KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 21 (4) INDUSTR1SKE SVOJINE Izdan 1. Maja 1931. PATENTNI SPIS BR. 7866 Fa. Fusi Denki Seizo, Kabushiki Kaisha, Kawasaki, Japan. Uređaj za čuvanje od korozije gvozdenih ispravljača sa melalnom parom. Prijava od 22. februara 1929. Važi od 1. jula 1930. Traženo pravo prvenstva od 27. februara 1929. (Japan). Pronalazak se odnosi na uređaj za čuvanje od korozije ispravljača sa melalnom parom, naime gvozdenih ispravljača sa parom od žive. Veliki gvozdeni ispravljači sa živinom parom bivaju većinom hlađeni sa vodom radi odvođenja poslale toplote usled gubitaka. Uobičajeno je, da se ova voda za hlađenje uzima iz bunara ili iz vodovoda, u kome se slučaju voda za hlađenje na jednom ili više mesta nalazi u sprovodnoj vezi sa zemljom. Ako ispravljač služi za napajanje električnih železnica to je još uobičajeno, da se katoda, t.j. plus-pol sistema jednosmislene struje veže sa žicom za vožnju, a neutralna tačka ispravljača transfor-matora, t.j. minus pol, da se veže sa že-lezničkim šinama. Većinom se šine, t.j. minus pol stavljaju direktno na zemlju bez ikakve izolaciju ili su vezane za zemlju pomoću ploča koje vode u podzemnu vodu. Katoda zajedno sa ispravljačkom cevi, t.j. plus-pol postrojenja, mora stoga biti izolisano postavljen prema zemlji. Iz istog razloga moraju dovodnici i odvodnici za vodu za hlađenje biti deli-mično izvedeni iz nesprovodljivog materijala. Za ovo se obično upotrebljuju gumena creva. Na ovaj način biva izbegnuto, da struja iz katode od ispravljača plus-pola-ne-korisno teče ka zemlji kroz sistem za hlađenje i preko šina ka minus-polu od postrojenja, Prema veličini sprovodljivosti vode, koja je upotrebljena za hlađenje ipak teče izvesna struja ka zemlji kroz vodu koja prolazi kroz gumeno crevo, ali njena veličina je tako neznatna, da je njen gubitak bez ikakvog značaja. Ali ma da gubitak ove struje može biti zanemaren, to ipak njime izazvano električno dejstvo može poslati veoma neprijatno. Katoda i isprav-Ijačeva cev obrazuju plus-pol, zemlja minus pol elektrolitičkog sistema, a voda, koja se nalazi u odvodnim i dovodnim ce-vima za hlađenje vodom, obrazuje elektrolit. Svi delovi ispravljača, koji su obloženi vodom — dakle i ispravljačeva katoda — predstavljaju stoga u električkom sistemu anodu. Ali kod svake elektrolize biva metal sa anode odvođen, na anodi izdvojen kiseo-nik iz vode i u slučaju da elektrolit sadrži soli, koje se mogu razdvojiti u kiseline i baze — na anodi se obrazuje kiseline. Svaka pojedina od ovih pojava utiče na postupno razorenje metala, iz kojeg je anoda izrađena — u ovom slučaju isprav-Ijačevog suda. Sloga je lako razumeti, da pri dugom dejstvu razornih uticaja postepeno nastaju korozije, koje dovode upo-Irebivost celog uređaja u opasnost. Predmet ovog pronalaska jeste, da se isključe svi štetni eleklrolilički uticaji ili bar da se najvećim delom odstrane daleko od ispravljača i da se odvedu na telo, čije je razorenje bez značaja i koje se lako može zameniti. Din. 20. U ovom cilju biva prema pronalasku umetnuto metalno telo u izolisanu dovodnu i odvodnu mrežu za vodu za hlađenje, koje biva dovedeno na isti način ili na viši potencijal od aparata koji treba da se zaštiti. Nacrti pokazuju primere izvođenja. Sl. 1 pokazuje radi upoređenja poznati oblik izvođenja, koji se sastoji iz ispravljača sa metalnom parom 1, sa anodama 3, transformatora 4, katode, 2, dovoda vode za dovođenje 5, pumpe 6, suda za prikupljanje vode 7, i odvodnika 8. li si. 2—5 predstavljeni su novi oblici izvođenja i to: A obeležava aparat koji treba da se zaštiti, koji u elektrolitičkom sistemu dej-stvuje kao anoda, B predstavlja sud za vodu za hlađenje (ili omotač za hlađenja), C su izolatori, koji izoluju uređaj za zemlju, Dt i D2 su izolisani sprovodnici na pr. gumena creva koja sprovode vodu za hlađenje, E je v jda za hlađenje, koja treba da se smatra kao ekktrolit. F je metalna cev za vodu za hlađenje, koja vodi za zemlju, G je sud kroz koji protiče voda, H predstavlja metalne delove, koji se u ovom sudu nalaze i koji su sa njime električno vezani sa dobrom sprovodljivošću, ) je izvor struje, galvanski elementi, akumulator ili tome sl., K je spoljni kabl između A i G. Način dejstva je sledeči: Ako se anoda A pomoću kabla K, t. j. bez međuuključenja baterije J veže sa sudom G i njegovim metalnim pločama H, to G i H imaju isti potencijal kao anoda A, dakle su za elektrolitični sistem isto tako anoda, od koje struja teče ka minus-polu (ka zemlji). Jačina struje koja teče ka minus-polu proporcionalna je naponu isprav-Ijačevog postrojenja i obrnuto proporcionalna sumi omovih otporaod anode do minus pola. Ovi otpori sastoje se iz otpora stu-bova vode za hlađenje u dovodno] i odvodnoj cevi, iz otpora cevi, iz bakarnih spro-vodnika koji se nalaze u sprovodnom vlaku, kao i iz prelaznih otpora ka vodi za hlađenje i obratno. Otpori vodenih stubova u izoliranim crevima D, su veoma veliki u sravnjenju sa ostalim pomenutim otporima tako, da praktično sami oni oslovljavaju nastalu struju elektrolize. Ovoj struji, koja mora poticati od anode A, koju treba zaštititi, stoje na raspoloženju dva puta, jedan preko Dj i D., ka minusu, drugi preko kabla K i D;, ka minusu. Put D., je dakle zajednički. Ka njemu vode oba paralelna puta K i D,. Pošto je spro-vodljivost kabla K višestruka vrednost spro-vodljivosti vcdenog stuba D,, oko 10000 ili 100000 puta, to struja pretežno teče u kablu K i samo jedan sasvim neznatan razlomljeni deo 'teče u vodenom stubu D,. Ali ova vrlo slaba struja u vodenom stubu D, je ipak ta, koja može imati razornog ulicaja na anodu A, koju treba zaštitili. Struja koja teče preko K, može imati razornog dejstva samo na G i na A. Ako se hoće da odstrani i ova slaba struja preko D od anode A, to se može u spojni kabl uključiti još jedan izvor napona od elektromotorne sile p, na pr. jedna baterija J, koja napon na metalnim pločama H uvećava od P naP-j-p. Struja u vodenom stubu Dt menja tada svoj pravac. Aparat A koji treba da se zaštiti, postaje stoga katoda, na koju se izdvajaju metal, vodonik i baze. Pomoću izbora napona, ima se u ruci, da se struja u D, o-brne ili pak da se dovede na vrednost nula. Kao izvor napona može se upolrebiti ili galvanska ili akumulatorska baterija, rotirajuća mašina ili ispravljač. Da bi se uticajni napon P ovog izvora mogao udobno menjali, može se na poznat način izvor zatvoriti preko otpora i da se proizvoljne tačke ovog otpora vežu sa A i G (si. 5). Pošto izvor za napon postrojenja prema zemlji mora bili izolisan prema zemlji, lo se izvor prilvrđuje neposredno na aparat koji treba da se zaštiti, pošto ovaj i onako za radni napon mora biti izolisan prema zemlji. Slično dejstvo kao pomoću izdvojenog izvora napona, koje ipak uvek potrebuje izvestan nadzor, dobija se, ako se, kao u si. 3, A veže neposredno sa G, ali da se tela H izrade iz materijala, koji je elektro-pozitivno jači od aparata koji treba da se zaštiti, dakle da se upotrebi na pr. cink (Zn). Uređaj po pronalasku mora, da bi b o potpuno uspešan, biti postavljen kako u dovodnoj tako i u odvodnoj cevi za vodu za hlađenje. Za sud ili za metalne delove za oba može se upotrebni kao materijal, koji je jače elektropozitivan nego materijal, koji treba da se štiti, na pr. cink ili kad mium. Patentni zahtevi: 1. Uređaj za čuvanje od korozije gvozdenih ispravljača sa živinom parom, kod kojih je u dovodne i odvodne cevi za hlađenje vodom umetnut sud, naznačen time, što se sud, kroz, koji struji hladna voda, dovodi na isti potencijal kao ispravljač, koji treba da se štiti. 2. Uređaj po zahtevu 1 naznačen time, što sud (G) biva doveden na viši potencijal nego li ispravljač koji treba da se zaštiti. 3. Uređaj po zahfevu 1—2 naznačen ti-ime, šio su u sud (G) postavljeni metalni delovi (H), koji su sa dobrom sprovodlji-wošću vezani sa sudom (G). 4. Uređaj po zahtevu 1—3 naznačen ti- me, što se za sud (G) ili za metalne de-love (H) ili za oboje zajedno upotrebljuje materijal, koji je elektropozitivno jači od metala koji treba da se zaštiti, dakle na pr. cink ili kadmium. ; Adpatent broj7866. .