KRALJEVINA SRBA, HRVATA 1 SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠT1TIJ KLASA 47 (2) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15. APRILA 1924 PATENTNI SPIS BR. 1839. Severino Cristiani, Milano. Postrojenje za prenos energije na pokretačke motore. Prijava od 19. novembra 1921. Važi od 1. februara 1923. Pravo prvenstva od 26. novembra 1920. (Italija). Kao što je poznalo parna, mašina ima svojstvo da se elastično prilagodi na premene u saobračaju i naročilo je prosta u pogledu regulisanja brzine i u povračanja smera obrtanja. To su osobine, kojima je parna mašina nadmočnija nad svako n drugom vrstom- molora, dakle nad maši-nom sa unulrašnim sagorevanjem, nad električnim motorom nad hidrouličnim mo-torom i drugim i to u svima slučajevima, u kojima treba da se pokreču veče mase, gde nastaju jake promene s obzirom na otpor koji treba da se savlada i gde se često mora da menja smer okretanja. Ovakve prilike postoje pri pokretanju železničkih vozova, motornih čamaca, sistem valjaka (sprovod kroz valjke dizalica i torne slično. Sada su poznate razne vrste molora, čiji ekonomski stepen dejstva je znatno nolji od stepena dejstva parne mašine, kao što su na pr. mašine sa unulrašnim sagorevanjem (naročilo Diselovi motori) elektromotor! i t. d. Več su predlagani razni sistemi pokre-tanja, koji se osnivaju na upotrebu ovak-vih ekonomskih molora, za proizvodnjo neke mehaničke pokrefačk; snage za električne mašine; mehanički se rad dakle pretvara u električnu energijo, koja služi za napajanje električnih molora, koji se s obzirom na njihove saobračajne osobine približuju parnim mašinama. Ovakvo rešenje koje je naročilo preporučivano za pokretanje železničkih vozova kao i za vozna sredstva za vodu, ima medjutim više nedostataka i ne zadovoljava ni u kom slučaju, jer se čak i najpodesnije konstrukcije eleklričnih motora ne mogu upotrebiti u navedenem gledištu sa obič-nim parnim mašinama. Pored toga ispada celokupno električno postrojenje mnogo teže nego neka parna mašina sa istim dejstvom. Predmet ovog pronalaska je jedan sistem prenosa energije, koji se takodje osniva na upotrebu motora sa dobrim ekonomskim dejstvom stepena ali se razlikuje od poznatih sistema time, što ovi motori služe za lo, da se p ira u nekom zatvorenom ciklusu pusta da radi u parnim mašinama obične konstrukcije, koje služe za pokretanje voznih sredstava, sprovod kroz valjke, dizalice ili torne slično. U mesto pare može se u sluč tju potrebe upotrebiti i vazduh ili neki drugi gas. Na ertežu je pokazan ovaj pronalazak primera radi, prestavljen šematički. Pokretački motori A (primera radi parne mašine obične konstrukcije) pokreču se po-moču pare, koja je sakupljena u sudu B; is-puštena para iz ovih motora izbacuje se u sud C. Paru niskog pritiska sprovedenu u sud C usisava kompresor D, koji je dovede na visok pritisak, i te ra natrag u sud B. Rad koji je potreban za dejstvo komtresora (koji odgovara radu izdatom u motorima dopunjenom gubitcima u ste-penu dejstva) proizvodi pokretz- čki motor E, koji može da bude neki proizvoljan motor sa ekonomičnim saobračajem, dakle neki Din. 4. - električni motor, neki motor sa unutrašnim sagorevanjem ili torne slično. Količina pare potrebna za izvodjenje ciklusa može se obrezovati pri počelku saobračaja, pomoču kotla F, koji može da proizvodi u onu malu količinu pare, koja je potrebna da se prikriju neizbežni gu-bitci u pari i toploti, koji postaju za vreme saobračaja postrojenja. Kotao se može ložiti nekim proizvoljnim gorivom ili se mogu u tu celj da iskoriste izlazni gasovi motora sa unutrašnjim sagorevanjem, a može se upotrebiti i svako drugo podesno loženje, pošto ovaj kotao zahteva dovod samo neke male količine toplote. Za vreme povratnog kompiimiranja do-bija para skoro onu istu temperaturu koju je ona izgubila pri njenom oduzimanju napona u motoru i pri prolicanju kroz sprovodne cevi. Gubitci toplote koji postaju u prevodnim cevima mo u se uma-njiti ili čak se mogu potpuno izravnati, kad se u tu celj iskoristi toplota koju sadrže ispusni gasovi ili koji se na sličan način vodi računa o dovodjenju toplote, čime se može postiči, da para ne ostane samo u zasičenom stanju i bez ikakve vlage, nego se pod izve^nim uslovima i pregreje, Opisano postrojenje omogučuje da se iskoriste sve dobre osobine parne mašine, a troškovi za proizvodnju energije su srna-njeni prema načinu dejstva motora, koji se u tu celj upotrebe. U naročitom slučaju, u kome se upo-trebljava ovaj pronalazak za željeznice, važno je to da postoji mogučnost da se prosto preobraze postoječe lokomotive; potrebno je samo, da se izgradi grupa ma-šina koja se sastoji iz radnog motora i kompresora i da se izgrade sudovi u mesto kotla sa cevima. U slučaju kad treba da se vodi računa o velikim promenama u zahtevanem dejstvu, mogu da se upotrebe više rednih motora, tako, da se svaki od njih može da pusti da radi pri potpunom opterečenju tako dugo, koliko je moguče. Mogu se takodje upotrebiti kao radni motori i jednofazni elektromotori. Ova vrsta motora, koja se ne može upotrebiti za neposredno pokretanje, zahteva samo jedan prevodnik za napajanje izo-bilne žice i može se pokretati vrlo visokim naponom. Na taj način se dobija ekonomski sistem električnog teranja voza, koji ima istovremeno sva preimučstva koje ima pokretanje pomoču parne mašine. Na posletku može se, kao što je več napomenuto, para da zameni komrimira-nim vazduhom. Ipak mora se u ovom slučaju voditi računa za zagrevanje zbije-nog vazduha koji izvodi ciklus, što se opel može izesti iskoriščavanjem ispusnih gasova iz motora sa unutrašnim sagorevanjem a koji služi kao radni motor. Patentni zahtevi: 1. Postrojenje za prenos energije na po-kretačke motore, naznačeno time, što se upotrebljava motor sa visokim ekonomskim stepenom dejstva za proizvodnju meha-ničnog rada i obrezovanjem nekog zatvo-renog ciklusa, u kome se proizveden rad prenosi na paru ili na neko drugo gaso-vito sredstvo i dovodi se pokretačkim mo-torima na primer parnim mašinama. 2. Postrojenje, po zahtevu 1, naznačeno time, da kompresor! koji pokreču radni motori usisaju ispuštenu paru iz pokretač-kih motora, dovode na visoki pritisak i sprevode je natrag za izdavanje meha-ničkog rada u pokretačkim molorima. 3 Postrojenje, po zahtevima 1 i 2, naznačeno time, što su izmedju kompresora spojeni sudovi za visoki pritisak, koji sa-diže komprimirano sredstvo i koji ga iz-daju pokretačkim motorima, a koji su sudovi zaštičeni protiv gubitaka u toploti i imaju postrojenje za dovodjenje toplote, da se dopune gubitci u toploti koji na-staju u saobračaju. 4. Postrojenje, po zahtevima 1 i 2, naznačeno time, da su izmedju pokretačkih motora i izmedju kompresora spojeni sudovi za niži pritisak, koji primaju gasno sredstvo pošto mu jc oduzet pritisak i iz-daju to sredstvo kompresoru, o koji su sudovi žaštičeni protiv gubitaka u toploti i imaju postrojenja za dovodjenje toplote, da se dopune gubitci u toploli, koji na-staju u saobračaju. 5. Postrojenje, po zahtevima 1 do 3, za pokretanje pomoču pare, naznačeno time, dasu sa sudovima za visoki prittsak spojeni mali parni kotlovi koji imaju proizvoljno loženje, koji služe koliko za prvo proizvo-djenje pare, koja je potrebna za zatvoren ciklus, kao i za naknadu gubitaka u toploti, koji nastaju u saobračaju. Ac/p&fenf broj 7339. —1 v_ ,! z s > / J ■±y \i. L. V ________J » ■ >