Postnim platana v gotovini. Besplatno za naSe poslovne prijatelle! Uet Mazi pe potrebi lest peta godiš*je. Našim poslovnim prijateljima šaljemo list besplatno. Inače iznosi godišnja pretplata Din 20. Rukopisi se ne vraćaju. Uredništvo I uprava: Ljubljana, Gosposvetska cesta 6. Telefon broj 23-18. Tržni Glasnik Naklada tvrtke Sever & Komp. Ljubljana, Gosposvetska cesta 5. Cljenlk oglasa: za Vi stranu Din 1000 ,, v* strane „ 500 „Vi .. .. 250 ..Vs .. .. 125 ..Vis .. . 65 Kod višekratnog uvrštenja popust po sporazumu. Pretplata I oglasi, plaćaju se unapred Plativo I tužlvo u Ljubljani. Tek. račun kod pošt štedionice br. 10.363. God. III. Ljubljana, 18. marta 1931. [ Broj 2. Tržni izvještaj o sjemenu i poljskim plodovima. Crvenoj djetefini zalihe se brzo skraćiva-ju, sa čime pak naravski cijene postaju čvrste. Nesklone gospodarske prilike prošlih godina uzrok su, da su trgovci veoma oprezni i nepođuzetni, uslijed čega su i premalo založeni. Cirn će nestati snijeg te če biti zemlja za obradjivanje dobra, hoće na mah izginuti neznatne zalihe. Vjero vatno i moguće je, da će cijena kod ovakve situacije napeti već kod 1 kg više dinara. Naša notacija je danas: Crvena djetelina, popravljena sa sjemenjem domaće djeteline. Din 16.50. Crvena djetelina, severotalijanskog izvora, Din 15.50 Lucerna imala je veoma slab prirod te su joj cijene mnogo čvrste. Naše cijene za pro-vanšku su Din 28.—, za pijemontsku pak Din 15.50 do 17.50. Švedska djetelina, esparzcta, smiljkita rogata kao i močvarna, onda hmeliasta lucema i bijela djetelina imaju uslijed malenih zaliha kroz sve vrijeme tendenciju uzgore. Travna sjemena imaju sa iznimkom li-sičjcg i mačjeg repa, francuskog ljulja i livad ne vlasnjače nižu cijenu od lanjske godine. Potražnja kao i narudžbe su veoma ojnlate tako za čiste trave kao i za travne smjese. Uzrok tome je bez sumnje velika propagan-dija sa strane državnih i kmetijskih korporacija za napravu, popravu i obnovu travnika i pašnjaka, jer si dakako napretka stočarstva bez dobrih travnika ni zamisliti nije možno. Stočna repa imade daleko nižu cijenu, kao je vlastita cijena gajilaca. Osobito obraćamo pažnju na našu Ciklop, koja se uslijed velikih prednosti iz godine u godinu više u važu je i širi. Ciklop je duguljasta i bijelog mesa. Po obliku ona sliči Mamut repi te imade svoj korijen cca. 20 cm duboko u zemlji, što je od velike važnosti osobito u suhim godinama. Iz-medju sviju vrsti stočne repe ona sadržuje najviše šećera i pitavih tvari. U zimi ona ne postaje uvela a i ne šuplja, dobro se drži te nije podvrgnuta gnjilini. Mi notiramo za Mamut crvenu Din 6.50, Eckendorfer žutu Din 6.50, Goliat žuta 7.50, Ciklop Din 7.50. Grašak. Plemenitih vrsta ne proizvodimo kod kuće, nego moramo sve uvoziti. Usprkos tome, da je bilo potrebno platiti visoku uvoznu carinu, imade grašak ove godine nisku cijenu, koja se kreće od Din 8.— do 10.—. Grahoriea Lietna imala je veoma dobar prirod te joj je cijena Din 2.75. Soja pasulj. Latinsko ime za soja grah je »Soya hispida«. Soja je došla u Europu iz Mongolije, Kine, Japanske i Indije i to svršetkom prošlog stoljeća, a prije kod nas nije bila poznata. Ona je veoma cijenjena biljka za krmu, jer sadržuje mnogo proteina (35%) i masti (17%). Ona uspijeva bolje u toplim krajevima, gdje može da sazre, dok u mrzlijim kao u Njemačkoj ne može dozrijeti uslijed njoj nesklone klime. Ona je visoka do 1 m. Boja sjemena je različita i to: žuta, zelena, crvenkasta, svijetlosmedja, crna itd. Kod nas upotrebljavaju za krmu samo zrnje, dok se može u potrebiti kao krma i njezina slama kao i mahune. Cijena joj je od Din 5.— db 7.—. Laneno sjeme plačujemo prema kakvoći franko Ljubljana ili Medvode uz cijenu Din od 3.30 do 3.50. Češka sjemenska zob. Uslijed nestatka dobre sjemenske robe bili smo prinuždeni istu poručiti vani. Pošto je zob već sama po sebi skupa, a k tome dodje još visoka uvozna carina, tražimo danas za prvoklasnu sjemensku češku krunsku zob Din 3.20. Sjemenska zob domaća Din 2.75. Lučice. Cijena se je ustalila te notiraju lučice već dulje vrijemena nepromjenljivo Din 5.—. Lučice sadržaju ove godine uslijed mo- kre jeseni' više vlage kao obično "i "jer jc kraj togu i mila zima, one su veoma podvrgnute klicanju. Zato preporućamo svakome, da imade lučice razgrnute na suhom mjestu, jer ovo je najbolje sredstvo protiv tome, da lučice prerano ne klicaju. Suhe gljive. Pritok je još uvijek živahan. Za slabije je kvalitete malo interesa, za lijepe pa platimo još uvijek do Din 25.—. Pošto se pojave na proljeće u gljivama moljci, savjetujemo nujno svima, koji imaju još nekoliko robe, da istu što prije prodaju. Mi smo rado pripremni preuzeti u svoje skladište svaki kvantum, da ga ocijenimo i onda preuzmemo1. Ako našom cijenom ne biste bili zadovoljni, ostane roba u našom skladištu u komisiji te je vaša vlast, preko koje možete u svako vrijeme disponirati. Railjski lik notira danas u extra Majunga kvaliteti Din 16.50 manje 2% tara. Morska trava. Cijena je nizdole. Mi notiramo danas: Extrissima .... Din 3.40 Extrafin ..... » 3.— Fin.........................» 2.50 Kod veće potrošnje tražite ponude i uzorke. Sjeme cvijeća i povrća u kesicama, bilo u velikim ili malim, imademo ove godine uz prodajnu cijenu Din 1,— po komadu. Cvijetne lukovice i gomolji. Begonia hybrida za kulturu na prostom i u loncima: Begonije su izmedju najviše zahvalnih biljina za na grede, nakit grobova itd., a izvrsne su i za kulturu u loncima. Od velike koristi jeste, kada počnu gomolji klicati prije nego ih se rasadi, da se time utvrde. Gomolji mogu početi klicati u rasadniku, toploj gnojnoj gredi ili u sanduku. Biljke, kod kojih smo već postigli klicanje, veoma se dobro drže, te se mogu u svako vrijeme presaditi. Na Prosto sade se begonije stopram onda, kada se ne treba bojati nikakvog mraza više. One cvatu od juna neprekidno naprijed sve dokle ih ne zamuti mraz, a onda se moraju gomolji sa zemljom izčupati te pustiti tako dugo, da dozriju. Kada je zemlja već oko njih suha, gomolji dadu se sa lakoću očistiti. Posušene prorašljike kao i korijeni mogu se lako odstraniti. Gomolje same mora se pustiti prezimiti na mjestu, koje je zaštiteno protiv mraza. Begonia velikocviietna. sromollasta: komad tamnocrvena.......................Din 2.50 narandžasta........................» 2.50 bijela ............................» 2.50 žuta...............................» 2.50 roza...............................» 2.50 bakrene boje.......................» 2.50 v ir 1 PPP '• : Mijl ' Begonia Cristata, gomoljasta: komad tamnocrvena.......................Din 3.25 narandžasta........................» 3.25 bijela..............................» 3.25 žuta............................... » 3.25 roza...............................» 3.25 bakrene boje........................» 3.25 Begonia Crispa, kovrčasta, gomoljasta: komad tamnocrvena.......................Din 2.75 narandžasta.........................» 2.75 bijela ............................» 2.75 žuta................................» 2.75 roza................................ 2.75 bakrene boje .......................» 2.75 Begonia Miniatur, bogatocvatuća: komad Bertini opečno crvena .... Din 6.— Bertini Liliput, opečno crvena . . » 8.— Boliviensisa superba, opečno crvena.............................» 3.— Begonia punjena, velikocvijetna, gomo- ljasta: komad tamnocrvena.......................Din 2.75 narandžasta .......................» 2.75 bijela.............................» 2.75 žuta.............................. » 2.75 roza...............i . . . . » 2.75 bakrene boje ......................» 2.75 Begonia Hmbrlata: i>i«iJ«W Klil I' tamnocrvena . . . narandžasta . . . bijela v . . . . žuta............. roza ...... bakrene boje . . . komad Din 3.— (h 3.— » 3.— » 3.— » 3.— » 3.— Begonia Marmorala, punjena, velikocvi- jetna: » miješana komad Din 3.50 Begonia Camellia, punjena, jetna: miješana...................... velikocvi- komad Din 3.25 Begonia Papillon (Schmetterling), punjena, velikocvijetna: komad miješana Din 3.25 na, Begonia Pendula (Ampel-begonia), punje-velikocvijetna: komad t’: > ' ' ’ f"' i mješana Din 3.— Begonia Miniatur, punjena, tuča: '■I Arni Jean Bard, bakrene boje . Ga. Helena Harms, zlatožuta . Grof . Zeppelin, narandžasta . Ga. Bellair, karminroza . , . boigatocva- komad Din 5.50 » 8.— » 6.— » 9,— Gloxlnia hybrida I Hybrida grassifolia: Za gloksinije u krasnim bojama gu doduše najprikladnije tople grede, jer one razviju svoju potpunu lijepotu samo u vlažno toplom vazduhu. Ako pak se njima postupa sa velikom brigom, moguće je postići zadovoljive lispijehe i ako ih se gaja u sobi u loncima. U tu svrhu metne se u ranom proljeću jedan gomolj u • jedan lonac, koji je napunjen sa šupljikavom tresetnom zemljom. Od velike je koristi, ako se doda zemlji nekoliko rože-nog brašna. Prema jakim sunčanim zracima gloksinije jesu veoma osjetljive te ih se mora držati u hladovini. Da se zaštiti biljku od gnjilenja, mora se ju oprezno zalijevati; veoma dobro je, • kada se cvijet više puta poškropi. , komad Montblanc, bijela...................Din 3.— Cesar VVilhelm, plava i bijela . . » 3.— Cesar Friedrich, crvena i bijela . » 3.— Princ Albert, plava..................» 3.— Kraljica Wilhelmine, roza ... » 3.— Skrletni kralj, tamnocrvena . . » 3,— Violacea, violetna...................» 3.— Gladijole su odlučno najlepše cvijeće za skupove, njihova krasna boja ne da se opisati. One nisu samo u ukras vrta, nego njihovi nadsve lijepi cvetovi su veoma prikladni za vaze te strukove za diku soba i dvorana; njima se daju najlepše okititi crkve i oltari i to ne samo uslijed bogatih boja: roza bijele, plave, crvene, nego posebno uslijed toga, jer se cvetovi premda su odrezani, veoma dobro drže i 10 do 14 dana. Gladijole sade se mjeseca aprila cca. 8 cm duboko i u razmaku od 20 cm jedna od druge. U jeseni uzmu se lukovice iz Zemlje te se otkinu peteljke. Gladijole moraju prezimiti na suhom mjestu, koje je zaštiteno protiv zime. — 1 1*.—.A i-, ■ i --------- komad Amerika, roza.............Din 2.25 Baron Hulofc, vijoletna .... » 2.25 Brimstone, svijetložuta, ranocva- tuća .... -V' .................. » 2.25 Faust, karmincrvena.............» 2.50 Glory of Holland, bijela .... » 2.50 Odin (laehsrosa) lososovo crvena » 2,— Schwaben, žuta .................. » 2.— Miješane u različitim bojama . . » 1.— Monbretije su veoma zahvalne cvatuće biljke za na prosto, koje ne zahtjevaju mnogo njege. Njihovi gracijozni cvijetni vlatovi su veoma prikladni za strukove itd. Gladijole su poželjne i za u skupove. Sade se mjeseca marta—aprila. Nakon nekoliko godina od velike je koristi, da se mjesto mjenja, Zaštitna odeća preko zime je od velike preporuke, a njima može se postupati kao i gladijolama. komad Crocosmiaeflora tipe narandžaste Din 1.50 Iris germanica uspijeva u svakoj vrtnoj zemlji. Ako se posadi u jesen, cvate več ra- no u proljeće. komad Florentina alba ..................Din 3.— Florentina purpurea...............» 3.— Amaryllis (Hippeastrum) su veoma ljupke biljke za kulturu u loncima te ih možemo bro-jiti medju najlijepše gomoljasto cvijeće. Krasni cvijetovi lijevkastog oblika, koji imadu- u promjeru do 15 cm i još više, prikazuju naj-lijepšu igru boja. Za uzgoj u vrtu nisu podesne. Cvatu od marta do jula. Vani ne prezirnu. 1 ....... . . komad Krasna hybrida, miješana, velikocvijetna . v . . . . . Din 40.— Canna Indica spada medju najvaljanije cvatuće vrtne biljine. Osobito su podleRTie za velike skupo- ve. Zahtjevaju sunčan položaj, dobru zemlju, jako djubrenje i mnogo vode. Kane mora se dati odmah nakon primitka u prostor, koji je tem porisan sa 15° R i to u pjeskovitu zemlju, gdje same klicaju naprijed. Van ih se može posaditi u mjesecu maju. Na jesen izčupa se biljka sa korijenima i gomolji iz zemlje te se odreže približno 20 cm peteljke. Kane moraju prezimiti na suhom mjestu, koje je dobro zaštiteno protiv zime. i komad Miješana velikocvijetna .... Din 7.50 Anemone može se posaditi rano u proljeće na prosto. Cvatu od juna do septembra. Preko zime je bolje, da ih se ne pusti vani, jer mnogo trpe od mokrote. Gomolji mogu ležati više mjeseca suhi, a da ne izgube ništa na klijavosti. Anemone spadaju k najpostojnijim biljinama. One se mogu brojiti izmedju cvjeća, koje je vrtu u najveći ukras te su podesne i za u strukove. Boje su: crvene, bijele, purpurne, skrlatnocrvene, vijoletne, plave i sive. komad Miješane.......................... Din 1.50 Tuberoize imaju bijele veoma prijatno mirisne cvijetove. One su do 40 cm visoke i izvrsne za u lonce. Cvatu od juna ili jula do septembra. Posadi ih se u mjesecu martu ili maju u lonce u razmaku od 10 do 14 cm te ih se metne u blizinu prozora i umjereno zalijeva. Kasnije može se metnuti lonce na prosto i to na sunčano mjesto. Kada biljka ocvate, gomolji su bez ikakve vrijednosti: dakle tu-beroze cvatu samo jednom. komad Perla............................Din 7.— Dalije su u diku svakomu vrtu te daju Ije-pe cvjetove 1 za strukove. Dalij« scvadu weć rano te su čovjeku ut veseljeidci-ranog) proljeća do kasne jeseni. Peteljke su duge te nese cvjet dupke. Na bojama su ;iveoma bogate i pravo .da kažemo, očarljive. Gomolji, koje se može pustiti, da počno već prije klicati, sade se u razmaku od cca. 1 m početkom maja i to samo onda, kada sfe ne treba bojati nikakvog mraza više, jer su dalije protiv istome veoma osjetljive. Dalije vole sa brigom pripremljenu zemlju i bogato nagrade svaku njegu kao n. pr. zaJijevanje za vrijeme suše, sa bogatim rastom i ranim cvijećem. Dalije moraju prezimiti na suhom mjestu, koje je zaštićeno protiv mraza. \ Hybrid-Da!ije: komad Aibonita, lila-roza..............Din 8.— Amun Ra,»narandžaste boje . . » 8.— Carmen, tamnocrvena .... » 8.— Dr. Tevis, žuto-roza..............» 8,-r- Farlv Beauty, roza-lila .... » 8,— Fduard v. Borsig, tamnožuta . . » 8,— Fleonore W. Weer, tamnolila . » 8.— Faury, narandžaste boje' .' . . » 8.— Ftirst v. Biilow, karmin-lila ... » 8.— Gruppenstolz, crvena . . . » 8,— Hera, lila-roza...................» 8.— Herbstkonigin, zlatožuta ... » 8.— Herbstblut, crvena................» 8.— Hohes Licht, terakota .... * 8.— Hortulads Witiie, bijela .... » 8.— Isulinde, zlato-narandžasta ... » 8.— Jersey Beauty, sivo-roza ... * 8,— King of the Antum, narandžasta . » 8.— Konig Harold, lila-bijela ,.K / . » 8,— Lady Derby, lila ...... » 8.— Matiitt, lila * 8.— Mcrmv Gdrlee. htjela..............» 8.,_ Nagels Wonder, crveno-žuta . . » 8,— Priđe of California, crvena f . . » 8.— Princesin • Irena, bijela .... » 8.— Red Fmporer, svijetlocrvena . . » 8.— Rosa elegans, roza ...*.. » 8.— Remenbrace, lila-roza.............» 8.— Sonne im Herzen, crveno-žuta . » 8.— Tušan G. Tevis, lila ..... » 8.— Tresor Anversoise, lila-plava . . » 8.— Pompon-Dalije: komad Fran Dr. Knabbe, bijela sa lila rubom < v ...... . Din 8.— Glow, živocrvena........................... Juwel, žuta .........................» 8.— Pauline, bijela-lila.................» 8.— Peacemaker, bijela...................» 8.— Tekla NVinterstein, bijela .... » 8 — Titan živocrvena.....................» 8.— Seerosen-Dalije lokvanjskog oblika: komad R ippallo, mahagonijeve boje na kraju zlatožuta....................Din 8.— Georgine-Dalije: komad Aida, tamnocrvena...................Din 8.— Deegen, bijela-lila..................» 8. Kaktus-Dalije: komad Andreas Hofer, satin-roza . . . Din 8.— Annv IFriesel, tamno-crvena . » 8.— Besty Majer, lila-crvena . . . » 8.— Blaukreuz, vijoletna .... . » 8.— Blaustrumpf, tamnolila . . . . , » 8.— Beatrice, bijela-roza .... . » 8.-r Hamlet, tamnocrvena .... 8.— -f Harpagon, žuta ................... Din 8.— #joi)esty, eng. žuto-lila . . . . » 8.— Jonkler G. T. van Tets, bijela . » 8.— La Loraine, tamnožuta .... » 8.— Peter.Rossegger, svijetiocrvena . » 8.— Šhiiikoff, roza ,■. . ■. «• . » 8.— Silverhill Park, bijela.............» 8.— Tsingtan, lososovo lila .... » 8.— Violetta,, vijoletna ...... » 8.— Withe Oueen, bijela.................» 8,— Wolfgang v. Gothe, crvena ... » 8.— Na što valja paziti kod izbora sjemena za sjetvu? 1 ako izbor sjemena odlučno utječe na množinu i kakvoću priroda, ipak imade još mnogo gospodara, koji mu ne podaju svu onu pažnju, koja ga po njegovoj važnosti pripada. Toj činjenici je razlog nebriga i nehaj, a podosta neupućenost i neznanje, pa mnogi i misle, da je glavno posijati sjeme, ma bilo ono kakvo. Da tome nije tako, upozoriti nam je gospodare na nekoja odlučna svojstva sjemena, kojih se kod njegovog izbora mora svaki gospodar.držati, hoće U, da mu prirod i po množini i po kakvoći bude što bolji. Ta odlučna svojstva, o kojima ovisi ne samo dobar razvoj i prirod biljke, nego i korist gospodara, jesu zrelost, starost, klijavost i snaga klijanja sjemena. U čemu pako leži osobitost pojedinog svojstva i kako se one mogu ustanoviti, spomenuti ćemo u kratko, n- Zrelo sjeme je sposobnije i pruža veću garanciju po razvitak biljke, nego li poluzre-lo i mliječno. Osim toga zrelo i potpuno razvijeno sjeme zadržaje duže klijavost, nego poluzrelo i mliječno. Doduše poluzrelo i mliječno sjeme može klijati ali klijanje ovakvog sjemena je slabo, nije potpuno, a niti sigurno kao u zrelog, zdravog i potpuno razvijenog sjemena. Kao što ne valja poluzrelo i neraz-vijcno sjeme.suau, tanu. ne vaua nm staru, jei ono sadržaje veći postotak na klijavosti, a uz to stanovitu površinu treba ga i znatno više sijati. Pored toga staro sjeme gubi i snagu klijanja, pa sporije klije i niče. Stoga za sjetvu valja rabiti uvijek svježe sjeme, jer ono potpuno i bolje klijet veća mu je snaga klijanja, a na stanovitu površinu treba znatno manje, nego li starog sjemena. Daljnje važno svojstvo sjemena jest klijavost i snaga klijanja. Klijavost i snaga klijanja nije jedno te isto, naprotiv, to su dva oprečna svojstva i svako imade posebno značenje. Za točniju uputu spomenuti ćemo razliku između jednog i drugog svojstva. Pod klijavosti razumijeva se postotak klijavosti nekog sjemena u stanovito vrijeme, t. j. koliko sjemena od stanovite množine na pn od 100 zrna uopće is-klije. Naprotiv snaga klijanja pokazuje, da nekoje sjeme, koje imade istu klijavost, može u stanovitom vremenu brže i bolje proklijati, nego li drugo sjeme. Stoga, sjeme, koje imade veću i bolju snagu klijanja, brže klije, a zbog toga, što brže klije, razviti će se ono i prije u jaču biljku. Ovakvo sjeme imade prednost, da ga se manje1 sije, pa je i jeftinije; zatim jedno-ličnije se razvija, predusreće plješinama, kraće vrijeme leži u tlu, čime je pako umanjena i pogibelj, da bude napadnuto po raznim šte-točinjama i bolestima. Konačno sjeme, koje imade jaku snagu klijanja, lakše će se oduprijeti i suši. Klijavost i snaga klijanja nije stalna niti u zrelom a niti u polu-zrelom sjemenu. One se mijenjaju, t. j. slabe uslijed raznih okolnosti. Tako primjerice, klijavost i snagu klijanja umanjuje zrak, koji uslijed vlage u nutrinji zrna prouzrokuje rastvorbene procese* koji uvjetuju slabo klijanje; Klijavost i snaga klijanja ovisi o zrelosti sjemena, što znači, što je sjeme zrelije i zdravije, bit će potpunije klijavo, a uz to imati će i veću snagu klijanja. Vlažna žetva također oba svojstva umanjuje time, što sijeme uslijed vlage počinje klijati a isklijale klice se poslije osuše i otpadnu. Klijavost i snaga klijanja se oštećuje v prigodom mlatnje tako, da se zrno polomi, a time se nutrinja zrna izvrgne raznim promjenama. Kod mlatnje može se također ozlijediti i sam zametak sjemena. Leži li sjeme duže vremena na vlažnom tlu, gubi ono, uslijed razvitka pljesnivoće također klijavost i snagu klijanja. Razne bolesti kao na primer snijet, također su uzrokom, da se klijavost i snaga klijanja umanjuje. 'Nlo, kakogod imade mnogo uzroka, koji umanjuju klijavost i snagu klijanja pitanje je, da li se oba svojstva mogu ustanoviti prije uporabe, odnosno kupnje sjemena. Klijavost i snaga klijanja može se lako ustanoviti i to: prosuđivanjem na oko 1 pokusom. Kod prošudjivanja sjemena na oko, oba-ziremo se na vanjska svojstva sjemena, t. j. na veličinu, jedrinu, krupnoću, težinu, čistoću, boju i sjaji sjemena. Sjeme, koje posjeduje navedena svojstva, jest kud i kamo prikladnije i sposobnije za sjetvu, nego li ono, koje je maleno, kržljavo, namreškano, lagano, nečisto i bezosjhja. Prednost? jednog zdtravogv‘krupnog i teškog sjemena jiest, da imade jaču kji-cu i- veću snagu klijanja; žatim ii spremištu pričuvnih hraniva imade više hrane, uslijed koje se može biljka u ranijem razvitku bolje i jače razviti, i time postati otpornija proti mrazu, studeni, suši i raznim bolestima. Nadalje, prednost ovakvog sjemena je i u tome, što ga na stanovitoji površini treba znatno manje, nego li kržljavog, pa uslijed toga se jače razvija, bolje busa, a što je najglavnije daje sigurniji i bolji prirod. Drugi način prosuđivanja klijavosti i snage klijanja jest također jednostavan, pa se njime može svaki gospodar i poslužiti. Postupak ovog načina sastoji se u tome, da se točno odbroji 100 zrna stanovitog sjemena i metne na dosta vlažnu bugačicu. Sve se metne na suho mjesto, najbolje u ormar. Kad se bugačica posuši (što ovisi o toplini dotičnog mjesta, gdje se bugačica postavi) valja je vodom ponovno nakvasiti i to uvijek dok imade sjemena na bugačici. Poslije 2—3 dana valja prigledati, da li je koje zrno isklijalo. Isklijala zrna valja prebrojiti, broj zapisati, a zatim ih baciti. Tako valja sa svakim is-klijalim zrnom uraditi, a na koncu sve brojeve iskiijalih zrna zbrojiti i odbiti od broja 100. Dobiveni ostatak pokazuje nam, koliki je postotak klijavost dotičnog sjemena. Napomenuti nam je još da svaka vrst sjemena ne klije jednako, a niti imade jednaki postotak klijavosti. Tako primjerice: sjeme žitarica dok isklije treba 5—6 dana, djeteline 8—10, trava i 3 tjedna. Klijavost pako mora iznašati kod žitarica 90 do 95%, djeteline 66--89%, lana 90%. Nema li sjeme- toliki postotak klijavosti, ne valja ga sijati, a još manje kupovati." Prije kupovanja ma kojeg sjemena neka svaki go* spodar sjeme na ovaj- način istraži, pa osvjedoči li se, da sjeme imade traženi postotak klijavosti, neka ga kupi. tr i <. ,r Istaknuvši odlučna svojstva sjemena, s kojima ovrsi ne samo množina i kakvoća žet venog priroda, nego i korist gospodara; dužnost je svakog gospodara, da se kod izbora sjemena za sjetvu, u interesu boljeg i jačeg priroda, posluži podanorh uputom. V7T frfvf fvff> f7Hf")'VTOfT*;fT nir ^ *"*T -**■ ^*.1 fiTt" 5 f Primat laneno ulje i prima laneni firnis jamčeno najbolje kakvoće, nudjamo uz najpovoljnije cijene. Tražite ponudu! Sever & Komp. Ljubljana 1 f{ rf fc.1 tftOf) [f j -fi i ■ v t1 f' *1 fV t 'i /X Sve naše kesice sjemenja, povrća i cvijeća, tako i velike kesice kao: grašak, pasulj, vještaćko diubre, stočna repa i ptičja hrana su po Din V— Sew@r & Komp. Ljubljana kupujemo uz najvišje dnevne cijene. Sever & Komp. Ljubljana Sakupljajte I sušite jestive smrčkel (Morchella esculenta.) Naskoro će se pojaviti mavrahi ili smrčki. Su to prve proljetne gljive, koje se pojave u velikoj količini po travnicima, vrtovima t šumskim rubovima. Smrčki su veoma vrijedne gljive tako za domaću uporabu kao i za izvoznu trgovinu, uslijed čega bi htjeli sakupljanje i sušenje istih oživotvoriti. Najizvrs-niji su šiljasti i jedilni smrčak. Neužitan medju njima je jedino smrdljivi smrčak, koji se pojavi obično u mjesecu julu te već iz daleka smrdi. Umoljavamo vas, da sušite samo šiljasti i jestivi smrčak, ali svaku vrst posebno. Smrčki ne smiju se razrezati kao varganji, već se moraju sušiti cijeli. Kada sakupiš smrčke, očisti ih od zemlje, navodi ih na konopac te ih posuši. Budući da je u mjesecu martu sunce još slabo, je zgodnije, da se ih suši iznad peći. Smrčki ne smiju se držati dulje vremena sviježi, jer se brzo pokvare te postanu nakon nekoliko dana smrdljivi, a onda nisu više za uporabu. Suhe smrčke platimo franko Ljubljana do Din 100.— po kilogramu. Kuhinjski recepti za smrčke. Rižova juha od smrčaka. Smrčke očisti, operi i razreži na male kocke. Nato rastopi 1 kašiku masti, u koju metni sitno razrezanog zelenog peršuna i luka kao i dve šake pri-redjenih smrčaka. Kada se donekle zarumeni, prideni a/8 litra riže te -nakon nekog vrije-mena dolij 2 i pol litra govedske juhe ili juhe od kosti. Konačno smješaj u jednom tanjiru 1 žutmanjak od jaja i stresi u vruću juhu. Smrčkova umaka. Smrčke očisti, operi i razreži na sitne kocke. Rastopi za dve šake smrčaka 1 kašiku masti, dodeni 1 kašiku sitno rezanog zelenog peršuna i nešto luka i lako ožmete smrčke. Duši ih toliko časa, dok popiju vodu, koju su još dali iz sebe. Nato ih posipaj sa brašnom (za 1 kašiku) te jednu kašiku mrvica, što zalij sada sa juhom. Ako imadeš kod ruke vina, slobodno metneš 1 kašiku i malko soli. Kada nekoliko minuta vrije, dodeni još 1 kašiku kiselog kajmaka t kada se i to zakipilo, metni na stol. Jajčni kolač od smrčaka. Razmješaj u loncu jedno jaje sa kašikom mlijeka i malko soli. Metni u plitku okruglu bratvu (za palačinke) malko masti od prilike orahove veličine; kada se mast ugrijala, stresi ju u drugu bratvu, a u prvu metni polovicu jajčne smjese. Kada se već donekle ražari, prilij kašiku masti i kada se sve to zarumeni, okreni. Kada se je kolač i na drugoj strani zarumenio, napuni ga sa jednom kašikom smrčkove umake* zavij kao štruklje i metni sa sirom posipane kao samostalno jelo sa crumpirom ili grahovom salatom na stol. Iz jednog jajeta možeš učiniti dva kolača, što je dovoljno za jednu osobu. Frigani smrčki. Smrčke očisti, razreži na polovicu, stresi ih na sito, da se oteku. Nato ih posoli, povaljaj u brašnu, rastepenom jajetu (u koje se može metnuti 1 kašika mlijeka) i konačno u mrvcima. Sada ih metni u vruću mast, ispeći i metni na stol. (Za ovu su svrhu bolji veliki smrčki.) Smrčki sa makaronima. U slanoj vodi skuhaj 12 dkg za prst dugih makarona. Kada su isti kuhani ih ocijedi, polij sa mrzlom vodom i stresi na sito. Onda ih metni u duboku posudh i polij sa vrućim surovim maslacem ' za 1 kašiku). Makarone obloži sa smrčko-vom umakom tako, da su makaroni sa smrč-cima pokriti. Polenta sa smrčcima. Učini polentu iz po itra krisa, iseči na komade i metni u posudit tako, da ostaviš u sredini nekoliko praznog mjesta. Polentu polij sa vrućim surovim maslacem te je postavi za nekoliko minuta u peć. Onda metni u sredinu posude na polentu smrčke, koje moraš pripremiti na slijedeći način: Metni u posudu 1 kašiku ulja i isto-toliko surovog maslaca, struk češnjaka, luka i zelenog peršuna, očišćene i oprane te ise-čene smrčke, nekoliko papra, sada sve pokrij i duši. Medju dušenjem dodeni 1 do 2 kašike juhe i nekoliko soli. Kada su smrčki gotovi, sipaj ih na polentu. Novozelandski španač. Izmcdju povrća zauzima nedvojbeno prvo mjesto španač te sve njemu sorodne vrste, budući da iste brvsra+rv sadržujti ž&Uaza. Osdm glavatice ni kojeg drugog povrća liječnici tako toplo ne preporučuju kao španač, uslijed čega se i u vrtlarstvu u svako doba traži a običava se i dobro platiti. Obradjivanje španača od kasnog ljeta pa do proljeća ne zahtijeva mnogo posla, dok se imade u ljetnim mjesecima španač gajiti samo na vlažnim mjestima, jer brzo prelazi u sjemenje, a ni u ovom slučaju ne pruža napram uloženom trudu razmjereni i dovoljan dohodak. S toga razloga traži se naknada, koja se1 je i našla u Mangoldu odnosno blitvi ili mekom zelju, koja imade u prircdjenom obliku sličan okus kao španač, no daleko ne sadržava one količine željeza te ostalih hranjivih tvari kao španač. Ipak imade jedna vrsta španača, koja pruža, premda se rasadi samo jedanputa godišnje, kroz cijelu godinu obilan plod. To je Novozelandski španač (Tetragonia expansa). Premda je novozelandski španač već u mnogim krajevima iztisnuo obični španač, no ipak je razmjerno još malo poznat te bi isti pružio mnogim vrtlarima dobar prihod, ako bi se oni samo htjeli potruditi i upoznali gazdarice sa ovim mnogo vrijednim povrćem. Španač je po svej prilici poznat skoro u svim krajevima, ne kao blijedi celer, bob itd., koji su poznati samo u gotovim provincijama, samo su se gazdarice priučile na to, da ga je preko ljeto malo, dok se u proljeće i na jesen mnogo traži. U vrtlarstvu se u mnogim slučajevima dogodi, da se napusti daljni posao, kada se kod uvadjanja novih stvari pokazuju poteškoće. Ako u jednom ili drugom kraju neke stvari još nisu poznate, nije krivda na strani potrošača nego proiz-vodjača. Vrtlar u najviše slučajevima ne po-sjediuje svega u obilju i da iskoristi svaku, njemu pružanu mogućnost, da učini svoj promet što korisnijim i svaku stvar do beskraj-nosti iscrpi. Naravski jeste, da zahtjeva svaka stvar, koju se hoće nanovo uvesti, mnoge žrtve, prije nego što pruža kakve koristi. A žrtve podnašati teško je onome, koji sam vodi borbu za svoj opstanak. Medjutim se ipak može postići cilj, ako se počinje uvadja-ti nove stvari na malo i to na nekoliko kvadratnim metrima. Novozelandski španač veoma je vrijedno povrće i ako ga je gazdarica samo jednom pokušala, ona će ga opet zatražiti. Obradjivanje samo je vrlo jednostavno. Svršetkom marta ili početkom mjeseca aprila metne se tri do četiri zrna u lonce, koje se metne bilo u toplu gredu ili sanduk. Ako se sjeme prije sjetve nakvasi u toploj vodi, požuri se time klijavost. Kad sjeme istjera te biljke izadju, imaju se iste u sredini mjeseca maja na dobro podjubrenom tlu rasaditi u razmaku od 50 cm biljka od biljke. 14 dana prije prvog obiranja daje se obilna gnojnica. Nakon toga treba je španač očistiti sa zalije-vanjem sa vodom. Da lišću i za vrijeme obiranja sačuvamo živahan porast, moramo ga svaki tjedan jedan do dva puta zalijevati vodom, kojoj je primješan natron. Polivanjem uopće ne smijemo biti škrti. U koliko želimo uzgajati sjeme, moramo provesti obilno dju-brenje. Plod je obilan i prinos vrlo dobar. Pošto se postiže na otvorenom polju manji uspjeh, isplati se najviše vrtlaru uzgoj ove vrste španača. Uzgoj novozelandskog španača preporučuje se bez razlike svakome gospodaru. Tko nije još pokusio, neka se osvjedoči u budućoj godini sa jednim malenim pokusom. Plesanj u službi poljoprivrede. Plesanj (Empusa muscae) živi u tjelu naše domaće muve. S jeseni vidimo na zidovima ili prozorskim oknima prilepljene mrtve muve s finim sivobijelim obmotačem. Ova plesanj širi se vrlo brzo — epidemički — na sve muve, tako da sve muve u stanu uginu. Gljivina vlakna ispunjavaju celo tjelo muve, uslijed čega se ova nad uje. Na kraju vlakna obrazuju se spore, koje u formi bele prašine oko muva neposrednu okolinu vaz-duha zaraze. Lete li oko ovako uginule muve, muve zdrave, zaraze se, čime su i one na smrt osudjene. Druge vrste ove plesnji žive na raznim drugim insektima kao n. pr. gosenicama. Oya okolnost, uz brzi razvitak i dejstvo ovih plesnji upotrebljava se u najnovije vrijeme za uništavanje škodljivih insekata, naročito gusenica. Skupi se veći broj gusenica zdravih i sa bolesnima zajedno drži, da bi se zarazili. Potom se puste na drveće, da i ostale gusenice zaraže. IZ GLJIVARSTVA. Djeca sakupljaju gljive u šumi. Mimo prolazi župnik te ih upita: »Djeco, nemate li straha, da su medju sakupljenim gljivama i otrovne?« »Pa nećemo ih jesti mi, nego ih sakupljamo za prodaju!« mu odgovoriše djeca. Urednik: Bezenšek Dominik, Ljubljana, Gorupova ulica 18. Izdajatelj: Sever Makso, Ljubljana, Gosposvetska 5. Tiskarna „Slovenija11 v Ljubljani. Predstavnik A. Kolman, Celovčka c. 61.