<*«т. IZLCZII/I Poštarina plaćena u gotovu Cena Din 2'— SOKOLSKI GLASNIK GLASILO S A V E Z A SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE v Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi it ла cenili 1 se u učite,iskoj tiskarjjif^inčiškanska ulica 6 • Telefon broj 2177 • Račun » Poštanske štedionice br. f2.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju C i Ljubljana, 10 jula 1936 God. VII • Broj 27 i 28 S vidovdanski^ dana IV pokrajinskog sleta Savesza Sokola Kraljevine Jugoslavije u Subotici VELIČANSTVENI SOKOLSKI I NACIONALNI DANI SLETA U SUBOTICI pod pokroviteljstvom N u z učešće najviših predstavnika državnih vlasli, predstavnika bradskog češkoslovačkog poljskog i ruskog Sokolstva de brače bugarskih Junaka, svojim sjajnim uspehom ponovno su posvedočili veličinu i moč sokolske ideje, produbili nacionalno osečanje i podžegli veru naše severne granice u veliku snagu i budučnosl Jugoslavije Jugoslovenska severna metropola, naša Subotica, koja je u tim sletskim danima gostolfubivo primila na desetke tisuća sokolski|> i drugitj učesnika, ponesena sokolsko-nacionalnim zanosom, bila je svedok i velebnitj manifestacija slovenskog bratstva i uzajamnosti POSLE SUBOTIČKOG SLETA Četvrti pokrajinski slet Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije za nama je. Sletski odbor zaključuje sada ma-terijalnu stranu sleta, jer je moralna bila zaključena več tada, kada je za-vršila druga javna vežba nastupom sokolske konjiče. Kopita su udarala o zelenilom prekrito tlo, griva je poigravala na konj ima pri preskocima preko zapreka i prepona, a na njima vešti i sigurni jahači. A unaokolo na stadionu mnoštvo naroda, nad kojim su lepr-šale naše zastave. Sav stadion — kao da ne leži na čvrstom tlu, kao u jed-norn treperenju, talasanju i dizanju. Drvo, kamen, beton — sve je oživelo. Oživela je materija, jer je njome ovla-dala živa ideja. Niko drugi na svetu nije kadar da stvori to što može Sokolstvo! Materije je nestalo, ona se rasplinula u ideji, koja je pobedila na svoj liniji. Duh sokolskog bratsva i moč sokolske tvornosti izvojevali su Pobedu. Moralna st rana sleta je čista i visoko aktivna, a po našem sudu i ma-terijaloa strana treba da bude tako-den pozitivna. Jedno i drugo je od velike vrednosti i važnosti baš 'radi toga, što je to delo Subotice, koju su još pred nekoliko godina zapljuskivali pogubni valovi neprijateljskog nam i mr-skog tudina. Kandže ptice girabivice otstranjene su i njena krila polomljena, da joj se više nikada ne povirati njena zlokobna moč. Ona je odbačena natrag u tamu dana narodnog umiranja; na obzorju rudi zora budučih sun-čanih vekova, jer Sokoli u naletu jure nla čelu naroda. Beskonačan je put pred nama. Naša volja pobedonosnog pohoda u budučnost privlači ma se mnoštva naroda, koji otvara oči i u sebi oseča svoju vlasti tu snagu. Na-šavši se u svetlosti slobode, narod se ogleda na sve strane, da svojim močnim rukama zamahne čekičem i da Počne sam kovati svoju sudbinu. I subotički slet bio je — kao i oni u Ljubljani, Sarajevu i Zagrebu — zamišljen u velikom opsegu. Dne 13 i 14 juna bili su dani sokolske omladi-ne s takmičenjima, a o Vidovdanskim danima održani su glavni sletski dani ujedno s članskim takmičenjima. Slet je bio odreden obavezno za naše severne župe, a ipak na njemu je uzelo učešča svih njih 25, što je sletu dalo i toliko veei značaj. Pa takoder i od Strane neobaveznih župa učešče na sletu bilo je lepo, a što moramo u toliko jače da naglasimo, jer nijedan učesnik -sleta nije imao besplatne vožnje. 1 kako se baš največi deo našega Sokolstva rekrutira iz siromašnih narodnih slojeva, čije skromne materijah)e prilike njihov život ograničavaju na naj-Pužnije svakidanje potrebe, ovo njihovo učešče na sletu znači i veliku ma-tcrijalnu žrtvu, jer su da bi mogli uče- Pred očima najviših prelsiavnika države, pred očima prelsiavnika bralskih i prijateljskih naroda, pred očima golemog mnoštva tih pograničnih krajeva i iz cele države, kao i pred očima onih ko~ jima to ne bilo milo, jugoslovensko Sokolstvo na sletu u Subotici pokazalo je svoju veliku i zdravu moralnu i flzičku snagu i vrednost, ali i podvuklo i svoju spremnost i odlučnost, da s celim svojim narodom, kao jedna duša i jedno telo, suzbije svako ludjinsko presizanje, dolazilo ono ma s koje granice U tančine odlična organizacija sleta, koju je provela Sokolska župa Novi Sad sa Sokolskim društvom u Subotici, uvrstila je ovaj slet medju naše naflepše i najuzornife sletove — kao slet sokolskog kvaliteta Subotica: Veličanstvena sokolska povorka prolazi Aleksandrovom ulicom prema Sokolskom domu stvovati na ovo m e sletu morali za nj prištediti otkidajuči tako reči od usta. To je s jedne Strane dokaz izvanredne požrtvovnosti, a s druge strane to nam ujedno dokazuje, da možemo neovisni od ma koga stvoriti nešto velika. I to nas ispunja radosnim nadama za budučnost. Time mi hočemo — oslanja-juči se sami na se — da pokažemo narodu, da je i njemu moguče da izmeni svoju sudbinu, ako najpre i najviše veruje i ako se pouzda u samoga sebe. Snaga narodne svesti ima sama sebi da bude poluga da bi narod kao celina krenuo napred i savladao sve zapreke, pojavljivale se one bilo gde i od bilo koga. Samo tako je moguče govoriti o suverenosti narodne volje, koja se izražava u stalnom napretku u granicama zakona morala i demokracije, pravičnosti i slovenske orijenta-cije. To idealno raspoloženje koje nas sada prožima, kada pred očima imamo moralnu stranu subotičkog sleta, ipak nam nešto pomučuje, a to je, da svest naše skupne odgovornosti nije bila do kraja i u celini izražena u svakom našem pojedincu, koga je, odnosno koga je marala da na slet privede njegova dužnost, da bi također i on doprineo svoj deo celokupnom uspehu sleta, i to najvažniji deo, naime učestvova-njem na sletištu pri prostim vežbama. Dok je naime ogromna večina prijavljenih vežbača i vežbačica bila tačno u odredeno vreme na sabiralištu i izvršila svoju dužnost, dotle su mnogi i mnogi kako prvog tako i drugog dana ogrešili se o tu svoju veliku sletsku dužnost, koju su imali, i pošli na Palič da se kupaju, niti ne premišljaj uči da s tom svojom nemarnošeu i nediscipli-nom umanjuju značaj naših sokolskih nastupa. Svaki pojedinac mora da bude pri sletskim pripravama i pri uvež-bavanju prostih vežbi zadojen Tirše-vim naukom, koji kaže, da se u sokolskim vežbaonicama ne vežba i jača samo telesna snaga, več da se tu u kru-gu plemenite ©mladine i odvažraih mu-ževa jača i krepi duh i misao za domoljubna dela, da se u tom krugu kuje krasan i čvrst značaj, da bi izišao iz sokolske dvorane kao ceo čovek. Brača načelnici i sestre načelnice dužni su da ovakve rušioce discipline, reda i dostojnosti pozovu na odgovornost i da s ovima najstrože postu-pe. Bolje je to učiniti odmah danas, nego sutra! Jer no smemo sami sebe omalovažavati i ne smemo dopustiti, da bi se ovakvi krupni propusti ponavljali i širili te kvarili još i one, koji svoju vlastitu korist žrtvuju za korist naše skupnosti. Isto tako s druge strane zatajili bi istinu, kada otvoreno ne bi naglasili, da su i sletski odbor i tehničko vodstvo sleta sa svim svojim otsecima učinili svu i punu svoju dužnost. Brača i sestre nisu se pobojali nikakvog rada; svaki je bio na svome mestu, koje mu je bilo odredeno. Svi su bili međusobno povezani u harmoničnu i homogenu celinu, koja je funkcionisala ■ uisciplinovano, uslužno, požrtvovno danju i noču, bez predaha i odmora. Njihov rad tekao je po već unapred određenom programu, bez nervoze i kolebanja. Sve su dali iz sebe, što god su mogli. Duh sokolske svesti, koji prožima župu Novi Sad, na ovome sletu došao je do svog najpunijeg izra-žaja. I kako je to bio prvi slet takvog opsega u Subotici, bez tog i takvog duha on se ne bi mogao nikako izvesti, izvesti s tako sjajnim uspehom. Veliko sletište, koje danas okružuje još mladi park, pretstavlja samo za sebe jednu osobitost. To je odlično delo ve-štih ruku, delo temeljitog študija i bo-gatog stručnog znanja, a što je na čast i njegovom graditelju i svemu Sokolstvu. To sletište trebalo bi da posluži za ugled svakome, kako se i kakva sle-tišta imaju da 'podižu, sletišta koja treba da posluže za nekoliko decenija. I kada oko subotičkog sletišta izrastu nasadi i upotpune se, sav kompleks sa stadionom u sredini, i s uredenijim komunikacijama s gradom, značiče za Subotiču prvu znamenitost, koja če ostati trajna i privlačna, vredna i dostojna imena našeg Mladog Kralja Petra II. To su bez rezerve priznali takoder i brača i sestre, koji su sletu učestvo-vali kao pretstavnici bratskih sokolskih saveza: češkoslovačkog, poljskog, ruskog i bugarskih Junaka, koji su od svoga dolaska do odlaska, gde god bi se našli, u gradu ili na sletištu, bili spontano burno i najiskrenije susre-tani i najsrdačnije pozdravljeni. Ova naša brača i setre dali su sletu široko slovensko obeležje, a što je za Subotiču od posebneg značaja: Mi Jugoslo-veni okupljeni s njima pod Slovenskom lipom probudili smo i učvrstili svoje tradicionalne duhovne nerazrušive bratske veze. Svojim učeščem na našem ovom sletu brača i sestre iz bratskih nam slovenskih zemalja zadužili su nas u još večoj meri, i mi im to moramo uzvratiti istom ljubavlju i zahvalno-šču. Na svesokolskom sletu u Pragu godine 1938 mi čemo s ovom našom velikom sokolsko - junačkom porodi-com ponovno manifestovati snagu slo-venskog duha, kada če se i plodovi našeg uzajamnog delovanja pokazati u još potpunijoj meri. Svojim narodima mi Sokoli i Junači hočemo da budemo pioniri i graditelji bratskog sužiča i ■saradnje, da bi tako poradili na buduč-nosti Slovenstva, koje ima da zauzme dominantno mesto u kolu kulturnog čovečanstva. Dobro nam je poznat cilj i svrha našega rada, jer su nam poznate i Tirševe reči, koje vele: »Gde je zastoj, tamo je smrt. Samo u po-kretu živimo; samo delovanje, ponavljano svakog dana, obezdeduje nam život i slobodu.« Subotički slet izazvao je ogromno zanimanje u svim slojevima naroda, koji je sve priredbe i svečanosti u gradu i na sletištu pratio s največim simpatijama. Prilikom svečane povorke kao i na javnim vežbama, akademijama, glazbenim takmičenjima i drugim priredbama, odobravanje i odu-ševljenje penjalo se do vrhunca. Subotičkom sletu prisustvovali su i najviši pretstavnici naših državnih civilnih i vojnih te samoupravnih vla-sti. Kraljevsku vladu pretstavljali su pretsednik vlade i četiri ministra. Bili su prisutni i pretstavnici bratskih i prijateljskih država, Narodne skupšti-ne i Senata, te svih lokalnih nacionalnih društava i kulturnih organizacija. Naročito žive simpatije iskazane su izaslaniku Najvišeg pokrovitelja sleta, Nj. Vel. Kralja Petra II. Sve sletske svečanosti i priredbe prenošene su u široki svet preko radia, te nam se činilo, kao da s načelničkog mosta gromko odjekuje Tirševa reč, koju je izrekao 21 marta godine 1865 na javnoj vežbi Praškog Sokola: »U slobodi i disciplini, takmičenjem snaga i uzajamnom ljubavlju sve brače moramo da zajednički odgojimo poko-lenje, koje neče biti samo jako, več koje če biti također i čvrste volje, koje se neče hvaliti samo slavom svojih preda, več koje če biti sposobno i da ide za njihovim primerima.« Ove reči trebale bi da su istaknu-te po svim našim jedinicama, a naši vaspitni činitelji treba da ih usaduju u duše svih naših pripadnika, da bi ih shvatili u svoj njihovoj dubini i po njima radili i težili za stalnim napret-kom. Tako če subotički slet uroditi dragocenim plodovima, koji če biti od Koristi svemu našem narodu. sletu. Nije ovo panigirik nikome i u ničiju slavu i čast, več istima, koju radi sokolske istine ovde sa radošču isti-čemo. A radovalo bi nas to pogotovo, kad bi ova konstatacija predstavljala i naš posvudašnji i opčeniti napredak. Kad bi se hteli da, nadalje, zaustavimo i na stadionu, mi bi trebali da mu posvetimo jedan posebni vrlo op-širni članak, da ga opišemo u najglav-nijim črtama i da iznesemo njegovu vrednost i njegove prednosti nad našim dosadanjim stadionima, koji su bili podizani za prošlih sletova. Ali za to nemarno sada ni vremena ni prostora. Jedno možemo da konstatujemo, a to je i jednodušna konstatacija ljudi koji su svojim stručnim znanjem i poznavanjem velikih sletskih priredaba i njihovih potreba tehničkog značaja kadri da ocene delo ovakve vrsti, na-ime, da sokolski stadion u Subotici, tako uspešnim rešenjem svih momenata koji dolaze u obzir za izvedbe fizičko-vaspitnog karaktera — u raznim prav-cima i nijansama, bilo u veilikim masama, večim i manj im grupama, vrstama i pojedincima — pretstavlja idealni model jednog modernog tipa stadiona, koji može da udovolji svim sa-vremenim zahtevima terenske telovež-be. I kada se s vremenom, prema izra-denom planu, notpuno uredi i dovrši, taj Jugoslovenski park Kralja Petra II — kako je sada svečano na sletu proglašen — biče zaista dostojan velikog imena koje nosi. A to je ujedno i najviše priznanje njegovom konstrukto-ru, inžiniru bratu Kosti Petroviču, našem priznatom stručnjaku za gradevi-ne za telesno vaspitanje. Za sam pak grad Subotiču ovaj stadion pretstavlja jednu ogromnu tečevinu, na kojoj bi joj mogle pozavideti i mnoge milijun-ske metropole. I, eto, dok je Subotica izgradila jedan takav stadion, računajuči u naj-boljem slučaju na pokrajinske sletove, kao na priredbe velikog stila, dotle naš drugi svesokolski slet u Beogradu mora da se odgada iz godine u godinu, a možda i ad kalcndas graecas, zato jer se još ni do danas nikako nije uspelo da se reši ni pitanje mesta, gde bi se mogao da izgradi jedan stadion dostojan prestonice, a kamo li da bi se od toga koraknulo nešto dalje, bliže oetvarenju ove elementarno potrebe, kako se u govorima i praznim debatama obično kod nas naglašava. Dok s dAige Strane, što je zaista paradoksalno, stvaramo — »da bi i u tom pogledu stali u red ostalih kulturnih na-dora« — stereotipna fraza! — posebno ministarstvo za fizičko vaspitanje naroda, uvadamo zakonsko obavezno vaspitanje omladine, a nemarno ni makar kakve škole u kojoj bi se stručno izob-ražavali oni koji bi trebali da vode i pro-vodc to obavezno vaspitanje omladine (kratkoročni tečajevi koji se sada odr-žavaju ne rnogu da budu nikakva zamena za jednu takvu školu, več su ere jedan slabi surogat za najprcču nuž-du), sem pomoči koju tu pruža naše Sokolstvo. Uopče kod nas se ne vodi jedna planska telesno - vaspitna politika, koja bi odgovarala stvarnim potrebama nacije i koja bi i podizala njenu odbranbenu snagu. Kod takvog stanja stvari postavlja se opravdano zaista samo ova"alternativa: ili da stvoTena ustanova bude zaista ustanova sa svrhom koju obeležava ime koje nosi i da tu svrhu dosledno i ostvaru-je, ili bolje da takva ustanova kakva je do sada bila i ne postoji. Jer od dana ustanovljenja te ustanove fizičko vaspitanje u našem narodu ništa nije više napredovalo nego što bi i onako napredovalo, da te ustanove nije bilo, a to zahvaljujuči jedino zauzimanju od Strane same privatne inieijative. A ini-cijativa, zdrava inicijativa i birokratizem — to su dva antipoda, koji jedan isključuje drugoga. Medutim pitanje našeg drugog sve-sokolskog sleta za jugoslovensko Sokolstvo ne može da bude nikako irelevantno. Pri ovakvom sadanjem stanju stvari, za koje nema izglcda da bi se mogle u dogledno vreme popraviti, trebalo bi ipak več sada pozabaviti se pitanjem ovog našeg drugog svesokol-skog sleta i zaključiti, da se on svaka-ko održi, makar i na drugome mestu! Subotica je n. pr. ovim sadanjnp pokrajinskim sletom odlično položila is-pit svoje sposobnosti u tome pogledu i pored toga stekla još i mnoga nova bogata iskustva. U Subotici imamo danas najmoderniji stadion u državi, Subotica je, dalje, na graniei, gde treba da naša sokolska i nacionalna delat-nost bude osobito živa i intenzivna i da stalnim produbljavanjem nacionalne svesti tamošnjeg pograničnog življa podižemo i njegovu asimilacionu snagu i aktivitet u tim krajevana i da — prema primeru ovogodišnjih ye-lebnih priredaba če'škoslovačkog Sokolstva u Slovačkoj — i mi u tim našim krajevima — ovde smelo iznosimo ovu misao — predvidimo i ispitamo mogučnost održanja još jednog našeg velikog, možda i drugog našeg sveso-kolskog sleta. Jer nama kao naciji mko neče otuditi Ljubljanu, Zagreb, Beograd i Sarajevo — mada time nikako i ne pomišljamo da poteenjujemo važnost naših velikih i največih priredaba u tim ccntrima, priredaba uslovljenih i potrebnih iz mnogo drugih važnih razloga — ali zato su naši pogranični krajevi na udaru tudinskih upliva, i stoga ni jedan razlog ne može biti veči i važniji do li taj, koji ide da potpuno nacionalno obezbedimo te naše kra-jeve, koji su prema tudinu najizloženi-ji i da u njima podignemo neprobojne Subotica n danima vidovdanskih sletskih svečanosti Jugoslovensko severna metropola dočekala /e nafsrdačnlfe svoje goste Odlična organizacija sleta — Savršen sokolski stadion Brzi voz usporava vožnju i mi več dohvatamo pogledom našu ponosnu severnu metropolu, belu Subotiču, koja se na daleko i široko protegla u tom kao beskrajnom moru nepregledne bogate i žitorodne ravni, na kojoj več poleglo zlatno dozorelo klasje. PozdraVljaju nas več i prve zastave, koje se ponosno lepršaju tamo negde na sokolskom stadionu. PrVe kuče znak su da smo več na cilju, i još samo časak — i brzi voz ulazi u subotičku stanicu. Stigosmo tako medu prvima na slet. Na stanici sve neobično živo. Sva bogato iskičena vencima zelenila i bez- misliti. Sučelice domu, dole, na dru-gom kraju ulice Kralj j a Aleksandra, diže se znamenita Gradska kuča, ogromno zdanje sa svojim karakterističnim visokim tornjem. I nehotice misli nas tada odvode u još nedavnu istoriju, pre našeg oslobodenja i uje-dinjenja, kada je u ovoj Gradskoj ku-či zapovedao tudin... Da, to je tek nedavna prošlost, a ovaj naš Sokolski dom, on oličava našu sadašnjost, ili bolje, on je znamenje naše bolje buduč-nosti. U njemu če se odgajivati mladi Sokoliči, ti vesnici i nosioci naših lepših dana, ti buduči neimari nove Jugoslavije, sokolske, koji če očiščenih duša od svakih atavizama i daleko od svugde na vreme stiči! Pa ipak kod te brače nismo prime’tili naročite nervoze od koje se gubi glava; pače, unatoč svojoj prezaposlenosti, svi su pribrani i raspoloženi i uz bratski iskreni osme-jak, srdačno i s punom predusretljivo-šču i uslužnošču izlaze vam u susret u svemu, što je pravo, moguče i potrebno. A tih želja mnogi učesnici imaju more; a ima i takvih za koje sitnice pretstavljaju čitave probleme. Ipak i s ovakvima strpljivost braču iz Slet-skog odbora ne izdaje. Zaista, čovek se mora naći na radu- pri organizaciji jednog ovako velikog sleta, kome uče-stvuju desetine i desetine hiljada Sokola i drugih učesnika pa da može Br. dr. Ignat Pavlas, pretsednik Sletskog odbora i starešina Sokolske župe Novi Sad uticaja tragova bolečive i mučne pro-šlosti, daleko od uticaja beskičmenja-čkc i često kompromitentno kompromisne sadašnjick?- prema .naših najve-čim nacionalnim idealima, biti našoj jugoslovensko j naciji ona amalgam, koji če je povezati u jednu istinsku i jedinstvenu duhovnu celinu, jednih osečaja i jednog htenja. Svrčemo pogled s mnogobrojnih zastava, koje lepršaju ulicama i tamo dole u gradu, i obračamo se na neke zgrade, čiji vlasnici kanda još, posle skoro dva decenija, ne mogu da se po-mirc s mišlju, da više povratka u na-trag nema, te koji bi bili dužni da bar u ovakvim zgodama vanjskim izgle-dom pokažu lojalnost prema zemlji u kojoj žive, čija dobra uživaju i gde zaraduju ... Verujemo medutim tvrdo, da če zdrava rasna snaga i ekspanziv-nost jugoslovenskog naroda, kada i gospodarski više ojačamo, s vremenom izbrisati ove i još neke druge tu-dinske reliquiae reliquiarum! Skrečemo u prizemlje Sokolskog doma — gde je smešten stanbeni ot-sek sleta, otsek čije su dužnosti na sletovima oduvek možda najdelikatni-je i najteže. Jer premnoge se tu želje ogromne mase sletskih učesnika ukr-štavaju s danim mogučnostima s koji-ma se može da ra&polaže. Nastanbeno pitanje na sokolskim sletovima znalo je često da pretstavlja izvor mnogih nezadovoljstava i mrzovolje, i to u daleko večim i »komfortabilnijim« cen-trima nego što je Subotica. Zato smo i sa velikom skepsom gledali, da li če brača Subotičani i ovo pitanje moči po-voljno rešiti. I zaista, kako smo se docnije obavestili na raznim strana-ma, praveči i u mnogom drugom pogledu nekakve, da se tako izrazimo, sletske »štihp'robe«, odgovori na naša pitanja, a u što smo se i sami uverili, ijlasili su uvek s izrazima zadovoljstva. Tako je to bilo i sa zajedničkom i s privatnom nastanbom. Bili smo svi zadovoljni. A brača iz stanbenog otseka izlazila su svakomo najsusretljivije u susret, koliko god je bilo više moguče. Zagledali smo tako dalje i po drugim otsecima u glavnoj sletskoj kance-lariji, u Aleksandrovoj ulici. Tu, u sletskom »olavnom štabu«, padaju prave vojničke komande, kratke i otse-čene, jer vremena za duga objašnjenja nema, i brača spremno slušaju i odmah savesno izvršavaju naloge pretsednika Sletskom odbora brata dra Pavlasa, njegovog zamenika brata inž. K. Petroviča, vodt sleta načelnika brata Teodoroviča, njegovog zamenika brata Tešiča, kao i ostalih pročelnika po-jedinih otseka. I celi taj štab ovih uistinu pravih martira sleta. kini se u radu bez odmora dan i noč, samo da bi slet što lepše i bolje uspeo i da bi organizacija svega što bolje funkcioni-sala. A koliko tu sve treba posvršavati najraznoličnijih poslova, koliko izvršiti raznih dužnosti, i to sve na vreme i Br. inž. Kosta Petrovič, potpretsednik Sletskog odbora Br. Nenad Raič, potpretsednik Sletskog odbora i starešina Sokolskog društva Subotica Br. Milan Teodorovič, voda sleta i nač. Sok. župe Novi Sad pravo prosuditi što to znači, koliki na-ime napor i rad treba ulbžiti kod. jednog ovakvog sleta, a za koji se istin-ski želi, da na koncu u svim pravcima pokaže pozitivan bilans. A po mnogo-me što smo več tih dana mogli prosuditi, taj se slet zaista pokazao visoko pozitivnim, a to zato, jer ga je vodilo jedno odlučno i spremno vodstvo, vodstvo ujednačenih težnja i pogleda i s u tančine unapred odredenim i razradenim planom. Organizacijskih kaverna i rupa nismo tu mogli prime-titi, iako smo baš mnogo toga u retro-sceni posmatrali vrlo kritički. I omaj najkrupniji slučaj, kome se nije mogao niko nadati, o nedolasku prijavljene ekspedicije od skoro jedne tisučo brače bugarskih Junaka, nije vodstvo sletske organizacije nimalo izbacio iz koncepta, iako je ovaj nedolazak de-postirao mnoge konce sleta i mogao da kod drugih priredivača izazove jednu fatalnu zabunu. I zato i drugu javnu vežbu — sletsku svečanost na stadionu ocenjujemo s punim obzirom na ovaj nedolazak brače Bugara, čiji su na-stupi bili predvideni na programu toga dana, a koje je onda radi tog slučaja moralo da nadomesti paše članstvo svojim nastupima, što inače nije bilo predvideno. Ne kanimo ovde sada da se bavi-mo pojedinostima organizacije ovoga sleta, o čemu čemo možda koju reč više kazati drugom rril'ikom, ali i po dužnosti i savesti moramo da naročito istaknemo, da se organizacija subotičkog sleta pokazala najboljom, kao na ni jednom našem takvom dosedanjem Br. Laza Tešič, zamenik vode sleta brojnim jugoslovenskim zastavama, medu kojima skladno lepršaju i ističu sc i zastave bratskih nam naroda, čiji se pretstavnici očekuju na sletu, suboti-čka stanica je odavala najsvečaniji iz-gled i činila vanredan dojam, koji je u svakome budio nairočitu vedrinu i raspoloženje. Članovi pojedinih otseka Sletskog odbora daju več na stanici najpriprav-nije pristiglim gostima potrebne informacije, poglavito u pogledu nastanbe i bratski vas upučuju, gde sc imate za što obratiti. Izlazimo iz staniec. Pred stanicom također velika živost. Svet je več po-čeo da nestrpljivo isčekuje svoje sokolske goste. Okolica stanice takoder sva iskičena zastavama, naročito sta-nična zgrada, nad čijim je glavnim iz-Iazom postavljen od žarulja veliki ini-cijal Nj. Vel. Kralja Petra II. Pred satnicom u jednom paviljonu epet-vas najljubaznije obaveštavaju u pogledu' nastanbe. Produ/ujemo dalje u mesto i bivamo sve ugodni je iz-nenadeni. U bližini velebnog Sokolskog doma diže se preko ceste veliki slavoluk, ukusno dekorisan girlandama zelenila i svim slovenskim zastavama. Sokolski dom, takoder sav u zastavama, monumentalna gradevina, diže se ponosno i dominira celim okolišem, jedinstveno zatvarajuči lepi korzo Kralja Aleksandra. Zaista, lepšeg položaja za ovakvo zdanje, koje je Subotica podigla kao spomenik Viteškom Kralju Ujedinitelju, okrstivši ga imenom »Jugoslovenski narodni tlom Kralja Aleksandra I«, nije sc moglo ni za- kulc žive nacionalne svesti i učinimo ih jugoslovenskim nacionalnim žarišti-ma. I ko je iole malo bolje posvečen, kakvim se sve propagandnim načini-ma i sredstvima služe naši susedi, da u tim našim pograničnim krajevi-ma nacionalno demosrališu naš tamoš-nji živalj i da, stvarajuči ga nacionalno indiferentnim, ukoliko ne mogu da ga posve denacionalizuju, i kako se s tim istim našim življem poslužuju u svoje revizionističke i šovinističke svrhe, a podržavajuoi kod svojih sunaroclnjaka kod nas žižu iredente, — tome neče biti teško prosuditi, da tudinska penetracija u tim našim krajevima zaista može da bude uspešna. Zato ozbiljno rasudujuči stanje stvari, jugoslovansko Sokolstvo učiniče daleko veeu uslugu svojoj otadžbini, ako ono baš u tim i takvim krajevima za dogledni niz go-dina stalno pviredu je svoje sto veče sletove. A ako bi bilo reči o kakvom prestižu ili drugom interesu i razlogu, koji bi se iznosili protiv ove namisli, treba imati na umu, da je nacionalni prestiž i interes preči od svakoga dru-goga! Spomenusmo ovo — a na pozvanima je da razmisle. * * * Pozdravni telegram sletu Kraljevskih Namesnika gg. dr. Stankoviča I dr. Peroviča Povodom glavnih dana IV pokra-jinskog sleta Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije u Subotici, Kraljevski Na-mesnici gg. dr. Radenko Stankovič i dr. Ivo Perovič uputili su S'Ietskom odboru pozdravni telegram: »Kraljevski Namesnici gg. dr. Radenko Stankovič i dr. Ivo Perovič s najlepšim željama za uspeh našeg Sokolstva pozdravljaju IV pokrajinski slet u Subotici. Sekretar: Spasojevič Dolazak Sokolstva — Sokolska takmičenja na stadionu — Otvaranje Izložbi Medu prvim Sokolima stigli su u Subotiču več u petak 26 juna prepo-dnevnim brzim vozom sudije i sudkinje te brojni takmičari i takmičarke, a dalje, u toku celoga dana pa sve do u subotu kasno u noči, pristizavali su sa svih strana posebnim i redovitim vozovnim na tisuče Sokola i Sokolica, koji su ubrzo preplavili celu Subotiču. U petak popodnevrtim brzim vozom stigao je i I zamenik starešine Saveza brat Gangl s gospodom, koji je od Sletskog odbora na čelu s pretsed-nikom bratom drom Pavlasom kao od pretsednika opštine inžinira g. Ivan-dekiča bio najsrdačnije dočekan i naj-toplije pozdravljen iskrenom bratskom dobrodošlicom. Toga dana popodne održana je sednica takmičarskih sudija i sudkinja pod vodstvom vode sleta brata Milana Teodoroviča, načelnika Sokolske župc Novi Sad. Sudije i sudkinje, kao i takmičari i takmičarke, bili su smešte-ni u neposrednoj bližini sletišta, da bi takmičenja mogla tačno da započrtu, da se redovito odvijaju i na vreme za-vrše. jGro dolaska sokolskog članstva kao i sletskih gostiju bio je tačno pred predviden po voznom redu, aranžira-nom po sfetskom saobračajnom otse-ku, za subotu tokom celog dana. Več u petak Subotica je iz sata u sat menjala svoj obični svakodnevni tihi izgled i postajala sve življa i buč-nija. I kod domačeg sveta pokazivala se je velika živost i naročito radosno raspoloženjc. Domovi i lokali kitili su se i udešavali, kako bi što lepše i pri-jatnije dočekali sokolske i ostale goste. Naročito su restorani, kavane, gostio-nice, hoteli te trgovine i bazari imali pune ruke posla. Jer dolazak tolikih desetaka tisuča Sokola i ostalih učes-nika sleta iz svih krajeva zemlje pret-stavljao je za Subotiču i vrlo važan privredni momenat. Slet je počeo stvarno samim sa-veznim takmičenjima članova i članica u subotu 27 u 6 sati u jutro na krasnom sokolskom stadionu. U ovim takmiče njima uzelo je učešča 51 vrsta sa 350 takmičara i 25 vrsta sa 173 takmičarke, koji su sc takmičili u višem, srednjem i nižem odeljenju, i to vrste i pojedinci. Prc početka takmičenja takmičare i takmičarke pozdravio je načelnik Saveza SKJ brat dr. Alfred Pihler, koji je sa saveznom načelnicom sestrom Elzom Skalarjevom pratio tok ovih takmičenja. Sama organizacija takmičenja bila je vrlo dobra, a takoder i disciplina takmičara i takmičarki kao i njihovo nožrtvovanje vredno svake pohvale. Takmičenja su se odvijala u brzom tempu i uzornom redu, tako da su bila i na vreme završena, u subotu popodne i odmah zatim i sredeni svi rezultati, ko j e biltenima. je vodstvo objavilo u naročitim Najbolje rezultate s ovih takmičenja donosimo na drugom mestu. Medu brojnim sletskim priredbama i svečanostima treba svakako zasebno istaknuti i tri vrlo lepo i uspešno aranžirane izložbe, koje su bile svečano otvorene u subotu dne 27 juna ujutro. Toga dana u 9 sati pre podne ot-vorena je u vestibulu Gradske kuče industrijska izložba, koju je otvorio pretsednik gradske opštine inžinir g. Ivan Ivkovič - Ivandekič u prisustvu pretstavnika civilnih i vojnih vlasti. Sokolstva i raznih korporacija i ustanova. Ovom izložbom prikazana je u malome privreda i industrija Subotice i njenih proizvoda. U drugim prostorijama Gradske kuče otvorena je zatim lepo aranžirana istorijska izložba pod nazivom »Jugo-slovenska Subotica od najstarijih vremena do Trianonskog mira«, koja je posetiocima obilnim izložbenim mate-rijalom: raznim spisima, dokumentima, zapisnicima, slikama i ostalim zorno predočavala istorijski razvoj i najvaž-nije nacionalne i kulturne momente iz istorije Subotice i jednog dela Vojvodine od najstarijeg doba do potpisa mira u Trianonu godine 1920. Ova izložba svratila je veliku pozornost mno-gobrojnih posetilaca, koji su je razgledali s največim i zasluženim interesom. Izložbu je otvorio takoder pretsednik subotičke opštine inžinir g. Ivandekič, a aranžirao ju je poznati nacionalni i kulturni radnik protopre-zviter g. Marko Protič, koji je u lepom govoru i prikazao ovu izložbu i njene pojedine delove te istakao njenu svr-hu. Otvaranju ovc izložbe prisustvo-vali su: komandant divizije geenral g. Petrovič, generali gg. Nikolič i Jovanovič, potpretsednik opštine dr. Kendc-lac, profesor univerziteta g. Aleksa Ivic, poznati bunjevački fstoričar g. Mijo Mandič, kao i ostali pretstavnici. U ime Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije otvaranju izložbe prisustvovao je savezni načelnik brat dr. Alfred Pihler i velik broj Sokola i Sokolica. Nakon toga otvorena je u 10 sati, u Domu Dušana Radiča, na Karador-đevom trgu i treča izložba, i to izložba Dobrotvornc zadruge Srpkinja narodnih radova, nošnja i vezova. Pri otvaranju izložbe u prisustvu potpretsed-nika subotičke opštine dra Kendelca i pretsednika Sletskog odbora brata dra Pavlasa održao je vrlo lep govor o narodnim vezovima, narodnoj ornamen-tici i našim narodnim nošnjama načelnik Saveza SKJ brat dr. Alfred Pihler. Na koncu u prostorijama Grand hotela otvorena ic izložba »Nacional-nog hrama«, simboličkog prikaza nacionalnih i kulturnih pregnuča našeg naroda, koji su omogučili rađanje i stvaranje Jugoslavije. »Nacionalni hram« je umetnieki rad brata Radojiee Nikčeviča, koji je svoje delo bio iz-ložio i prigodom naraštajskih dana sleta u Subotici. Dlrljivi dočeci delegacije brače buprskih Junaka od Caribroda do Subotice Delegati bratskog Saveza bugar-skih Junaka, na čelu s uvaženim bratom drom Mihailom C. Minevom, pro-fesorom medicinskog fakulteta u Sofiji i jednim od najistaknutijih pobor-nika u redovima brače bugarskih Junaka za bugarsko-j ugoslo vensko zbližc-nje, stigli su u Caribrod dne 26 juna u 21.15 sati. Braču bugarske Junake na stanici u Caribrodu, koja je bila sva iskičena zelenilom i bugarskim i jugoslovenskim zastavama, dočekao je u ime Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije član savezne uprave i starešina Sokolske župc Niš brat Radovan Dimitrijc-vič, n u ime Sletskog odbora brat inž. Tošič, počasna četa Sokola Sokolskog društva Caribrod, vojna glazba iz Pirota te mnoštvo sveta. Pri dolasku voza glazba je intonirala jugoslovmaku himnu. Susret brače bugarskih Junaka s bračom jugoslovenskim Sokolima bio je veoma dirljiv. Brači bugarskim Juna-cima bile su priredene od sakupljenog mnoštva oduševljene ovacije. Pozdrav-Ijajuči braću bugarske Junake i zaže-levši im dobrodošlici!, brat Rade Di-mitrijevič rekao je, da su jugosloven-ski Sokoli bili pripravni da tu na gra-nici dočekaju hiljade bugarskih Junaka, jer su posle veličanstvenog prošlo-godišnjeg sleta u Sofiji jugoslovenska sokolska srca s ove i one strane gra-niee bila osvojena za dosledan uzaja-man rad bugarskih Junaka i jugoslo-venskog Sokolstva na zbliženju naših dvaju zcmalja, nošeni unapred verom, da kroz sadašnjicu jedni i drugi pri-premaju zajedničku bolju budučnost. Dočekujuči i pozdravljajuči braču bugarske Junake u ime Sletskog odbora, brat inž. Tošič izrazio je duboko žaljenje, što svoju misiju uc ispunjaju u potpunosti, jer je na granicu Jugoslavije i bratske Bugarske došao da povede na slet u Subotiču hiljade brače bugarskih Junaka, osvedoeenih pioni-ra iskrenog bratstva i zbliženja izme-du bugarskog i juaoslovenskog naroda. »Mi stoga — rekao je br. inž. Tošič — s bolom u duši produžujemo svoj korak što sve naše nade nisu is-punjene, ali takoder i s verom, da iza vas stoje na hiljade brače bugarskih Junaka. Brat prof. Minev garancija nam je za to«. S tronutom pažnjom i primečenim uzbudenjem pretstavnici Saveza SKJ i Sletskog odbora, grleči se s bračom bugarskim Junacima, prikačivali su im na grudi sokolske sletske značke. A za to vreme glazba je udarala jugoslo-vensku i bugarsku himnu uz odušev-Ijeno klicanje Sokola i brojnog naroda j ugoslo vensko-bugarskom bratstvu. Brat prof. Minev je zaplakao. Oberučke je prigrlio na grudi pret-stavnike našeg Sokolstva, i rečima, koje su oda vale uzbudenje zbog jednog nedovršenog idejnog posla isporučio je pozdrav junačke organizacije i njenu iskrenu solidarnost s jugoslovenskim Sokolstvom. »Gde smo, tu i osta-jemo! To je načelo slavlja u Subotici. Od ostvarenih tekovina idemo boljit-ku. Mi smo s vama, jer bugarski Junači i jugoslovenski Sokoli pokazali su, da su i da če ostati stvarna snaga i sila novog života na Balkanu« — za-vršio je duboko dirnut brat prof. Minev. Tada je brat prof. Minev pozdravio postrojenu počasnu četu Sokola, koji su ga pozdravili gromkim »Zdravo« te kojom mu je prilikom jedna sestra predala krasnu kitu cveča. Ovaj doček u Caribrodu bio je simboličan izraz svega onoga što je jugoslovensko Sokolstvo pripremalo brači bugarskim Junacima, koji su se soremali za Subotiču. Zatim je gostima servirana večera, a za koje je vreme koncertirala vojna glazba, dok su Sokoli, Sokolice i meštani igrali kolo. Posle večere bugarska brača krenula su da produže put, pračeni oduševlje-nim ovacijama i poklicima jugosloven-sko-bugarskom bratstvu. Dok su brača Bugari ulazili u voz glazba je na-izmence svirala jugoslovensku i bugarsku himnu. Sve dok se voz nije izgu-bia u daljini, sakupljeno mnoštvo je neprestano uz zvuke glazbe oduševlje-nim ovacijama ispračalo svoju bugarsku braču. Još se brača bugarski Junači nisu pravo ni pribrali od uzbudenja zbog tako srdačnog dočeka u Caribrodu, kad ih je, u 0.30 sati, na stanici u Nišu, koja je bila krasno okičena i ras-vetljena mnoštvom žarnica, dočekala glazba sviranjem »Hej Sloveni«. Doček u Nišu naime bio je režiran za dolazak specijalnog voza bugarskih Junaka. U to vreme na niško j stanici bilo je više hiljada ljudi. Ali kad je odjednom stigla vest, da specijalnog voza s bračom bugarskim Junacima nema, sav svet se razišao s dubokim žaljenjem i komentarima. Na stanici ostali su samo Sokoli s počasnem četom, župskom zastavom, glazbom i članovima starešinstva žu-pe. koji su na stanici ostali dok nije stitfao konvencionalni voz, u kome je bila samo delegaciia brače bugarskih Junaka na čelu s bratom prof. Minevom. Tada su niški Sokoli srdačno pozdravili braču bugarske delegate, koji-ma se na bratskom dočeku i pozdravi-ma zahvalio brat prof. Minev s nekoliko toplih bratskih reči, pozdravivši zatim počasnu četu, zastavu i starešinstvo župe. Nakon što su gosti tada bili pogoščeni i uz zvuke jugoslovensko i bugarske himne najsrdačnije ispračeni, produžili su put prema Beogradu. Stigavši sutradan u 6 sati u Beograd, braču huzarske delegate dočekao je i pozdravio član uprave Saveza SKJ i starešina Sokolske župe Beograd brat general Staja Stajič. U 7 sati delegacija brače bugarskih Junaka produžila je zatim brzim vozom iz Beograda za Subotiču. Brača bugarski Junači stigli su u Subotiču u 10.30 sati. Na stanici braču Junake dočekali su i najsrdačnije pozdravili: I zamenik starešine Saveza SKJ brat Gangl, pretsednik Sletskog odbora brat dr. Ignjat Pavlas s broj-nom bračom svečanosnog odbora, pretsednik opštine g. inž. Ivandekič, potpretsednik Sletskog odbora brat inž. Kosta Petrovič, načelnik' Saveza SKJ brat dr. Alfred Pihler, voda sleta i načelnik Sokolske župe Novi Sad brat Milan Teodorovič, zamenik vode sleta brat Laza Tešič, te ostali brojni pretstavnici Sokolstva. Dolazak voza glazba je pozdravila k »11 c j Sloveni«, a zatim je intonirana jugoslovenska i bugarska himna. Do-cek bratske bugarske junačke delegacije bio je vanredno dirljiv. Pretstavnici našeg Sokolstva i bugarskih junaka srdačno su se izgrlili i izljubili, kojom prilikom su brat Gangl u ime Saveza SKJ, a brat dr. Pavlas u ime Sletskog odbora milim gostima s nekoliko toplih bratskih reči zaželeli bratsku dobrodošlicu prikačivši im na grudi počasne sletske značke. Nakon što su se brača Junači srdačno pozdravili i sa svom ostalom prisutnom bračom, izišli su iz stanice i u povorci s bračom Sokolima i sa sokolskom glazbom na čelu uz burne i spontane manifestacije veli-kog broja Sokolstva i gradanstva,- is-kupljcnr pred stanicom i na ulicama, krenuli do stanova, koji su im bili re-zervisani u Jevrejskom sanatoriju. * „Slučaj" s bracom Bugarlma »Bugarski Junači ne dolaze« — na začudenje i iznenadenje sviju doznas-mo neposredno nakon što je ta vest stigla Sletskom odboru. Prirodno je sasvim i bilo, da su se odmah tražili i razlozi tom neočekivanom otkazivanju bugarskih Junaka da u najavljenom i več spremnom velikom broju, njih oko tisuču, učestvuju na sletu u Subotici. Tim više je to začudivalo, što je to učešče brače Junaka bilo tačno uglav Ijeno prema programu izradenom sporazumno s naše i njihove strane. Medutim bilo kako bilo to što se desilo, ovaj nedolazak brače bugarskih Junaka izazvao je duboko žaljenje kod svega Sokolstva kao i kod ostalih sletskih učesnika i svega gradanstva. Ova vest, koja je ubrzo prodrla medu svu našu javnost, izazvala je opravdano uzbudenje pa i najraznoličnije komen-tarisanje. Nema sumnje, da je nedolazak brače bugarskih Junaka na slet — sem njihove tročlane delegacije na čelu s uvaženim našim bratom profesorom Minevom — uvelike umanjio manife-stacioni značaj sleta, baš tu njegovu stranu, na koju su obično ponajviše uprte oči sveta i koja kod svih ovakvih velikih priredaba pretstavlja onaj naj-snažniji momenat moralnog dejstva. Koliko je pak ta okolnost pogodila slet i u drugom pogledu, ovde ne-čemo ispitivati; u svakom slučaju šteta je velika. Ali treba ovde otvoreno reci, da ovaj slet nije smeo niti je u ikak-vom interesu bilo da bude pogođen ovim, kako ga nazvasmo, »slučajem«. Poznato nam je, da je skoro tisuču bugarskih Junaka, u poslednjem momentu, tako reči sa sofijske stanice, povračeno natrag svojim domovima. Zaista jedan nepojmljiv »slučaj«! Koliko bi samo ovaj »slučaj« mo gao da nanese neprocenjive štete za-jedničkim naporima za što tešnju sji-radnju i zbliženje naših dvaju bratskih naroda?! U interesu opštih i velikih istinskih bratskih težnja, koje danas prožimaju i povezuj u naš Slovenski Jug, a posc-bice u interesu bratstva i bratske sa-radnje našega Sokolstva i bugarskih Junaka, kao najpredanijih pionira na zbliženju jugoslovensko - bugarskom, potrebno je ovaj »slučaj« iskreno ' bratski sa sokolske i junačke strane izvesti na čisto i tako otkloniti svaku mogučnost, da bi se pojavio koji novi oblak, koji bi mogao da zaseni — hvala Bogu jednom! — danas dobrano razvedreno nebo nad našim bratskim zemljama. Polfsko Sokolstvo zaslupao je na sletu bral Antoni Boguslavskl Kao prvi sokolski gost iz inostran-stva stigao je pretstavnik bratskog Saveza poljskog Sokolstva brat Antoni Boguslavski. Brat Boguslavski stigao je iz Varšave u Subotiču jutar-njim ranim brzim vozom, te je na stanici bio najsrdačnije dočekan i pozdravljen od članova Sletskog odbora. Oduševlfen doček ruskih Sokola i Sokolica U toku istoga dana medu prvim sokolskim gostima stigli su u Subotiču takoder i brača i sestre ruski Sokoli i Sokolice, kojima je bio prireden odu-ševljen doček. Brojna ruska brača i sestre stigli su pod vodstvom starešina brače Romana Drajlinga i Vikto-ra Artamanova te načelnika brata Kambulina. Dočekani sokolskom glazbom, koja je otsvirala »Hej Sloveni«, i toplo pozdravljeni od pretstavnika Sletskog odbora i velikog broja subo-tičkih Sokola i Sokolica te, gradanstva, brača ruski Sokoli sprovedeni su u povorci uz oduševljene ovacije do svojih nastanba. Srdačan doček češkoslovačkilt Sokola I Sokolica U subotu popodne u 6 sati stigli su brzim vozom preko Budimpešte češkoslovaški Sokoli i Sokolice, njih 90 na broju, što brače što sestara. Ceškoslovačko izaslanstvo stiglo je pod vodstvom potstarešinc Ceškoslo-vačke obce sokolske brata Josipa Truhlarža. U vodstvu bili su nadalje brat dr. Nemeček, brat dr. Benda, kao voda članova, sestra Matjejovcova kao vodnica članica, i brat dr. Mate. Na subotičkoj stanici češkoslo-vačku braču i sestre do-čekali su: članovi uprave Saveza SKJ na čelu s bratom Ganglom, delegacija bugarskih Junaka na čelu .s bratom prof. Minevom, pretstavnik poljskog Sokolstva brat Boguslavski, članovi Sletskog odbora na čelu s pretsednikom bratom drom Pavlasom, pretsednik subotičke opštine inžinir g. Ivandekič, komandant divizije sjeneral g, Petrovič š_generalom g. Nikoličem, direktor želj-direkcije g. Popovič, pretstavnici rus-kog Sokolstva na čelu s bratom Draj-liugom i bratom Artamonovim, sokolska glazba te velik broj ostale bracc i sestara i mnoštvo gradanstva. ”rl dočeku glazba je otsvirala našu i с£-škoslovačku himnu te »Hej Sloveni«. Nakon što je potstarešina brat Truhlarž bio najsrdačnije pozdravljen od sv'iju prisutnih i nakon što mu Je pretsednik Sletskog odbora br. dr. Pav; las zaželeo dobrodošlicu, kao i ostaloj brači i sestrama, i prikačio mu počasnu sletsku značku, jedna sestra P*c~ ‘ dala mu je veliku i krasnu kitu cveca. Posle izmenjcnih pozdrava, brača <:e' hoslovaci na čelu sa sokolskom glazbom krenuli su pračeni sa svim pome-nutim pretstavnicima i velikim bro-jem Sokolstva sa stanice u svoje na-stanbe ,putem neprestano najsrdačnije aklamirani od velikog mnoštva gradanstva i Sokolstva. Kako smo več spomenuli. u subotu u toku celoga dana pa sve do kasne večeri pristizali su posebni sokolski vozovi, ko j ih je stiglo svega 18, pre-puni Sokola i Sokolica, koji su pohrliii na slet iz svih krajeva zemlje. Veliki broj Sokola i Sokolica kao i ostalih učesnika sleta pristizao je neprestano i s ostalim, redovitim vozovima, koJ| su usled prevelikog broja putnika bili pojačani. I svaki pojedini voz na stanici dočekivali su članovi Sletskog odbora i sokolska glazba. Ovde treba istači, da je saobračaj, kako pri dolasku tako i pri povratku učesnil^1 sleta, funkcionisao uzorno i tačno prema predvidenem voznom planu, a za što treba odati svako priznanje želez-ničkom vodstvu i osoblju. Sa sokolske strane saobračajem su požrtvovno ru-kovodili članovi saobračajnog otskega Sletskog odbora na čelu s bratom Gregoričem, našim prokušanim sokolskim saobračajcem. Računa se, da je tih sletskih dana stiglo u Subotiču oko 40.000 što Sokola i Sokolica i ostalin gostiju i učesnika sleta. Samih Sokola i Sokolica stiglo je preko 15.000. Redovitim vozovima več toga dana stigli su i mnogi zvanični pretstav-nici. Svečano olvaranfe sleta Oivarauje sleta najavlfeiso |e iruiiaiaa s Gradske кисе I valrometoffl Večera n S$>koIskom domu « počasi preisiavnika slovensfeog Sokolstva — Svečam Koncera* u Sokolskom amfl^ealr« — U subotu naveče, 27 juna, Subotica je pružala vanrednu sliku. Nepregledno mnoštvo Sokola i Sokolica, u svečanim odorama i krasnim narodnim nošnjama iz svih naših krajeva, kao takoder i mnoštvo drugih učesnika sleta i samog gradanstva — sve se to sleglo na subotičke ulice i trgove i dupkom ih ispunilo i prekrilo. Kao da je odjednom novi, posve d®ngi život prostrujao i uskipco u to i našoj sever-noj metropoli i kao da se prometnuia «u srce najživljeg i najbučnijcg vele-grada. I ta ogromna bujica bila_ je sva nošena jednim divnirn raspoloženjem, radošču i vedrinom, čiji su sc veseli pozdravi, pesme i poklici mešali sa zvukovima glazbene svirke, koja je odjekivala sa svih strana. Nikada Subotica nije bila u takvom oduševlje-nju, nikada ona nije tako radosnp tre-perila, preplavljena talasjma tolikog mnoštva. I to sve ogromno mnoštvo bilo je nošeno istom miišlju, istim ose-čaj ima, istim žarom — mišlju, oseča jima i žarom sokolske ljubavi prema svome Kralju, narodu i otadžbini, PlC_ ma Jugoslovenstvu, Slovenstvu i venskom bratstvu i uzajamnosti. ^ misao, ta j osečaj i taj žar kadro J samo Sokolstvo da izvabi svojoro s hijskom moči iz duše i srca nar kao iskru iz kamena, i da je razbuK u plamen odušcvljenja i zanosa i P( sveti delu za uzvišene ideale. Te večeri, u 9 sati, zvuci truba i blesak raketa i pucnjavu prangija 0' javili su s tornja Gradske kuče Poc _ tak velikih vidovdanskih slctskm eanosti. U isto vreme aabiujise z' kovi državne himne i »Hej ^ koje su prenos ili veliki zvučnic«! j. toga razvilo se na trgovima pred 1 ^ _ skom kučom narodno veselje uz ku i igranje narodnih koJa. N-je trebno pojebicc napominjati, . tada i sve kavane, restoran . gostij nice i ostali lokali bili ргервт. to tako trajalo do 1 sat u no . j. su svi lokali kako je to ’0. •bor več prc bio uredio - "“‘^šnicl reni i kada su Sokoli i ostali ute« deta pošli na počinak. Medu prvima koji 6u se povukli u svoje nastanbe offi su vežbači i vežbačice, koji su morali da se sutradan rano dignu i u od-reaeno vreme tačno budu na stadionu redi pokuša. I u ovome pogledu mi ®mo imali prilike da konstatujemo — sto moramo istaknuti — jaku svest i disciplinovanost največeg dela naše« članstva. Te iste večeri u 8 sati priredio je oio Sletski odbor u čast pretstavnika slovenskog Sokolstva i pretstavnika naših župa bratsku večeru u Sokolskom domu. Za vreme večere, koja je pro-tekla u najlepšem sokolskom raspolo-^enju, sabrane prctstavnike lepim govorom pozdravio je pretsednik grad-ske opštine inžinir g. Ivandekič, nazdravi vši na koncu svemu slovenskom Sokolstvu. U 9 sati pak održana je pod pret-sedanjem vode sleta brata Milana Teodoroviča, sednica svih župskih načelnika i načelnica u glavno j sletskoj kancelariji u Aleksandrovoj ulici, na kojoj je tehničko vodstvo sleta dalo župskim načelnicima i načelnicama Poslednja uputstva u pogledu javnih vežbi i svečane povorke i dr. Posle večere u Sokolskom domu, prireden je u krasnom amfiteatru So-kolskog doma koncerat. Ovaj je amfi-teatar za razne priredbe u letu, kao: Pozorišne pretstave, koncerte, akademije i drugo, zaista po načinu kako je izgraden jedinstven i nešto slična tako lepo uredenog kod nas uopče nema. Koncerat u amfiteatru Sokolskog doma počeo je te večeri u 9.30 sati. Koncertu su prisustvovali svi pret-stavnici slovenskog Sokolstva, medu kojima su bili: zamenik starešine Saveza SKJ br. Gangl s velikim brojem članova savezne uprave i pretstavnici-ma sokol, župa, češkoslovački Sokoli i Sokolice sa svojim vodstvom na čelu s Potstarešinom ČOS bratom Truhlar-žom, delegacija Saveza bugarskih Junaka na čelu s bratom prof. Minevom, izaslanik Saveza poljskog Sokolstva brat Boguslavski, članovi ruskog Sokolstva na čelu sa starešinama bračom Drajlingom i Artamonovim, članovi Sletskog odbora na čelu s bratom drom Pavlasom, pretsednik subotičke opštine inž. Ivandekič, brojni pretstav-nici vlasti kao i pretstavnici raznih društava i ogroman broj ostalog Sokolstva i gradanstva, tako da je prostrani sokolski amfiteatar bio dupkom pun. Koncerat je otvoren Paščanovim »Sokolskim pozdravom«, koji je otsvi-rala sokolska glazba, a zatim je sve Erisutne pozdravio u ime Sletskog od-ora brat Petar Budanovič sledečim govorom: GOVOR BRATA BUDANOVIĆA — Bračo i sestre! Naši dragi i mili gosti! Došli ste u starodrevni slovenski grad Subotiču, da svojim prisustvom i svojim sokolskim ra-dom uveličate ovaj slet. Dajuči izraza svojoj največoj radosti, u ime Sletskog odbora ja vas najsrdačnijc pozdravljam sa sokolskim pozdravom Zdravo! Sestre i bračo! Nama Jugoslo-venima, koji živimo u severnim krajevima naše otadžbine, danas jače kuca srce, drhti i plamti nam duša od radosti, onako isto, kako smo svi bez razlike bili radosni u času, kada je u nezapamčene ju-načke podvige celog našeg naroda bilo slomljeno tudinsko carstvo i kada su ovi krajevi došli u zagr-ljaj majke sviju nas — Jugoslavije. Da, radosni smo, jer se nalezite medu nama vi, koji ste ne žaleči truda došli iz svih krajeva naše lepe otadžbine i koji' ste za nekoliko dana napustili svoje domove i u njima ostavili svoje najmilije, da s nama javno minifestujete vi-soku sokolsku svest i sokolsku lju-bav, koja obuzima ceo naš narod. Ali, draga bračo i 'sestre, verujte, da čete i u Subotici nači svoje domove i svoje najmilije, jer ste k svojima i došli. Brat bratu pruža desnicu s visokom svešču, da naš jugoslovenski narod samo složan i ujedinjen može napredovati na svima poljima ljudskoga nastoja-nja, jer sve nas uči ista prošlost, da razjedinjeni i razdvojeni samo tudinu moramo služiti. I kada smo toga svesni, možemo u miru i ii bratskoj, sokolskoj ljubavi r a d i-t i za sve nas, za sav naš narod, koji samo jugoslovenski misli i jugoslovenski oseča. A to nama Sokolima ni je teško, jer r a d i m o j e d n o m voljom, čvrsto ube-deni u istinu, da je jugoslovensko S o ko Istvo jed n o kao što je i jugoslovenski narod jedan. Vas pak, draga bračo, pret-stavnike češkoslovačkog Sokolstva, Saveza bugarskih Junaka i Poljaka i ruskog Sokolstva, koji ste došli u našu jugoslovensku zemlju, svi mi jugoslovenski Sokoli primarno i dočekujemo raširenih ruku i otvo-rena srca. I mi smo kao i vi svi zadojeni Slovenstvom, slovenskom sokolskom mišlju i bratstvom, i u našim grudima kuca isto slovensko srce, u našim žilama teče isto slovenska krv. Sve nas Slo-vene veže jedna ljubav, iskrena, slovenska ljubav, koja je najbolji zalog za lepši i bolji napredek svih Slovena. Sve vas, draga bračo i sestre, uoči velike slovenske manifestacije, kada če pored jedinstva celokupnog našeg naroda, doči do svog punog izražaja i misao svesloven-ska, još jednom pozdravljam i kličem vam: Dobro nam došli! Zdravo! Na zdar! Zdravejte! Zdorovo! Čolem! — Govor brata Budanoviča popračen je na koncu oduševljenim pljeskom i burnim poklicima. Nakon govora sledio je lep koncertni deo programa, koji su izvodili: subotički željezničarski tamburaški zbor, mešoviti pevački zbor »Grani-ničari«, harmoniikaši, željezničarska i sokolska glazba. Posle koncerta razvilo se u amfiteatru sokolsko veselje, koje je po-trajalo, kao i po drugim mestima u gradu, do 1 sat posle ponoči, kada su svi lokali bili zatvoreni. I tada je Subotica odjednom poeve utihnula i opustila U nedelju 28 јипћ —■ na Vidovdan Pokusi na sokolskom stadionu Na Vidovdan, več u ranim jutar-njim satima, Subotica je bila posve oživela. Mnoštva Sokola i Sokolica sa svih strana žurila su prema sokolskom stadionu, gde su u 6 sati počinjali pokusi za popodnevnu prvu sletsku svečanost — javnu vežbu. Pokusi su se razvijali lepo i dali su zadovoljavajuču sliku, da če po-podnevna prva javna vežba dobro uspeti. Pokuse je promatrao i velik broj ostalog Sokolstva i drugih učes-nika sleta i gradanstva. Pokusi su trajali neprekidno do pred podne. Sokolska muzička takmičenja Po uzoru muzičkih takmičenja — festivala — održanih prošlih godina na sletovima u Sarajevu i Zagrebu, Prosvetni odbor Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije pripremio je ovakva muzička takmičenja sokolskih glazba, tam-buraških i pevačkih zborova kao i takmičenja guslara i na ovogodišnjem po-krajinskom sletu u Subotici. Međutim dok je učešče u sokolskim muzičkim takmičenjima na pomenutim sletovima bilo vrlo veliko — iako su to bili tek prvi počeci ovakvih takmičenja — ovo-ga puta odaziv za ovo takmičenje nije bio tako dobar i brojan. Ipak i ovo takmičenje bilo je vanredno zanimljivo i pokazalo je, da naše sokolske jedinice i u toj grani plemenitog duhovnog vas-pitanja pokazuju veliki smisao i da postizavaju lepe uspehe. Smatramo me-dutim potrebnim da i ovom prilikom ovde naglasimo ono, što smo več bili istakli prilikom sokolskog muzičkog festivala na pokrajinskom sletu u Sarajevu, a to je: da poglavito instrumentalna glazba u Sokolstvu ima da se gaji sistematski i s praktičnom svr-bom, naime, da prvenstveno služi ko-risnom udovoljavanju sokolskih potreba praktične naravi, a tek u dru-gom redu, ukoliko su za to dane mo-gučnosti u pojedinim jedinicama, da se pristupa postepeno i samoj umet-ničkoj strani. U torne pogledu muzičko vodstvo u Prosvetnom odboru našega Saveza do sada je mnogo učinilo i dalo mnogu dobru inicijativu, ali još mnogo ima da se na torne polju uradi, po-gotovo kod velikog broja naših jedini-ca, po malim mestima i selima, koje imaju i pevačke i tamburaške zborove pa i limene glazbe i fanfare, a nemaju elementarne podloge ni pouke da ih vode. I možemo zamisliti kad nam se ovakve glazbe i zborovi pretstave na koncertima i akademijama — a što smo imali prilike videti više puta — i počnu da nam »izvode« izveshu uver-tiru ili kakvi drugi operni fragmenat — a nisu kadre ni da otsviraju naj-jednostavniji marš! Trebalo bi stoga, koliko je to moguče, posvetiti viVse pažnjc baš ovim trečorazrednim an-samblima i jednim primernim muzičkim odabranim gradivom s teorijskim uputstvima omogučiti im napredak i da budu od stvarne koristi svojim jedinicama. S time u vezi ovde se postavlja i kao važno pitanje način izobrazbe soTolskih dirigenata i zboro-voda. Savezna muzička takmičenja održana su u 8 sati u Gradskom pozorištu, u dvorani »Graničara«, pod vodstvom referenta za glazbu Prosvetnog odbora Saveza SKJ brata Svetolika Paščana-Kojanova. Izveštaj i rezultate s ovili takmičenja donečemo naknadno. Na grobu brala dra Franje Sudareviča U 9 sati jedna veča delegacija od pretstavnika Saveza, župa i društava na čelu s bratom Vladom Stipičem, članom uprave Sokolskog društva Subotica, posetila je grob prvog starešine Sokolskog društva u Subotici brata dra Franje Sudareviča, iskazavši na taj način duboki pijetet prema svom pokoj-nom i zaslužnom bratu. Na grobu je brat Stipič u lepom govoru komemori-rao uspomenu na pokojnog starešinu brata dra Sudareviča. * Pred spomenikom palima za oslobođenje I ujedlnjenje U isto vreme jedna delegacija Saveza SKJ, Sletskog odbora i sokolskih župa pošla je do spomenika palima za oslobodenje i ujedinjenje, koji se na-lazi na Trgu Vojvode Putnika, te je položila veliki venac s jugoslovenskom trobojnicom, poklonivši se i iskazivsi tako pijetet neznanim borcima, koji su pali za današnju Jugoslaviju. * Vidovdanski pomeni u crkvama U 9 sati održani su u svim subo-tičkim crkvama vidovdanski pomeni, kojima su posvuda učestvovali uz pret-stavnike civilnih i vojnih vlasti, raznih korporacija i ustanova, i sokolskj pretstavnici. Dolazak na slei ministra brala dra Josipa Rogiča i članova Narodnog prel-slavnišlva U 10.50 sati stigao je na slet beo-gradskim brzim vozom i ministar za fizičko vaspitanje naroda, brat dr. Josip Rogič, u pratnji načelnika Ministar-stva inž. Aračiča. Istim vozom doputovali su na slet kao pretstavnici Senata gg. dr. Vasa Glušac, Pavle Vujič i Antun Vidakovič, a u ime Narodne skupštine gg. Milan Badžak, Dušan Antonijevič, Dura Čejović i V. Gačinovič. Dolazak voza sokolska glazba do-čekala jc sviranjem. Ministra brata dra Rogiča i po-menute goste srdačno su pozdravili i zaželeli im dobrodošlicu: u ime grada Subotice pretsednik opštine inž. Ivandekič, u ime Sletskog odbora pretsednik dr. Pavlas, a u ime Saveza SKJ brat Gangl. Na dočeku su ujedno bili pretstavnici civilnih i vojnih vlasti, članovi Sletskog odbora, delegati bugarskih Junaka na čelu s bratom prof. Minevom i drugi. Sa stanice ministar brat dr. Rogič s pratnjom i pretstavnicima Sokolstva krenuo je u povorci sa sokolskom glazbom na čelu u amfiteatar Sokolskog doma na sokolski vidovdanski pomen. Vidovdanski pomen u amfilealru Sokolskog doma Sokolski pomen u amfiteatru Sokolskog doma počeo je u 11 sati. U počasnim ložama zauzeli su mesta: izaslanik Nj. Vel. Kralja, divizijski general g. Petrovič, komandant Potiske divizije, ministar za fizičko vaspitanje naroda, brat dr. Josip Rogič, zastupnik bana Dunavske banovine g. Veljko Momirovič, članovi Narodnog pretstav-ništva, pretsednik subotičke opštine inž. Ivandekič i drugi pretstavnici civilnih i vojnih vlasti, pretstavnici ju-goslovenskog, češkoslovačkog i ruskog Sokolstva te bugarskih Junaka, velik broj Sokola i Sokolica i ostalog gradanstva, tako da je amfiteatar bio sav ispunjen. Pomen je počeo pevanjem Pašča-novog »Sokolskog pozdrava«, koji je otpevao sokolski pevački zbor iz Ra dovljice u slovenačkim narodnim nošnjama. Nakon toga je brat dr. Stanko Tončič, u ime starešine Sokolske župe Zagreb, brata dra Otona Gavrančiča, trečeg zamenika saveznog starešine, koji je bio sprečen da lično učestvuje sletu, održao govor, u kome je dono-seči i isporučujuči pozdrave sletu od strane Sokolske župe Zagreb i zagre-bačkog Sokolstva, izneo značaj Vidov-dana. GOVOR BRATA DRA TONČIČA Izmedu ostaloga brat dr. Tončič je rekao: — Nije slučajno upriličen ovaj lepi naš sokolski slet na krajnoj severnoj tačei Jugoslavije upravo na dan, koji kroz duge vekove za naš narod znači cilj narodnih težnja, program svih nacionalnih na-stojanja, uspomenu na slavnu prošlost i večnu opomenu pokolenjima roda našega na stradanja, koja je narod imao da podnese punih pet vekova zbog sebičnih' i separati-stičkih težnja tadašnjih velikaša I upravljača u Dušanovoj Srbiji. Ovde u Subotici, pred naj-ugroženijom granicom Otadžbine i u sudbonosnim časovima naše nove povesti, Sokolovi treba da se sete značaja vidovdanskog, jer su vremena takva da se mora ozbiljno bdeti nad tekovinama stečenim pod cenu neizrecivih patnji i ogromnih žrtava celokupnog naroda jugoslo-venskog. Dvanaest i više vekova trajale su patnje nezapamčene u povesti naroda sveta, hiljadu i dve stotine mučnih godina nizale su se dragocene žrtve, dok se nije ostva-rila zajednička narodna država, največa i najlepša od svih srpskih i hrvatskih država u dalekoj pro-šlosti. Ovu tekovinu treba očuvati od svih opasnosti koje nam prete. Budnim okom i srcem punim ljubavi prema narodu, prema Otadž-bini i prema našem ljubljenom Kralju Petru II treba da otklonimo sva ona zla koja su u prošlosti prouzročili našem narodu sviju plemena i sviju krajeva neopisive nesreče koje donosi robovanje tudinu. — Tada brat Tončič evocira najzna-čajnije momente iz istorije našega naroda tamo od najdavnije prošlosti, iz-noseči, koji su bili razlozi tolikih tragedija, padanja i stradanja našega naroda i one največe tragedije vidovdanske, na Kosovu 1389. A Kosovo je bilo kapija za celi Balkan, za Hrvate i svu srednju Evropu. Ono je unapred od-lučilo mohačku i krbavsku bitku. Pre-leče zatim dogadaje do našeg konačnog oslobođenja, koji su ostvarili — osve-tivši sva Kosova — naši slavni vladari, Kralj Petar I Osloboditelj i Viteški Kralj Aleksandar I Ujedinitelj i iz-vlačeči pouku iz svih teških katakli-zama, koji su naš narod zadesili kroz istoriju, uglavnom radi nesloge i sebičnosti i zavidljivosti velikaša, brat dr. Tončič završio je svoj govor ovim rečima: — Nismo se mogli u prošlosti održati, jer velikaši kao stvaraoci nezavisnih država u svojoj sebičnosti i svojim separatističkim težnjama nisu imali osečanja za jedin-stvo, jer nisu bili prožeti jedin-stvenom nacionalnom mišlju. Ta je misao razhudena zahvaljujuči etici vidovdanske tradicije, kojom su bili nadahnuti svi naši narodni velikani i ceo naš narod. Ali toj jedinstvenoj nacionalnoj misli preti pogibelj od novih nosioca razdora i propovednika, da mi nismo jedno. Sokolovi i Sokolice, na svome sletu, na predstraži Velike Jugoslavije, obnovimo kosovski zavet jedinstva, bratske sloge i ljubavi, jednakosti i pravde, te sokolskim radom pregnimo da sačuvamo Jugoslaviju od svih neprijatelja, vanj-skih i unutrašnjih! Zbijmo se oko prestolja svoga vrhovnog starešine i svoga mladog Kralja Petra II i pomozimo Mu da se kroz jedinst-venu nacionalnu misao očuva velika i snažna Jugoslavija! Zdravo! Govor brata dra Tončiča bio je saslušan največom pažnjom i na koncu popračen oduševljenim odobravanjem. Zatim je mešoviti sokolski zbor iz Radovljice otpevao jugoslovensku him-nu, nakon čega je jedan Sokolič de-klamovao pesmu »Na Kosovu«, a jedna Sokoličica deklamaciju »Na glas o smrti našeg največeg Kralja«. Pomen je završen pevanjem himne »Hej Sloveni«. Svečanost polaganja zemlje na mogllu pod Slovenskom Upom Po završenom pomenu formirala se je pred Sokolskim domom velebna povorka, koja je na čelu s pretstavnicima svega slovenskog Sokolstva, kao i vlasti, te sokolskom glazbom, neprestano burno pozdravljena od silnog mnoštva iskupljenog gradanstva, pošla do Erio-ovog trga, gde se nalazi usadena Slovenska lipa. Sav taj i okolišni prostor, kao i Trg Slobode i okolišnih ulica, bio je ispunjen velikim mnoštvom Sokolstva i gradanstva, koje je prisustvovalo ovoj lepoj i simboličnoj svečanosti polaganja zemlje na mogilu pod Slo-. venskom lipom, zemlje koju su doneli pretstavnici sokolskih jedinica iz svih naših krajeva. Svečanost je počela sviranjem himne »Hej Sloveni«, nakon čega je brat dr. Toma Jovanovič, potstarešina Sokolske župe Novi Sad, održao sledeči govor: GOVOR BR. DRA JOVANOVIČA — Bračo i sestre! Evo nas okupljenih u Subotici, na pretstraži Jugoslovenstva, na zemljištu od davnina jugoslovenskom. Jugoslovenska Subotica uzi-ma u svoj zagrljaj i na svoje grudi najmiliju svoju decu iz svih krajeva velike i močne Jugoslavije. Jednokrvna brača i sestre, deca jedne majke, šilom prilika vekovi-ma razdvojena, sada ujedinjena, sastala su se ponovo da se vide, da se upoznaju, da bratskom lju-bavlju i sokolskom snagom svako-me pokažu i posvedoče, da su složni i ujedinjeni i nepokolebljivi u svome stremljenju i da izjave, da ova zemlja na maču dobivena i natopljena jugoslovenskom krvlju, jeste jugoslovenska i da če ostati za svagda jugoslovenska. Današnji dan nije samo dan manifestacije jugoslovenske misli, več i sveslo-venske. Značaj ovoga sleta je veči, jer se medu Jugoslovenima nalaze i naša slovenska brača: Čehoslo-vaci, Bugari, Rusi i Poljaci. Njihovo prisustvo ovom prilikom dokazuje, da slovenska misao i slovensko bratstvo pobeduje i da je ta pobeda stvarnost, koja pret-stavlja jednu duhovnu i fizičku snagu, koja je spremna da spreči svaku neprijateljsku najezdu ma kakvog ona oblika bila i ma s koje strane ona dolazila. Neka se več jednom svuda zna, da veliki slovenski div stoji uspravno silan i jak, i neka je jasno, da su slovensko bratstvo i medusobna ljubav jedini sigurni čuvar slovenske misli i garancija za napredak celokupnog Slovenstva. Skup pretstavnika svih slovenskih Sokola i bugarskih Junaka ovde pred Slovenskom lipom baš na Vidovdan ima još svoj specijal-ni značaj. Vidovdan, kao dan velike tragedije Srpstva na Kosovu i dan dubokog priznanja i zahval-nosti besmrtnim junacima i žrtvama palih na Kosovu za naradnu slobodu, ima važnosti ne samo za Jugoslovene več i za celokupno Slovenstvo. U budučnosti neka Kosovo bude pouka svim Sloveni-ma. Neka veliki slovenski Genije ne dozvoli da se Kosovo ponovi. Kosovo je več davno osvečeno, ali kosovska tragedija još nas nije dovoljno poučila i mnogo se i do današnjih dana grešilo; bratska slovenska krv potocima je tekla u vekovnoj bratskoj neslozi i borbama. Ovde pred Slovenskom lipom, simbolom ujedinjenog Slovenstva, bračo i sestre, moramo se primiti novih dužnosti i raditi, da se u buduče u istoriji Slovenstva ne prolije ni jedna kap slovenske krvi u nijednom drugom cilju sem u odbranu Slovenstva i slovenske misli. Veličanstveno slovensko stab-lo, pretstavnico velike zajednice svih Slovena i slovenske misli, tebi pristupaju sinovi svih župa velike jugoslovenske sokolske organizacije kao svetom oltaru i donose ti zemlju vekovima natapanu suzama i krvlju jugoslovenskom. Iz ovc zemlje ti češ, Slovenska lipo, dobiti novu osveženu snagu, a oni koji ti donose tu snagu spremni su da ti budu svagda verni čuvari. S tužnim osečajem, ali s punom verom i nadom ti bolju budučnost prilaze Ti i Sokoli još u crno za-vijene Istre, donđseć ti zemlju svojih krajeva sa željom, da napreduješ na sreču celokupnog Slovenstva! Sokoli i Junači, nosioci sveslo-venskog bratstva i ljubavi, znače ceo svoj rad uputiti putem koji če dovesti da slovenska misao dospe u svaki kutak slovenske zemlje. Današnje prisustvo svih slovenskih Sokola i Junaka jeste garancija, da če slovensko bratstvo i ljubav povezati sve slovenske narode u jednu bratsku vezu, koju niko nikada i ničim neče moči slomiti. Samo bratstvo i ljubav medu slovenskim narodima može stvoriti bolju budučnost velikoj slovenskoj zajed-nici. Naša prošlost uči nas, da u torne smislu radimo, a naša sadaš-njica i sigurnost u budučnost zah-tevaju i nalažu, da na tom radu bez obzira na žrtve moramo istra-jati. Sokoli i Junači ovde pred Slovenskom lipom na Vidovdan, za-vetuju se, da konačna pobeda slovenske misli i Sveslovenstva neče i ne sme biti sprečena. Zdravo da ste svi, bračo I sestre! Zdravo, neka je velika slovenska zajednica! Tada je sokolska glazba intonirala »Hej Sloveni« i u to vreme pretstavnici sokolskih jedinica iz svih naših krajeva nanosili su i sipali zemlju na mogilu pod Slovenskom lipom. Medu prvima koju su prišli lipi, bila su brača iz Istre, koji su sasuli zemlju, donetu iz tamoš-njih naših neoslobođenih krajeva. Na koncu je sokolski zbor iz Radovljice u slovenačkim narodnim nošnjama otpevao »Hej Sloveni«, što su prihvatili i svi prisutni, i time je ova lepa i simbolična svečanost duhovnog slovenskog jedinstva bila završena. Ručak u Oficirskom domu Posle svečanosti kod Slovenske lipe, u 12.30 sati, Sokolsko društvo Subotica priredilo je u čast prestavnika pojedinih sokolskih Saveza i bugarskih Junaka te vlasti i delegata župa svečani ručak u Oficirskom domu. Na ručku prvi je održao toplu se u masama i pe-šice, iako je stadion prilično udaljen od grada. Naročito je put do stadiona bio preplavljen masom kada je kiša jenjala i zatim posve prestala. Velike pak grupe Sokola i Sokolica išle su čak tramvaju u susret po nekoliko stanica, da bi se tako osigurali za mesta,-vra-čajuči se ponovno u kolima do odre-dene polazne staniee na iznenadenje onih koji su tu strpljivo čekali. A u to vreme doči do kojeg drugog prevoz-nog sredstva, automobila ili kočije, značilo je isto što i dobiti zgoditak na lutriji— dakle skoro nemoguče. Pešači gledali su sa zavišču one u auto-mobilima i kočijama, a ovi se opet samo potsmejavali im. Osobito su tako stradali oni, koji su posle podne malo prilegli ili se negde u gradu u hlado-vrni odmarali i hladili... Vežbači i vežbačice, koji su imali da izvrše svoju dužnoet na nastupima, pojurili su sto-ga oprema stadionu več odmah iza ru-čka, i tako srečno i na vreme stigli. To što je mnoge od njih, koji su išli pešice, malko oprala kiša, ni je ništa smetalo, jer je i onako tih dana vladala užasna sparina, zbog koje su mnogi i mnogi tražili spasonosnog utočišča na Paliču i tamo se osvežavali. Na račun eubotičkih prevoznih sredstava bi- lo je i viceva. Na putu koji vodi prema sletištu mnogi stariji Subotičani i Subotičanke zaseli pred kučama i kao snebivali se, otkud sc najednom sleva njihovem cestom ta bujiea ljudstva, a ujedno radosno pozdravljajoči Sokole i Sokolice i ljubopitno zagleda j uči se u njihove oznake jedinica. Pa ipak, uko-liko je bilo u tehničkoi mogučnosti, tramvaj subotički časno je izvršio svoju pretešku dužnost. Stadion je opet pretstavljao grad za sebe. Tamo je bilo tih sletskih' dana kao u košnici. Velike mase Sokolstva i gradanstva stecale su se prema ula-ziraa, da se otuda razmilc poput mra-vi; vežbači i vežbačice po prostranim sabiralištima, a gledaoci po solidno iz-gradenim i udobnim tribinama. Pogled na stadion, sav ispunjen tisučama gle-lUoca, na kome su se unakolo vijale moogobrojne velike zastave svih’ slovenskih naroda, bio je veličanstven. Naročito je krasan pogled bio na glav-nu tribinu i njen srednji deo s repre-zentacionim paviljonom, u kome su smeštene velike i udobne počasne lože za najviše pretstavnike i uzvanike. — Nad tim delom podiže se prostrani načelnički most, koji dominira nad či-tavim sletištem i s koga puca na svu okolicu divan pogled. Sučelice pak glavne tribine, naprama načelniekom mostu, ogromna i impozantna trokril-na kapija za nastup vežbača. A kada se na njima podignu zavese, u dubini ukazuj u se gusti nepregledni redovi vežbača i vežbačica, spremnih da pod zvucima glazbenog marša umarširaju na prostrano vežbalište. Nešto o samom stadionu Stadion je izgraden u formi zaob-ljenog pravougaonika. Na strmini nasipa s unutrašnje strane smeštene su lože, sedišta i stajališta, a s vanjske strane uredena su uzlazišta na taj nasip i zasaden je jorgovan, zelenilo i trava. Samo vežbalište, prostor ograden nasipom, nalazi se.u depresiji tla te je provideno cevima i kanalima za odvo-denje podzemne vode. Vežbalište je zasadeno travom i daje izgled livade. Vežbalište je dugo 180 a široko 105 metara. Celokupno sletište zauzima površinu od 172.000 četvornih metara i deli se na: vežbalište koje zaprema 18.700 m2; gledalište sa zapreminom od 7.800 ms; saobračajne prostore i ure-daje sa 26.700 m2; svlačionice s medu-prostorima sa 11.600 m2; nastupište s 4.350 m2; prostore za postrojavanje sa 25.300 m2; saobraeajnu površinu na sa-biralištu s 40.050 m2; pretprostor glav-nog ulaza s 4.600 m2; prostore za parkiranje automobila i kola s 10.000 m2; zgradu s dvorištem, koja če poslužiti za potrebe telesne kulture s 4.500 m2 i šetališta i ukrasne parkove s površi-nom od 18.600 m2. Na sletištu nalaze se izgradeni sledeči objekti: zgrada za reprezentaciju s počasnim ložama, bifeom, načelničkim mostom, prostorijama za muziku i drugim prostorijama; 8 loža sa po 8 sedišta; 80 loža sa po 4 sedišta; sedišta u ukupnoj dužini od 3000 metara sa 6000 mesta; stepenasta stajališta za 19.000 gledalaca; sedišta i stajališta su ukupne dužine 13 km; ulazna svečano-stna kapija; u sklopu te su dve prosto-rije za vodstvo sleta; dva mosta, pod kojima je otvor za izlaz iz arene; 47 svlačionica svaka po 26 m dužine i 2 svlačionice stalnijeg karaktera od po 70 m-“ površine; tuševi za učesnike u ukupnoj dužini od 309 metara; toranj za vodu 10 m visok sa rezervoarom od 24 ma sadržine i cela instalacija s mrc-žom vodovoda; 4 zgrade za blagajne; nužnici za gledaocc i učesnike. Osim navedenog tu su još i razni drugi objekti, kao mostovi za upravljanje (u-kupna dužma 306 metara), kučica za pumpu vodovoda itd. Oko sletišta i zbirališta postavljena je ograda ti ukupnoj dužini od 2500 metara sa 132 kapije i 6f* ulaza i prolaza. Za podizanje i izgradnju objeka-ta utrošeno je: drvene grade: 80 vagona; cigala 200.000 komada; drena-žnih cevi za odvodnju sletišta 4.630 m; čavala 2.200 kg; zavijača (šrafova) 2.800 kg. Osim ovog utrošeno je i raznog drugog materijala kao vodovodnih cevi, instalacionih naprava, cementa, kreča, peska za zidanje i t. d., zatim šljunka, zgure (šljake) 8.000 mB ili 1.400 vagona. U pogledu uredenja i ulepšanja sletišta i stadiona upotrebljeno je 520 kg semena za travu; 3.050 kom. drveča sadnica; 20.000 strukova grmlja i mnogo drugo. Na izgradnji stadiona upotrebljeno je 88.000 ručnih i 2.400 kolskih nad-nica, osim toga prilična količina struč-nih radnika. Moralo se pokrenuti 170.000 m* otkopa zemlje, 170.000 m1 nasipa, svega oko 350.000 m! zemlje. 70% ovih zemljoradnja bilo je zavr-šeno još prošle 1935 godine. Gradnja je bila započeta 16 aprila 1936 godine, a zavržena 6 juna 1936 godine. U svemu je bilo svega 43 rad-na dana te se vidi da je gradnja izvedena rekordnom brzinom. Ako se uzme u račun vrednost svih' izvršenih radova s radnom snagom i materijalom, proizlazi da vrednost stadiona iznosi 3,500.000 dinara, a od toga je dao 1,400.000 dinara Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije. 'Od kolike je važnosti ovo trajno delo s kojim če se pokolenja isto tako korisno služiti, kao i mi danas, najbolje se vidi po tome, što je. stiglo 24 juna o. g. najviše odobrenje da se sokolsko sletište zajedno sa velikim narodnim parkom nazove: »Jugosloven-ski narodni park Kralja Petra II.« Početak prve sletske svečanosti --javne vežbe Početak prve sletske svečanosti — javne vežbe morao je radi kiše da bude odgoden za tri četvrta sata, tako da je vežba umesto tačno u 16 počela u 16.45 sati. U to vreme na stadionu bilo je preko 20.000 gledalaca. Za to vreme pretstavnike vlasti i ostale goste dočekivali su pred glavnim ulazom u reprezentacioni paviljon u špaliru članovi odbora za doček i Sletskog odbora na čelu s pretsedni-kom bratom drom Ignjatom Pavlasom. I kako su pojedini gosti stizavali, od-vodeni su do svojih mesta u počasnim ložama. Nešto pre početka same javne vežbe dovezao se izaslanik pokrovitelja sleta, Nj. Vel. Kralja Petra II, divizijski general g. Vojislav Petrovič, komandant Potiske divizije, oduševljeno pozdravljen od svih prisutnih. Izasla-nika Nj. Vel. Kralja dočekao je i po-zdravio pretsednik Sletskog odbora br. dr. Pavlas i uveo ga u glavnu počasnu ložu do počasnog mesta. Nešto pre stigao je i ministar za fizičko vaspitanje naroda brat dr. Josip Rogič u pratnji načelnika Ministarstva inž. Ara-čiča i dra Stefanoviča. Tu su se nadalje nalazili: komandant celokupne žandarmerije general g. Naumovič, pretsednik subotičke opštine inž. Ivan-dekič s .gradskim večnicima, drugi brojni pretstavnici vlasti, korporacija, udruženja i ustanova, pretstavnici če-škoslovačkog Sokolstva na čelu s pot-starešinom bratom Truhlaržom, delegacija bugarskih Junaka na čelu s bratom prof. Minevom, pretstavnik Saveza poljskog Sokolstva brat Antoni Bo-guslavski, pretstavnici ruskog Sokolstva brača starešine Drajling i Arta-monov, zatim članovi uprave Saveza SKJ na čelu s prvim zamenikom bratom Ganglom, brojni delegati sokolskih župa i ostali gosti. Na znak s načelničkog mosta di-gle su se zavese s glavnog ulaza za nastupe i pod zvukovima glazbe, uz urnebesno klicanje koje se prolomilo celim stadionom, umarširali su na vežbalište jedni za drugima: članovi, njih 1440, članice, njih 902, članovi sokolskih četa, njih 332 i starija brača, njih 140, a pred svima 84 sokolske zastave, koje su se poredale spreda sučelice glavnoj tribini. Sletište je u tom času pružalo velebnu sliku. Pred samim zastavama na vežbali-štu, pod reprczentacionim ložama, na jednom podiju stajali su pretsednik sletskog odbora brat dr. Ignjat Pavlas, voda sleta brat Milan Teodorovič, delegat Saveza bugarskih Junaka s još jednim bratom Junakom, načelnik Sa veza SKJ brat dr. Alfred Pihler i zamenik starešine Sokolskog društva Subotica brat Radomir Vujič, da bi pred svima učesnicima ovc prve sletske svečanosti — javne vežbe izvršili dva značajna svečana čina. Svečanost je počela sviranjem državne himne. U tome času spiker je najavio govor ministra fizičkog vaspitanja naroda brata dra Josipa Rogiča, koji je svečano proglasio sokolski stadion i park oko njega Jugoslovenskim parkom Kralja Petra II. Isporujuči ovo Najviše priznanje, ministar brat dr. Rogič u svome govore rekao je sledeče: GOVOR MINISTRA BRATA DRA ROGIČA — Bračo i sestre! Srečen sam što mogu na ovom veličanstvenom sokolskom i narodnem zboru, kao ministar za fizičko vaspitanje naroda, po Naj-višem nalogu, proglasiti, da ovaj park u ovom našem lepom gradu, u kome se nalazi ovaj divni stadion, nosi naziv: »Jugoslovenski park Kralja Petra II.« Ovaj park i ovaj stadion okup-ljače omladinu našu i biče njeno stecište, da se u skladnoj zajedni-ci telesno jača i duhovno vaspita-va, učeči se kako se služi svome Kralju i svome narodu. Čvrsto verujem, da če omla-dina naše lepe Subotice i našeg severa znati ceniti ovo visoko odlikovanje svoga Vladara i da če u svom nacionalnom radu poči istim stazama i krenuti s istim elanom kao što je to predratna omladina naša činila i radila, boreči se za oslobodenje i ujedinjenje našeg naroda. Čestitam vam ovo odlikovanje i pozdravljam vas sokolskim Zdravo! Govor ministra brata dra Rogiča bio je popračen gromkim poklicima »Zdravo!« Tada je, pozdravljen burnim ovacijama i frenetičnim pljeskom uzeo reč delegat bugarskih Junaka brat prof. Minev, koji je rekao sledeče: GOVOR BRATA PROF. MINEVA — Qraga bračo Sokoli i drage sestre Sokolice! Savez bugarskih Junaka u ime svega svog članstva donosi svoje srdačne pozdrave bratskoj sokolskoj organizaciji povodom njenog sleta u Subotici. S verom, dubokom verom u čistotu i veličinu sokolsko - junač-ke ideje, starešinstvo Junačke Bu-garske stoji ispruženom rukom prema jugoslovenskom Sokolstvu za večito bratstvo. Povodom ovog veličanstvenog sleta, koji je za Sokolstvo od og-romnog značenja, Savez bugarskih Junaka poklanja Sokolskoj župi Novi Sad, na čijoj se teritoriji pri-reduje IV pokrajinski slet, ovaj skromni simbol bratskih osečaja. Zdravejte! — Završivši svoje reči, nakon što je glazba otsvirala »Hej Sloveni«, brat prof. Minev, uz dugotrajno urnebesno klicanje brači Bugarima i jugosloven-sko - bugarskom bratstvu, ljubi se sa starešinom Sokolske župe Novi Sad, bratom drom Ignatom Pavlasom i predaje mu krasnu i skupocenu plaketu u obliku srca, visoku oko 50 cm, na vrhu s inicijalom bugarskih Junaka, a na donjem delu s pričvrščenim junačkim znakom. Na plaketi ugravirana je ova posveta: — Novosadskoj Sokolskoj župi bratski spomen od Saveza Junaka povodom sleta u Subotici, juna 1936 g. — Plaketa je pričvrščena uz poliranu drvenu ploču s metalnim stalkom. Primajuči ovaj dragi bratski poklon, brat dr. Pavlas zahvalio se je brači bugarskim Junacima ovim rečima : GOVOR BRATA DRA PAVLASA — Mili brate profesore, draga bračo bugarski Junači! Sokolska župa Novi Sad, na čijoj se teritoriji održava ovaj IV pokrajinski slet Saveza SKJ, prima s bratskom zahvalnošču ovaj dar kao zalogu bratstva i ljubavi izmedu Saveza bugarskih Junaka i Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije i svih njihovih pripadnika. Jugosloven-sko Sokolstvo iskreno želi, da naše nesebično i ničim pomučeno bratstvo i ljubav povedu Savez bugarskih Junaka i Savez Sokola Kr. Jugoslavije jednim zajedničkim putem, a u zagrljaju sa svima slovenskim sokolskim savezima. Kao što je samo jedna sokolska misao, tako neka se u budučnosti u našim bratskim Savezima i bratskim narodi-ma svagda čuju i otkucaji jednog srca. To je naša iskrena i topla želja i s tom željom kličemo: Neka živi Savez bugarskih Junaka! Neka živi bratski bugarski narod! Zdravejte! — Posle toga sledilo jc svečano raz-viče i predaja zastave, koju su društva i čete župc Novi Sad poklonile svojoj župi. Svečanu predaju zastave izvršio jc zamenik starešine Sokolskog društva Subotica, brat Radomir Vujič — jer je starešina društva brat Nenad Raič bio sprečen bolešču. Razvijajuči i predajuči zastavu, brat Vujič je rekao sledeče: GOVOR BRATA VUJIČA — Brate starešino! . Pored ostalih svečanosti na ovome sletu izvršiče se i razvijanje i predaja zastave Sokolskoj župi Novi Sad. Kada je donesena odluka da se održi IV pokrajinski slet severnih župa, odnosno IV pokrajinski slet Sokola Kraljevine Jugoslavije u Subotici, spontano se pojavila želja kod svih sokolskih jedinica sa svima svojim pripadnicima župe Novi Sad da nabave župsku zastavu i da se ta zastava svečano razvije i preda župi za vreme sokolskih svečanosti na IV pokrajin-skom sletu u Subotici. Ta je želja jednodušno primljena na skupštini župe Novi Sad 1935 god. I pošto je IV pokrajinski slet odložen za 1936 godinu, to se i ta želja tek danas ispunjava. Sve sokolske jedinice sa svima svojim pripadnicima daju zastavu svojoj župi kao znak odanosti, ljubavi i priznanja za uspešno vodenje župe i sprovodenje sokolskih ciljeva i puteva s obečanjem, da ce je sve njeno članstvo i dalje s is-tom voljom i ljubavlju pomagati do potpunog ostvarenja naših sokolskih ciljeva. U to ime, brate starešino, ja Ti predajem ovu našu svetinju sa željom da se ona s ponosom vije od danas pred našim jedinicama! Zdravo! — Brat Vujič je tada uz gromke po-klike predao zastavu starešini župe Novi Sad. bratu dru Pavlasu. Primajuči zastavu od brata Vujiča, brat dr. Pavlas održao je sledeči govor. GOVOR BRATA DRA PAVLASA — Dragi brate starešino! U ime uprave Sokolske župe Novi Sad primam ovu zastavu. Primam je kao znamenje sokolske i narodne misli, Ova zastava vodiče nas nepokolebljivo i beskoro-promisno u borbi za pobedu uzvt-šenih sokolskih ideala. Pod ovom zastavom služičemo najodaiuJe svome Kralju, narodu i otadžbini, s lozinkom: Jedan Kralj, jedan narod i jedna jugoslovenska otadz-bina u neprikosnovenim državnim granicama! Pod ovom zastavom živečemo i umiračemo za ova naJ' svetija narodna dobra, za koja sU živeli i največi umovi našega na' roda i ginuli znani i neznani junači* U ime uprave Sokolske župe Novi Sad izričem svima jedinicama bratsku zahvalnost na ovome naj' večem priznanju sa obečanjem, da če uprava Sokolske župe svagda vršiti svoju sokolsku dužnost 1 kličem: Živelo Nj. Vel. Kralj Petar H! Živeo jugoslovenski narod! Živela Jugoslavija! — U tom času brat dr. Pavlas uz odU' ševljene rodoljubne poklike svih prl' sutnih ljubi se s bratom Vujičem- Glaz' ba tada svira jugoslovensku himnu Obračajuči sc nakon toga župsk®11! barjaktaru, bratu Savi Kantardžiču • predajuči mu zastavu, starešina bra dr. Pavlas je rekao: — Brate zastavniče! Predajem Ti ovu zastavu, d* je čuvaš i visoko i ponosito nos»» ispred Sokolske župe Novi Sa«-Neka se ova zastava vije ispre gustih sokolskih redova, neka bu“® novi potstrek za nove borbe i nf ve napore i neka se iza nje razle?e snažno danas i svagda naš soko ski pozdrav: Zdravo! Sletištem u tom času odjeknuo Je gromki »Zdravo!« Primajuči zastavu župski barjak^ brat Kantardžič zavetujc se, da će} neustrašivo čuvati, časno nositi i J . nački se pod njom boriti za KralJa Jugoslaviju. ,(e Zastava jc izradena iz teške svi i dekorativno savršeno komponova*] ■ Prva je strana državna troboj s državnim grbom, oko koga sevsaVl:L zlatni lovorov venac. Nad državo* grbom stoji soko. Lovorov venac J vezan državnom trobojkom na kojoj napis: »Čuvamo Jugoslaviju!«. ^ Druga strana jc erveno polje> kome je u vidu lanca povezano os .. sokola a u sredini deveti soko . pretstavlja župu Novi Sad. Komp_ cija kao celina simbolizujc Soko ^ ^ ljevine Jugoslavije. Rubovi zastave ukrašeni bizantinskom ornamentiko prepletu sa četiri sokola u sVfl j uglu. Na vrhu kopija zastave je '& soko. Napisi su stilizovana lit,n,Ca jc Miroslavljevog evandelja. Zastav izradena po načrtu brata Save KaJ viča, akademskog slikara. _ U našem Sokolstvu ovoj ЈсЈ^пја-stven primer, da jednoj župi ^olju zastavu njene jcdinice u zna ’ s ske ljubavi i bratstva i u znak šeg i najodličnijeg priznanja. Ј.уП1) stoga naročito istaknuti °vU j.0Jske zamisao, kao najrečitiji izraz s j,0[-ljubavi i bratstva svih jedrna _ .црј ske župc Novi Sad prema svojoj^, i ujedno iskreno čestitati • >n^ noj župi Novi Sad na njc' duŠnom i jedinstvenom pn/n“ j j 0-nih društava i četa za nje ј^оУј Sa^ kolski rad. Sokolske‘ ““g1 ponosi, s pravom mo/e da sc tu Rezultati takmičenja Nakon toga je načelnik Saveza SKJ, bral dr. Pihler objavio rezultate s opštih takmičenja članstva, održanih noči glavnih sletskih dana. Najbolji uspesi s ovih takmičenja su sledeči: Članovi: Srednje odelenje: I vrsta Ljubljanski Sokol, 5509 bod., 90%; 1 pojedinac Malič Jože. Ljubljanski Sokol, 972 bod., 97,20%. Niže odelenje — I skupina: 1 vr sta ruski Soko Beograd, 4469 bod., 91%; I pojedinac Bičerakov Đorđe, ruski Soko Zemun, 792 bod., 99%. Niže odelenje II skupina: I vrsta kombinovana od četa Sok. društva Bačka Topola, župa Novi Sad 2955 bod,. 79 %', I pojedinac Matkovič Ugrin, četa Lozovik, ž. Beograd 576 bod., 96%. Članice: Viši razdeo: 1 vrsta Zagreb II, 416,30 bodova; I pojedinka Komac Dušica, Sok. dr. Ljubljana Tabor, 73 bod. Srednji razdeo: 1 vrsta župska Su-šak - Rijeka 400,90 bod.; I pojedinka Baždar Milica, Sok. dr. Sarajevo Matica, 70,80 bod. Niži razdeo — I skupina: I vrsta ruski Soko Beograd, 459 bod.; I pojedinka Iglič Žuža, Sok. dr. Ljubljana Tabor, 71,80 bod. Niži razdeo — II skupina: I vrsta župska Skoplje, 226,40 bod.; I pojedinka Dičič Živka, Sok. dr. Skoplje, 39,40 bodova. * * * Posle ovih svečanosti počeo je Vežbovni deo programa. Na vežbalištu ostali su tada samo članovi, njih 1440. koji su nastupili s prostim vežbama. Vežbanje članova bilo je vrlo dobro, iako se boljim uvež-bavanjem mogla postiči veča skladnost i harmonija u pokretima nekih delova vežbe. Ovde treba podvuči, da je pokrivanje bitni elemenat za polučivanje potrebnog efekta i da taj elemenat treba da proizvire iz svakog vežbača tako reči mehanički. da mu je ono u nje-govoj potsvesti, u krvi. Jer i najpre-ciznije izvđđana vežba, ako joj nedo-staje ovaj elemenat pokrivanja, pro-mašiče sav efekat. Vežbe članova bile su na koncu popračene oduševljenim odobravanjem. Za njima su nastupile članice, njih 900. Njihova pojava na vežbalištu do-čekana jc oduševljenim klicanjcm. — Jedna greška stalno se opetuje na našim velikim sletovima baš kod članica, • to pri prestrujavanju u kolone; to je ona famozna »kruška«. Krivnja za ovu grešku leži na samim vodnicama, koje u onom momentu i upravo u onoj tač-ci, kada se iz struja prelazi u kolone, od strana potisnu članice prema sredi-štu i silno ih zbiju, da se baš one sestre koje se nalaze u sredini nadu u nedoumici na koju če se stranu od-vojiti, jer gube orijentaciju kome redu pripadaju. I s čisto tehničkog gledišta to je sasvim pogrešno, a i užasno kvari estetski momenat. Trebalo bi u buduče jednorn več na taj momenat svratiti največu pažnju. Same vežbe članica, koje obiluju bogatim i efektnim ritmičkim pokretima, izvedene su vrlo lepo, harmonično i s mnogo elegancije i gracioznosti, i zato su i gledaoci vežbačice nagradili burom zasluženog pljeska i oduševljenog odobravanja. Sledila je zatim Kovačeva tačka »Ilajd junači«, koju su izveli sa svake strane po 36 vojnika s puškama beo-gradske podoficirske škole i u sredini 36 mornara mornarske podoficirsko škole. Sama pojava naše dične vojske i mornarice na vežbalištu izazvala je pravi orkan oduševljenja kod svih gle-dalaca. To je simbolička vežba, koja prikazuje spremanje za borbu, zatim samu borbu za kojom sledi oslobodc-nje i ujedinjenje. I u ovom sastavu mi vidimo delo starog našeg majstora brata Ivana Kovača, koji idejno i teh-nički suvereno svladava najteže zadat-ke koje sam sebi postavlja u svojim savršenim sastavima, minuciozno izra-denim i izvežbanim. Njegovi sastavi, medu kojima se mnogi mogu ubrojiti medu prava remek - dela, stekla su več opče priznanje ne samo kod nas, več i u slovenskom inostranstvu. Je-dinstvo samog tempa, koje dolazi do izražaj a pri izvedbi njegovih sastava, počam od samog nastupa, razvoja, same izvedbe te do sastupa i otstupa s vežbališta, gledaoce upravo frapira i drži u intenzivnoj napetoj udivljeno-sti. Kao da autor izvadače svojih sastava pokreče nekim nevidljivim kon-cima. i kao da se u svakog vežbača r>n sam pretvorio, nepogrešiv u svojoj zamisli i u odvijanju svih pokreta, preciznih do savršenosti. Jedna takva uzorna demonstracija nije ni čudo da na let osvaja i da gledaoce za časak od udivljenja ostavlja nemima, da zatim iz njih provali orkan spontanog oduševljenja. Nakon toga sledile su vežbe na spravama, i to 8 odeljenja članova i 2 odeljenja članica. Članovi su vežbali na - preče, od kojih na jednoj jedno °deljenje naših članova takmičarske vrste »druge garniture«, a na drugoj Cehoslovaci pod vodstvom brata dra Bende, zatim po jedno odcljenjc naših članova na stolu, konju, dva odelje- nja na krugovima i dva odeljenja na razboju. Članice vežbale su na 2 raz-boja. Vežbe na spravama pokazale su mnoge interesantne sastave, vrlo dobro izvodene. Naročita pozornost gledala-ca bila je skoncentrisana na -naše i češkoslovačko odeljenje na prečama. Videlo se, da se brača Čehoslovaci za reprezentativne nastupe u inostranstvu temeljito spremaju, ali i kod naših’ opazilo se, da ima vanrednog materi-jala, koji samo treba racionalno i stru-čno spremati i izvežbati. Gledaoci su pratili sve vežbe na spravama s naj-večim interesom i stalno nagradivali oduševljenim odobravanjem i pljeskom požrtvovne vežbače i vežbačice. Zatim je nastupilo 8 češkoslovaških članica pod vodstvom sestre Ma-tjejovcove, koje su pokazale jedan uzorni vežbovni četvrt časa. Vežbale su uz pratnju klavira, na kome ih je pratio brat Matjejovec. češkoslovačke sestre pokazale su sve momente jed-nog takvog četvrt časa, i to prvo vežbe razvežbavanja, zatim prelaze na ritmičke kružne gibove, na vežbe s konopcem, zatim preskoke, različite: visoke, daleko visoke u različitim va-rijacijama, dalje hodove, niške, visoke, te opet različite ritmičke gibove, pa igru s loptom medicinkom, proste vežbe, koje su se završavalc plesom — češkom polkom. Sve je to bilo tako krasno povezano i davalo jednu savr-šenu celinu — jedan zaista uzorni vežbovni četvrt časa. Sam sastav, ili bolje, kombinacija, odličan je, a izvedba sa-vršena, puna harmonične svestranosti, u kojoj je dolazila do izražaja največa uritmičena clcgancija i gracioznost. — Pratnja je bila odlična, tempo preci-zan. I samo ovih 8 sestara, koje su se prosto gubile na tom ogromnom stadionu i medu tolikim silnim mnoštvom, za sve to vreme držale su u uzbudlji-vom udivljenju sve gledaoce, koji su ih opetovano nagradili burom pljeska i oduševljenog odobravanja. Bila jc to zaista jedna krasna tačka. Sledeča tačka bila je Kovačeva »Jugoslovenska epopeja«, simbolični telovežbeni sastav u 5 delova, koji je izvelo 36 članova beogradskih sokolskih društava. Značenje ovog sastava, koje je simbolizovano i izvedeno gibovima i pračeno odgovarajučom glazbom je sledeče: I deo: Buči, buči more Adriansko! More se valja, šumi, kipi i buči, sada kao i u prošlosti, kada je po njemu slobodno plovilo Tomislavljevo bro-dovlje. Ali nestalo je ovih gordih bro-dova! Nije ih progutalo burno mere, niti ih je bacilo u hidrine, več ih je uništio tudin, Mlečič. Za dugi niz ve-kova nestalo je na moru naše trobojke — simbola naše slobode. II deo: Padne jaka pomorska sila Hrvata, ali na istoku naš narod diže silnu carevinu pod Nemanjičima, koja za cara Dušana dostiže vrhunac svoje veličine, moči i slave. —- Ne za dugo! III deo: Osmanlije upadaju u Ev-ropu. Navaljuju na balkanske države i pokore ih. I na Kosovu pade cvet srp-skog plemstva. Uništena je sloboda zlatna. — Ali Srbin ne očajava; on slavi svoje Kosovo i sprema osvetu! »Nek dušman vidi, nek dušman čuje, tla Srb još živi, da je junak« — kaže pesma. IV deo: I dode vreme! Trubač s bojne Drine poziva u boj borce iz svih krajeva, gde živi jugoslovenski rod, poziva ih i okuplja pod narodnim bar-jakom na Vračaru. Jeci njegove bojne trube orc se kroz gore, kroz sve reke i dopiru čak do mora, šire se, i zovu sve živo u ljutu borbu, za slobodu svoje zemlje i svog mora. V deo: P ob e da! Oslobodenje! Ostvaren je vekovni san. S pesmom »Slovenac, Srbin i Hrvat — za uvek brat i brat« završava vežba. Kompozicija u svojim pokretnim izražajima vanredno bogata i teška, uspešno je savladana i izvedena od po-žrtvovnih vežbača beogradskih sokolskih društava, koji su bili nagradeni burnim i oduševljenim pljeskom i odobravanjem. Nije potrebno isticati, koliko se mora truda, napora i požrtvov-nosti uložiti za dotičnu izvedbu jed-nog ovakvog sastava. 1 ovom svojom simbolikom brat Kovač pružio je gle-daocima največi užitak. Zatim je sledila poslednja, mon-stre - tačka vežbovnog dela programa, 'sletska scena »Hej Sloveni«, koju je izvodilo 2065 pripadnika Sokolskog društva Subotica, i to: članovi, članice, muški i ženski naraštaj, muška i ženska deca, članovi sokolskih četa te 400 vojnika subotičkog garnizona. Kao celina, sletska cena »Hej Sloveni« prikazuje i u sebi sadržava osnovne sokolske misli: Kroz Sokolstvo — Slovenstvu! Ona jc u stvari, u pri-rodnom prostoru i upotrebom masa, rečima, pokretima i glazbom utelov-Ijen i oličen spoljni izraz sveslovenske sokolske misli — a koja je i bila poanta ovoga sleta. Ovom scenom prikazan je postanak i razvoj Sokolstva uopče, zatim zadatak koji je Sokolstvo preu-zelo na sebe da u buden ju i preporodu naroda slovenski rod očuva slobodan, u svežoj snazi i zdravlju telesnom, du-ševnom i duhovnom. Sa scenom je podvučeno i istaknuto da su slovenski narodi jedno, iedne duše i jedne volje, i da po netninovnom prirodnom zakonu sada dolazi na njih red, da svojom mladošču i idealima povedu čovečan- stvo i da se zajednički časno upišu u istoriju čovečanstva. Njihovo nastu-panje niko zaustaviti neče ... Sletska scena podeljena je stvarno u tri dela: u prolog, svečanu igru i skupinu. Prema ovoj razdeobi sastavljeni su i od-govarajuči muzički motivi, koji služe kao pratnja čitave svečane igre. Scena je protkana i recitativima. Scena završava s »Hej Sloveni«. Scenu su ideološki obradili brat Laza Tešič i sestra Marija Šlezak, a glazbenu pratnju pripremio je brat Karel Napravnjik. Scena je vrlo dobro uspela i bila je isto tako i izvedena. Njen efekat bio bi i mnogo jači, da je u izvesnim delovima ponešto skračena. Tpak njena snažna, bogata i odlična ideološka strana nije u samoj izvedbi adekvatno snažno pretstavljena pa se mestimice osečaju izvesne praznine, koje.ne može da upotpuni ni sam recitativ ni sama glazba. Jednim retušom, poglavi-to u tehničkoj izvedbi sceni bi se dao snažniji duh, znatno pojačao njen efekat i njena vrednost. Mogla bi da se udesi i za mali ansambl. Scena je, naročito svojim završ-nim delom, ostavila kod svih gledalaca najdublji dojam i izazvala puno odu-ševljenjc. Ovom tačkom zaista je krasno zavržena krasna prva sletska svečanost — javna vežba. Završetak je bio u 19.30 sati. Sokolska akademija u Gradskom pozorišlu Na Vidovdan naveče održana je u Gradskom pozorištu lepa sokolska akademija. Akademija je počela u 21.15 sati pred dupkom ispunjenim pozorištem Sokolima i ostalim posetnicima. Na akademiji bili su i brojni pretstavnici našega i ostalih sokolskih Saveza te pretstavnici bugarskih Junaka. Programske tačke akademije izvodili su naši, ruski i češkoslovački Sokoli i Sokolice, te naši mornari. U prvoj tačei nastupili su članovi Sokolskog društva Stara Pazova, njih 10, koji su izveli sastav »U boj« od A. Mudroga uz pratnju klavira. Izvedba je bila vrlo dobra i staropazovski Sokoli pobrali su oduševljeno odobravanje. U drugoj tačei 6 ruskih Sokolica izvelo je lepi ritmički sastav od br. E. Kambulina uz pratnju glazbe na motiv »Kad večernje sunce zalazi«. I ova tačka izvedena je vrlo lepo i pobrala je tukoder zasluženo puno priznanje. U trečoj tačei članovi ruskog Sokola izveli su »Devetku«, takoder od br. E. Kambulina. I ovaj sastav odlikovao sc je vrlo lepom izvedbom i uvežbanošču. U četvrtoj tačei 6 članovi i 6 članica Sokolskog društva Sušak izveli su uz pratnju klavira lep sastav s ču-njevima, koji se je odlikovao dobrom uvežbanošču. Кдо peta tačka sledile su raznolikosti od sestre Matjejovcove, koje je uz pratnju klavira izvelo 6 članica ČOS. Ova tačka izazvala je opče oduševlje-nje. Ona je uistinu pokazala visoki nivo telesnog vaspitanja češkoslovačkih Sokolica. Ova tačka bila je zaista od reprezentativne vrednosti. U sestoj tačei nastupilo je 6 članova beogradskih sokolskih društava, koji su izveli uz recitativ i glazbenu pratnju briljantan sastav brata I. Kovača »Panta rei« po istoimenoj Nazo-rovoj pesmi. Uvodni deo i završetak ovog vanrednog sastava je uz muziku, koju je sastavio viši kapelnik g. Patrik iz Beograda, a sredinu vodi recitativ uz diskretnu glazbenu pratnju, koja propličuči se kroz celu ovu plastičnu študiju, kako je možemo s pravom na-zvati, mestimice se poklapa s ritmom same recitacije. Sastav »Panta rei« je sastav slobodnog ritma, sastavljen od 3000 pokreta. Ovaj sastav duboke filozofske simbolike, koja oličava večito kretanje, kao i sama Nazorova pesma, a prema idej noj slobodnoj školi He-raklitovoj, zastalno je jedna od naj-težih kompozicija, koje su uopče stvo-rene u Sokolstvu. Treba poznavati dobro samu Nazorovu pesmu i njen du-boki filozofski značaj, da se može pravilno oceniti ovaj Kovačev sastav, koji je u stvari filozofska tema te Na-zorove pesme, plastički verno prikazana fizičkim pokretima u slobodnom ritmu. 1 ovde upravo zapanjuje nepre-sušno vrelo pokreta i bogatstvo inven-cije autora ovog sastava, koji uspešno rešava i ovako teške i duboke probleme, kao što mu je to tako sjajno uspelo ovom plastičkom studijom »Panta rei«. Nema sumnje, da bi jedan ovakav sastav pred stručnim forumom dobio svoje najlaskavije priznanje. Za razumevanje ovakvog jednog sastava treba i dubokog umetničkog shvačanja i ose-čanja. Na same vežbače pak ovaj sastav stavlja u pogledu izvedbe največe i najteže zahteve, koje je moguče zamisliti. Uspešno izvotliti mogu ga vež-bači najboljcg kvaliteta i perfektne izvežbanosti. Na koncu je ova tačka pobrala huru dugotrajnog oduševljenog odobravanja. U sedmoj tačei nastupilo je 5 naših članova, koji su nam u odličnim demonstracijama prikazali nekoliko zaista krasnih slobodnih prostih vežbi. I ova tačka izazvala je zaista zasluženo največe oduševljenje i odobravanje. Nakon kratkog odmora u osmoj tačei nastupile su 4 članice Sokolskog društva Dakovo, koje su uz pratnju klavira vrlo dobro prikazale zanimljiv sastav vežbi novog oblika od VI. LIu-dovskog. U devetoj tačei nastupilo je u od-ličnom sastavu sestre A. Žic 8 članica Sokolskog društva Beograd - Matica, koju su vrlo dobro izvele, samo je tre-bao da tempo bude nešto življi. Na koncu bile su pozdravljene naj večim odobravanjem. U desetoj tačei nastupilo je 7 članica Sokolskog društva Pančevo, koje su vrlo dobro izvele lep sastav Dvor-žak - Skovranove »Humoreske«. I one su na koncu nagradene toplim i oduševljenim odobravanjem. Kao poslednju, jedanaestu tačku, izvelo je 16 pitomaca mornaričko-ma- šinske škole uz pratnju vojne glazbe krasan sastav brata I. Kovača »Dižite steg«. Ovaj sastav autor je svojedobno komponovao za Nj. Vel. Kralja Petra II. Izvedba ovog sastava bila je odlična i kao završna tačka bila je ujedno i odličan završetak ovc zaista vrlo lepe akademije. Te iste večeri također priredeno je u amfiteatru Sokolskog doma vrlo uspelo Slovensko veče, uz vrlo lep i bi-ran program i uz učešče ogromnog broja Sokola, Sokolica i ostalog gra-danstva. Priredba jc uz sokolsko veselje potrajala do kasno u noči. Osim toga bilo jc te večeri uprili-čeno i više narodnih zabava, kao na Erioovom trgu i na vežbalištu Sokolskog doma te na drugim ir.estima, koje su sve bile odlično poseeenc, iako su i sve ulice i trgovi te lokali upravo bil! preplavljeni Sokolstvom i graclanstvom. Ponedeljek 29 Juna Dolazak na slel prelsednika vlade g. dra M. Siojadinovića le minisiara generala g. Mariča, g. Cvetkoviča i g. dra Behmena Kako se toga jutra očekivao najavljeni dolazak na slet i pretsednika vlade g. dra Milana Stojadinoviča, ministra vojnog generala g. Lj. Mariča, ministra narodnog zdravlja i zastupni-ka ministra pravde g. D. Cvetkoviča i ministra bez portfelja g. dra Behmena, to je sav prostor naročito pred željez-ničkom stanicom i .obližnjim ulicama do nje, kao i trg pred Sokolskim domom, bio zauzet od velikog mnoštva sveta, koji je očekivao dolazak odličnih gostiju. U to vreme na stanici nalazili su se ministar za fizičko vaspitanje brat dr. Josip Rogič, ban Dunavske banovine g. Svetislav Paunovič, pretsednik subotičke opštine inžinir g. Ivandekič s potpretsednikom drom Kendelcom, pomočnik komandanta Potiske divizije general g. Nikolič, brojni senatori i narodni poslanici, direktor subotičke že-ljezničke direkcije g. A. Popovič, te ostali pretstavnici vlasti, zatim pret-stavnici uprave Saveza SKJ na čelu s bratom Ganglom i Sletskog odbora na čelu s bratom drom Pavlasom i inž. K. Petrovičem, pretstavnici ČOS, poljskog Sokolstva i Saveza bugarskih Junaka, ostali pretstavnici te sokolska glazba. Nešto pre 9 sati stigla je kompozicija voza sa salonskim kolima na Sta- niču i zaustavila se pred glavnim izla-zom. Iz voza izišao je tada oduševljeno pozdravljen pretsednik vlade g. dr. Stojadinovič, koji je stigao s gospodom i u pratnji šefova kabineta dra Gašiea i dra Protiča, ministar vojni general g. Marič s gospodom, ministar g. Cvetkovič i ministar g. dr. Behmen. Prvi je pozdravio pretsednika vlade toplom sokolskom dobrodošlicom, kao i gospodu ministre u ime Saveza SKJ zamenik starešine brat Gangl, a zatim kao domačina sleta pretsednik Sletskog odbora brat dr. Pavlas, koji je g. pretsedniku i ostaloj gospodi mi-nistrima prikačio počasnu sletsku znač-ku. Zatim je g. pretsednika i ostale članove kraljevske vlade pozdravio pretsednik subotičke opštine inžinir g. Ivandekič, zaželevši im također toplu dobrodošlicu. Nakon što se je pretsednik vlade pozdravio sa svim prisutnim pretstav-nicima, krenuo je s gospodom mini-strima i sa svom pratnjom sa stanice u velikoj povorei na čelu sa sokolskom glazbom, putem oduševljeno pozdrav ljen u Sokolski dom, odakle su svi od-ličnici i pretstavnici posmatrali dolazak veličanstvene sokolske povorke, koja je upravo nailazila od Aleksandrove ulice, da zatim tu pred domom formira velebni sokolski zbor. Veličanstvena sokolska povorka praćena neopisivim oduševljenjem 1 burnim pokiicima le zasuta kišom cveta od slrane subotičkog gradanslva i brojnih pridošlih tisuča oslalih učesnika sleta, kao u triumfu prošla je suboličkim ulicama, uz vrača ju ći zanosno na pozdrave Jugoslovenske severne metropole i manifeslujuči burnim oduševljenjem Ijubav i odanosl Kralju i Jugoslaviji Dirljive manifestacije brači Bugarima, Čehoslovacima, Poljacima i Rusima bile su spontani Izraz osečaja bratske ljubavi i istinske slovenske uzajamnostf Iako je početak svečane sokolske povorke bio zakazan tek za 9 sati, ipak sve subotičke ulice i trgovi bili su več u ranim satovima naročito živi i vrlo svečanog izgleda. Osobito svečan iz-glcd odavale su naročito ulice i trgovi, kojima je imala da prode sokolska povorka. Sve javne i privatne zgrade, kao i svi lokali i trgovine — sve je bilo iskičeno jugoslovenskim i brojnim zastavama ostalih slovenskih naroda. A i izlozi mnogih trgovina bili su ukusno dekorisani, s istaknutim Kraljevim slikama, sokolskim emblemiina i sličnim. Ogromne mase sveta več pre 8 sati zaposele su sve trotoare i slobodna mesta na ulicama kojima če proči povorka, a takoder i prozori i balkoni zgrada, iskičeni zastavama i čilimovi-ma, bili su načičkani gledaocima, koji su se snabdeli masom cveča da njime zaspu i pozdrave sokolsku povorku. Sve što jugoslovenski diše i oseča, sva jugoslovenska Subotica, sletila je da pozdravi svoje mile sokolske goste, da pozdravi svoju braču i sestre i da po-sebice pozdravi svoju milu bugarsku, čcškoslovačku, poljsku i rusku braču i sestre. 1 odjednom prolomio se prvi val poklika, što je bio znak, da jc povorka več krenula. I kako jc sve dalje odmi-cala iz ulice Prestolonaslednika Petra prema Jelačičevoj i dalje Karadordt;-vim trgom prema Aleksandrovoj ulici i Sokolskom domu, svi više je pozdravljanje i klicanje raslo i penjalo se, me-šajuči sc sa zvucima marševa brojnih glazbi, da se zatim pretvori u neopisi-vo oduševljenje i zanos, koji je obu-hvatio podjednako i učesnike u povor-ci i nepregledne i guste mase u špaliru kao i one zbijene posmatrače na pro-zorima i balkonima. Klicalo sc Kralju, Jugoslaviji, narodnoin jedinstvu. Sokolstvu, jugoslovenskoj Subotici, slovenskom bratstvu, Bugarima, Čehoslo-vacima, Poljacima, Rusima. Istim odu- ševljenjem, istom toplinom, istim ose-čajima pozdravljanj su redom Sokoli i Sokolice iz svih naših krajeva, i svaka župa bila je obasuta evečem. A Sokoli i Sokolice isto tako oduševljeno i zanosno uzvračali pozdravima. Predmet naročito toplih simpatija bila su brača Bugari, Česi, Poljaci i Rusi, koji su bili upravo zatrpani cve-čem, i burno, upravo zanosno i dirljivo aklamirani. Povorka je kretala ovim redom: odred sokolske konjiče, voda sleta brat M. Teodorovič i zamenik brat L. Tešič, sokolska glazba, zastava Saveza SKJ, načelnik Saveza brat dr. A. Pihler, načelnica sestra E. Skalarjeva te zamenik načelnika brat I. Kovač, zatim starešinstvo Saveza SKJ s pretstavnicima ČOS, bugarskih Junaka, poljskog i ruskog Sokolstva, članovi uprave Saveza SKJ sa članovima Sletskog i tehničkog odbora sleta, pa češkoslovački a za ovima ruski Sokoli i Sokolice, zatim župc Saveza SKJ alfabetskim redom s time, da je Sokolska župa Novi Sad medu njima poslednja, pa zdravstveni odred i najzad odred sokolske konjiče. U povorei učestvovali su samo Sokoli u odori ili u narodnim nošnjama, a Sokolice u odori, narodnim nošnjama i u vežbačkom odelu. Osobitost u ovoj povorei bila je ta, da su zastave poje-dinih župa nošene zajedno i uspravno, što jc vrlo pojačavalo slikovitost povorke, odmah za načelnikom župc, za kojim je zatim stupala uprava župc, pa članovi u odori, načelnica župc, članice u narodnim nošnjama, u odori te u vežbačkom odelu, a za ovima članovi sokolskih četa. Naročitu pažnju svračale su divne narodne nošnje u mnogih naših krajeva, kojih je bilo u povorei oko 500 Sokolskih zastava bilo je 162, a glazba 11. Veličanstveni zbor Sokolstva pred Sokolskim domom Dolaženje povorke s balkona Sokolskog doma gledali su izaslanik Nj. Vel. Kralja, pretsednik vlade, ministri, ostali pretstavnici vlasti i Sokolstva i drugi odličnici. Stižući do Sokolskog doma, učesnici povorke zaustavljali su se i formirali veličanstveni zbor, pre-krivši kao živi i živopisni sag sav taj prostor, koji je sa strane bio opasan gustim redovima gradanstva. 1 kad su priključili i poslednji redovi sokolske povorke, na glas trube stišalo se ure-nebesno klicanje tog ogromnog mnoštva, da čuje pozdravni govor I zame-nika starešine Saveza SKJ, brata Gan-gla, koji je spiker bio najavio. ^ Pristupivši mikrofonu, brat Gangl počeo je svoj govor oduševljeno i burno pozdravljen od tog Sokolskog mnoštva. U svom govoru brat Gangl je re- kao: GOVOR BRATA GANGLA Bračo i sestre! Slovenski sokolski taboru! Dolazim medu vas tamo od najviših naših gora na severoza-padu naše zemjle. Te gore i njihovi vrhovi sazdani su od samih hridina i Utica. O nje udaraju vi-hori, o nje udaraju gromovi i strele — ali te hridine i Utice posto-jano stoje i iz veka u vek svemu prkose. U tim grebenima i Vrhovima oličena je veličina i moč naše domovine — u njima se ona diže visoko, smelo i gordo. Te gore su slika i lik veličine i moči sokolske ideje, koja čvrsto odoleva svim navalama, uzvišeno, ponosno i smelo uzdignuta u svetlo naših ideala. Pohrlismo u našu belu Subotiču — tu do naše neposredne severne granice — u taj gostoljubivi jugoslovenski grad, koji se pružio na daleko i široko, da mu skoro ne vidimo ni kraja ni konca. I takvu daljinu i širinu zahvata i prožima naša sokolska misao, čiji se živi plamen diže iz slovenskog Tirševog Praga i svojim žarkim zracima obasjava sav slovenski svet, da se njima ogrejani oseča-mo kao jedno slovensko telo i jedna slovenska duša. I iz te uzvišenosti i veličine sokolske misli, koja se u ovim danima utaborila na ovom našem ju-goslovenskom tlu, ori se sada naš pozdrav, zahvačen iskreno i du-boko iz te jedne slovenske sokolske duše, a koji grmi iz tisuča naših grla i vije se do žezla i kru-ne viteškog roda Karadordeviča. (Burne ovacije). Da živi naš Najviši pokrovitelj ovoga sleta, naš Mladi sokolski Kralj Petar II! (Dugotrajni gromki poklici: »Živeo!«); Da živi slavni Dom i Rod Karadordeviča! Zdravo! —- Poslednje reči brata Gangla gubi-lc su se u urnebesnim ovacijama Nj. Vel. Kralju i Kraljevskom Domu. Glazba je tada intonirala državnu himnu. Nakon toga brat Gangl čita pozdravni telegram Nj. Vel. Kralju, a koji glasi: Pozdravni telegram N). Vel. Kralju NJEGOVOM VELIČANSTVU KRALJU PETRU DRUGOM BEOGRAD S VELIČANSTVENOG IV POKRAJINSKOG SLETA SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE DESETINE HI-LJADA SOKOLA I SOKOLICA, OKUPL JENIH U NAŠO J LEPO J SUBOTICI, POZDRAVLJAJ U VAŠE VELIČANSTVO, SVOG LJUBLJENOG VLADARA, U NAJVEĆOJ PODANIČKOJ VERNOSTI I ODANOSTI, IZRAŽAVA JUĆI SVOJU NAJVEĆU ZA-HVALNOST STO SE VAŠE VELIČANSTVO BLAGOIZVOLE-LO PRIMITI ZA POKROVITELJA OVOGA SLETA I ZA VISOKO ODLIKOVANJE, KOJIM JE UDOSTOJILO DA SE PARK, U KOME SE NALAZI DIVNI SOKOLSKI STADION U SUBOTICI NAZOVE JUGOSLOVENSKI NARODNI PARK KRALJA PETRA II. DA ŽIVI VAŠE VELIČANSTVO! DA ŽIVI KRALJEVSKI DOM! ZDRAVO! Nakon pročitanog pozdravnog te-egrama ponovno jc nastalo burno i jduševljeno klicanje Nj. Vel. Kralju Kraljevskom Domu. Zatim brat Gangl nastavlja: — Pozdravljam našu Subotiču ... (oduševljeni poklici: »Živela jugoslovenska Subotica!«), pozdravljam njeno građanstvo... (»Živeli Subotičani!«), njene pret-stavnike ... (»Živeli!«), pozdravljam očeve i majke, sinove i kčeri ove ponosne severne jugosloven-ske metropole, koja leži tik do naše državne granice, koja je kao nožem zarezana u naše narodno telo! Stoj na straži, beli grade! Tvoji Sokoli budno paze, da ko ne bi oskvrnuo tvoje čisto lice i da ko ne bi dirnuo u tvoju čast! (Urnebesno odobravanje). Pred 14 dana tobom su se orili radosni poklici sokolske omladi-ne, a danas tobom tutnje korači sokolskih boraca, da te osvoje i sobom ponesu, duboko usadenu u naša sokolska srca. Ti, grade ra-dinog, mirnog, vrednog i napred-nog gradanstva, od ovog dana uz-dižeš se kao neprobojni odbram-beni zid na ovom pragu naše otadžbine, preko koga nikada ne-če smeti ni moči neprijateljsko kopito (burno odobravanje), več preko koga če poleteti samo naš poklič, sliven i uskladen u nacio-nalnu slovensku — sokolsku skupnost i duhovnu zajednicu, naš poklič — naš bratski pozdrav: Zdravo! (Gromki »Zdravo!« zaorio je iz desetina tisuča grla). Pozdravljam vas, pretstavnici našeg javnog, narodnog i držav-nog života... ^oduševljeni poklici: »Živeli!«), koji ste nas počastili svojom posetom na ovome sletu i time nas zadužili našom blagodar-nošču. . Tada je brat Gangl najpre pozdra-vio izaslanika Najvišeg pokrovitelja sleta, Nj. Vel. Kralja Petra I, generala g. Vojislava Petroviča, koji je bio na-da sve burno aklamiran uz ponovne oduševljene ovacije Nj. Vel. Kralju. Dalje je brat Gangl posebice po-zdravio g. pretsednika i gg. članove -aljevske vlade kao i zastupnike ostale gg. ministara, pretstavnike Senata i Narodne skupštine, pretstavnika op-štine grada Subotice, pretstavnike cr-kvenih, kao i ostale pretstavnike vojnih i gradanskih vlasti, te pretstavnike nacionalnih, kulturnih i socijalnih ustanova. Svi pomenuti pretstavnici bili su od sokolskog mnoštva oduševljeno aklamirani. U nastavku svog govora brat Gangl je dalje rekao: — Pogledajte nas, prosudite nas, ocenite nas! Svi koliko nas je ovde, jednih smo misli, jednih ideala, jedni na delu, jedni u borbi, jedni u životu, jedni u smrti! Sokoli smo bili, Sokoli jesmo i Sokoli ostačemo! (Burno odobravanje). Obračujuči se zatim pretstavnici-ma bratskog slovenskog Sokolstva brat Gangl je rekao: — A sada pozdravljam tebe, slovenski sokolski tabore! Pozdravljam vas, bračo i sestre Če-slovaci, Poljaci i Rusi... (gromki poklici: »Živeli!«), stare i mlade borce, koji ste se ovde pred ovim sokolskim domom našli u krugu s nama Jugoslovenima, svi zajed-no šireči svoje ruke da zagrlimo i na svoje grudi položimo našu bra-ču i sestre bugarske Junake! Zdra-vejte Junači! (Urnebesno klicanje: »Živela brača bugarski Junači!«). Slovensko Sokolstvo slavi svoj veliki dan, u kome odzvanja iz davnih dana Hrista Boteva reč i zapoved: »Za pravdu i za svobo-du!« — u kome odzvanja udivlje-nje Hrista Boteva: »Blgarska maj-ka junačka kakvi e momcl hranila!« Mi slovenski Sokoli i slovenske Sokolice, ovde na našem sokolskem taboru, dušom i srcem,, težnjama i radom, idealima i na-porima združeni i spojeni u jednu ogromnu celinu, kličemo svemu svetu, da čuje i zna: »Slovenska majko junačko - sokolska, ti si momke svojom krvlju nadojila!« (Oduševljeno dugotrajno odobravanje). Oj — slovenski sokolsko-ju-nački taboru, tebi je upučen Tir-šev poziv na borbu i da nobediš, tebi ide uzdah moje duše i moj bratski pozdrav: Da u blagoslovu božjem živi slovensko sokolsko bratstvo! Da živi sav slovenski rod! Na zdar! Čolem! Zdorovo! Zdravej! Zdravo! — Urnebesni poklici prolomili su se tada i popratili završetak govora brata Gangla. Zatim je spiker najavio govor ministra za fizičko vaspitanje naroda br. dra Josipa Rogiča, koji je, oduševljeno pozdravljen, rekao sledeče: GOVOR MINISTRA BRATA DRA ROGIČA — Draga bračo i sestre! U ime Kraljevske vlade kao mi-nistar fizičkog vaspitanja pozdravljam četvrti pokrajinski sokolski slet u Subotici. Ovaj naš slet ne znači samo triumf naše sokolske misli, nego i potpun triumf naše nacionalne misli na severu naše otadžbine. Duboko sam uveren da če ovaj veličanstveni slet dati največu pot-poru našem sokolskom radu u bu-dučnosti. Naročito pozdravljam našu omladinu koja treba da nastavi onim putem kojim su išle naše stare sokolske generacije. Pozdravljajuči vas, bračo i sestre, i želeči vam največi uspeh u vašem budučem radu na ostva-renju velikih sokolskih i nacionalnih težnja, kličem vam: Zdravo! Govor ministra brata dra Rogiča na koncu je popračen gromkim pokli-cima »Zdravo!« Nakon toga govorio je pretsednik subotičke opštine inžinir g. Ivandekič. Oduševljeno pozdravljen, u svome govoru inž. Ivandekič rekao je: GOVOR PRETSEDNIKA OPŠTINE INŽ. IVANDEKIĆA — Na pozdravnim rečima upu-čenim od prvog zamenika starešine Sokola Kraljevine Jugoslavije meni i gradanstvu naše bele Subotice ja kao pretsednik ovoga grada najtoplije zahvaljujem. Raduje se danas i veseli ovaj naš najsever-niji grad, što je pozdravio i doče-kao tolika oduševljena srca, s ko-jima mi, subotički gradani, oseča-mo, nadajuči se u lepu budučnost naše mlade i snažne domovine. Neka je srdačna i bratska hvala Savezu Sokola, što je Četvrti pokrajinski slet priredio u našem gradu, u ovom predelu snažnog jugoslovenskog naroda, u beloj Subotici. Ovaj slet je svesna nacionalna manifestacija, jer ovde vidimo sa-kupljene oduševljene i neustrašive Sokole: plodne Bačke i Banata, kit-njastog Srema, slavonske ravni i ubavog Zagorja, junačke Šumadije i Južne Srbije, Bosne ponosne, zemlje Hercegovine, plavog Jadrana, našeg Primorja i ostalih krajeva naše mile otadžbine. Ovaj je slet, dakle najlepša manifestacija jugo-slovenske svesti i svega jugoslovenskog naroda, Srba, Hrvata i Slove-naca. Ovaj slet ima danas još veči značaj, jer je on i manifestacija sveslovenske uzajamnosti. Ovde su naša brača: Bugari, Čehoslovaci, Poljaci i Rusi, s kojima u zajed-nici imamo da ostvarimo reči pesnikove o misiji Slovenstva, da če naša slovenska rasa, kojom vlada bratska ljubav, doneti i ljubav svi-ma potlačenim narodima ... Bračo, neka vam je bratski pozdrav od naše bele Subotice, koja u našo j državi kao zvezda sever-njača pokazuje put na uzburkanom moru, da srečno dodemo u luku slovenskog spasa! — Konac govora pretsednika subotičke opštine popračen je burnim odobravanjem. Pozdravljen dugotrajnim odušev-Ijenim poklicima održao je tada vrlo lep i topao krači pozdravni govor pot-starešina češkoslovačke obce sokolske brat Jožef Truhlarž, koji je izmedu ostalog rekao sledeče: GOVOR BRATA TRUHLARŽA — U ime češkoslovačkog Sokolstva pozdravljam celu sokolsku porodicu u bratskoj Jugoslaviji, koja je toliko zaslužna za ovaj lep slet i doček u ovom lepom gradu. Ovo je dan Sokolstva i Slovenstva, dan u kome govori i misao i srce; a kada govori srce, govori srdačnost i iskrenost slovenskog bratstva. Pod zastavom sokolskom i sveslovenskom mi čemo se voleti i u dobru i u zlu. Napred, napred, ni koraka na-trag! Na zdar! — Dugotrajno oduševljeno i burno klicanje popratilo je završetak govora potstarešine brata Truhlarža. Isto tako spontano toplo i oduševljeno pozdravljen počeo je svoj govor pretstavnik Saveza poljskog Sokolstva brat.Antoni Boguslavski, koji je ispo-ručujuči najtoplije bratske pozdrave poljskog Sokolstva jugoslovenskom, da taj bratski pozdrav bratskog naroda tamo od Baltika pronesu širom svoje otadžbine do plavog Jadrana, rekao i sledeče: GOVOR BRATA BOGUSLAVSKOG — Vaš pesnik Preradovič ista-kao je vrednost ljubavi, a ja vam danas kažem, da smo mi poljski Sokoli vezani s vama dubokom Iju-bavlju i s verom, a je to uslov da odigramo onu ulogu koja nam pripada od Baltika do Jadrana. Ujedno, u ime pretsednika Medunarodne gimnastičke federacije, brata Adama Zamojskog, donosim vam srdačan bratski pozdrav uz najtoplije bratske želje za najlepši uspeh u vašem velikom sokolskom radu i nastpjanjima! Čolem! — .1 reči brata Boguslavskog bile su na koncu pozdravljene dugotrajnim i gromkim poklicima. Posle brata Bugoslavskog, neopi-sivo srdačno i toplo pozdravljen dugotrajnim oduševljenim poklicima jugo-slovensko - bugarskom bratstvu, brat- skom bugarskom narodu i bugarSkim Junacima, pretstavnik bratskog Saveza bugarskih Junaka, brat prof. Minev, kad su utišali poklici, održao je sledeči govor: GOVOR BRATA PROF. MINEVA • — Duboko uvaženi izaslaniče Nj. Vel. Kralja Petra II! Duboko uvaženi g. ministre pretsedniče! Uvažena gospodo ministri i generali! Draga bračo Sokoli i drage sestre Sokolice! Velika mi je čast pala u deo, što mi se u ovom svečanom času pruža prilika da vam kažem, da smo došli u lepu Subotiču, na se-vernu granicu bratske Jugoslavije, s otvorenim bratskim srcima. Podvlačim, da celokupno Junaštvo, cela junačka Bugarska, stoji sa zdravom ispruženom desni-com prema bratskom jugoslovenskom Sokolstvu i narodu za večito bratstvo. Samo istinsko zbližen je i bratski sporazum medu Jugoslovenima i Bugarima doneče najbolje buduče dane. U to ime kličem: Da živi Nj. Vel. Kralj Petar II! Da živi bratska Jugoslavija! A vama, draga bračo Sokoli i sestre Sokolice, — bratskata blgarska junaška celuvka! Ura! Zdravejte! Zdravo! Urnebesno i neopisivo dugotrajno oduševljeno klicanje zaorilo je tada iz tisuča i tisuča grla i popratilo zavrsne reči brata prof. Mineva. Na koncu, oduševljeno pozdravljen, u ime ruskih Sokola govorio je starešina brat Roman Drajling, podvu-kavši bratsku ljubav Rusa i ruskih Sokola prema njihovoj drugoj otadžbmi Jugoslaviji, kao i duboke bratske ose-čaje prema jugoslovenskom narodu i jugoslovenskom Sokolstvu. Time je bio ovaj velebni manite-stacioni sokolski zbor nakon veličan-stvene povorke završen. . . Nakon toga svi su odhcnici oprostivši se od sokolskih pretstavnika, napustili Sokolski dom. Pretsednik vlade g. dr. Stojadinovič s gospodom rninistrima otpračen je tada u velikoj povorci s glazbom na čelu do Gradske kuče. Odlični gosti bili su celim putem oduševljeno aklamirani.. Ručak u Oficirskom domu U 13 sati, u Oficirskom domu, Sokolsko društvo Subotica priredilo je u čast pretstavnika sokolskih saveza i Saveza Junaka ručak, kome je prisust* vovao i ministar za fizičko vaspitanje naroda brat dr. Josip Rogič te mnogi drugi gosti. Za vreme ručka održali su zdravice: domačina brat Tešič, brat Gangl, ministar brat dr. Rogič, brat Truhlarž, brat prof. Minev, brat Boguslavski i brat Padan u ime Narodne skupštine. Druga sletska svečanost — javna vežba u prisustvu najviših pretstavnika vlasti i brojnih odličnih gostiju i uz ogromno učešče gledalaca bila je odličan završetak ovog sjajnog sleta Druga sletska svečanost — javna vežba počela je u 16.30 sati. U počasnim ložama nalazili su se izaslanik Nj. Vel. Kralja, divizijski general g. Petrovič, pretsednik vlade g. dr. Stojadinovič s gospodom, ministar vojni general g. Lj. Marič s gospodom, ministri gg.: dr. Rogič, Cvetkovič i dr. Behmen, pretsednik Narodne skupštine g. Čirič, ban Dunavske bonovine g. Paunovič, brojni senatori i narodni poslanici, pretsednik opštine inž. Ivandekič, kao i drugi prestavnici vojnih i civilnih vlasti, pretstavnici Sokolstva i bugarskih Junaka i drugi ugledni gosti. Kao prvi nastupili su članovi sokolskih četa, njih 367, koji su vrlo lepo izveli svoje proste vežbe i pobrali oduševljeno priznanje. Za njima su nastupila starij-a brača, njih 122, u vežbama sa štapovima. Njihovo lepo i skladno izvadanje bilo je popračeno vanredno toplim odobravanjem. Zatim je nastupilo 1007 članova u prostim vežbama. Ovoga dana sam njihov nastup, pri prestrujavanju, nije bio srečan. Zatim u početku i?išlo se i iz takta. Sve je to mnogo pokvarilo celu ovu tačku. Ni izvedba takoder nije bila kao jučerašnja. I pokrivanje bilo je slabo. Kasnije se ipak popravilo. Konac njihovih vežbi bio je toplo pozdravljen. Članice, kojih je ovog dana nastupilo 570, izvele su i ovoga puta svoje vežbe vrlo lepo i skladno, osim one več pomenute »kruške« pri prestrujavanju. Bile su nagradene burnim odobravanjem. Sledile su zatim lepe, vrlo dobro uvežbane i odlično izvedene vežbe ruskih Sokola, kojih je nastupilo 117, te koje su izazvale oduševljeno odobrava-nje. Za njima nastupilo je 75 članica ruskog Sokola. Odlična izvedba njihovih vežbi nagradena je spontanim burnim odobravanjem. Za ovima sledila je Kovačeva div-na simbolična kompozicija, koja je i ovoga puta bila sjajno izvedena uz urnebes oduševljenog odobravanja svih gledalaca. • Nakon toga sledila je tačka vežbi na spravama. Na krugovima nastupili su članovi naše druge takmičarske vrste i članovi ČOS. I ovoga dana ova tačka pračena je s največim zanimanjem, a naročito krasne vežbe naše i češkoslovačke vrste na krugovima. Zatim je sledila sletska scena »Hej Sloveni«, koja je i ovoga puta ostavila na sve gledaoce najdublji dojam i iza-' zvala največe oduševljenje. Druga sletska svečanost — javna vežba zaključena je vrlo lepim nastu-pom konjiče i završena u 17.30 sati. Napuštajuči stadion, najviši pretstavnici vlasti kao i svi odličnici naj-iskrenije su čestitali sokolskom vodstvu na zaista sjajnom uspehu IV po-krajinskog sleta u Subotici, a koji su dojam nesumnjivo poneli i svi sokolski i ostali učesnici ovoga sleta. Preisednik vlade dr. Stojadinovič o Sokolstvu na banketu Gradske opštine na Paliču Te večeri u 9 sati pretsednik subotičke opštine inžinir g. Ivandekič priredio je u Kursalonu na Paliču svečani banket, kome jc uz pretstavnike Sokolstva i vlasti tc ostale uzvanike prisustvovao i pretsednik vlade g- df-Stojadinovič s gospodom kao i ostala gospoda ministri. Za vreme banketa pretsednik op* štine inž. Ivandekič nazdravio je N j-Vel. Kralju Petru II i celom Kraljevskom domu. Zatim je održao govor zamenik starešine Saveza SKJ, koji je istakao značaj ovog sokolskog sleta u Subotici, i zatim u ime jugoslovenskog Sokolstva zahvalio se pretsedniku vlade g. dru Stojadinoviču i ostalim članovima vlade, koji su počastili ovaj slet i jtime iskazali priznanje sokolskom radu. Ujedno se brat Gangl zahvalio i banu Dunavske banovine g. Paunoviču, koji svesrdno pomaže sokolska nastojanja. Posle ovih reči ustao je pretsednik vlade g. dr. Stojadinovič, koji je rekao sledeče: — Gospodo i draga bračo Sokoli! Ja kažem »draga bračo Sokoli«, jer mislim, da na ovu reč imam pravo, pošto sam i ja u mladosti bio Soko, a ko je bio jednom Soko, taj i ostaje. Ja želim da se zahvalim na lepim rečima brata Gangla i da vam( bračo, zahvalim na srdačnom do; čeku i na izražajima simpatija } pažnje koje su bile ukazane meni kao i drugim članovima vlade u le-poj Subotici. Bio je to jedan divan prizor koji smo danas imali pred očima i moje staro ili mlado, — kako hočete — sokolsko srce kucalo Je ubrzanim tempom, kada sam video, kako se sokolske župe iz svih krajeva naše lepe otadžbine, od Savice do Vardara, od Morave i Dj*' nava, od plavog Jadrana pa do ovog jezera na Paliču, slivaju kao jedna divna neodeljiva sokolske snaga u jednu celinu, u jednu misao, u jedan Savez svih Sokola Kraljevine Jugoslavije. I po onome što sam danas video, po ovoj sjajnoj vašoj manifestaciji, ja moram ovde večeras, na kraju vašega sleta, da pred celom zemljom kažem: Sokoli Kraljevine Jugoslavije sjajno vrše službu koja vodi uzvišenom cilja: za Kralja, Narod i Otadžbinu. Ja vam, bračo Sokoli, mogd reči još i ovo: produžite ovako kao što radite, produžite i dalj svoj nacionalni i patriotski rad. budite uvereni da vaš trud mj^ uzaludan. Otadžbina biče vam za hvalna. A ja, kao pretsednik Kraljevske vlade, mogu vam ovde sv čano reči, da če svi vaši naporii na-iči na punu potporu i pomoč Kr Ijevske vlade! — Zatim se je g. dr. Stojadinovič do takao potreba same Subotice i ista nastojanja Kraljevske vlade da Su _ tiču ekonomski, kulturno i socija unapredi. . — U to ime ja vas pozdravljam, bračo Sokoli i gospodo Subotičani, kolskim pozdravom: Zdravo! z„,iu- šio je pretsednik vlade svoj govor, ševljeno pozdravljen. . , Banket je završen u 23.30 sati, da su se učesnici vratili u Suboti * * * te ve- U samom gradu održanc su ^ čeri završne svečanosti sleta, cij tr0. vršetak bio oglašen ^и^а1Лапа:сгВас-metom, nakon čega su Sokoh, _ ■ 0. nije ispračeni, napustili Su ’0vog nevši sobom najlepše dojm _ uSPelog uistinu sjajnog i veličanstveno usp sleta. Brodarsko akcionarsko društvo »OCEANIA* Sušak Vsi si želimo konca nepovoljnega stanja na denarnem trgu in iz tega izvirajoče gospodarske krize ! Priznanje, ki ga po celi državi uživa slovensko denarništvo, temelji zlasti na vzorni urejenosti naših hranilnic, na gospodarnosti in vztrajnosti slovenskih hranilcev, ki so svoje denarne zavode dvignili do takega ugleda in pripomogli domovini do blagostanja! Pomagajte s i s a m i / Vlagajte svoje prihranke, vir blagostanja, v domači največji denarni zavod, to je Mesina hranilnica Ijubljan&tea v Ljubljani 149-2 podržava ove redovi te pruge I. JADRAN-MARSEILLE-ŠPANIJA-SJEV. AIRIKA-KANAUSKO OTOČJE 1 povratek P o la z a k: iz Sušaka (event. Trsta), Šibenika, Splita, Dubrovnika 2 za: Marseille, Barcelonu, Valcnciju, Oran, Casablancu, Teneriffe i Las Palmas, tičuei po potrebi i ostale luke u praven pruge H. JADRAN - MALTA - ŠPANIJA - MAROKO povratak P o 1 a z a k : iz Sušaka (event. Trs'a), Šibenika, Splita, Dubrovnika 2 za: Maltu, B&rceloau, Valeuciju, Alicante, Oran i Caaablancu, tičući po potrebi i ostale luke u pravcu pruge Ш. JADRAN - SJEV. AFRIKA - VALENCIJA - MARSEILLE i povratak Po la za k: iz Sušaka (event. Trsta), Šibenika, Splita, Dubrovnika 2 za: Tunis, Alžir, Valenciju i Marseille, tičuei po potrobi i ostale luke u pravcu pruge IV. JADRAN - SJEV. EVROPA P o 1 a z a k : iz Sušaka, Šibenika, Splita i Dubrovnika 2 za : London, Anvers i Hamburg, ličuči po potrebi i druge luke u pravcu pruge JUGOSLOVENSKA SOKOISKA MATICA U LJUBLJANI Za sve informacije obratiti se na upravu društva u Sušaku. Telefon: 131 i 323 139-2 VESNA-AKUMULATOR ING. I. & F. DOMICELJ MARIBOR, STROSSMAJERJEVA UL. 3 Avto-, radio-, telefon-baterije i. t. d. Opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepšti-nama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko »■ programatskog, uzgojnog i propagandističnog sadržaja, plakate, legitimacije, diplome, značke i muzikalij*e. — Prodaja odora za sve kategorije. Rudolf Kiffmann MARIBOR, MELJSKA CESTA 25 se priporoča za gradbena dela vseh vrst in za dobavo lesa in gradbenega materiala. TELEFON 20-19 / USTANOVLJENO 1873 " ....................... kleparstvo, FRANJO DOLŽAN CELJE, ZA KKESIJO ..relovMne Telefon štev. 245 naprave Se priporoča vsem bratom in bratskim edinicam v primeru potrebe za cenj. naročila. Prevzemam vsa v zgoraj navedene stroke spadajoča dela in popravila. Cene zmerne. Postrežba točna in solidna »TRGOVINA S ŠPECERIJO, KOLONIALNIMI IN DOMAČIMI PRIDELKI NA DEBELO! NA DROBNO I JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA BRZOJAVKE: GUSEL MARIBOR - TELEFON 2425 Schnelder & Verovšek LJUBLJANA — NARODNI DOM POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA BR. 13.831 — TELEFON BR. 25-43 LJUDSKA SAMOPOMOČ registrovana pomožna blagajna V MARIBORU, GRAJSKI TRG ŠTEV. 7 Ljubljana — Tyrševa cesia priporoča svojo bogato zalogo vsakovrstne železnine, poljedelskih in drugih strojev, orodja, stavbnega materiala, kuhinjske posode itd. Vse po najnižji cenil zavaruje vse zdrave osebe od 17. do 70. leta za pogrebnino in vse mladoletne od 1 do 16. leta za doto Na podporah izplačali že nad 23 milijonov Din Zahtevajte pristopne izjavel Jadranska plovidba =~ d. d. Sušah 1 ■ Dnevna brza parobrodska služba iz Sušaka za Dalmaciju i obratno, s polaskom iz Sušaka u 16 sati. Dnevne redovite parobrodske veze u svim smjerovima i za sva kupališna i Ijetovališna mjesta jugoslovenske obale. Ugodna turistička putovanja za Dalmaciju, nadalje za Dalmaciju i Grčku, uključiv vožnju, hranu i krevet, uz umjerene cijene. Dva puta sedmično brze pruge iz Venecije za Dalmaciju i obratno. Redovita parobrodska služba za promet putnika i tereta iz Sušaka, Trsta_ i Venecije za Dalmaciju, Albaniju i Grčku. PrvokJasni parobrodi — dobra kuhinja, odlična posluga. Tražite prospekte besplatno. Prospekte i iipute daje: Direkcija u Sušaku, sve njezine agencije i svi uredi »Putnika« te društva »Wagons-Lits Cook«. Pugel & Rossmann VELETRGOVINA ŽELEZNINE PINTER & LENARD MARIBOR Maribor, Trg svobode 3 * * * priporoča prvovrstna štajerska vina v sodih in v steklenicah Telefon: 2280, 2282 Brzojavi: PINLEN Oglejte si našo zalogo, prepričajte se o naših cenah! UČITELJSKA TISKARNA OSMAII GUDAC MEDJUNAEODNI TRANSPORTI CELJSKA OPEKARNA EDMUND UNGER ULLMANN VlaslUa zgrada — Supliova obala — Brzojavi: Gudac, S u š a k — Telefon mfer. 64 147—5 Največje opekarsko podjetje v Sloveniji Zahtevajte prospekte! Tovarna: Celje, Spodnje Hudinje; Ložnice pri Žalcu, telefon 145 Pisarna: Celje, Razlagova 4, telefon interurban 161 Kemično -farmacevtsko TRANSPORTNO, SKLADIŠNO I OTREMMICKOPODUZEĆE Gustav BreSlć POMORSKA AGENTURA Brzojavi: BREG Telefon inter. 23 Suša!* MASARYKOVO ŠETALIŠTE 51 148-5 tvornka Mr. Ph J. Kolar Ljubljana VSI, Žibertova ulica 26 Izdeluje iastne specialitete, injekcije, kemično farmacevtske preparate, kemikalije za tehnično uporabo, vsades-infekciiska sredstva, mazava mila itd. 1јШјава, Tyrševa cesta 28 Veletrgovina z usnjem IZDELUJE DIAZO-AMONIAK -PAPIR »JASNIT., ZA KOPIRANJE NAČRTOV, KI JE EDINI 100 o/o DOMAČ IZDELEK TE VRSTE V DRŽAVI Цг ^ if&e/i viblr fie ah hlU-uSj пајкШпгјк S^OSIJA - FONSIBR т društvo жа ostejurM&fe I reoslgiiranfe % BEOGRAD i... 27 od br. 35—42. Obuća za svaku priliku . s, za rad u polju i u kuči, za pješačenje, za šport i igru, ova platnena cipela sa nepo-dcrivim gumenim djonom. Da omogućimo svakome nabavu istih snizili smo im cijenu od Din 25.— pa na Din 19.—. Dječje od br. 30—34 prije Din 19.— sada samo 15 Din. Muske od br. 43—47 prije Din 29.— sada samo Din 25.—, .... 356^-31 Jake, lake za rad i štrapac, iz platna u bi-jeloj, drap i sivoj boji sa nepoderivim gumenim djonom. Hoćemo omogućiti svakoj domačici nabavu istih, zato smo ih snizili sa Din 35.— na Din 29.—. od br. 35—38. Za turiste, bicikliste, skaute, za svaki posao na polju i za živahnu djecu, najčvršča je, najudobnija i najsigurnija naša »športska« izradena od jakog platna sa gumenim naboranim djonom. Snizili smo cijenu od Din 35.— na Din 29,— kako bi svakom pružili priliku da si iste nabavi. Dječje od br. 30—34 prije Din 29.— sada stoje samo Din 25.—. Muske od br. 39—47, prije Din 39.— sada stoje samo Din 351—. Najnoviji model. Cipelice od bijelog lane-nog platna, plavo kariran uzorak. Prije Din 49.— sada samo Din 39.—. 70995-9134 Najnoviji model. Cipelice od bijelog lane-nog platna, plavo kariran uzorak sa ravno odsječenim vrhom djona. Prije Din 59.— sada samo Din 39.—> 69995-1159 Za odmor nogu, lagana, udobna i elegantna ljetna cipela od bijelog lanenog platna. Snizili smo joj cijenu od Din 59.— na Din 49.—, 2395-14224 Model sa Jadrana. Krasna cipelica od bijele nubuk kože sa kožnim djonom. Sada je može te kupiti za samo Din 59.— dok je prije stajala Din 79.—. 3395-14224 Elegantna cipelica uz ljetnu haljinu. Kombinacija semiša sa lanenim platnom. Pravi nogu malu i elegantnu. Prije Din 69.— sada stoji samo Din 59.—. Model iz Nizze za elegantnu damu. Prije Din 79.— sada samo Din 59.—. Za društvo, za popodne i veče. Kombinacija lanenog panama i plavog semiša. Prije Din 79.— sada stoje samo Din 59.—. *•% '--..Sv.'" Elegantna cipelica uz ljetnu toaletu. Kombinacija smcdjeg semiša i drap meliranog lanenog platna, sa visokim petom i kožnim djonom. Prije Din 69.— sada stoje samo Din 59,— Za veče, za ples i promenadu lijepe cipelice od bijele nubuk kože kombinirane sa lakom. Snlžene su od Din 99.— na Din 79.—. 165- IS Izdaj« Savez Sokol« Kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Stjepan Čelar • Uredjuje Redakcijski otaek • Tisk« Učiteljska tiskara (pretstavnik Francč štrukelj) — Ljubljana f God. VII — broi 27 i 28 OPIS SLIKA: 1) Dolazak brače bugarskih Junaka u Subotiču 2) Voda delegacije Junaka brat prof. Minev s pretstavnicima našega Sokolstva 3) Članovi odbora za doček i Sletskog odbora očekuju dolazak češkoslovačkih Sokola i Sokolica 4) Braču Čehoslovake očekuju i brača Junači i pretstavnik poljskog Sokolstva 5) Vodu češkoslovačke delegacije brata Truhlarža pozdravlja pretsednik Sletskog odbora brat dr. Pavlas i pretsednik opštine inž. Ivandekič 6) Dolazak ministra za fizičko vaspitanje dra Josipa Rogiča ?) Pretsednik Sletskog odbora brat dr. Pavlas pozdravlja po dolasku na slet pretsednika vlade dra Stojadinoviča i gg. ministre 8) Pretsednik vlade dr. Stojadinovič i gg. ministri sa stanice polaze u Sokolski dom Pretstavnici sok. jedinica sipaju zemlju na mogilu pod Slovenskom lipom 10> Za vreme svečanosti kod Slovenske lipe **) Čelo svečane povorke kreče Aleksandrovom ulicom prema Sokolskom domu *2) Češkoslovački Sokoli i Sokolice u svečanoj povorci *3) Zastave u sokolskoj povorci na sletu u Subotici nošene su na ovaj način *4) Narodne nošnje u svečanoj povorci 45) Na balkonu Sokolskog doma izaslanik Nj. Vel. Kralja, pretsednik i članovi kr. vlade i ostali pretstavnici vlasti i Sokolstva posmatraju veličanstven zbor Sokolstva pred domom za vreme govora brata Gangla ■ * a» v 4< «vV/ Za vreme svečane predaje zastave Sokolskoj župi Novi Sad Nastup članova za proste vežbe Brat prof. Minev predaje srebrnu plaketu Saveza Junaka župi Novi Sad Veličanstveni zbor Sokolstva posle svečane povorke pred Sokolskim domom Srebrna plaketa, dar bugarskih Junaka župi Novi Sad Vežbačko članstvo sa zastavama pri svečanom proglašenju stadiona Jugoslovenskim parkom Kralja Petra II J* J