ApanoT BO MaKegoHCKaTa HapogHa KHM^eBHOCT m HeroBu napanenu Ha MeguTepaHoT Muduja Cmojanoeuh The continuity/duration of the figure of the Arab (in Macedonian folk literature) is not maintained in the same manner and to the same extent in all areas. This implies the problem of substrata and the super-strata. If we approach the Arab only by listing the facts without taking into account the historical background (from the Arab-Byzantine conflict to the present day), then we may arrive at a paradoxical, ahistorical idea of continuity. Moreover, the continuity of a certain phenomenon (the formulaic character of the Arab, for example) is actually made possible by profound social changes. As the Arab-Byzantine conflict receded into the past, the formulaic character of the Arab assumed three basic characteristics (three-headed/black/sorcerer), most frequently as a bearer of the basic attributes of an enemy (in the epic) or a helper (in folktales). By sustaining the rules and requirements of genre, the Arab performs his function. This character is associated with the basic motif of abduction of a young woman. With the arrival of the Turks, he returns to the stage as a real historical opponent of the domestic, national hero. The emergence of his substitutes (the Turk, Arnaut or Gypsy) has the primary purpose of preserving his attributes and this indicates the subtlety of the issue of continuity. Ysog McropuHHocTa u TpaeK>eTo kom ce ogHecyBaaT Ha KOHTMHyMTeTOT, He noTceTyBa-aT geKa HacnpoTM gojroTo TpaeK>e bo npeHecyBa^eTo KaKO cmhohmm 3a Tpagu^ujaTa, MHory norojeMo BHuMaHue Mopa ga My ce o6pHe Ha „npeHeceHoTo" Koe e bo HeBepojaT-Ha 3aBUcHocT og MCTopMCKMTe npoMeHM Ha kouoto mm e noTHuHeTo; mctoto gypu u Kora bo HeroBuoT HagBopemeH o6juk ocTaHyBa Heu3MeHeTo, cnopeg npaBujaTa Ha ho-BMTe npeHecyBaraa /pacKa^yBanu, uH^opMaTopu/, ru MeHyBa cBouTe ^yH^uu, cMucna u 3Hanefte. KoHTUHyuTeToT Ha ApanoT /bo HapogHaTa khu^bhoct/ He nocTou bo cuTe o6-nacTu Ha uct HaHuH u bo ucra Mepa; co oBa ce HaBecTyBa npo6jeMoT Ha cyncTpaToT u cynepcTaToT. floKojy My npuoraMe Ha ApanoT caMo co pegefte Ha ^aKTuTe, 6e3 Boon-oto ga ce 3eMe bo npegBug ucTopucKaTa nogjora (og apancKo-Bu3aHTucKuTe cygupu go geHec), Toram goaraMe go napagoKcajHaTa, aucropuHHaTa ugeja 3a KoHTuHyuTeToT. flypu Mo^e ga ce Ka^e geKa ToKMy KoHTuHyuTeToT u KoHcTaHTHocTa Ha ogpegeHa noja-Ba (bo cnyHajoT ^opMyjHuoT jiuk Ha apanuHoT) cTaHyBa bo3mo^h 6jarogapeHue Ha gna6oKuTe onmTecTBeHu npoMeHu. McTopuHHocTa u TpaefteTo Ha ApanoT bo HapogHaTa khu^bhoct Ha MeguTe-paHoT ce ycjoBeHu og ucropucKure, peajHu HacTaHu bo KopeJa^uja co pa3uHaTa Ha cBecTa; co ogMaKHyBaaeTo og apancKo-Bu3aHTucKuTe cygupu, ^opMyjHuoT juk Ha ApanoT nonpuMa Tpu ochobhu KapaKTepucTuKu (TporjaB^pH/BOjme6HuK), HocejKu ru HajnecTo ochobhutc aTpu6yTu Ha egeH HenpujaTej (bo enoT) uju noMomHuK-nygoT-Bope^ bo cKa3HuTe. 3agp^yBajKu ru npaBujaTa u 6apaaaTa Ha ^aHpoT, Toj ja o6aByBa cBojaTa ^yH^uja. CenaK, 3a oBoj juk ce Bp3yBa ocHOBHUom MomuB Ha ^pa6HyBawemo Ha Mnadama MeHa (^ena Buga, BojeH flojnuH, Kpaju MapKo, rjepr Eje3 Ajuja). Co goaraaeTo Ha Typ^UTe, Toj noBTopHo ce BpaKa Ha c^Ha KaKo peajeH ucTopucKu npo-tubhuk Ha goMamHuoT, Ha^uoHaJeH xepoj. nojaBaTa Ha HeroBuTe cyncTuTyTu, (Typnu-HOT, apHayTuTe uju ^u^aHOT), cjy^u npeg cè 3a ga ru 3agp^u HeroBuTe aTpu6yTu, u hu noKa^yBaaT KOJKy e cymujHo npamaaeTo Ha TpaeaeTo. MMajKu ja bo npegBug onpegej6aTa Ha npo^ecopoT Page Bo^obuk, cnopeg Koro-mTo MuTOJomKo-ucTopucKuoT Kjyn Ha ^Ha ApanuHa ce Haora bo HeroBaTa cjo^eHa gejcTByBa^Ka ^yH^uja, npeTcTaBeHa KaKo: 3Mej/^aMja nygoBumTe > ^H6or/TporjaB/ TpurjaB > ^hu ApanuH > TypnuH, co mTo ro HanpaBu rjaBHuoT noMaK bo ^ojkjo-pucTuKaTa, geKa TypnuHOT npeTcTaByBa cyncTuTyT Ha ApanuHOT, a He o6paTHo, Bcym-hoct, cjukobuto u jacHo hu roBopu 3a Toa KaKo encKOTo neeae nocTanHo ho y6egjuBo ce gBu^u og mutot koh ucTopujaTa, KaKo nocjegu^ Ha BHaTpemHuoT MexaHu3aM Ha noeTuKaTa Ha mutot u ycHOTo TBopemTBo. Ja BocnocTaByBa Te3aTa geKa ApanuHOT KaKo cjo^eH, cuHKpeTuneH juk, ja npeTcTaByBa napagurMaTa 3a HajeKcnpecuBHuoT nuK Ha cmpaHe^ Koj ce jaByBa Ha oBue npocTopu u geKa nomeKHyBa od nepuodom Ha BU3aH-mucKo-apancKume cydupu (19??). AHajorHo craHOBumTe 3acTanyBa u M. Tpa^eHayep (1943), bo HeroBaTa cTyguja nocBeTeHa Ha ^ena Buga. noKpaj cpegoBucoKorepMaHcKuoT hobcjuctuhku en Pomep (Rother)1, Hildesage (od Kudrun), u cu^UJujaHCKaTa npuKa3Ha Scibilia Nobili, rpa^eHayep HaBegyBa u gpyru u3Bopu mTo ru cTaBa bo KopeJa^uja co 6ajagaTa 3a ^ena Buga, u3HecyBajKu ro cBojoT cTaB geKa Taa He noTeKHyBa og cpegHo-eBponcKuTe, ajncKo-aBpcTpucKu u HopgucKu cu^ea HacTaHaTu 3a BpeMe Ha KpcTOHoc-HuTe BojHu koh cpeguHaTa Ha 12 BeK, TyKy geKa ocHOBaTa Ha HacujHOTo rpa6HyBaae Ha MjagaTa ^eHa/MajKa noTeKHyBa og BpeMeTo Ha apancKuTe Hanagu Ha MeguTepaHOT bo paHuoT cpegeH BeK. ^ukot Ha ApanuHOT e MHory paHo BHeceH bo MHoryTe enoBu og MeguTepaHCKu-OT 6aceH. Bo oBaa cMucja, Bo^obuk ymTe bo 19?? r. ro nocraBu ochobhoto npamaae: gaju ApanuHOT bo HapogHaTa Tpagu^uja BoonmTo, KaKo u bo noe3ujaTa, KaKo noTecHo nogpanje, npeTcTaByBa MuTOJomKa uju ucropucKa juhhoct, uju naK cTaHyBa 36op 3a HemTo TpeTo, co mTo ja rpagu cBojaTa Te3a geKa cTaHyBa 36op 3a egeH cjo^eH juk Koj npepacHyBa bo Haju3rpageH juk Ha CTpaHe^ bo HapogHaTa ycHa Tpagu^uja Ha oBue npocTopu (Božovic, 19??). CaMuoT ApanuH KaKo ^opMyjeH juk Hè uHcnupupame ga pa3rjegaMe HeKou ^oc^e^u^UHHU cuTya^uu bo KoumTo goara go cpeg6a/cygup noMery rjaBHuTe npoTaroHucTu og HapogHaTa khu^bhoct co pa3HuTe HeroBu aJTepHa^uu. noKpaj pa3HOBugHocTa Ha TeMuTe u motubutc 3a KoumTo ce Bp3aHu ApanuTe, Tpe6a 1 CTaHyBa 36op 3a no3HaTaTa necHa 3a KpajoT PoTep, Koj ja npocu KepKaTa Ha Bu3aHTucKuoT Kpaj. OBa gejo 3aegHo co necHaTa 3a BojBogaTa EpHcT, HeroBOTo nporoHCTBo og TepMaHuja u naTOT koh Mctok, noToa je-reHgapHuTe necHu 3a CajMaH (CajaMyH) u Mopoj^, KaKo u jukobutc Ha cBe^uTe OcBajg u OpeHgej ru KapaKTepu3upa egHa 3aegHu^Ka GCG6eHGCT. Bo cuTe oBue encKu necHu, 6e3 orjeg Koj um 6eme aBTopoT, uc-TaTa cKa3OMHa ^aHTacTuKa ru cnou BepcKuTe u cBeTCKuTe motubu bo KOHrjoMepaTOT Koj 6eme nogegHaKBo oggaje^eH u og cTporaTa jyHa^Ka necHa u og BepcKuoT 3aHoc bo npuKa3OT Ha XpucTOBuoT ®ubot u oHoj Ha cBe^uTe. ga ce o6pHe BHUMaHue u Ha pa3HOBpcHuoT TpeTMaH Ha .ukot Ha ApanuHOT, u.u Apan-KaTa. KaKo mTo 3aK.yqu Bo^obuk, a Toa ro oTKpuBMe u bo MaTepja.UTe og MaKegoHc-KUOT u MeguTepaHcKuoT ^o.K.op, BHaTpemHuoT pacT, noKpaj HagBopemHuoT, u Koj ce ogHecyBa Ha encKaTa Tpagu^uja, ru pa3Bu oco6eHocTUTe Ha oBoj .uk go Taa MepKa mTo ApanuHOT (TopraaB^pH/ApanKa geBojKa) cTaHa Haju3rpageH .uk Ha CTpaHe^ bo ycHa-Ta Tpagu^uja. OHa mTo bo TeKOT Ha HameTo ucTpa^yBaae hu ocTaBu ro.eM BnenaTOK e BHUMaTe.HOTo noBp3yBas>e Ha no3UTUBHuoT KBa.u^uKaTUB Ha ApanuHOT Bo.me6HUK (Koj e bo ^yH^uja Ha noMomHUK Ha r.aBHuoT .uk og cKa3HaTa),2 co oHoj HeraTUBHuoT, KaKo npuMapeH (og HuemTo 3.o Tpe6a ga ce cnacuMe) Kora e bo npamaae HapogHaTa Tpagu^uja og jy^Hoc.oBeHCKUoT, 6a.KaHCKUoT u.u MeguTepaHcKuoT npocTop. Ogro-BopoT oKo.y HeroBuoT aM6uBa.eHTeH KapaKTep e MHory jaceH. CTpyKTypaTa Ha oBoj .UK og HapogHaTa npo3a (cKa3HUTe u HOBe.ucTUHHUTe npuKa3Hu) gonymTa, u noKpaj HeKou 3HanajHu pa3.UKU bo ogHoc Ha oBoj .uk og necHUTe, ga 3aK.yquMe geKa uctuot npeMUHyBa. og noe3uja bo npo3a u o6paTHo (Božovič 1977, 18-19). Co egHa MHory Ba^Ha HanoMeHa geKa bo npo3aTa ce qyBCTByBa u noM.agoTo B.ujaHue Ha opueHTa.Hu-Te MOTUBU, oco6eHo Ha npuKa3HUTe og nponyeHaTa 36upKa „1001 hok", pe^a^uja mTo ja ucTpa^yBaa npogaHOBUK (1932), Horálek (1969), Kalashi (1972), Nevena Krstič (1973), neHym.ucKu (1984). Cera Ke ce o6ugeMe ga u3BpmuMe peKOHCTpy^uja Ha HeKou nouHTepecHu cuTy-a^uu bo KoumTo noeTcKUTe u npo3HUTe jyHa^u ce cpeKaBaaT co ApanoT (Tpur.aB, ^h, Bo.me6HUK). Pe3UMupaHo, bo KaKOB ogHoc ce jaByBaaT ApanoT og encKUTe, 6a.agHUTe u cKa3OHHUTe cu^ea? EncKa ÓHorpa^nja EgeH og no3HanajHUTe gye.u bo jy^Hoc.oBeHCKaTa encKa noe3uja ro BogaT Kpa.u MapKo - ^Ha ApanuHa. Co egHa 3HanajHa HanoMeHa: ApanoT e c.oeBUT cuHTeTUHKU .UK nue Tpaeae u ^ubot bo enoT ce go.ru; ApanoT KaKo ^opMy.eH jyHaK ^uBee nogo.-ro og MapKo, uMajKu ru bo npegBug u noHOBUTe necHu co hucto ucTopucKu npu3ByK. Ja npu^aKaMe npo^HKaTa Ha bo^obuk, cnopeg Koro cuTe ocTaHaTu ko.u3uu: ApanuH - goMameH jyHaK npou3.eryBaaT og Ko.U3ujaTa ApanuH - MapKo no naT Ha Bapuj^uu (1977, 214-215). Kora Muc.uMe Ha cnoMeHaTuoT nap MapKo - ApanuH, He cMeeMe ga ru ucnymTUMe og Bug 1. cTaBOT geKa TpaeaeTo Ha ApanuHOT e MHory nogo.ro og OHa Ha MapKo u 2. geKa encKaTa 6uorpa^uja Ha MapKo e MHory no.uHeapHa u yHU^u^upaHa bo ogHoc Ha oHaa Ha ApanoT Koj ce jaByBa co MHory noc.oeBUTa cTpyKTypa. MHory egHocTaBHo: oHaKa KaKo mTo XoMepoBUTe xepou npeTCTaByBa.e ugea.u-3upaHu MUKeH^u, TaKa u Jy^HUTe c.oBeHU bo BpMeTo Ha TypcKaTa goMUHa^uja ugea-.u3upa.e HeKou cpegHOBeKOBHu .uhhoctu, Mery kou 6u.e u TaKBu kou KaKo ucTopuc-Ku nu^ He ce og.uKyBa.e HUTy co cBojaTa xpa6pocT, HUTy co HeKou ucK.yHUTe.HU nogBU3u. CenaK, ^ogo^Ha ru cMeTa.e 3a ro.eMu xepou, cTaBajKu ru bo hob HapaTUBeH 2 OBge 6m HaBe.e ogpegeH 6poj npuKa3HM bo KoumTo ce oTKpuBaaT MaKegoHCKo-TypcKM npuKa3He^HM na-pa.e.M, npu mTo ApanoT e bo ^yH^uja Ha egeH og MHM^Mja^MCKMTe noKpoBMTe.M Ha r.aBHMOT xepoj, noHeKage e bo ^yH^uja Ha HeroB HenpujaTe. (noBTopHo bo cK.ag co cKa3OMHOTo MHM^Mja^MCK0 c^Ha-puo), noHeKage e Bo.me6HMK Koj My noMara Ha cupoMaBMOT, a noHeKage ce jaByBa m KaKo r.aBeH jyHaK, Koj co CBojaTa npeno3HaT.MBa yMemHocT ro no6egyBa npoTMBHUKOT - bo npuKa3HaTa „Apan ce o6.o®yBa co BpeHr (®paH^y3)" (D;eneHKOB, 1959, kh. 3, np. 6p. 290, cc. 284-285). cBeT, npeKy n03HaTU0T 6uorpa^cKU Mogen Ha xepojoT. Î>opMynaTa K0MnneTH0 ru MeHy-Ba ucTopucKUTe nuHHocTU u HUBHUTe go^UByBaaa, cTaBajKu ru bo hobuot HapaTUBeH cBeT. EguHcTBeHo ocTaHyBaaT Heu3MeHeTU hubhutc UMUBa. no3HaTaTa ^opMyna bo noTnonHocT ce ogHecyBa u Ha KynTypHuoT xepoj MapKo3, npaTejKu ja no3HaTaTa cxeMa: HygecHo parage, 3agojyBaH>e og caM0Buna, creKHyBaae HaTnpupogHa mok, xepojcKU nogBU3U u Kpu3HU MoMeHTU bo 3pen0T0 go6a, ocHUBaae unu ocno6ogyBaae Ha rpago-bu/hobu TepuTopuu, TpuyM^anHa cMpT/6ecMpTHocTa, bo o6nuK Ha egHo MucTepu03H0 ucne3HyBaae co Hage^ 3a n0BT0pH0 nojaByBaae ce jaByBa bo npegaHujaTa unu bo ne-reHguTe 3a Kpanu MapKo. Kpanu MapKo (Ha^uoHaneH xepoj Ha cuTe jy^HocnoBeHcKU Hapogu), bo ocho-Ba npeTcTaByBa xepoj-KowaHUK og BpeMuaaTa npeg gocenyBaaeTo Ha CnoBeHUTe Ha BanKaHcKuoT nonyocTpoB. OBoj xepoj-KoaaHUK e go^UBeaH bo cBecTa Ha 6anKaHcKUTe Hapogu MHory nopaHo og ucTopucKuoT Kpan MapKo. Ha3HaHeHU0T xepoj ru hocm aTpu-6yTUTe Ha mokch cnacumen Koj ja goHecyBa cno6ogaTa, yTexaTa u 0gH0B0 ja gaBa Hage^-Ta (Srejovič 1958, 96). CnoBeHcKUTe Hapogu, K0umT0 ce gocenyBaaT MHory ^ogo^Ha Ha TepuTopujaTa Ha BanKaHcKuoT nonyocTpoB, nog BnujaHue Ha aBT0XT0H0T0 HaceneHue, ja npu^aKaaT nereHgaTa 3a xepojoT-KoaaHUK, Koja My npunara Ha TpaKucKUTe u unup-cKUTe 6o^ecTBa. OBue naK, kou 6ea nog BnujaHue Ha MHory nopa3BueHUTe penuruu og TunoT Ha xeneHcKaTa, opueHTanHaTa u puMcKaTa, 6ea bo MHory nouHaKBa ^03u^uja bo ogHoc Ha penuruo3HUTe npegcTaBU Ha cnoBeHcKUTe goceneHU^u (cnopegu Srejovič 1958, 96). AganTupajKu ce Ha cogp^UHaTa, aHanorHo bo cBecTa, xepojoT-KoaaHUK ce TpaHc^opMupa bo Kpanu MapKo, Koj BegHam 6eme npu^aTeH KaKo Ha^uoHaneH xepoj. Ha Toj HaHUH, nereHgaTa 3a Kpanu MapKo ja UMa BpegHocTa Ha roneM Ha^uoHaneH mut (1958, 96-97). CenaK, He cMeeMe ga ro 3anocTaBUMe cTaB0T geKa koh>ot KaKo aTpu6yT ce jaByBa u Kaj repMaHUTe, Mctohhutc CnoBeHU, MHguj^UTe, TaKa mT0 co npaBo npeTcTaByBa egeH onmT UHgoeBponcKU ^eH0MeH. CnyHajoT co ApanoT e MHory no3aHUMnuB; KnyH0T 3a pa3raTHyBaaeT0 Ha Hero-B0T0 Tpaeae e npeTcTaBeH npeKy xopu30HTanaTa u BepTUKanaTa Ha Her0BU0T nuK. Bo-^obuk 3a6ene^yBa geKa ^yH^ujaTa Ha ApanoT Tpae nogonro ogomTo motubot 3a Koj e Bp3aHa, mT0 bo ceKoj cnyHaj npeTcTaByBa npogop Ha ucTopujaTa bo enoT u HacnojyBaae u reHe3a Ha npB0THU0T HocuTen unu HocuTenu Ha apxu^yH^uuTe. OgHocoT noMery TpornaB, ^h, u cthuhkuot ^aKTop ApanuH, yKa^yBa Ha Toa geKa bo Hero Tpe6a ga ce 6apaaT ucTopucKU u peanHU npuHUHU, 3a mT0 e go6ap goKa3 u nocToeaeTo Ha BepTUKanaTa Ha nuK0T Ha ApanuHoT HacnpoTU xopu30HTanaTa (197?, 216). Her0B0T0 nojaByBaae bo HajcTapuTe encKU necHU - cBag6apcKUTe, o6uhho KaKo TpornaB, Koj ru npeHeKyBa cBag6apuTe co ^n ga ja rpa6He HeBecTaTa u gapoBUTe, Bo-^obuk ro Bp3yBa 3a BpeMeTo Kora noHHyBa ga ce pacnara UHCTUTy^ujaTa Ha rpynHuoT 6paK, npeTnonarajKu geKa BeKe og cuHguja3MUHKU0T 6paK noHHyBa ga ce jaByBa TeMaTa Ha 6apaaeT0 ^eHa boh cBojoT pog/nneMe, na oTTyKa u goara go jyHaHKUTe BojyBaaa/ 6op6u noBp3aHU co caMuoT huh Ha npoceae u cBag6a (197?, 215). Cnopeg Hero, npeKy nporpecupaae unu perpecupaae Ha gBaTa ochobhm M0TUBa „ApanoT ru npeHeKyBa cBag6apuTe" u „ApanoT HaMeTHyBa gaH0K bo geBojKu" BcymHocT HacTaHyBaa hobm motubu u Ha Toj HaHUH ce mupeme encKaTa cogp^UHcKa nognora. CaMo Ha 0B0j HaHUH 3 Bo ^onKnopucTMKaTa e no3HaT ^aKT0T geKa Kpanu MapKo og HapogHaTa noe3uja HeMa peHucu HUKaKBU 3a-egHMHKM KapaKTepucTMKM co mctopmckmot Kpan MapKo. Cn. ByK, C. Kapauuh, CpncKU pujeHHMK, b. MapKo KpaaeBuh; ToMuh (1909); C. CrojKoBuh (1922), Srejovič (1958, 75-76). Mo*e ga ce TonKyBa u pa36epe, cnopeg Bo«obuk mupoKaTa ynoTpe6a Ha oBoj ^opMy-neH u cuHKpeTUHKu nuK, og cTpaHa Ha HapogHUTe nejanu, Koj ro npeTcTaByBa egHuoT og jyHa^UTe Ha Konu3uja oKony Koj ce BpTaT Hajpa3H0BugHu cogp«UHU (ucto, c. 216). Pa3pemyBaH>eT0 Ha npamaaeTo oKony cuHKpeTUHKU0T ^aKTop Ha ApanoT, Bo«o-buk ro raega bo cnojoT Ha mutckoto u ucT0pucK0T0, Koj ce Haora bo cucTeM0T Ha npe-HecyBaaeTo Ha UH^opMa^ujaTa u bo pe^e^^ujaTa noMery UH^opMaTopuTe. Hegopa36u-pas>eT0 bo npuMaaeTo Ha UH^opMa^ujaTa (necHUTe unu npuKa3HUTe 3a ApanoT) nopa-gu pa3nuKaTa bo pa3UHaTa Ha cBecra, 3Haes>eT0 u c^aKaaeTo noMery UH^opMaTopoT u pe^nueHT0T, cTapuoT u hobuot npeHecyBan Ha Tpagu^ujaTa goBegyBaaT go Memaae Ha mutckoto u cTBapH0T0. Bo ceKoj cnynaj 0Bge He cMee ga ce 3aHeMapu ucTopucKaTa guc-TaH^, T.e ^aKTopoT Ha BpeMeTo u onmTecTBeHUTe ycnoBU, KaKo u Toa geKa ^yH^ujaTa Ha gejcTByBaHK0T0 nu^ Koja ja npeB3eMa ApanoT, bo cymTUHa e ^opMynHaTa cTpyKTypa Koja ce ocnoHyBa Ha cBojaTa cTaTUHHocT. Og gpyra cTpaHa, npoMeHaTa Ha ycnoBUTe, og-ganenyBaaeTo og MUTcKUTe BpeMuaa u ucTopucKUTe HacTaHu, ja pa3opyBa nocroe^KaTa cTpyKTypa u ja guHaMU3upa. TaKa guHaMU3upaHaTa cTpyKTypa He ja ry6u cBojaTa paM-H0Te«a, Taa ce KoHcTUTyupa Ha H0Ba pa3UHa; bo HamuoT cnynaj - bo ^yH^ujaTa Koja ja u3BpmyBa ApanoT ce nojaByBa BepTUKanHaTa nuHuja Ha pa3BojoT, co mT0 ce Bpmu ycoraacyBaae u ypaMH0Te«yBaH>e Ha 0Baa cTpyKTypa co hobu 3Haneaa (197?, 216). ToKMy bo 6op6aTa noMery guHaMUKaTa u cTaTUKaTa Ha cTpyKTypHUTe ^opMynHU eneMeHTu u H0BUTe geKogupaaa Ha UH^opMa^uuTe og cTpaHa Ha H0BUTe pe^nuernu, T.e. HoBUTe npeHecyBanu Ha Tpagu^ujaTa, ce HacnyTyBa cuHKpeTUHHocra u cTapocTa Ha HUK0T Ha ApanoT KaKo ogroBop Ha npamaaeTo 3omTo Toj ce nojaByBa Ty KaKo TporaaB, Ty KaKo ^h, unu naK caMo KaKo ApanuH. EgHocTaBHo, npeKy ogganenyBafteTo og Ha-cTaHUTe og apancK0-BU3aHTucK0T0 KpaumTe, ApanoT KaKo HenpujaTen u npoTUBHUK og ycHUTe Ka«yBas>a unu neeaa, 3acH0BaHu Ha peanHocra, bo TeK0T Ha encKuoT «h-B0T 0Tn0HHyBa ga ce MUTU3upa 6narogapeHue Ha ^opMynHUTe apxucTpyKTypu Ha enc-K0T0 Mucneae Ha yHecHU^UTe bo npeHecyBaaeTo Ha Tpagu^ujaTa. MuTU3upaaeT0 Ha ApanoBaTa ^yH^uja cTaHyBa cé nocunHo KonKy mT0 BpeMeTo og 36ugHyBas>aTa og apancK0-BU3aHTucKUTe KpaumTa ogMUHyBa. CTpyKTypaTa Ha oBoj HanuH noBTopHo ce pymu, perpecupa u Te«Hee koh cBojaTa apxu^opMa. Bo egHa TaKBa cuTya^uja ce jaByBa MapKo KaKo hob htoh bo Konu3ujaTa co ApanoT u og Toj M0MeHT 3anowyBa noBTop-H0T0 guHaMU3upaae Ha ApanoBaTa ^opMynHa ^yH^uja. Taa nocTanHo ce ogganenyBa og MUT0T u ce npuMaKHyBa koh cTBapHocTa, u K0HeHH0, 6narogapeHue Ha Typ^UTe, co cBojaTa BepTUKana npeMUHyBa bo peanHocr. Co gpyru 36opoBU, co nojaBaTa Ha Typ-^UTe, ApanoT noBTopHo BneryBa bo HamaTa ucTopucKa cTBapHocT, Toj ja go«UByBa cBojaTa peuHKapHa^uja no BU3aHTucK0-apancKUTe BojyBaaa (Božovič 19??, 216-21?). Ha oBoj HanuH, Bo«obuk aHanuTUHKU ro pemaBa egHuoT og 0cH0BHUTe npo6neMU bo ^onKnopucTUKaTa, Koj ce ogHecyBa Ha K0HTUHyuTeT0T, noTceTyBajKu Hè geKa HacnpoTU gonroTo Tpaeae bo npeHecyBaaeTo KaKo cuhohum 3a Tpagu^ujaTa, MHory noroneMo BHUMaHue Mopa ga My ce o6pHe Ha „npeHeceH0T0" Koe e bo HeBepojaTHa 3aBucHocT og ucTopucKUTe npoMeHU Ha KoumTo um e noTHUHeTo; uctoto gypu u Kora bo Her0BU0T HagBopemeH o6huk ocraHyBa Heu3MeHeT0, cnopeg npaBunaTa Ha HoBUTe npeHecyBaaa /pacKa«Banu/, ru MeHyBa cBouTe ^yH^uu, cMucna u 3Haneae. OBoj nuK u HeroBUTe ^yH^uu TpaaT 0H0HKy gonro cè gogeKa He ce BocraHo-Bu HUK0T Ha hobuot Ha^uoHa^eH HenpujaTen - TypnuHoT. reHeTUHKU0T ToTanuTeT Ha HUK0T Ha ApanuHoT bo xopu30HTanaTa e jaceH. Toj HacnegyBa ^yH^uu Ha HeKaKBa MUTcKa nuHHOcT Ha mTG yKa^yBa ceMaHTUHKuOT eneMeHT TpornaB. Cg gpyruGT ceMaH-tuhku eneMeHT, Koj e MHory noHecTO ynoTpe6yBaH, cuTya^ujaTa e HemTo nouHaKBa. Bg TGj eneMeHT, noKpaj xTOHUHHaTa guMeH3uja, npucyTHa e, no cè U3rnega, u guMeH3ujaTa Ha ucTopucKUTe cygupu Ha Bu3aHTuja cg ApancKUGT xanu^aT og BpeMeTG Ha guHac-TujaTa Ha A6acuguTe, 6ugejKu A6acuguTe KaKG cBoj 3HaMeH Hocea ^Ha 6oja; hg He ru ucKnynyBa u BnujaHueTG Ha aHTpononomKOTo co3HaHue, KaKG u mg^hgtg BnujaHue Ha pacnpocTpaHeTUTe apancKu jyHaHKu HapogHu npuKa3Hu 3a ^HUTe jyHa^u, oco6eHO GHue 3a AHTapa u A6gyn Baxa6 (Abdul Wahab). CenaK, He cMeeMe ga ro ucnymTUMe og Bug ^aKTOT geKa MHory nonpu^aTnuBG pemeHue 3a ^onKnopucTUTe 6eme MUTonomKO-TG TonKyBaae, ugejaTa 3a mutckugt ^h HOBeK, acG^uja^uuTe co geMOHUTe og gonHuOT cBeT, ogomTG TunonomKaTa Teopuja Ha nyTunoB, co BocTaHOBeHaTa xopu3OHTana mTG ja npuMeHyBa Bg^gbuk. Ce jaByBaaT necHu og noHOB nepuog bo kgu ^yH^uuTe Ha ApanoT ru HacnegyBa-aT, T.e. npeB3eMaaT gpyru nuKOBu og TunoT Ha ^raHOT (3aToa mTG e ^h), ApHayTUTe unu naK TypHUHGT, KaKG nocnegu^ Ha reHeTUHKuOT pacT Ha ^yH^uuTe, ogHocHO noja-BaTa Ha hgbugt Ha^UGHaneH HenpujaTen. MHory HecTO bg pa3nuHHu BapujaHTu Ha egHO cu^e KaKG npoTUBHUK Ha MapKO ce jaByBa Ty ApanoT, Ty TypHUHGT, unu naK u gBaTa nuKa (uctg, 217). Bo genoT nocBeTeH Ha EoneH ffojnuH, Ke ja HaBegeMe cnoMeHaTa cyncTu-Tyquja. CnuHHu Bapuj^uu ce cpeKaBaaT u bg HeKOu cBag6eHu o6uHau bg MaKegoHuja.4 KaKG nocnegu^ Ha yHecTBOTO Ha Jy^HUTe CnoBeHu bg cygupuTe Ha BU3 aHTucKO -apancKOTO KpaumTe ApanoT ce KGHcTUTyupa KaKG jyHaK Ha Koro My ce oggaBa u npu-3HaHue. ApanuTe ce BoegHO u KaKOB-TaKOB ucTopucKu HenpujaTen Ha Jy^HUTe CnoBeHu, na GTTyKa u OBaa npuHUHa Mopa ga ce 3eMe bg npegBug npu o6ugoT Ha pa3raTHyBaaeT0 /npoTonKyBaaeTo/ Ha Bne3OT Ha ApanuTe bg HamaTa encKa Tpagu^uja. CnoBeHUTe kgu cg goaraaeTO Ha BanKaHcKuOT nonyocTpoB ce cygpuja co nouHaKBa ^UBunu3a^uja, 6ea BepojaTHG BeKe Toram cnpeMHu ga MeHyBaaT HeKOu og cBOuTe c^aKaaa. Co goaraaeTO Ha BU3aHTucKG-apancKGTG KpaumTe HUBHaTa Tpagu^uja noHHyBa ga ce BKnonyBa bg hgbu ycnoBu, u Toa e npaBuOT Hac, apxMKonu3ujaTa ^H6or-HeKoj gpyr apxujyHaK unu MG^e6u 6am Ben6or, ga My OTcTanu MecTO Ha ^hugt (a6acugcKu) ApanuH5, u ga ru npeB3eMe HeroBUTe ^yH^uu. M 6ugejKu bg Toj nepuog (7-10 BeK) CnoBeHUTe cé ymTe ro npuMaa xpucTujaHcTBGTO, bg HamaTa encKa necHa unu pacKa^yBaae He Modeme ga ce pa3Bue BepcKaTa HeTpnenuBocT koh ApanuTe, oco6eHO mTG Jy^HUTe CnoBeHu bg Tue BojHu 6ea BoeHa cuna (cn. Božovič 1977, 221-222). OTTyKa, He Tpe6a ga Hè HygaT necHUTe bg kgu craHyBa 360p 3a no6paTUMcTBO noMery HeKoj Ham jyHaK u apanoT. TpaÓHyBafte Ha MJiagaia ^eHa noMery pa3HUTe jyHa^u kgu BneryBaaT bg K0CTe^ co ^HaTa ApanuHa, npuToa noBTopHG ce Bp3yBaMe 3a gchgbhugt mgtub GKony rpa6HyBaaeT0 Ha geBojKaTa u og- 4 Bo npunencKO Kaj McnaMM3upaHMTe MaKegoH^M go cKopo ce cpeKaBame, HeKonKyHneHa rpyna og cBag-6eHaTa noBopKa ga ce MacKupaaT bo TypcKu Haymu co ^n cBag6aTa ga 6uge go6pa, unu naK bo ®mbothm (KaKO aTpu6yTM Ha HeHucTu cunu) bo cMucna Ha BepyBaae bo npoHMCTyBaae og 3nuTe cunu (neTpecKa, 2002). HeKOM naK og 6pcjaHKaTa OKonuHa ce npeo6neKyBaaT bo U^uraHM (napTanaBu, Ta gypu ce ^pHaT), gogeKa bo CTpymKO ce cpeKaBaT nog Ha3UB0T ^poMHM^M. Kaj nocnegHUBe ce jaByBa npeo6neKyBaae (Mam-KUTe ce npeo6neKyBaaT bo ®eHCKM, a Kaj ogpegeHu yHecHM^M ce jaByBa ^pHeae Ha nM^aTa) Koe ce ogBUBa 3a BpeMe Ha cBag6a u cyHeT (b. BecHa neTpecKa, 2002). 5 a6acMgcKM - nopagu ^pHaTa 6oja Koja ja Hoceme BojcKaTa Ha A6acugMTe. 6paHaTa Ha Hej3uHaTa Hecr og CTpaHa Ha 6paToT/6paKaTa bo nap ru npeno3HaBaMe Bo-neH flojHuH, fepr Ene3 Anuja6 u BpaKaTa JaKmuKu. Bo ^MKnycoT mTo ro rpagaT necHuTe 3a BpaKaTa JaKmuKu, floMa ro npeno3HaBa uHgoeBponcKuoT 6nu3HaHKu mmt, ucraK-HyBajKu geKa u bo oBoj cnyHaj co ucTopucKuTe nuHHocru kou npeMuHyBaaT bo hobu-ot HapaTuBeH cBeT ocraHyBaaT Heu3MeHeTu caMo HuBHuTe uMuaa. floMa yKa^yBa Ha ucTopucKaTa nognora Ha ^MKnycoT Ha 6paKaTa JaKmuhu (flMuTap u Cre^aH JaKmuhu, kou ce ucTopucKu nuHHocTu, cuhobu unu ^ocMH^M Ha JaKma, BojBoga gecnoT ^yp^e, kou no KoHe^HaTa nponacT Ha Cpóuja 1459 ce ucenune bo YHrapuja u cTanune bo cny^-6a Ha KpanoT MaTuja. floMa KoHcTaTupa geKa ocBeH uMuftaTa, oHa mTo ce oneByBa bo HapogHuTe necHu (u bo 6y^apmTM^MTe u bo geceTepaHKuTe) 3a JaKmuKuTe, He e HumTo ucTopuHHo ocBeH uMuftaTa CTjenaH u MuTap. OHa mTo e MHory nouHTepecHo, a Ha mTo floMa BcymHocT u ro craBa a^eHToT bo HeroBoTo ucTpa^yBarae, e npeno3HaT-nuBoTo ynaTyBafte Ha uHgo-eBponcKuoT mut 3a 6nM3Ha^MTe, Koj bo cboj'ot KnacuHeH Bug e no3HaT og xeneHcKaTa u crapouHgucKaTa MuTonoruja. KaKo npoTaroHucTu ce ja-ByBaaT gBaTa 6paTa-6nM3Ha^M, KOH>aHM^M, u HuBHaTa cecTpa, Koja 3aegHo ja cnacyBaaT og rpa6HyBanoT, unu naK o6aj^aTa ja 6apaaT 3a ^eHa.7 Kaj XeneHuTe Toa ce fluocKypu-Te u XeneHa, a ucto TaKa u OpecT, nunag u M^ureHuja, HuemTo 6ercTBo og TaBpuga, HajBepojaTHo ogpa3yBa HeKoja goMamHa, upaHcKa MuTcKa npegnomKa; Kaj BegcKuTe MHguj^u, Toa ce gBaj^aTa AmBuHu, „KoH>aHM^M" u HuBHaTa cecTpa Cypja „CyHHu^". CpogHuTe npeTcTaBu ce cpeKaBaaT Kaj TepMaHuTe u BanTuTe, bo HuumTo HapogHu necHu aHanorHuTe ynoru ru urpaaT gBaj^aTa „Bo^ju cuhobu" u „CoHHeBaTa KepKa". Haj-gupeKTeH cnoBeHcKu naHgaH Ha oBue nuKoBu npeTcTaByBaaT gBaj^aTa 6paKa JaKmuKu (HajHecro fluMuTap u CTjenaH), u HuBHaTa cecTpa bo necHaTa Koja roBopu KaKo HeKoj cTpaHe^ HajnecTo ApanuH, ja rpa6Han u ja ogBen bo cBojaTa ganeHHa 3eMja, a 6paKaTa ja npoHaoraaT u ja ocno6ogyBaaT. KnacuHHuoT 3anuc e oHoj Ha ByK II 97, „JaKmuhuMa gBopu noxapaHu" (floMa 2002, 59). CnegejKu ro HajKaHoBuK, cnopeg Koro 3ag ^urypaTa Ha ^Ha ApanuHa bo cpncKaTa TpagM^Mja ctou 6o^ecTBeHuoT BnageTen Ha ^pctboto Ha MpTBuTe,8 u floMa bo Hero ro npeno3HaBa MuTonomKuoT o6pa3e^ Ha naToT koh oHoj cBeT; bo Toj norneg ce oco6eHo 3HaHajHu rpaHuHHuTe Bogu, 6e3 pa3nuKa ganu cTaHyBa 36op 3a Mopufta (KaKo bo npauHgoeBponcKuoT mut 3a gBaj^aTa 6nM3Ha^M kou cnacy-BajKu ja cecrpaTa 6eraaT co Hea npeKy Mope), unu naK ga cTaHyBa 36op 3a e3epo unu peKa Huja Boga He cMee ga ce nue, 3aToa mTo e oTpoBHa (ceKaKo bo Taa cMucna, mTo oHoj Koj ja nue ro ry6u ceKaBafteTo Ha cboj'ot 3eMcKu ^ubot u ce cBpcTyBa noMery MpTBuTe). OTTyKa, floMa, He KaKo cnyHaHo u36paH ,ro npeno3HaBa motubot Ha 6o^eMcKoTo gaBefte Ha gBaTa 6paTa „bo cuhoto Mope" bo egHa BapujaHTa og njeeanuja (2002, 62). CnoBeHeHKu eKBuBaneHT Ha 6o^ecTBeHuTe 6nM3Ha^M og uHgoeBponcKaTa MuTonoruja hu oTKpuBa 3Maro fflMuTeK (2004, 165-166) bo KoHeBcKuTe 6anagu 3a npuMopKaTa / 6 M bo an6aHcKuoT ^onKnop ce HyBcTByBa nonucTagujanHocTa u nonuMop^usMoT Ha nuKoT Arapi i Zi. Bo gyenuTe kou HajHecTo ru Bogu MoMa-BojHuK unu KynTypHuoT xepoj fepr Ene3 Anuja, Toj ce nojaByBa Ty KaKo mutcko HygoBumTe co Tpu rnaBu, KaKo bo necHaTa Gjergj Elez Alija (Anton Qetta i dr. 1993, 8-13), Ty KaKo HoBeHKo 6MTMe. 7 CnoMeHaTaTa gBojHocT: cecTpa/HeBecTa, ogHocHo 6paT/conpyr ce jaByBa u bo BapujaHTuTe og BoneH flojHuH. nocTou noMan 6poj Ha BapujaHTu bo kou HaMecTo cecTpaTa, KaKo npoTaroHucT ce jaByBa conpyraTa. 8 npo$. neTpymeBcKu cBojaTa goKTopcKa gMcepTa^Mja nog MeHTopcTBo Ha HajKaHoBuK ja nocBeTu Ha D^pHu-Te 6o®ecTBa u geMoHu Kaj cTapuTe Hapogu, kou ru Bp3yBa co gonHuoT cBeT (Kaj MMCMp^MTe, BaBMnoH^MTe, MHgoapMeB^MTe, ^epcMjaH^MTe, cTapuTe ^p^M, puMjaHu, cTapuTe repMaHu, KenTu, cTapuTe cnoBeHu) (neT-poBuh 1940). Meererin, OTKpuBajKu hu MHory cTapu MaTpu^u, Ha kgu Ke ce HaBpaTUMe bo aHanu3aTa Ha ^ena Buga. npeno3HaTHMBa encKa 6uorpa^uja ce HyBcTyBa u Kaj 6ghhugt 6paT Koj ja 6paHU necra Ha cBojaTa cecTpa (BoneH flojnuH unu fepr Ene3 Anuja Kaj A^6aH^UTe). Bo cny-najoT co BoneH flojnuH nocTojaT gBa Tuna Ha necHu: 1. Tun Ha necHU, mTO ru UMa 3Ha-wrenHO noManKy, bo KOumTO e mupoKO o6jacHeTa npunuHaTa 3a flojnuHOBaTa 6onecT, a bo HeKGHKy BapujaHTU gypu u HeroBaTa npegogpegeHocT Ha jyHa^KU MergaH ga ja no-6egu ^Ha ApanuHa u co Toa ga ce ucKynu cTopeHUOT rpeB.9 2. BTopuoT Tun Ha necHu ro oneBaaT n03HaT0T0 cu^e Ha og6paHaTa Ha necra Ha cecTpaTa/^eHaTa; bo hub He e o6jacHeTa npunuHaTa 3a flojnuHOBaTa 6onecT, a a^eHTOT e cTaBeH Ha 6uTKaTa co HaTa ApanuHa. npBUOT Tun neHymnucKU ru HapeKyBa npomupeH, a BTopuoT—cKpaTeH (onmT) Tun (1988, cc. 317-318). 3a Hac 6ea oco6eHO UHTepecHU BapujaHTUTe og npBUOT Tun bo kgu npuHUHaTa 3a pa36o.ryBaH.eTG Ha flojnuH e HeroBaTa ceKcyanHa a6epa^uja, T.e. HeKpo^unuja. OBaa peTKa cnonHa a6epa^uja e no3HaTa u Kaj gpyruTe Hapogu. Pyc-KUGT ^GHKnopucT H. n. AHgpejeB10 ynaTM Ha Tpu cnynaja bo kgu craHyBa 36op 3a BaKOB Tun ^pemHU^u: bo Pycuja og noBon^je, apancKU og nanecruHa u apMeHcKU og nog KaBKa3 (Matičetov, 1987, 339). Bo gBeTe HajcTapu MaKegoHcKU BapujaHTU Ha necHaTa BoneH flojnuH (Munagu-HGB^u, n. 6p. 1SS, u BepKOBMK, 198S, 3, n. 6p. 47) ynoraTa Ha floj^UHOBaTa cecTpa ja UMa flojnuHU^. Bo gpyru cegyM o6jaBeHU BapujaHTU Taa HacTanyBa HanopegHO co flojnu-HOBaTa cecTpa. HuTy bo egHa coBpeMeHa BapujaHTa BaKBU cnynau HeMa. Cnopeg GBa, MG«e ga ce 3aKnynu geKa Ha HapogHUTe nejanu noBeKe um ogroBapano ynoraTa Ha Hery-BaTenKa ga ja urpa floj^UHOBaTa cecTpa, raacHUK u U3BpmuTen Ha flojnuHGBUTe nopaKU, a He ^eHaTa Ha 6ghhugt jyHaK. He cMeaT ga ce ucnymTaT og Bug u Kypuo3UTeTHUTe cnynau bo KOumTO flojnuH ce jaByBa KaKO MapKOB no6paTUM: bo HegoBpmeHaTa ByKGBa necHa „MapKO KpaaeuK y a3aHKoj TaMHU^u" (ByK 2, n.6p.6S) Kage mTO Kpanu MapKO (jyHaKGT Hag jyHa^UTe) He MG^ejKu ga ce ocno6ogu og apancKaTa 3aHgaHa, npaKa nucMO npeKy coKon go flojnuHa (BojBoga flojnun) - rocnogapoT Ha ConyH - 3a ga ro U36aBu/ga ro cnacu. no npuMeHO-TG nucMG, no U3BecHG pa3MucnyBaae, no6paTUMOT pemaBa ga ce nocny^u co UTpuHa. Toj 3eMan „6oja Kapa6oja" u pemun ga ro o6ou cBoeTO „6eno nu^" u ce cTopun ,^pHU ApanuHe": „O flojquno, BoroM no6paTUMe! TemKe caM tu MyKe gonagHyo, TemKe MyKe, y ApancKe pyKe, gonagHyo poncTBa u TaMHU^; A npoKneTe A3a^Ke TaMHU^ y TaMHU^u ^UBeTU He Mory! TaMHU^ je KyKa Heo6uHHa; M36aBU Me, aKO Bora 3Hagem!" (ByK, 2, n. 6p. 6S; cTp.275) Bo OBoj Tun Ha necHM ce npeno3HaBa 6anaguMHMOT motmb 3a rpemHMOT ajgyTMH. 1 Die Legende von den zwei Erzsündern. Helsinki 1924, FFC 54, 62. MHTepecHa BapujaHTa npeTCTaByBa HapaTUBHaTa npepa6oTKa „Kpanu MapKo u BoneH flojHUH" (Reiter 1964, 255-256), bo Koja MapKo oTenyBa ^na BojcKa og 300 Typ-^M, no mT0 6uBa 3aTBopeH og ^poT bo „ancaHaTa" ^nu Tpu roguHU. Ce jaByBa Hero-B0T0 „nune cokohobo" co Huja noMom MapKo ro noBUKyBa no6paTUM0T flojHUH ga ro cnacu. flBaTa cnoMeHaTa npuMepa hm roBopaT bo npunor Ha Te3aTa Ha Bo^obmk, geKa nog BHujaHue Ha H0BUTe onmTecTBeHU ycnoBU, ucTopucKaTa gucTaH^ u „Hegopa36u-paaeTo" bo npo^coT Ha npeHecyBaaeTo Ha MH^opMa^MjaTa, goara go cy^CTMTy^Mja: aHTUxepojoT ce jaByBa Ty KaKo ^Ha ApanuHa, Ty KaKo TypHUH. OrpoMHo BHuMaHue My 6eme nocBeTeHo Ha oBoj jyHaK bo paMKUTe Ha 6aHKaHc-KaTa ^onKnopucTUKa, ho 0Ha mT0 6u ro cnoMeHane 0Bge ce ogHecyBa Ha K0HCTaHT0CTa Ha npo^HKaTa u npoMeHa Ha ucTaTa bo ogpegeHU HUTepapHU TpaHC^03M^MM Ha oBoj hmk. Bo gBeTe gpaMU Ha reopru CraneB, bo coraacHocT co MogepHaTa, mhm egHocTaBHo, cnegejKu ru npaBunaTa Ha yMeTHocTa (Bypgje), BoneH flojnuH He e npeTCTaBeH KaKo hm-KaK0B MopaneH no6egHUK; oco6eHo e ocygeH gBo6ojoT co ApanuHoT, go Koj goara tok-My bo M0MeHT0T Kora e 3aceraaTa HeroBaTa cecTpa AHrenuHa. CaMuoT huh e go^UBeaH KaKo MopaneH erou3aM. OgHocoT noMery cpaM0T u HecTa KaKo gBe ochobhm MopaHHU KaTeropuu bo noTnoHHocT e U3MeHeT. MMajKu ja bo npegBug ucTopucKaTa gucTaH^ apxauHHaTa HecT ce TpaHc^opMupa bo coBpeMeH cpaM u o6paTHo. npuHUHaTa e jacHa: apxauHHMTe motmbm ce ToHKyBaaT Ha coBpeMeH HaHUH, u Kora cTaHyBa 360p 3a Kyn-TypHaTa KoHCTaHTa, bo cMUcna Ha KoHTuHyuTeToT u TpaeaeTo, npo6neM0T Tpe6a ga ce npeo6pHe bo K0HCTaHTH0CT Ha npo^HKaTa KaKo u ucnuTyBaae Ha npuHUHUTe kom goBene go npoMeHaTa Ha npo^HKaTa. „OnmTecTBaTa Ha HecTa u cpaM0T" ce no ge^MHM^Mja aroHaHHU onmTecTBa (Gezeman, 1943). TaKBUTe co^Mja^HM cKHonoBU ce ognuKyBaaT co egHa oropHeHa, ce-KojgHeBHa 6op6a 3a concTBeHuoT, ceMejHuoT, 6paTCTBeHU0T - u bo eKCTpeMHuoT cnyHaj - nneMeHCKuoT yraeg. Bo HamuoT cnyHaj MopaMe ga ro UMaMe bo npegBug MUcneaeTo Ha fopgaHo, Koj HecTa He ja pa36upa KaKo egeH eranuTapucTUHKU ^pMH^M^ Koj ce TeMenu Ha U3egHaHyBaaeT0 Ha „cTaTycoT Ha MoKHUTe" u „BpHUHUTe Ha cna6uTe"; HecTa npeg cè ce noBp3yBa co npunagHocTa Ha ogpegeH onmTecTBeH cnoj, na oTTyKa nocTojaT Tpu nouMa Ha HecTa co coogBeTHU HopMU, kom ce coraacyBaaT co TpagM^M0Ha^H0T0 cTanemKo ycTpojcTBo: nne6ejcKa, rparaHCKa u apucT0KpaTCKa HecT (Dordano 2001, 105). noKpaj 0Ba, Tpe6a ga ce onoBprae ugejaTa geKa HecTa mm npunara Ha npegMogepHUTe, a g0CT0UHCTB0T0 Ha MogepHUTe onmTecTBa. flBeTe MopaHHU oco6mhm nogegHaKBo ce jaByBaaT bo gBaTa Tuna Ha onmTecTBa. ApxuM0TMB0T Ha rpa6HyBaaeT0 Ha MHagaTa ^eHa/HeBecTa e 0CH0BaTa Ha ymTe egHo cu^e og HapogHaTa khm^bhoct - 6anagaTa 3a ^ena Buga, egHo og Hajy6aBUTe u Hajnpeno3HaTHMBU UMuaa bo cnoBeHeHKaTa HapogHa khm^bhoct. npBUTe 3anucu ga-TupaaT og npBaTa nonoBUHa Ha 19 BeK. KaKo mT0 HanoMeHaBMe, ucTopucKaTa no3aguHa 3a HacTaHyBaaeTo Ha necHaTa npeTCTaByBaaT nupaTCKUTe Hanagu Ha apanuTe, ogHocHo mnaHCKUTe MaBpu Ha ceBepHuoT 6per og Cpeg03eMH0T0 Mope bo paHuoT cpegeH BeK (^He^T ja Bogu ^ena Buga bo fflnaHuja). Bo naH0HCKU0T cBeT ^ena Buga ce jaByBa KaKo KapaKTepucTMHHo cKa30HHeH hmk 6e3 ucTopucKa no3aguHa. O0HKH0pH0T0 npe-gaHue no3HaBa HeKoHKy npuKa3HU 3a ^ena Buga u Hej3UH0T0 3aMUHyBaae Ha Mope: xepouHaTa e rpa6HaTa g06p0B0HH0 (n03HaTU0T motmb Ha ApanoT npeBapaHT) Kage mT0 HaBogHo co noHygeHaTa neK0BUTa 6uHKa Ke ro U3HeHU cBoeTo 6ohho geTe, u Koja 3aBpmyBa TparuHHo (caMoy6ucTBo bo Mope), BTopuoT npeogeH Tun cnopeg Koj Taa ce ynaTyBa bo TyruHa, Kage mTo MecenuHaTa u coonmTyBa geKa geTeTO yMpeno, u TpeTuoT Tun, Koj go6uBa eneruneH npM3ByK, (cTaHyBa gounKa Ha mnaHCKOTO Kpanne, u HaMecTO 3a concTBeHOTO ce rpu^u 3a Tyr0T0 geTe). npBuoT TparuneH (uxaHCKu BapujaHTeH Tun) e HacTaHaT Bp3 0CH0Ba Ha Bpe3Hu-kobuot uxaHCKu 3anuc, a eneru^HO gone^cKuoT BapujaHTeH Tun Bp3 0CH0Ba Ha Cmo-neTOBaTa11 BapujaHTa. Bo npBuoT TparuneH (uxaHCKu) BapujaHTeH Tun Ha Rena Budat Mlada Vida, no nep^ugHOTO, Tunu^HO TpuKeTepeKO rpa6HyBaK>e og cTpaHa Ha ^He-^t, 6anagaTa 3aBpmyBa co TunuHHuoT TparuneH Kpaj (ckok bo Mope): Raji čem na sredi v morje skočiti, Kakor pri tebi se, črni zamorec, voziti! Kako boš, dete, se milo jokalo, Ko ne boš matere več imelo! Vida je čez se sveti križ storila, Na sredi morja je v vodo skočila. (Grafenauer, 1943, 379) Bo npeTnocTaBeHaTa (B03M0^HaTa) npeTxogHu^ Ha gone^cKuoT Tun Ha Rena Buda, Koj ce 6a3upa Ha Pyge^eBaTa BapujaHTa, ce jaByBa enu3ogaTa bo Koja ^He^T e npaTeH og mnaHcKuoT Kpan ga ja npeBe3e bo mnaHcKaTa 3eMja ^ena Buga, Kage mTO Ke cTaHe mnaHcKa Kpanu^ u TaMy Ke gou KpancKO geTe, u bo 3aBpmHuoT gen no npucTur-HyBafteT0 bo mnaHcKaTa 3eMja ce jaByBa ^uHanHOTO o6paKaH>e Ha ^ena Buga: Daleč jo je prepeljal v špansko deželo, k španskemu kralju v belem gradu. Prelepa Vida v gradu stala, tam pri oknu sonce vpraševala. Tako je rekla prelepa Vida: „Kaj te vprašam, ti rumeno Sonce: Kaj dela zdaj moje bolno detece?" Tako je reklo rumeno Sonce: „Kaj bo delalo tvoje bolno detece! Siroti svečo so zdaj držali. Tvoj ubogi mož se po morju vozi, tebe išče, prelepa Vida, po tebi se, Vida, milo joka." Prelepa Vida zavpije, zakriči, pri tej priči dušo spusti. (Grafenauer 1943, 380) Ha B0cTaH0BeHu0T noneTOK u pa3Boj Ha gejcTBueTO, Tparu^HuoT ucxog e 3aMeHeT co eneru^HOTO o6paKaH>e Ha mnaHcKaTa Kpanu^ go o^anocTeHaTa ^ena Buga nopagu yMpeH0T0 6onH0 geTe: K nji pride španska kraljica: „Kaj ti je prelepa Vida. Kaj se tako milo jokaš?" 11 Ce cMeTa geKa CMone ja go6Mn BapujaHTaTa og Jo®e^ Pyge® (1793-1846). (Grafenauer, cTp.34). „Kaj bi se sirota milo ne jokala? Sem pri oknu stala, zlato kupco pomivala, Padla mi je čez okno v morje globoko." Tako je rekla španska kraljica: „Nič ne maraj, ti lepa Vida! Jaz ti spet bom drugo kupila, Pri mojem kralju tebe izgovorila. Le lepo doji mojega kraljiča!" (Grafenauer 1943, 382) Cnopeg rpa^eHayep, MOTMBMTe ro uMaaT cnegHuoT pa3Boj: BanagHaTa npeTxogHu-^ Ha cu^u^ujaHCKaTa npuKa3Ha ce npemocraByBa geKa 6una pacnpocTpaHeTa bo Jy^-Ha MTanuja koh KpajoT Ha 11 BeK; bo mcto BpeMe 6eme o^opMeH oBge MxaHCKMOT Tun Ha „flena Buga" co motmbot Ha rpa6HyBaK>eTo Ha naraTa co cKano^HoTo 6naro (isto, 288). Ce jaByBa u an6aHcKo-Kana6pucKu 6anageH Tun, co mctmot oBoj motmb, cnopeg Koj e ocHoBaHa u 6anagHaTa npeTxogHu^ Ha cu^u^ujaHCKaTa npuKa3Ha. 3Hanu, nocTapuoT 6anageH o6pa3e^ 3a „HacunHoTo rpa6HyBaK>e Ha MnagaTa ^eHa/MajKa og noMopcKuoT rpa6HyBan, npeTcTaByBa npeTxogHu^ Ha cu^u^ujaHCKUTe BapujaHTu „Scibilia Nobili ". npeg Toa Mopana ga ce o^opMu 6anagaTa 3a HacunHoTo rpa6HyBaK>e Ha xpucTujaHcKaTa gebojKa og cTpaHa Ha HebepHuKoT. TaKa, oBaa BpcTa Ha 6anagHuTe o6pa^u He Bogu Ha3ag koh nepuogoT Ha Haj^ec-ToKuTe apancKo-MaBpucKu 3anneHyBaK>a gon^ 3anagHoTo Cpego3eMje u no JagpaHoT, go nepuogoT Kora Capa^HuTe ja 3a3egoa Cu^u^uja (827-912), Kora 6ea rocnogapu bo TapeHT (841-881) u Bapu (841-871), ogejku ymTe HaHa3ag, go nepuogoT Kora Apa6ja-HuTe koh cpeguHaTa Ha 7 BeK 6ea 3aBnageane co Mctohhoto Cpego3eMje, naa^Kaa u nycTomea no rp^KuTe 6peroBu u jypumaa og roguHa bo roguHa bo ^purpag (672-677 /678/). (Grafenauer 1943, 288-89). Mcrpa^yBaH>aTa Ha ^peTxogHu^uTe Ha 6anagaTa rpa6nyeamemo na unadama Mena/majKa, ogejku bo HacoKa Ha noTparaTa Ha Hej3uHoTo noTeKno, ro pa3Bp3yBa npo-6neMoT bo HacoKa Ha 6apaK>e Ha 3eMjaTa Ha noTeKno ogKage mTo noTeKHyBa 6anagaTa (mTo npeTcTaByBame egeH 6ener Ha ^onKnopucTuHKuTe ucTpa^yBa^a ce go go^HuoT 20 BeK); Toa naK Bogu go egHo eTHorpa^cKo ucTpa^yBa^e Ha TunoBuTe u BapujaHTHu-Te, ogejku TaKa ce go PoTep (Koj ja npeTcraByBa noMnagaTa BpeMeHcKa paMKa). CeTo oBa He Bpaka Ha HacTaHuTe noBp3aHu co MaBapcKo-apancKuTe nupaTcKu Hanagu. Og egeH KHu^eBHoucTopucKu acneKT hu 6eme uHTepecHa BpeMeHcKo-npocTopHaTa paMKa Ha eBeHTyanHoTo jaByBaK>e Ha 6anagaTa 3a rpa6HyBaK>eTo Ha MnagaTa ^eHa, KaKo u nojaBaTa Ha Hej3uHuTe ochobhu BapujaHTu kou ru gaBa rpa^eHayep: A. I npuMuTuBHuoT Tun Ha 6anagaTa „HacunHoTo rpa6HyBaK>e Ha MnagaTa ^eHa/ MajKa " Koja u npeTxogu Ha „Scibilia Nobili", npunagHuK Ha nneMukKuoT cTane^, e BpcTa og rp^KaTa TepuTopuja - cuTe Hej3uHu ^peTxogHu^u ce og rp^Ko noTeKno - kou ce Bp-3yBaT 3a nepuogoT og 7-8 BeK. A. Ila. Bep3ujaTa og an6aHcKo-Kana6pucKuoT Tun 3a „rpa6HyBaK>eTo co o6MaHa Ha MnagaTa ^eHa/MajKa, co yHuBep3anHuoT motub npeKy KanyBaH>e Ha 6pog, e og pegoT Ha ^aTpu^uuTe /(nneMukuTe)/, u ro npuKa^yBa aM6ueHToT og puMcKo-Bu3aHTucKuTe rpagoBu gon^ jagpaHcKuoT 6per u Johckoto Mope, a ce cMecTyBa oKony 10 BeK. A. II6. Bep3MjaTa og TunoT MxaH Koja ce ogHecyBa Ha rpaÖHyBawemo Ha Mnadama MeHa/uajKa , nujamTo o6MaHa oBoj naT ce ogHecyBa Ha neK0T /3a 60nH0T0 geTe/, e ^opMMpaH Mery cnoBeHcKoTo HaceneHue bo 3anagHuTe ^poBUH^uu Ha BanKaHcKuoT nonyocTpoB bo 11 BeK. H + A. IIa. BanagHaTa npeTxogHu^ e u cu^unujaHCKaTa npuKa3Ha Ha Pyco, ^op-MupaHa e bo 11 BeK, KojamTo HopMaHuTe uTanoMepugujaH^u ja npeHene bo Cu^unuja. A. IIb + P TpamHHaTa npeTxogHu^ Ha Bep3uuTe og TunoT Ha Carnia inferiora u npeogHuoT cnoBeHcKo-xpBaTcKu Tun u pa3roBopoT co coh^to ce jaByBa bo 12 BeK. B. Bo nony TparurauoT Tun (Carnia inferiora) ce jaByBa ^ena Buga KaKo gounKa Ha mnaHcKoTo Kpanne. Bo CnoBeHuja ce jaByBa koh KpajoT Ha 12 BeK CI. npeogHuoT cnoBeHcKo-xpBaTcKu Tun - ^ena Buga, bo ko^bckuot Kpaj - ^ena Mapuja - He no cBoja ^en6a cTaHyBa ay6oBHu^ Ha noxoTHuKoT: 13 BeK. CIIa. Bep3ujaTa og TunoT Carnia superiore, - MnagaTa Buga HecaKaHo Bay6eHa bo KugHanepoT, qygecHo ce BpaKa goMa co noMom Ha Coh^to: Kpaj Ha 13 BeK. CIIb. Bep3ujaTa og TunoT Carnia superiore: ^ena Buga, „rocnora u goMaKuHKa/ ra3gapu^" Ha KugHanepoT, ce BpaKa goMa Kage mTo ce rpu^u 3a nacTupcKuoT cuh: 14 BeK. BapujaHTuTe bo kou ce jaByBa coh^to, fflMuTeK ro noBp3yBa ugHoeBponcKuoT mut 3a coH^eBuTe 6nu3Ha^u. npuToa, 3a6ene^yBaMe geKa u Toj, KaKo u Bo^obuk, ja npaTu cuHKpeTu^KaTa npupoga Ha rpa6HyBa^0T „črn zamorec". TaKa, ^ena Buga ucto KaKo u „die schöne Meererin", ce Haora bo 3aToneHumTBo noKpaj MopcKuoT 6per, MecTo Kage mTo npecTojyBa Hej3uHuoT rpa6HyBan, „črn zamorec". npBo6uTHo cTaHyBa 36op 3a ^hoto xtohcko geMoHcKo cymTecTBo og „3ag cBeTcKuTe Mopuaa". Ha oBa yKa^yBaaT 6pojHuTe cnoBeHe^Ku napanenu 3a „povodniot mož" Koj ja 3uMa 3a ce6e 3eMHaTa ^eHa. flypu ^ogo^Ha geMoHcKoTo 6uTue e 3aMeHeTo co MycnuMaHcKuoT MaBap, apancKuoT naa^Kam unu Tp^0Be^ (2004, 166). TyKa u ro Haora fflMuTeK pemeHueTo 3a oBoj Tun BapujaHTu, 3a kou cMeTa geKa cnaraaT Mery nocTapuTe, bo kou coh^to ja BpaKa Ha3ag goMa rpa6HaTaTa ^eHa, og egHocraBHa npunuHa mTo eguHcTBeHo Toa (coh^to, coh-HeBuoT jyHaK?) Mo*e ga ru npeMuHe ^paHu^uTe Ha HamuoT gocernuB cBeT. Bo egHa ropeacKa BapujaHTa, ^ena Buga ce cnacyBa og 3aToneHumTBo, cnegejKu ro coh^to, ho He Mo^ejKu ga ro ogp^u TeMnoTo, Taa u3BuKyBa: „o neKaj neKaj pyMeHo coh^// Hanpeg He Mo^aM, a 3a Ha3ag 6am mu e rajne (O čakaj čakaj rumeno sonce // naprej ne morem, nazaj ne maram!) (2004, 166). fepr Ene3 Anuja, an6aHcKuoT KynTypeH xepoj, co ucto TaKa u3rpageHa encKa 6uo-rpa^uja, ce jaByBa KaKo npoTaroHucT bo gyenuTe co Bajno3uTe unu ApanuTe, og TunoT Ha jy^HocnoBeHcKuoT u poMaHcKuoT BoneH flojnuH, co Koro e uHTepecHo ga ce HanpaBu cnegHaTa cnopeg6a. Penucu cuTe cpncKu, xpBaTcKu, MaKegoHcKu, 6yrapcKu u poMaHcKu Bep3uu ru KapaKTepu3upa egHa ucTo^Ha ^03u^uja. HacTaHuTe ce noKanu3u-paaT bo ConyH, noHeKoram bo ^purpag, Kage mTo ce Bogu gyenoT co ApanoT ®pHa ApanuHa). Bo an6aHcKuTe Bep3uu, naK, ce jaByBaaT Bajno3uTe u apanuTe kou pegoBHo goaraaT og MopeTo, u o6uhho ce noKano3upaaT HacTaHuTe bo flpan unu CKagap. Xa^-xacaHu ro noBp3yBa oBa cu^e co egHa xpoHuKa og Pary3a, cnopeg Koja: „bo 789 rog. egeH cTpameH ruraHT npaBen 3ynyMu u nycTomeaa mupyM ^nuoT 6per, bo flanMa^uja u bo Ap6epuja". M noKpaj gucKyTa6unHuoT KapaKTep u aBTeHTu^HocTa Ha 6enemKuTe og oBaa xpoHuKa, cenaK ru u3gBojyBaaT gBa uHTepecHu ^aKTu: 1, geKa nereHgaTa 3a egeH TaKOB ruraHT, ^a6ynaTMBHo ^MpKynMpana Ha BanKaHoT ymTe og KpajoT Ha 8 BeK, u 2. geKa OBaa nereHga 6una no3HaTa Ha ^nuoT 3anageH 6per Ha BanKaHcKuoT nonyocTpoB (1997, 22). ApanoT bo npo3HuoT ^onKnop noKpaj TeMMTe u cMTya^MMTe kom ru cpeTHaBMe bo npuMepuTe og HapogHaTa no-e3uja, KaKo MHTepecHM hm ce jaBuja u oHue cnynau og HapogHaTa npo3a, kom ce bo MaKe-goHCKuoT ^onKnop HaBne3eHM npeKy TypcKMTe, a HeKou naK npeB3eMeHM og 1001 hoK. npo^ecopoT neHymnucKM, Koj 6eme pegaKTop Ha MaKegoHCKMTe HapogHM npuKa3HM og ^tohkob, bo TeKoT Ha cBoeTo ucTpa^yBaae oTKpu HeKonKy MHTepecHM MaKegoHc-Ko-TypcKM npuKa3HeHHM napanenu, bo kom gocra necro ce cpeKaBa nuKoT Ha ApanuHoT. Cera Ke ru npeTcTaBMMe oHue cnynau Kage mTo ce cpeKaBa ApanoT. npuKa3HaTa Ha 6o^amuo rnmo My U3ne3e eben Apan na nam u My pene: Ha Mnadoc caKa da mp^a paam anu na cmapoc ^eneHKoB, np.6p.111) e BapujaHTa og TunoT EB 136 = AaTh 577 (948). fflupoKuoT HacnoB Ha npuKa3HaBa jacHo ja Ka^yBa cymTMHaTa Ha cu^eTo. BoraTuoT HoBeK ce onpegenun ga ^MBee cnoKojHo Ha crapocr, na M3ry6un cè mTo MMan: ^eHaTa (u ge^Ta), mmot. OTKaKo ru noMMHan cuTe ucKymeHuja , Toj Ha KpajoT cTaHan ^p u ^MBeen cnoKojHo go cBojaTa cMpT 3aegHo co ceMejcTBoTo. Typc-km BapujaHTM MMa oKony 30. nocTou u BM3aHTucKa Bep3uja bo yBogoT u 3aKnynoKoT: npuKa3HaBa ce Haora u bo 36upKaTa 1001 hok (E. Littmann12, Bd. 3, 784-801, ^MT. cn. neHymnucKM 1984, 397). npMKa3HaTa CupoMaBuoT u 3a qyqynuraTa Koja My ro jagena npocoTo OTeneHKoB, np.74). EB 176 = AaTh 563 npuKa3HaTa bo cBojaTa ^noKynHa ocHoBa ogroBapa Ha TypcKuoT npuKa3HMHeH Tun EB 176 = AaTh 563, co noconeHM 23 BapujaHTM: 1. EgeH cupoMameH nnane 3aToa hto M3ry6un cKan npegMeT. My ce nojaByBa O^-nana (nygeceH Apan) u My gaBa Marape mTo npaBM 3naTo; 2. MarapeTo Ke My ro yKpaTagaT; 3. npu noBTopHoTo nnaneae, Toj Ke go6ue Bonme6Ho cTonne; 4. OronHeTo Ke My ro 3aMeHaT co o6mhho; 5. npu noBTopHoTo nnaneae, Toj Ke go6ue nygeceH 6o3goraH. 6. Co HeroBa noMom, Toj Ke cu ru noBpaTM MarapeTo u Bonme6HoTo cron^e (neHymnucKM, 1984, 397). Bo MaKegoHcKaTa npuKa3Ha, Bonme6HMTe npegMeTM (Marape, npa^Ka u 6o3goraH), cupoMaBuoT ru go6uBa og ^poT Ha HynynurMTe (BapujaHTa fl. MupneB, C6Hy IX, 158, og PeceH). Bo egHa TypcKa BapujaHTa (Vasfi Mahir, En guzel Türk Masallari, Istambul 1934, 68-70) jape6M^M ro ogBene cupoMaBuoT bo BogeHM^, Kage My ce nojaBun ApanoT co nygecHUTe npegMeTM (mcto, 397).13 npuKa3HaTa ,HeTupueceTTe ^pcKM cmhom m neTupueceTTe cHau, roneMaTa 3Muja, naMjaTa, apano, ^po u gepBumoT ^en. 90) npeTcTaByBa KOHTaMMHa^Mja Ha TypcKMTe 12 E. Littmann, Die Erzählung aus den Tausend und ein Nächten, 1-6, Leipzig, 1924. 13 BapujaHTM: BonTe-nonuBKa I, 346. A. ApHe noccrayBa a3ucKM, MHgMcKM u eBponcKM BapujaHTM (BKny^MTenHo u jy^HocnoBeHcKM Hapogu) bo FFC 96, 52. MoHorpa^cKa cTyguja: A. Aarne, Die Zaubergaben, Journal de la Société Finno-ougrienne, XXVII (1909), 1-96. Kapn KpoH, ocHMBaTOT Ha MM^pa^MOHaTa Teopuja, coceM onpaBgaHo npegnonara MHgucKo noTeKno Ha oBa cu®e u HeroBo npeHecyBa&e npeKy Mana A3uja (cn. neHymnucKM, 1984:397). TunoBU EB 96 u EB 77 (AaTh 513 A). Bo nocnegHUOB Tun ce jaByBaaT ucTUTe Heo6uHHU ^GMGmHU^u-jyHa^u og npuKa3HaTa Ha ^neHKOB: jyHaK mTG jage ne6 og ^noKynHGTO 6pamHG mTG ro MenaT 12 BGgeHU^u, HeKop nnaHUHa, HygecHUGT CTpene^ u fflMpKHU Mope (neHymnucKU 1984, 398). Cnopeg cornegyBaaaTa Ha ucTpa^yBaHUTe Ha HapogHUTe npuKa3HU, Heo6uHH0 e 3aHUMnuBa cnuHHOcTa Ha TypcKUTe Bonme6HU npuKa3HU co npuKa3HUTe og npo3HaTa Tpagu^uja Ha 3eMjuTe noKpaj Cpeg03eMH0T0 Mope (Slavoljub Džindžič, Turske bajke, Beograd 1978, 216). npuKa3HaTa U,apu^ma rnmo 6una mernKa u Budena coh aKo u3eu edHa 3eneHa cnuBa Ke podu; u ^po rnmo Hajde cnuBa bo ^paduHama od edeH cuneH Apan u My ^o maKca cuh My Ha Apano od nemHaecem ^o^uHu da cu ^o 3eMu ^eneHKOB, 73) ce pa3nuKyBa og TypcKUOT Tun EB 158 (AaTh 314), co HeKOu npomupyBaaa u enu3ogu. Bo TypcKUTe BapujaHTU ^pu^Ta 3a6peMeHyBa og ja6onK0 (cnuHHO Ha npuKa3HaTa Ha ^e^eHKGB 52, co Toa mTG para geBojHe, a Hej3UHaTa KOMmuKa og ^pneHUTe ja6onK0BU nymnu - MOMHe), a bg HamaBa npuKa3Ha - og cnuBa. npuKa3HaBa e npenneTeHa co Hy-gecHG 6ercTBG Ha MOMHeTO og gBope^T Ha ApanoT, co noMom Ha HygeceH Koa. Cnopeg neHymnucKU, BaKBU cnopeg6u MO^aT ga ce pegaT u 3a gpyru Bonme6HU npuKa3HU Ha ^neHKOB. PeHUcu 6e3 ucKnyHOK, Tue noKa^yBaaT U3B0HpegH0 roneMa cnuHHOcT unu ugeHTUHHGCT co TypcKUTe npuKa3HU. OHa mTG e HajnpupogHO, bg HamaTa cpeguHa Tue npeTpnyBane u pa3H0BUHU npoMeHU. HecTonaTU jyHa^UTe go6uBane Hamu UMuaa (neTpe, ^He, HajgeHKO, MeHO, 3naTa u gp.). noHeKoram, HeKOu npuKa3HU go6uBa-ne u coceMa hgbu UHTep^eTa^uu, ce pa3BUBane unu ry6ene 3HaHajHU mgtubcku hu3u, bg cornacHOcT co c^aKaaaTa Ha HamuTe nyre u pacKa^yBaHUTe (...) Og HeKOu TypcKU npuKa3HU ce npe3eMeHU caMO oggenHU enu3ogu 3a ga ^yH^uoHupaaT KaKG HanonHO noce6HU TBop6u (neHymnucKU 1984, 399). ^ukgt Ha ApanuHGT e gocTa npucyTeH hu3 pa3HUTe 36GpHU^u og MaKegoHCKaTa HapogHa npo3a, hg cera Ke ja HaBegeMe npuKa3HaTa co npen03HaTnuB0T0 UHU^uja^uc-KG cM»e. Bo npuKa3HaTa fleTe jyHaHe co HygecHa cuna (BepKOBuK, 1985, 4), ApanoT ce jaByBa KaKO egeH og yHecHU^UTe kgu UMaT 3a ^n ga ro o^opMaT ManoTO geTe bg cuneH jyHaK. Bo egHa enu3oga, ApanuHGT ce jaByBa KaKO HeroB npoTUBHUK. npu Toa, bg TeKOT Ha ^noTG gejcTBue, ApanuHGT ja U3BpmyBa ^yH^ujaTa Ha egHUOT og noBeKeTO npo-TUBHU^U bg UHU^uja^ucKUTe ucKymeHuja Ha rnaBHUOT npoTaroHUcT: „TaMG Ha gpyMOT 6eme Hamon egeH cTpameH ApanuH; 6eme OTBopun ApanuHGT ycTaTa My, caKame ga ro rn'THe ^no geTeTo: TonKO 6eme OTBopeHa ycTaTa My, mTOTO egHUGT gogaK My 6eme Ha 3eMjaTa u gpyruoT Ha He60T0. KaTO Buge TaKa geTeTO, U3Ba^-ga TemKaTa My 6o3nyraHa, Ha ApanuHGT Tpu 6o3nyraHU ro ygpu, Ta ro OKnaBa, ga TaKa GTTaMG e npoMUHan. Ta gpyr geH e BpBen Ta OTuge Ha n TOT, 6eme Hamon egHa cTpamHa MeHKa, U3ne3e Ha nTOT, Ta My Benu (...). (BepKOBUK, 1985, 4, cTp.378). 3aKnyqoK npeKy aHanu3a Ha cTpyKTypHUTe eneMeHTU Bp3aHU 3a OBoj nuK, Kora cTaHyBa 360p 3a enuKaTa, npu^aTnuB e cTaBOT Ha P. Bg^gbuk geKa ^opMynHUGT nuK Ha ApanoT npeTc-TaByBa nocnegu^ Ha ucTopucKUTe u Ha KynTypHUTe BpcKU co apancKUOT cBeT, hg u reHe-TUHKUGT pa3Boj Ha HamaTa enuKa, Hej3UHU0T npeod od Mum bo ucmopuja (1977, 218); bg 6anaguHHUTe cu^ea KaKG goMUHaHTeH ce jaByBa yHUBep3anHU0T mgtub Ha rpa6HyBaae Ha MnagaTa geBojKa/^eHa, a Bapuj^uuTe Ha OBoj mgtub ce npuKa^aHU noBTopHO npeKy re- HeTMHKMOT pacT Ha ^yH^MMTe. 3a npo3aTa bo KojamTO HajMHory ce HyBcrayBa 0H0j noM-nag 6paH Ha opueHTanHM BnujaHuja (Horälek 1969, neHymnucKM 1984), cenaK He cMee ga ce 3anocTaBM craBOT geKa ApanoT npeMMHyBan og noe3uja bo npo3a Koe naK ce ogpegyBa m og raegHa tohka Ha jyHa^MTe, npoTaroHucTMTe kom MMHyBaaT hm3 cBojaTa MHM^Mja^Mja. flogeKa encKuoT xepoj MMHyBa hm3 cBojaTa xepojcKa, HagnuHHa MHM^Mja^Mja, u ru hocm aTpu6yTMTe Ha egeH MoKeH cnacuTen Koj ja goHecyBa cno6ogaTa, yTexaTa u ogHoBo ja gaBa Hage^Ta, 3a gocToeH npoTMBHMK ro uMa TporaaBuoT unu ^hmot ApanuH, goToram naK npoTaroHucToT og cKa3HaTa, Koj MMHyBa hm3 cBoeTo nonoBo co3peBaK>e, bo egeH aean-mypucmnKU uanup, HaugyBa Ha ApanuHoT Koj ru 3agp^yBa ^yH^uuTe Ha oBoj ^aHp: noBp3aH e co onoj cBeT, co ^a3aTa Ha npuBpeMeHaTa cMpT hm3 Koja MMHyBa MHM^MjaHTOT, KaKo Bonme6HMK, qygoTBope^ unu KaKo cTpaoTeH HenpujaTen bo ^yH^uja Ha ycnemHo M3BpmyBaae Ha MHM^Mja^MCKMTe ucKymeHuja Ha raaBHuoT jyHaK. Kora MucnuMe Ha TpaeaeTo Ha MoTMBUTe unu TeMMTe og HapogHaTa khm^bhoct noBp3aHM co ApanoT, necHo Mo^eMe ga ru BoonuMe cTM6unM3MpaHKMTe o6hmkobhm eneMeHTM Kaj ctmxot m HapogHaTa npuKa3Ha (oco6eHo Kaj cKa3HaTa), kom mTo naK og cBoja cTpaHa MHory 3aMamHo Mo^aT ga ja npegonaT BKonaHeTocTa oBo3Mo^eHa npeKy cnenoTo npugp^yBaae koh cTanHMTe o6pa^u. OBue ^opMynHM eneMernu ce Bp3yBaaT 3a Bapuj^uuTe, nuemTo ^pcTo jagpo npugoHecyBa koh 3acunyBafteTo Ha gojMoT Ha KoHTMHyuTeToT Ha pacKa^yBa^KMTe TunoBM. CenaK KonKy u ga ce o6ugyBaaT, ucTMTe egBaj ga Mo^aT ga ro npogon^aT cBoeTo ^mbotho Tpaeae, bo MoMeHToT Kora BHaTpem-HaTa BpcKa bo HMBHaTa cogp^MHa e M3ry6eHa. Pe^epeHTHa nMTepaTypa Aarne, A. & S. Thompson. 1964. The Types of the Folktale. A Classification and Bibliography, FFC, No.184, Helsinki. Bausinger, Hermann. 1969. Zur Algebra der Kontinuität. Kontinuität? Geschichtlichkeit und Dauer als volkskundliches Problem, ed. by Hermann Bausinger und Wolfgang Brückner. Berlin, 9-30. Božovic, Rade. 1977. Arapi u usmenoj narodnoj pesmi na srpskohrvatskom jezičkom podru- čju. Beograd: Filološki fakultet Beogradskog Univerziteta, Knj. XLVII. Eberhard, W. und P.N. Boratav. 1953. Typen türkischer Volksmärchen. Wiesbaden. Fochi, Adrian. 1987 [1964]. Balada lui Doicin bolnavul tnfolclorul sud-est european. in Va-lori ale culturii populare romäne§ti, Vol.I, Introducere §i tabel cronologic de Iordan Datcu, Editie ingrijitä de Rodica Fochi. Bucure^ti: Ed. Minerva, pp.60-239. Grafenauer, Ivan. 1943. Lepa Vida. Študija o izvoru, razvoju in razkroju narodne balade o Lepi Vidi. Ljubljana: Akademija znanosti in umetnosti v Ljubljani. Filozofsko-filolo-ško-historični razred. Dela 4. Džindžic, Slavoljub. 1978. Turske bajke, Beograd. Horälek, Karel. 1969. Märchen aus Tausend und einer Nacht bei den Slaven. Fabula S. 155-195. Haxhihasani, Qemal. 1997. "Gjergj Elez Alija. Gjeneza, zhvillimi, tipologija." Qeshtje te folklorit shqiptar. Tirane: Instituti i kultures popullore. pp.3-36. Loma, Aleksandar. 2002. Prakosovo. Slovenski i indoevropski koreni srpske epike. Beograd: SANU. Balkanološki institut. Posebna izdanja, knj.78. neHymnMCKM Kupun, 1984. MaKedoHCKO-mypcKU npuKa3Hu%Hu napanenu (Bp3 npMKa3HMTe Ha MapKo ^tohkob), 36opHMK bo necT Ha Bna^e KoHecKu, CKonje: Yhmb. Kupun u MeToguj. neHymnucKM, Kupun. 1988. „BoneH flojnuH" bo MaKegoHCKaTa HapogHa noe3uja. OdöpaHu ifionKnopucmuHKu mpydoBu, kh. 2. CKonje: MaKegoHCKa KHura, CTp. 303399. neTpecKa BecHa. 2002. CBad6ama KaKo oöped Ha npeMUH Kaj MaKedoH^me od 6pcja%Kama emHO^pa