KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 20 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Januara 1932 PATENTNI SPIS BR. 8547 Svenska Aktiebolaget Bromsregulalor, Malmö, Švedska. Naprava kod kočnog motkovlja sa promenljivim prevodnim odnošajem. Prijava od 20 decembra 1930. Važi od 1 maja 1931. Da se primjerice kod železničkih kola i sl. maksimalna kočna snaga udesi prema utovaru pojedinih kola, predlagala se je već upotreba kočnog motkovlja sa promenljivim prenosnim odnošajem tako, da se može primjerice prekretom ručne poluge kočno motkovlje sa nižega prevodnega odnošaja, udešenog za kočenje praznih kola, premjestiti na višji, za kočenje utovarenih kola udešeni prevodni odnošaj ili obratno. Nazočni se pronalazak odnosi na napravu kod takovog kočnog motkovlja. Kako je poznato, usled progiba nosnoga pera kola kod utovčrivanja gotovo je ne-izbježivo, da se razmak između paočnica i kotača kod istovarivanja utovarenih kola ili kod utovarivanja prije istovarenih kola promjeni, t. j. u slučajevima, u kojima treba zbilja da se dogodi premještanje pre-vodnog odnošaja. Do sada poznate naprave imadu taj nedostatak, da se u slučajevima, gde su zračni prostori manji od normalnih, ne postizava naumljeno premještanje prevodnog odnošaja, makar da se ргекгепе u tu svrhu određena poluga, kako će se niže objasniti. Namjera je pronalaska, da taj nedostatak etektivno ukloni. Radi objašnjenja pronalaska upućivati će se u slijedećem na nacrte. Fig. 1 prikazuje u tlorisu poznatu napravu za premještanje prevodnog odnošaja, koja je predmetu prijave najsrodnija. Fig. 2 i 3 prikazuju u pogledu sa stra- ne odnosno u tlorisu dio kočnoga motkovlja, kod kojega je ostvarena misao pronalaska. Fig. 4 i 5 prikazuju u presjeku odnosno u tlorisu i u većem mjerilu nego ostale slike prema pronalasku izrađeni uređaj za premještanje. Kod poznate naprave prema Fig. 1 o-značuje a kočni cilinder, u kojem je smještena stapajica b, koja se kod kočenja pokreće po kočnom stapu i pri tom pomakne na lijevo na slici. Stapajica je sa jednim krajem dvokrake poluge c spojena, čiji je drugi kraj spojen sa steznicom d. Steznica d spojena je sa paočnicima i na jednoj zgodnoj točci između krajeva sa drugom steznicom e, koja vodi k čvrstoj točci u voznom postolju. Kada ne bi bilo drugih uređaja, vrtila bi se poluga c kod kočenja oko ležajnog čepa / u steznici e i prema tomu pokretalo paučnice sa stanovitim prevodnim odnošajem, koji se u ovom slučaju može uzeti kao najveći. Pri tom bi nastao maksimalni kočni učinak, koji bi odgovarao utovarenim kolima. Ako se želi preinačiti prevodni odnošaj mora se poiuzi c dati drugi centar vrtnje. Da to bude moguće, mora se čep /obuhvatiti po dugoljustoj ležajnoj ušici, kako je natuknuto na nacrtu. Osim toga se poluzi c dati druga potporna točka. Kod poznate naprave prema Fig. 1 zbiva se to vrtnjom razvodne kolutnice g, koja se prislanja uz razvodnu kocku h, keja je sa Din. 20. polugom c zglobno spojena. Pri tom će se poluga okretati okolo ležajnog čepa / na ležajnoj kocki h, uslecl čega prevodni odnošaj postane manji i prikladan za kočenje praznih kola. Usljed zahtjeva, koji se općenito stavlja kod najviše tipova kočnica, a naročito kod kočnica na tlačni zrak, da kočni stap, a tim i stapajca b kod kočenja moraju imati uvijek stanovitu duljinu stapaja, opisana naprava nije bez daljnjega uporabiva. Na zračne prostore između paočnica i kotača kod odrješene kočnice ne utječe to, da li je razvodna kolutnica g namještena u jedan ili drugi položaj. Kod kočenja je ali očito potrebno mnogo manje gibanje sta-pajice b, da se paočnice dovedu do kotača, ako se poluga c vrti oko čepa / (manji prevodni odnošaj), nego ako se vrti oko čepa / (veći provodni odnošaj). Stapaj kočnoga stapa mijenjao bi se dakle pri tom proporcionalno sa promjenom pre-vodnog odnošaja. Tim postaje nemoguće, da se gore spomenutom zahtjevu glede stalnosti stapaja kočnoga stapa ma i samo približno udovolji. Pokušalo se je taj nedostatak ukloniti tako, da se razvodna kolutnica g namjesti i u onom položaju u stanovitom razmaku od razvodne kocke h, u kojem se kočenje treba zbiti sa manjim provodnim odnoša-jem. Na početku kočenja vrtiti će se prema tomu poluga c najprije oko čepa /, čime se razvodna kocka h približuje razvodnoj kolutnici g. Razmak između razvodne kocke h i r razvodne kolutnice g načini se toliki, da između ovih dijelova nastupi dotik samo neposredno prije nego, što su se paočnice usljed okretanja poluge c okolo čepa / dovele do prislona na kotače. Pri tom je dakle kočni stap dosegao skoro svoju normalnu duljinu stapaja prije, nego što je centar vrtnje poluge c usljed prislona razvodne kocke h uz razvodnu kolutnicu g preveden na čep /. Prema tomu promjena centara vrtnje poluge c dje-inje samo na zadnji dio stapaja kočnoga stapa. Cjelokupna promjena stapaja kočnoga stapa biti će ali tako neznatna, da se može dopustiti. Ova je ali naprava skopčana sa još oz-bilnijim nedostatkom. Ako naime zračni prostori bilo iz kojega razloga, na рг. 1 gore spomenutoga, postanu premaleni, jasno je, da će se paočnice prisloniti na kotače prije, nego što je prevaljen normalni stapaj kočnoga stapa. Usljed toga je sprečeno daljnje .okretanje poluge c prije nego što se dotiču dijelovi <7 i Л, pa motkovljejoš uvijek koči oko čepa/, premda ja razvodna kolutnica g tako premještena, da se je razvodna kocka h kod nor- malnih zračnih prostora između paočnica i kotača već morala prisloniti uz nju i time promjeniti centar vrtnje poluge. Očilo je, da to djelovanje praktično nije dopustivo, jer po njemu postaje djelovanje cijele naprave problematičnim. Ako se, polazeći sa gornjih izvoda, potražuje razlog ovom nepoželjnom djelovanju poznate naprave, pokazati će se, da pogrešku treba tražiti u tom, da se, poluzi c njezina potpora sa čepom / ne o-duzimlje istovremeno, kada joj se daje potpora sa dijelovima g i h. Potpora sa čepom / ostaje i dalje, pa će zavisiti o većoj ili manjoj stapajnoj dužini kočnoga stapa, hoće li naprava djelovati, kako se želi ili ne. Svrha je nazočnoga pronalaska, da ukloni gore označeni nedostatak, pa je sasvim općenito naznačen tim, da su obe potporne točke za kočnu polugu (odn. sve potporne točke, ako se uzimlju više nego dvije, na pr. da se kočna snaga prilagodi i djelomično utovarenim kolima) premje-slive, tako da se može učiniti, da jedna počne djelovati istodobno, kada druga prestane djelovati. Shodno je, da rečene potporne točke budu međusobno prisilno spo jene tako, da se premještenje obih ili svih potpornih točaka zbiva istodobno ili jedinom manipulacijom, tako da se ne može propustiti obustava djelovanja jedne potporne točke istodobno sa stavljanjem druge u djelovanje. Kod forme izvedbe, prikazane na Fig. 2 i 3 izvedena je misao pronalaska kod kočnoga motkovlja nešto modificiranog tipa, time što se sa stapapajicom spojena kočna poluga izvedena u obliku jednokračne poluge. Da li je poluga jedno- ili dvokrač-na, očito je bez važnosti za pronalazak, jer njegova potporna točka dade bilo na jednom kraju, bilo na jednoj točci između krajeva sasvim istim načinom i s jednakim sredstvima promijeniti. Na Fig. 2 i 3 naznačuje 1 kočni cilinder, a 2 sa stapajicom 3 spojenu kočnu polugu, koja odgovara poluzi c na Fig. 1. Kočna poluga 2 na shodnojje točci između krajeva zglobno spojena sa steznicom 4. Na drugom se kraju kočna poluga 2 podupire po jednoj od dviju čvrstih potpornih točaka 6 ili 7. Time, što se podupiranje prima po jednoj ili po drugoj od ovih točaka, mijenja se prevodni odnošaj sasvim jednakim načinom, kao što je gore napomenuto. Kako se kočna snaga kroz steznicu 4 prenosi sve do paočnica, proizlazi iz Fig. 2 i 3. To ali nema ništa posla sa pronalaskom, pa ovde ne treba daljega objašnjenja. Naprava za promjenu položaja potporne točke označena je na Fig. 3 sasvim općenito sa 8. Na Fig. 4 i 5 pokazana je pobliže. Iz Fig. 5 se vidi, da potporne točke za kočnu polugu 2 tvore čepovi 6 odn. 7, koji stvaraju zglobni spoj između kočne poluge i dvije u uzdužnom smjeru pomi-cave potporne motike 9 i 10, pri čem se spoj između čepa 7 i motike 10 posreduje •/.globom 11, da se omogući ravno prisilno pomicanje obih motika i zapriječi njihovo tisvorenje kod gibanja kočne poluge 2. Zglobni bi se spoj bio mogao mjesto toga naravno smjestiti i na čepu 6 ili nadomjestiti s drugim sredstvima za istu svrhu. Motike 9 i 10 su pomicave u prikladnom podgrađu i za pomicanje u ovom u ravnoj crti vođene shodnim uređajima, koji se dadu na različite načine izvesti. Po- orečno na smjer pomicanja motike 9 i 10 smještena je izvan krajeva motika o-kretljivo osovina 12, na kojoj su ispred pojedinih krajeva motika pričvršćene zgla-vice 13 odn. 14, koje tvore od osovine radijalno istaknute stikove, te su kod uporabe dviju zglavica shodno postavljene u međusobnom kutu od 90°. Ako se shodnim pogonskim mehanizmom, koji nije prikazan na nacrtu i koji treba spojiti sa ručkom 12a, osovina 12 vrti za četvrtinu o-kretaja, može se jedna ili druga zglavica •dovesti u radni položaj ispred odgovarajućeg kraja motike, jednako, kako se jedna zglavica dovodi u radni položaj, izvede se istodobno druga iz takovoga položaja i time se onoj motici efektivno oduzimije potpora, čije se djelovanje ne želi. Da se kod odriješene kočnice obje motike drže u takovom položaju, u kojem je njihov razmak od osovine 12 najveći, stoji jedna motika 9 pod djelovanjem pera 15. Ovo pero očito služi i tomu, da i drugu motiku 10 odgovarajućim načinom drži u izmaknutom položaju. Na drugoj motici 10 smješteni stični prsten 16 sprječava, da se motike izvuku iz njihovih provoda. Pero 15 moglo bi očito sa jednakim rezultatom biti smješteno za pogon drugih motika 10. Pri tom se ali izvrgava većim stiskavanji-ma. Svrha je ove naprave ta, da motike kod odriješene kočnice ne bi imale mogućnosti, da se uturaju toliko unutra, da bi time, što bi se nalazile na hodnoj stazi jedne od zglavica 13, 14, spriječiti premještanje ovih zglavica. Da zglavnice kod premještanja ne bi mogle zauzeti koji međuprostor, smještena je u kutnom položaju između obih zglav-nica na osovini 12 ručka 17, koja je sa motikom 18 zglobno spojena, koja je po-micava i vođena u provodu 19, koji je shodno okretljiv okolo čepa 19a, da se uzmogne namjestiti prema smjeru motike 18. Po tlačnom peru 20, smještenom oko motike 18, pokreće se ručka 17 tako, da mora proći kroz centar u jednom ili u drugom smjeru, te pri tom sprječava zglavnice, da ne zauzmu nepoželjni međupolo-žaj. Naprava može naravno biti izvedena i drugim shodnim načinom, da dade više nego dva položaja, ako se upotrebljuju više nego dvije zglavnice. Kod namiještanja na položaj, prikazan na Fig. 4 i 5, djelatna je zglavnica 13, a zglavnica 14 izlučena. Pošto se odgovarajuća potporna točka ili čep 6 nalazi najbliže pričvrstnoj tačci 5 steznice 4, rastati će tim veći prevodni odnošaj. Kada se zglavnice premjeste, postaje zglavnica 14 djelatna, dočim se zglavnica 13 izlučuje. Potporna točka za kočnu polugu preloži se na čep 7, čime prevodni odnošaj biva manji. Bez daljnjega je jasno, da se ista naprava može upotrijebiti za premještanje između krajeva ležečih potpornih točaka poluge;c na Fig. 1, t. j. pričvrstila točka 5 za steznicu 4 može se preložiti na kraj kočne poluge 2 i potporne točke 6 i 7 na prikladne točke između krajeva kočne poluge. Konačno se primjećuje, de se promjenljivi prevodni odnos ne mora nužno upotrijebiti u vezi sa onom polugom c ili 2, koja je spojena sa kočnom stapajicom. Može se s jednakim rezultatom upotrijebili kod svake druge poluge u kočhom mot-kovlju, a naravno i istovremeno kod više poluga, ako konstrukcija kočnoga motkov-Ija čini ovakvu napravu poželjnom. Patentni zahtjevi: 1. Naprava kod kočnog motkovlja sa promjenljivim prevodnim odnošajem, kod kojega je jedna (ili više) poluga kočnoga motkovlja, koja je predviđena za prenos kočne snage na paočnice, previđena sa dvije ili više u međusobnom razmaku ležečih premjestivih potpornih točaka, koje su predviđene za to, da kod prenosa kočne snage izmjenično djeluju, naznačena tim, da su sve potporne točke tvorene po za neposredno ili posredno prislanjanje na kočnu polugu predviđenim stikovima, koji su pomoću shodnih pomoćnih sredstava tako promjestivi, da se može jedan načiniti djelatan istodobno, kada se drugi ili više drugih učini nedjelatnima. 2. Naprava prema zahtjevu 1, naznačena tim, da su stikovi međusobno dako prisilno spojeni, da, kada se jedan stik učini djelatnim, drugi ili više drugih postaje a-utomatski nedjelatnima. 3. Naprava prema zahijevu 1 i 2, naznačena tim, da su stikovi u obliku zglavnica ili sl. (13, 14) u među sobom raznim kutnim položajima čvrsto spojeni sa zajedničkom, okretljivom osovinom (12). 4. Naprava prema zahtjevima 1—3, naznačena tim, da zglavnice (13, 14) izmjenično tvore za kočnu polugu (2) potnore posredstvom sa kočnom polugom zglobno spojenih i u njihovom uzdužnom smjeru pomičnih motika (9, 10), pred čijim su krajevima zglavnice smještene na poprečno prema pomičnom smjeru motika smještenoj osovini (12). 5. Naprava prema zahtjevima 1—4, naznačena tim, da jedna od motika (na рг. 9) stoji pod utjecajem pera (15), koje kod odriješene kočnice drži obje motike u položaju, udaljenom od zglavnica, i da je na jednoj od motika (na pr. 10) smješten stik, koji ograničuje pomicanje motika u smjeru od osovine (12) dolje. 6. Naprava prema zahtjevima 1—3, naznačen tim, da pero (20) djeluje tako na osovinu (12), da su na osovini smještene zglavnice (13, 14) spriječene, da zauzmu međupoložaj izmed onih položaja za pre-loženje, u kojem se jedna od zglavnica nalazi u djelatnom položaju. Ad patent broj 8547. ' Ad patent broj 8547. —- <'0 ii ' ' C W.I /з /7 \ l\_L Vv /2ог^^а . ■ - ■ \