo- wlfcig (Art in Hungary before the Magyar L°nquest, Budapest 1959) 14, si. 14. . " G. Kossack, Studien zum Symbolgut der -ptenfelder und Hallstattzeit Mitteleuropas Berlin 1954) 7, 31-32. n Plošne figurine iz Ljubljanskog barja, u®'ia i tako dalje. „ S. Gabrovec (nap. 12) 90, si. 6: 9. B. Čovič, Umjetnost kasnog bronzanog i anjeg željeznog doba na istočnoj jadranskoj j, a" i u njenom zaledu, u: Duhovna kultura dno' ^osebna izd. Cent. balkanol. ispit. 11 31, t. 5: 7. iz R ^a*'211 kostiju je izradio Mario Jurišič , Kepubličkog zavoda za zaštitu spomenika TUJe 'Z Zagreba. L„ ,K- Horedt, Hallstattische Tierfiguren aus 2-3 de Mui-e«. Dacia 7, 1963, 527 i d., si. S. Dimitrijevič (nap. 2). si fj- Seper (nap. 10) t. 9: 83. » t. 9; 88. ji JN 7: 64; 10: 90. 32 wPahi{. Brinjeva Gora 1953, Arh. vest. ®8l, 109, si. 26. 34 J. Korošec, Predzgodovinska naselbina na Ptujskem gradu (1951) 73. 35 S. Gabrovec (nap. 12). 36 M. Šeper (nap. 10) t. 10: 91. 37 Ib., t. 10: 90. 38 H. Muller-Karpe, Beitrage zur Chronolo- gie der Urnenfelderzeit nordlich und siidlich der Alpen, Rom.-Germ. Forsch. 22 (1959) t. 120:45. 39 S. Pahič (nap. 33). 40 S. Gabrovec (nap. 25). 41 M. Šeper (nap. 10) t. 7: 64. 42 v. nap. 24. 43 M. Šeper (nap. 10) t. 10: 87. 44 Z. Burkovski, u: Skulptura u Sisku (Sisak 1984) si. 1. 45 M. Šeper (nap. 10) t. 6: 43. 46 B. Čovič (nap. 26). 47 V. Čurčič, Prehistorička sojenica u Ripču kraj Bihača u Bosni, Gl. Zem. muz. 20, 1908, 149 i d., t. 4: 7-10 i Wiss. Mitth. Bos. Here. 12, 1912, 3 i d., t. 4: 7-10. 48 Ib., t. 4: 1-3. 49 F. Fiala, Jedna prehistorička naseobina na Debelom brdu kod Sarajeva, Gl. Zem. muz. 6, 1894, 114, t. 8: 7 i Wiss. Mitth. Bos. Here. 4, 1896, 38 i d., si. 106. 50 H. Muller-Karpe (nap. 38). 51 J. Korošec (nap. 34). 52 V. Čurčič (nap. 47) 154-155. 53 B. Čovič (nap. 26) 31-33. 54 S. Gabrovec (nap. 12) 90-91. 55 Pomenuču samo jedan noviji prilog o toj problematici: N. Majnarič-Pandžič, O porije- klu srednjebrončanodobne antropomorfne plastike u Jugoslavenskem Podunavlju, Opuse. arch. 7, 1982, 47-57. 56 G. Kossak (nap. 23) 9. 57 W. Torbriigge, Hallstattzeitliche Terra- kotten von Fischbach-Schirndorf in der Ober- pfalz, u: Studien zur vor- und friihgeschichtli- chen Archtiologie. Festschrift fiir Joachim Werner zum 65. Geburtsttag (Miinchen 1974) 61 i d. 58 H. Miiller-Karpe, Ein friihetruskisches Stiergefass, ib., 49 i d. 58 V. Čurčič (nap. 47) t. 4: 3. DIE BRONZEZEITLICHEN FUNDE AUS DER KARLOVAC-REGION Zusammenfassung arcfiif. Karlovac-Region befindet sich um das zentrale Flufigebiet des Flusses Kupa. Vom Cf°l°gischen Gesichtspunkt aus ist dieser Raum ungeniigend erforscht worden. Uber die Vdl Und Mittelbronzezeit herrschen nach wie vor Unklarheiten. Ledighch aufgrund der aus Kiringrad2 entstanden einige Erwagungen Ober die Verbindungen der Cetina- und Lasinja-Kultur.1 In Kiringrad wurde zwar aneolithische Keramik entdeckt, aber noch nicht veroffentlicht.3 Jene Funde, auf welchen diese Erwagungen basierten, stammen jedoch mit Sicherheit aus der Hallstattzeit, da wir analoge Funde auf dem Ringwall Turška kosa4 finden konnen. Die Siedlungskeramik aus der Spatbronzezeit wurde auf den Ringwallen Belaj5 (Abb. 2), Kiringrad6 (Abb. 5) und Nikolino Brdo in Topusko7 (Abb. 4) entdeckt. Beachtenswert sind auch zwei kleinere befestigte Siedlungen mit dem tumuloiden Wall - Turška kosa8 (Abb. 1) und Umka in Točak Veljunski9 (Abb. 3). Sie sind am Ende der Ha B- oder am Anfang der Ha C-Periode entstanden. In der Literatur wird weiterhin die bronzezeitliche Siedlung in Lasinja10 erwahnt. Hier entdeckte man unter anderem auch ein Figiirchen, das in die aneolithische Periode11 datiert wurde, obwohl es eigentlich mehr mit den Figuren der Ruše-Gruppe aus der Ha B3-Periode verwandt zu sein scheint.12 Die Nekropolen der Urnenfelderkultur entdeckte man in Ozalj13 und in Treščerovac.14 Aus demselben Zeitabschnitt stammen auch einige Depotfunde: Malička,15 Lisina,16 Gajina pečina und Vranjkova pečina bei Drežnik17 sowie Krnjak,18 ebenso der Zufallsfund einer Violinbogenfibel in der Umgebung von Karlovac. Eine besonders interessante Entdeckung des Siedlungskomplexes Turška kosa stellt die spezifische Kultstatte dar, nicht weit von der bereits erwahnten Befestigung mit tumuloidern Wall entfernt, jedoch in unmittelbarer Nahe der Nekropole. Es handelt sich um einen ovalen Raum, heute in Form eines ziemlich ausgedehnten Tumulus, wo wahrend des bestimmten Kultritus, vermutlich in Verbindung mit dem Totenkult,20 verschiedene Gegenstande und Speisen abgestellt oder weggeworfen wurden. Die bisher zusammengebrachten Funde datieren von Ha B 3- bis zur Ha D-Periode. Die aus der Kultstatte stammende Keramik ist wesentlich feiner und mannigfaltiger als diejenige aus der Siedlung; auBerdem wurde noch eine grofie Zahl (150) von Figuren entdeckt. In der alteren Schicht (Ha B3) fand man zwar keine Figuren, wohl aber stammen daher zwei anthropomorphe FiiBe mit stark betonter anatomischer Darstellung und klar gestalteten FuBringen (Taf. 1: 7 und 3: 9). Es ist anzunehmen, daB es sicn hier um zwei FuBgefaBe handelt. Einer ahnlichen Darstellung begegnen wir bei den GefaBen in Form des menschlichen FuBes aus Križevci21 und Egyek.22 Es besteht die Moglichkeit, da» es sich hier um eine selbstandige Darstellung der FiiBe handelt, was kein unbekannter Fal1 ist.23 Dem Anfang der Ha C-Periode wird das Tongewicht mit dem eingeritzten Motiv einer symbolischen Tracht zugeschrieben (Taf. 4: 12). Eine ahnliche Art der Darstellung menschlicher Gestalt finden wir in alteren Zeitabschnitten,24 doch eine geradezu identische Symbolik finden wir bei den zeitlich nahen Figuren aus Ormož25 und Kekiča Glavica.28 In alterer Schicn, befanden sich oft Tierknochen, die von gesunden Tieren, und oft von Jungtieren, stammen- In jiingerer Schicht sind die Knochen seltener vorhanden, dafur treten hier die Tierfiguren mi ausgepragter Neigung zur realistischen Darstellung auf - im Gegensatz zu menschlichen Figiirchen mit schematisierten Korpern. Es ist anzunehmen, die Figuren ubernahmen die Rolle der Opfertiere. Diese Regel gilt nic" im Fall der Pferdefiguren. Das Vorkommen der Pferde- und Reiterfiguren ist mit de thrako-kimmerischen Einfliissen zu verbinden. Eine votive eingegrabene Gruppe der Tierfig0 ren aus der Periode Ha B-C kennen wir aus Rumfinien.2' Die Erforschungen von Turška kosa ergaben einige interessante Resultate. Das Materj von Kiringrad, frilher in das Aneolithikum datiert,28 wird jetzt mit Sicherheit dem Ende de Bronzezeit und der alteren Eisenzeit zugeschrieben. Der Begriff Kiringrad-Kultur soli wie vor beibehalten werden, jedoch im Zusammenhang mit der Hallstattzeit. In Kiringrad un in Turška kosa entdeckte man eine groBere Zahl anthropomorpher Figuren des vereinfacWe Korpers und mit prazise ausgefiihrter Darstellung des Metallschmuckes mittels der aPP'"zl5eS ten plastischen Bander und Ringe. Ein schones Beispiel ikonographischer Bedeutung d Metallschmuckes ist bei einer Figur aus Kiringrad ersichtlich, bei der die Arme und Bei gekUrzt sind, wfihrend der Hals unverhaltnismSBig lang ist, um dadurch genugend P'alzkeS schaffen, den ganzen Schmuck vorzeigen zu konnen."' Ein Beispiel der Betonung des SchmucK mittels plastischer Biinder finden wir auBerhalb unserer Region in Poljanec na Savi,1" "us , r spiiten Ha B Periode Auch andere Figuren aus Poljanec na Savi zcigen die Eigenschaften spflten Bronzezeit auf." Auf dem Gebiet des nordwestlichen Jugoslawiens begegnen wir. ikonographischen Eigenschaften nach, drei grundlegenden Figurengruppen. FOrden n6rdl»f^ Teil sind charakteristisch einfache abgerundete Figiirchen mit kreuzartig gestalteten (Brinjeva Gora,1ss Ptuj," Ormož," Lasinja," und Poljanec na Savi") sowie flache Figuren ^ eingeritztem Trachtenmotiv (Maribor,3" Brinjeva gora," Ormož,4' Poljanec na Savi41), die jr altere Traditionen aus dem Karpatenbecken erinnern.41 In der zentralen Gruppe finden vorwiegend Figuren, bei denen der Metallschmuck betont dargestellt ist (Kirin und Turs kosa). Die Arme der Figuren sind herabgelassen, nur selten gehoben - wie bei den Adoran (Kirin,43 Sisak44 und Kostajnica45). Sowohl in der Zentral- als auch in der Sudgruppe ist in der Ha C-Periode noch das eingeritzte Trachtenmotiv erhaltengeblieben (Turška kosa, Taf. 4: 12, Kekiča glavica46 und Ripač47). Bei der siidlichen Gruppe liegt die Betonung auf den Geschlechts- und Sinnesorganen (Ripač48 und Debelo brdo49). Diese Figuren scheinen dem alltaglichen Leben naher zu sein. Im Norden finden wir sie in den Nekropolen (Maribor50), an den Hausherden (Ptuj51) oder in den Kultstatten neben der Nekropole (Turška kosa), wo sie mehr mit dem Totenkult in Verbindung zu sein scheinen; im Siiden begegnen wir bereits den Heiligtiimern (Ripač52 und Pod53), so daB r von einer komplexen Form von Pantheon sprechen konnen. Die Entscheidung, ob es in kguralen Darstellungen um die Kontinuitat der bronzezeitlichen Plastik aus dem Donaugebiet °der um den MittelmeereinfluB54 geht, fallt uns schwer. Die Einreihung der von uns erwahnten siguren muB eben in diesem ZusammenflieBen der beiden Welten zu finden sein. Die Kontakte zum Mittelmeer waren ab Ende der Bronzezeit immer ofter, sie bestanden aber schon friiher.55 Anderseits soli ebenfalls die Neigung zur figurlichen Ausdrucksweise in Ton, vorhanden im Donaugebiet in verschiedenen Perioden,56 in Betracht genommen werden. Somit ist fur unsere figuren die Uberlegung von dominierenden Mittelmeereinflussen auf die Ausbreitung der "gurlichen Darstellungen in der alteren Eisenzeit57'58 nicht annehmbar. Am Beispiel der hallstattischen Flachfiguren kann man sowohl Elemente der Kontinuitat ajs auch neue Tendenzen sehen. Etwas altere Figuren der Nordgruppe sind ziemlich nahe alteren Traditionen. Das ikonographische Element des eingeritzten Trachtenmotivs wird spater ^ Siiden bei den nach B. Čovič »prismatische Idole« benannten Figuren beibehalten. Die flachfiguren bekommen eine neue ikonographische Konzeption, wie z. B. das Hervorheben des j^etallschmuckes in der Zentralgruppe, bzw. der Geschlechts- und Sinnesorgane in der ^tidgruppe, was bei einem Fundstuck aus Ripač59 gut ersichtlich ist.