SOKOLSKI GLASNIK P L A S I L O S AVEZA SOKOLA KR^l J EVIHE JUGOSLAVIJE HESEČMI PR.ILOC SOKOLSKO SELO* Ciivafie Jugoslcivifu ! Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo j uprava nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju m Ljubljana, 10 maja 1935 God. VI — Broj 20 Sokolstvo danas i sufra se, Naš Poriši? u°slednjc vr nis„ i ' HPotpnniH et si sokolski redovi povečavaju remo naročito su nišu “ нучЈишп su sc bračom, koja gu jP^zašla iz sokolana od malih no-jjj'. ™>mo dobromemi i verujmo, da пглГ ,?Vc Privukla kristalno čista, ne-tod Ji a, Tirševa ideologija plcmeni-t?k°kkog pok reta. Proi i1?3^0 nabujali redovi kanda su toeđ i Пеко trenutno poremečenje r0v u Duhovima, predlažuči razne sme-gj. 2a b'udućnost, a da se možda mno-vc’^i još nisu ckupali u Stiksu pra-M ideologije. skim °^° 'c on^> Pa eak i u sokol-Sovo redov'ma se P° ktoji nade, koji Dj. re> da je Sokolstvo danas nakon bilo 9s^°bodenja i ujedinjenja izgu-*Урј pravi rezon opstojanja! .Vise nego ikada stoga treba da je toeđu Up nama Sokolima Tiršev duh, (akvl°- ^a. 'e u nama> bi nestalo *abl i * j°* kojekakvih drugih zabluda, sta*-, ' stranputiea, koje bi mogle po- iati kobne. dina .^eva sokolska ideja je vitalna ђаг sna2a. koja izvire iz živih (јц ^ijiih sokova, elemenata prvih me-l^iPfvima, ona je jedna od svenarodne d„„retno ideje, koja jo bitni sastavni , 1________ 1___. • _ i KOj. naroda kano takvog, jer narod, Кјц*. nejna zajedničkih ideala, koji ga koii *an° celinu, prcstaje biti narod, d,.,. Slr,e da veruje u svoju bol ju budnost. ajePfema tomc sokolska ideja je živa, je л živa ona se razvija i raste, a jer čo ? ■ ona Pobeđuje. Ne dajmo, bra-a ’ da ju krivi proroci iskvare, čfcte8 'z rcči-Sv. Pisma, po čemu bi t ^epoznati krive proroke, kako no skf T** m°žda jedared čistiti sokol-rjje f,t>!nove od onakvih, koji pretvo-/*r_emove u kuče trgovačke. dro ^о možda koliko Tirš nije pro-nih 11 sfž istine Darvinovih znanstveno 42Tirania na Ž'vot 1 u SVC Št° jo dobr’ ie^ova ideologija izgradena je je £ 1,11 dolom i na tim faktorima, koje 6ovex ^arvin Prv> prepoznao i otkrio je b^nstvu. Čovek, kano nosilac ideje, (iaj‘cc živo, a svako živo biče treba Ш0- a>.a ono i ima svesno ili nesvesno, koj pr^afiodivanja svekolikoj okolini, Ођ0а ,®a. okružuje, i s kojom u relaciji p(JL i';lvi. pa ono što je najsposobnije živ , . Је u borbi za opstanak. Večni *t0 t°k je prosto izbrisao sve ono, sko (° u Protivnosti s tom praistin- iri prirodnom činjenicom. воу lr^evu sokolsku ideolegiju, njc-1)ц(г V°kret j stremljenja, stvorila je lij cba> da Slovenstvo ne klone u bor-Pren °Psta,nak s okolncetima, koje su sku ° ida Polako nadjaeaju i sloven-nja .golemu snagu podnašanja iskuše-1 Zarobljivanja njegove duše i tela. trju 4.?bro konačno uvek pobeduje i Jtvn a liad zl*m* ier ic čovek biče na sliku i priliku Božju. f(-*ina ,?n'i sl°venskc duše, koja je stvo-Је а 0'Plemeni čovečanetvo, radio U0k irša i njegov sokolski ideološki usu,iCt’ ('a se ispuni zadatak, koji jo namenio Slovenstvu. Drv« ■* Pokret, iako svečovečanski, ПаЈ nstvcno svoslovenski. i zato ga je ‘«IŠ * avuaivvcira’M. i je/ vcJU2oslovenski narod, kano deo slo-krttj. 4 roda, primio u sebe kano kon-4esvfac^u. °noga mesijanstva, koje jo Uoći s,no iščekivao i koje je moralo bitn’ l‘a se utre put vaskrsavanju. Ta dobr k Sokolstva je snaga, lepota i tičkom u barmoničkoj ravnoteži an-Пјц ® tela i Hristove duše u sprema-žadoM^^naea na kolektivne velike ^b\t h SVlju na ogranakni siovenskog ?tva‘rva ^aza beše oslobodenje od rop--n)b. koji su stenjali poc! tudinom aiQ1 Za slobodom. Tir5n.rvcne košulje, napajane idealima t.. ■ l-V]m _____ i ... mio i.. bilo^^l za 1918 i radilo sve što je га Пјц 'i? ,ov°j moči, da ona dode, i da °sl°ba t U -Cmo sPrcmni. 1 došao je dan Ј1а,Ј Z][]^n'a zato, jer dobro pobeduje ^on^ji^račena ie prva stcpenica us-^r'jatel-3 • ’nu^ su ^aTlc* ropstva, i ne-vota jo] 1° ležao pobeden, ali tok ži-^atHo va d® ic pobeden bio Pn.ii ry,sk> neprijatelj. Ostao jc unu-I^nV je ,6p stoletno ropstvo zagadilo Pstj, i ,llu-še natruhama ropske proš-i ^ iz n'e-su Sc lcPilc ш nas kano za-v’iirnih nižina ropstva. Pluča *^a kroz stoleča, ne mo-n°ti oštar i sveži vaz- Sokolstva /iv je ar-(,kret, koji s nama i u nama živi, a zato jer živi on sc iprilagoduje. Sokolske ervene košulje našle su so prve na delu u oslobodenoj otadžbini, ila nam sa duša operu tragove prošlo-sti, i da nas okupaju u Sokolstvu, da bi spoznali, da smo isti, da smo jednaci, da smo jedno, i da nas čekaju daljnji zadaci uspona k slavi. Mnogo je proliveno herojske krvi, da se postigne prva faza, naše narodno oslobodenje. Usu d je tražio, da so pro-lije i za ono drugo, za naše mentalno ujedinjenje takoder krVna žrtva. Ako i ne po količini, ali po vrednosti, pala je Kraljeva krv... i brata je našao brat. Crvene košulje klečale su na spro-vodu — diljem Jugoslavije, okl' Splita do Oolenca, a za njima klečao je vas-koliki jugoslovenski narod, klečao je i prvi puta bio ujedinjen kao nikada do tada, ujedinjen u svetom jugoslo-venskom bolu. Prvi, največi i najbolji Soko trebao je da svoj život žrtvuje, da se zbude, što se zbilo. Jugoslovenska ideja je po-bedila, jer je 'narod progledao i spo-znao, da je jedno. Jugoslovenska misao koja jo trebala da bude srušena met-eima u Marselju, vaskrsava iz Groba na Oplencu konačno i za vazda. 2ivot teče dalje, Sokolstvo živi, a jer živi ono napreduje i raste; njemu su gradovi postali pretesni, i ono je za-hvatilo sela, gde je izvor naše nacionalne vitalne snage, čijim sc vitalnim Sokovima naši gradovi plemene i stalno obnavljaju. Sokolstvo, zahvativši te najsnažnije sokove, buja naglo i raste, a jer raste i živi, treba da sc prilago-duje. Rada se »problem«, Sokolstva u širokim narodnim masama našega sela. •Problem? Sokolstvo ne poznaje problema, ono pokreče i kano bujica pro-nalazi putevc kroz sve zapreke, kojd mu se isprečuju na putu, ruši ih redom svojom kristalnom Tirševom ideologi-jom, koja je obuhvatila sve »probleme«. Široki sloje vi naroda živu danas u bedi i oskudici svalkojakoj, pred čime ne smemo da zatvaramo oči. To soci-jalno zlo prirodina je posledica u sve-mu svetu onog strašnog razaranja u ve-likom ratu. Čime da prilazimo danas našem malo m čoveku na. selu, koji se guši u ekonomskom propadanju, i ne zna, kako da nade leka tomc zlu? Tirš je propovedao ljubav, shvata-juči i kao niko suštinu božanskih reči: ljubi bližnjega, kano samoga sebe! Ne samo ljubi, nego mu i pomaži, koliko možeš. Crvene košulje treba da unose u naša sela aktuelne reforme, oličene u socijalno.j svesti i razumevanju. Otki-dajmo od suviška svoga i dajmo bratu u nevolji, bratu i nebratu podjednako. Pomaži, krepi, bodri i teši! Unašajmo u sela buktinju znanja, ekonomskog pridizanja i zadružne svesti, da nam se narod, u to kritično prolazno doba, kako kaže narodna posloviea, ... u zlu ne poništi. In hoe signo vinces! 1 u tom čemo znaku pobediti. A pisano je, da jednoć dodoše 7 debelih krava, a za njima 7 mršavih, koje izjedoše onih 7 debelih, što je pro-tumačeno, da je iza rodnih godma i izobilja, došlo zlo i oskudica. Ali iza 7 mršavih godina doči če opet promena na bolje i do izobilja, jer zlo je po-vremeno, i ono če naneti to manje štete opšte narodnom kvalitetu vitalne snage što narod bude otporniji i njegovi pojedinci poniji socijalne svesti. Tu je veliki zadatak današnjiee Tirše-vog Sokolstva, koje jo živo, koje raste i koje gradi sintezu Ahileja i Apolona u čoveku, ali koje izvire i iz plemenitih i socijalnih reforama, koje je več na-učavao Hrist. U tim kritičnim vreme-nima živo Tirševo Sokolstvo treba da se prilagoduje, jer je živo, i da iznalazi najbolje aktuelne načine, da_ ostvaruje Tirševc ideale izgradujuči čoveka do savršenstva harmoničke ravnoteže tela i duše, otpornog i u ovim danima prc-garanja i oskudevanja. Doči če, jer mora da dode opet postepeno bolje, a tada če Soko ispu-njavati drugi deo one narodne poslo-vice ... a u dobru se ne ponesi, jer izobilje 'nagriza plemenite narodne ose-binc, ono je potkopalo mnoga carstva, ono je prouzrokovalo i pad helenstva i rimskog imperija. Bračo, Tirševim sokolskim idealima nema konca, oni ne mogu izgubiti rezon opstojanja, jer idealima se samo dovinjujc, ali oni su nedostiživi. Uvek če biti moguče postizavanje snažnijcg od svega najjačeg, uvek je moguče u Sokolstvu stvarati lepše od najlepšeg, uvek bolje od najboljega. jer ono je živo, ono se razvija i raste, a kao takvo ono sc prilagoduje, i zato če uvek po-bedivati. Dr. Drago Damaska, Kutina POD NAJVIŠIM POKROVITELJSTVOM N J. VEL. KRALJA PETRA II Volcra/inslcl slet scvcrnlfi iupa Savesca SKJ u Subotici Pomozimo braći! Živimo u teškim vremenima. Sa svih strana dopiru do nas tužaljke o velikoj besposlici, o slaboj trgovini i zaradi. Uisitinu, zadnjih godina opažamo, kako je po našim varošicama po-ra-stac broj, kolrko zanatlija toliko ma-njih trgovaca i trgovčiča. Mnogi je mi-slio, da če najlakše osigurati svoju cg-zistenciju ako otvori neku trgovinu. Ali kada je nastala kriza novca, sve su trgovine i zanati opali, u toliko više, što je naš eeoski svet, u nemogučnosti da do novca dode, opet stao sam da pravi potrebno stvari za svojo doma-činstvo, pa i da konkuriše tvomičkim proizvodima. Najbolje to opažamo u Zagrebu, gde seoski svet donosi na prodaju velike količilne platna, čipaka i ručnih radova uz neverovatno niske cene. Po selima se pravi i obuča, razni drveni predmeti i nose u grad na prodaju. I zato koliko god se govorilo o krizi u našim selima, ipak radini seljak uvek nade nešto od šta ec da izbije paru. Najteže jc našim obrtnicima u va-rošima i gradovima, koji imaju nrno-gobrojnu obitelj, plačaju velike kirijc i takse, te poreže, a nemaju toliko za-rade da mogu privezati kraj s krajem. Tim našim SOkolima treba pomoči. U manjitn mestima, gde več poznajemo svaikoga našega člana, mi Sokoli treba da podmirujemo svoje potrebe kod naše brače Sokola i njima da dademo u prvom redu zaradc. U večini mesbi-mji, u gradovima, kao što su: Beograd, Zagreb, Ljubljana, Subotica, Sarajevo i t. d. tu sokolska društva treba da povodu živu propagandu medu svojim članstvom u tom pravcu. Potrebno jc, da pred cclo članstvo iznesu spisak svojih vrednih članova obrtnika i trgovaca i da apeliraju na njihovu sokolsku svest, da svoju braču pomažu tim, što ec sve svoje potrebe kod njih nami-rivati. U svim večhn gradovima imadc si-jaset tudinaca i protivnika Sokolstva, pa svaki svestan Soko teško greši, ako ovakve elemente potpomaže makar indirektno, a svoju braču Sokole mimo-ilazi. Mnoga braca i nesvesno groše, jer ili ne poznavaju radnje kojima su vlasnici njegova sokolska brača, ili na to ne poklanjaju dovoljno pažnjc. Toga radi potreban je spisak, da se sva braca upoznaju sa svojom bračom ko-ju treba pomagati. Na zborovima i sa-stancima treba uvek preporučivati ovu akciju, pa čo onda sva brača osetiti, da u velikoj sokolskoj zajednici uistinu vlada uzajamna ljubav i bratstvo, da svi imademo, ako nista drugo, a ono dobru volju da im pomognemo koliko nam sile dopuštaju. To jc naša sveta sokolska dužnost i mi toj dužnosti, ako smo svesni Sokoli, moramo udovoljiti. To nas napokon i ne stoji žrtava, jer uz iste cene, dajemo zarade svojoj bra-či, a ne svojim protivnicima. Ima pak i mnogo naše ugledne brače advokata, trgovaca, vlasnika i upravitelja raznih poduzeča, koji bi kod primanja u svoj posao trebali da daju prednost našim vrednim Sokolima i Sokolieama. I te treba prodrmati i upo-zoriti, da im je dužnost zaposliti u prvom redu, a pored jednakih kvalifikacija. naše članove i članice. Naša sokolska svest treba da nadjača simpatijo i kojekakve protekcije. Ova napomena na sokolske dužnosti nije nova, ona se u više mahova isticala, pa je zamirala, zaboravljala se. Ali u ovim teškim vremenima potrebno jc ponovno izneti, neka brača o n joj razmisle i povedu akciju, jer če tim učiniti veoma dobro delo prama brači koja u teškim ekonomskim prilikama živo i od svih nas očekuju pomoč. U svakoj prilici neka nam bude načelo: »Svoj svome!« Brat bratu! Ivanko Bendiš, Zagreb. Slelske dopisnice Za pokrajinski slet severnih pojsra-ničnih župa Saveza SKJ, koji če so odr-žati u Subotici, datosu u jzradu sletsko dopisnice. Biče ih tri vrste. Jedna če pretstavljati Sokolski dom, koji je u izgradnji, druga lik nekadašnjcg zasluž-nog subotičkog biskupa, velikog Jugo-slovena, Ivana Antunoviča, i treča, spomenik Ca ra Jovana Nenada. Pošto biskup Antumovič za vreme svoga života uopšte nije dozvoljavao da ga fotografišu, to je njegov lik iz-raden po sečanju g. Mije Mandiča, školskog nadzornika u penziji, koji je svojevremeno s biskupom Antunovi-čem saradivao. Na gornjem delu do- pisnice nalazi se tekst: »Jugoslovenski rode, ti si zenica u oku mojem!« — reči biskupa Ivana Antunoviča, a na do-njem delu slike: Naš veliki biskup Ivan Antunovič 1815—1888. Na dopisnici, koja pretstavlja spomenik Cara Jovana Nenada, na gornjem delu se nalazi tekst: Car Jovan Nenad — »Tvoja je misao pobedila«, a na donjem delu slike nalazi se: »Tu smo, tu ostajemo!« Na sve tri dopisnice je na poledi-ni označeno, da su pravljene za pokrajinski slet u Subotici. Dopisnice su vrlo lepo izradene; prodajna cena biče jedan dinar po komadu. M. č. Za moral snažnih i zdravih letom i duhom Nijedna od eolkolskih težnja ne nai-lazi na toliko nerazumevanje u rcdovi-ma intelektualaca nesokola, koliko težnja za moralnim vaspitanjem kroz telesni odgoj. Moral i snaga! Za mnoge-veza ovih dvaju pojmova izgloda paradoksalna. Snažni su divljaci. Ergo, snaga je sinonim divljaštva, a to. očh gledno, nema nikakve veze sa mora-lom. Naravno takav zaključak je — ako to liči na zaključak! — produkat slučajnih i površnih asocijacija, i nema ništa zajedničko sa logiekim mišljenjem. ' Medutim. ne samo što snažan čovek ne mora da bude i divljak, več, na-protiv, po pravilu samo snažan čovek možo da bude visoko moralan. Ako se onaj viši, aktivni moral sastoji u radu i požrtvovanju za bližnjega, narod, društvo, celinu, onda je nerazumljivo kakvu če žrtvu moči da podnese za druge onaj koji jedva ima snago da izdrži u borbi za održanje vlastitog života, onaj koji jedva vegetira. Samo onaj koji ima snage na pretek može je pozajmitj drugome. može je uložiti u opšti i zajednički kapital (naroda i čovečanstva. — Život društva nije statika, več dinamika. Moral u društvu postoji radi ostvarivanja sve viših formi života. Taj progres, to večito stva-ranje novoga, višega i boljega duguje-mo snažnima. Raditi za sebe i druge, iči uvek napred, postavljati uvek nove ciljeve, nalaziti zadovoljstvo u stal-nom ostvarivanju sve viših ideala — to je privilegija snažnih. Društvo, da bi moglo opstati i napredovati, traži stalno žrtve. Svesne i uzvišene. Svakodnev-no u snazi, a katkada i u krvi. Ono u stvari živi hraneči sc tim žrtvama »blagorodno^ čustva«, kako bi kazao Njegoš. Ne treba se varati. Čovek koji ni-kome ne čini nikakva zla, ali s druge stranc se dobro čuva da ne učini nešto više od toga, pretstavlja u moralnom pogledu vrednost, koja bi se mogla izraziti samo nulom. Ni više ni manje. Minus pretstavljaju oni koji ne odgo-varaju ni tom osnovnom pravilu pasiv-nog morala. A pozitivnu moralnu vrednost pretstavljaju tek oni, koji ne samo odgovaraju svima dužnostima gra-danima i čoveka, koje se podrazumeva-ju, več daju i jedan plus. A da bi se danas, u doba izuzetno teške borbe za život, odgovorilo svima tim dužnostima savesnog gradanima i čoveka. potrebno je mnogo snage, u prvom redu fizičke, jer je ona osnov svake druge snage i moči. Pokretač svih naših radnja jeste volja. Samo čovek sa jakom voljom može da postavlja sebi daleke i idealno ciljeve i da sistematski i istrajno ide za njima. A jake volje nema bez snažno g tela. Slabič nema snage da istraje u svakodnevfnom radu za opstanak, a kamoli u životnoj borhi na toliko raznih frontova. On mnogo šta hoče, ali slabo šta može. To strahovito deluje na volju slabeči je. Uz to slabič ima stalno potsvesno osečanje.da je smrt blizu-To osečanje deluje na celokupan njegov duhovni i duševni život. Otuda si-lan egoizam koti takvih ljudi, koji uko-liko su inteligentniji, utoliko su sup-tilniji, ali po svom utica ju na okolinu i mnogo opaeniji egoisti. Ti ljudi deluju kao kiseline na zdrave osnove svakog društva, nagrizajuči ih. Oni stvaraju nepovercnjc i apatiju i šire destrukciju u redovima društvenim Nikada, možda, društvo nije u to-likoj meri patilo od toga slabog čoveka, toga suptilnog egoiste, kodiko danas. Neka vrsta bolesnog individualizma i egoizma širi se kao zaraza. Sve češoi jo tip čoveka za koga ne postoji nikakva svetinja: ni ljudska, ni narodna, ni čovečanska, preko koje se ne bi moglo gaziti, kad je u pitanju ma i naj-tnanji kapris, ma i najmanje zadovoljstvo. S druge Strane strahovita osetlji-vost tih ljudi, kada misle da je .u pitanju njihovo toliko obožavano »ja«, gra-niči sa bezumnošču. Što današnje naše društvo nosi tako vidan pečat tog i takvog čoveka. tome ima više uzroka. Nije_tu sanio |M) sredi fakat što danas, usled prome-njenog načina ekonomskog života, prenaseljenosti po gradovima, i inače, ima mnogo više slabih nego ranijo. O uzro-cima toga mogle bi se pisati čitavc študije. Možda bi se moglo nešto pripisati • uticaju žene, koja je, tako reči, do jučo bila i fizidki i duhovno vezana za kuču, a danas, nepripravljena dovoljno zauzima sve više mesta u javnom životu, na što ona, uostalom ima pravo, koje joj niko ne može osporiti. Biče da je svct!ski tat i ovde ostavio svoje teške posledice. U vreme rata tolike mase ljudi bile su svaki čas u opasno-sti da izgube život. To osečanjc nes>i-gurnosti života, koje u normalnim prilikama prati samo slabe, prenelo se tada na mase. Pod uticajem tih i drugih činjenica postaila je jedna naročita psihoza, koja daje sve karakteristične znake opštc slabosti i klonulosti. Otsu-stvo idealizma j vere u ideale, neskru-puloznost u borbi, neverovatna trka za materijalnim tlobrina (koja se jedino može objasniti željom da sc otsustvo lično snage i vrednosti nadoknadi na drugoj strani), trka za uživanjem, strah od rada i napora, naročito onog gde treba istrajati. Mladiče, gotovo deeu, tek na svet nastale vidite kako jure da, kao vodelni cvctovi, proorgijaju ovaj »kratki živet«. Opšte jc shvatanje kod omladine da se živi do 30 godina. »Mi nočemo dalje« — kažu mnogi. — Da di je to strah od dužnosti koje čekaju jednog ozbiljnog čoveka, ili osečanjc da je tu negde blizu kraj snage, moči i života? Bilo jedno ili drugo jasno je da jc u osnovi ove, kao i drugih pomenutih pojava, jedno osečanje slabosti, neka bolest tela i duha, degeneracija ili psihoza. Nasušna potreba današnjiee, a jo§ više sutrašnjice, jeste nov tip čoveka — snažinog \ moralnog, zldravog telom i duhom. Čoveka konstruktivno^, koji u 6tvaranju oseča poeziju života, a u sa-mopožrtvovanju za opšte dobro okoJi-nc, društva i naroda svoiu vrednost i svoju največu nagradu. Taj idealni tip čoveka biče daleko i od realizma današnjih ljudi, realizma, koji znači najgrub-lji egoizam, i od njihovog idealizma, koji pretstavlja prazno i bolesno ma-štanjc. Taj novi čovek, snažan i močan, nosilac realnog idealizma, biče sposoban da na realnim osnovama prostosti i sadašhjosti zida lepšu i bolju budučnost. Prisustvo toga i takvog čoveka, koga Sokolstvo ostvaruje u svojim pripadnicima, danas se još ne oseča u takvoj meri, kako bismo poželili i kako to potreba iziskuje. Ali ne klonimo zato. Sokolstvo jo pustilo svoj koren u neiserpan rezervoar rasne sna- (Nastavak na str. 2) ^SLOVENSKO OOKOLSTVO Brat dr. Jaroslav Urban, starešina Praškog Sokola (Povodom šezdeisetgodišnjice života) Iz Jujoslo venskog Sokolstva u Ameiicl Naše američko Sokolstvo, ujedi-njeno u Jugoslovenskom sokolskom sa-vezu sa seclištem u Čikagu, iz'gleda da zadnjih godina ni.j c moglo innogo da učini na organizacionom polju. Tako barem razabiremo iz redaka zadnjeg broja lista »Sokol«, koji izdaje Sokolsko društvo St. Luis u Minesoti. Taj je list bio svojevremeno odreden za savezno glasijo, ali u njemu ne vidimo niti najmanjeg iz vest a j a o radu saveza, več naprotiv poziv br. Lazara Todoroviča iz St. Luisa, koji ponovno po-zi\dje sve američke jugoslovenske Sokole bez razlike, da več jednom stupe u zajedničke redove i da osnuju Jugo-slovenski sokolski savez, koji bi bio sposoban da vodi i da upravlja sokolskim životom. Pomenuti brat upu'tio je svoje lepe i bodreče reči svoj brači i svim sestrama, koji ima ju dobru volju, da bi se sokolska organizacija u še uvala i da bi se omogučilo njeno delovanje. Poznato je, da imaju američke sokolske organizacije, bilo naše bilo ostalih slovenskih naroda, vrlo otežan život u ovoj velikoj gospodarskoj krizi, koja i tamo vlada. Velika je neuposle-nost i medu slovenskim iseljenicima i baš ova činjenica veoma ometa plo-dan sokolski rad. Kao daljnji uzrok laganog nazadovanja je i taj, što društva nemaju gotovo nikakvog priliva mladeg članstva, doc im stariji izumiru. Slovenska omladina je pod vrlo jakim uplivom anglosaške rase i lagano na-pušta i zaboravlja svoj materinji jezik i u medusobnom ophodenju. Stoga su prisiljeni i sokolski lietovi da donašaju članke i rasprave u engleskom jeziku. Češka američka obee sokolska pripre-ma so, pače, da izda čitav Tiršev su-stav na engleskom jeziku. Treči je uzrok što jugoslovenske sokolska društva, odnosno njihov savez. ne mogu da razviju pravo sokolsko delovanje i u nedostatku pravih veza sa Sokolstvom u Jugoslaviji, koje ipak predstavlja u svojoj domovini sve važnijeg i jaeeg faktora. Češkoslovaški i Poljski sokolski savez u Americi gaje naprotiv sa svojim organizacijama u staroj domovini istinske i bratsko veze, za-nimaju se za njihov razvoj i delovanje, što je od ogromne koristi i po njihove jedinice u tudem svetu. Ovo isto važi i za slovaške Sokole, koji su. do-duse, u Americi organizovani odeljcno ocl čeških, ali u ČOS u Pragu vide svo-ju skupnu organizaciji!. Naš je pak bivši Jugoslovenski sokolski savez u Americi na svojoj prvoj skupštini pred dve goeline najpre odlučio da ne st upa u veze sa Sokolstvom u staroj domovini. Ali pustimo i to po strani. Veze sa Savezom SKJ, kako se čini, ne bi rešile to pitanje. Daki e je još nckakav uzrok zašto je nemoguče osnivanjo Sa-veza slovenskog Sokolstva. Biče po svoj prilici krive specifično američke prilike, zatim nedostatak discipline mnogih društava prema pojedinom sa-vezu. Ni jedno društvo ne radi i neče da radi onako, kako želi Savez, čime prestajo i njegov srnisao. Ta iz doga-daja zadnjih godina znamo, da jugo-slovenski Soikoli u Americi nisu mogli (Nastavak s 1 stranice) ge i moči, fizičke i moralne. Naše selo se budi. Rliži se dan velike žetve. 1 dosiče se čudo: obratno današnjici, i bolesni če postati — zdravi i slabi — snežlni. Za taj veliki praznik, za tu ve-liku pobedu sokolske misli, ujedinje-nim snagamu krenimo još jedanput: »Sokolskom snagom svom!« D. Popovič, čačak. ua osnuju niti sokolske župe, jer se društva nisu nikada odazvala pozivu da se udruže u župe. To je i sasvim razumljivo, dok imamo tamo uz jugo-slovenska još i slovenačka i hrvatska sokolska društva, koja doduše nagla-šuju svoje Jugoslovanstvo, ali nemaju u sebi niti toliko moralne snage, da bi iz svog naslova izbacili plemensko obeležje. Stoga je i svaki zajednički rad nemoguč. Da je to zaista tako najbolje nam svedoči zadnji pokušaj, kada se je pred dve godine imao da osnuje Jugoslovenski sokolski savez. Koliko jc poznato u Severnoj je Americi oko -0 sokolskih društava, bilo s jugoslcven-skim ili s plemenskim imenom. Novi je savez bio sastavljcn iz dveju župa: Ci-kaške i Pacifiške. Pacifiška župa udru-žila je sva četiri društva na Pacifiku, ali Čikaškoi župi nijc to pošlo za rukom, jer je večina društava ostala iz-van župe. Pokušaj da se osnuje_ jugo-slovenska sokolska župa za njujoršku okolicu propao je več u samom začetka . . , Mišljenja smo, da če jugosloven-sko Sokolstvo u Americi tek tada za-početi s uspešnim radom, kada sva sokolska društva obuzme pravi jugoslovenski duh, i kada se Sokolstvo u staro j i novoj domovini poveže s bratskim jugoslovenskim vezama. Savez slovenskog Sokolstva u Americi Pred nekoliko godina osnovan je u Americi Savez slovenskog Sokolstva, koji od svog osnutka pa do danas ni je pokazao nikakvog pozitivnog rada. Ni-je priredio nikakvu svoju priredbu pa i medu pojedinim nacionalnim savezi-ma nije bilo nikakvog jačeg sudelova-nja, osim medu češkim i slovaškim te delomično jugoslovenskim društvima. Još su najbolje medusobno povezane slovenske organizacije na Pacifiku, gde su priredile nekoliko večih nastupa, medu njima i svoj nastu.p za vreme zadnje olimpijade na olimpijskom stadionu. Nerad Saveza slovenskog Sokolstva, koji vode Potjaci, bio je povodom. da su slovenska sokolska društva u Detroitu osnovala mesni savez. Ova j savez daje znakove života, do-čim je slišan pokušaj u Njujorku pot-puno propao. Sada je preuzela slova-čka župa M. Hodža. sa sedištem u Nju-jorku, inicijativu, da ponovno pokuša da ujedini barem njujorška pkolska društva. Na dogovorima su bili zastopnici svih slovenskih sokolskih jedinica, koje rade u tom velegradu, i postignut jc sporazum, da se pozovu sva društva da čim pre pristupe ovom savezu, koji bi imao svojim uplivom da ponovno oživi Savez slovenskog Sokolstva u Picburgu. 50-godlšnjica župe Jana Žlške u Taboru Organizacija župa uvedena je medu češkoslovaškim Sokolstvom več po dr. Tiršu i to početkom godine 1884. Povod osnivanju župa bio je što au-strijske vlasti nisu nikako htele da do-zvole bilo kakav savez svih čeških sokolskih društava. Ali su dozvolile osni-vanje manjih organizacijskih celina, koje su češkoslovaški Sokoli nazvali župama. Več prošlc godine slavile su najstarije sokolske župe svoju 50 go-dišnjicu. To je bila župa Tirševa u Ko-linu nad Labom i Sredočeška dr. Jana Podlipnoga sa sedištem u Pragu. Ove godine pridružuje se tom nizu župa, koje postoje več 50 godina, i župa Zi-škina sa sedištem u Taboru, gde če ove godine biti početkom meseca j ul a pokrajinski s-lct praških župa. Ova jc župa osnovana 15 avgusta god. 1885 u Češkim Buđejovicama^ te je obuhvataia svu Šešku zcmlju južno od Praga. U ovoj su župi bila udruže-na društva Benešov, Češke Budejovice, Dobržiš, Pisek, Pržibran, Sedlčani, Tabor i Vodnjani. Kasnije kada se jc župa razgranala. raspolovila se je i njeno je područje na drugom bregu Vltavc pripalo župi Husovoj, koja je imala svoje sedište u Pisku. Župi Ziškinoj ostalo jc samo nekoliko društava^ sa 1190 članova. Več godine 1895 počela je župa da izdaje svoje župsko glasilo. Do druge deobe došlo je godine 1899, ali srž, koji je imao nato svoje sedište u Taboru, radio je i napred i zupa Zi-škina broji danas 52 društva i 2 cete s ukupno 6590 članova i clamca, Ido naraštajaca i naraštajki i 5511 dece obojega spola. Svoju 50-godišnjicu pro-slaviče zajednički s pokrajinskim slc-tom praške župske skupine. Priprema sokolskih fakmščaiki za Berlin Českoslovcnska obcc sokolska več se sada ozbiljno priprema za olimpija-du u Berlinu, koja će se odr/ati, kako je več poznato, 1936 godine. Takmi-čarke iz kojih če se formirati nakon izbirnih takmičenja ta_km iear.sk a vrsta, pripremalo su se u 'tri centra: u Pragu, Brnu i Košicama. 26 o. m. održače se u Pragu prva izbirna takmičenja — po-kusna — dok če sc definitivni izbor izvršiti na izbirnim takmičenjima 28 septembra o. g., koja če ujedno biti i takmičenja za prvenstvo ČOS. Na ovim takmičenjima izabrane takmičarke vež-bače od zime, pa sve do početka olimpijade zajednički u Tirševu domu u Pragu. Zbor sokolskih urednika i referenala za šlampu ČOS Istovremeno s našo+n saveznom skupštinom održače u nedelju i Češko-slovenska obec sokolska svoju skup-štinu, kojoj su prethodili zbor župskih prosvetara i zborovi župskih načelnika i načelnica, a kao poslednji u subotu 4 o. m. i u nedelju 5 o. m. zbor župskih referenata za štampu i urednika župskih veisnika. Na zboru se je prodc-batovalo pojedine izveštaje, stanje sokolskih rubrika u dnevnicima i dale su se djrektive za. daljnji rad. S ovim zborom bila je spojena i izložba sokolske štampe. 70-godišnjica češkog Sokolslva u Americi Prva sokolska jedinica u Americi osnovana je pre 70 godina u februaru 1875 u gradu St. Louis. Ovo društvo bilo je matica češkog Sokolstva u Americi, gde su kasnije nikle jedinice po svim večim gradovima gde god su bili naseljeni Česi i Slovaci. U proslavu svoje 70 godišnjice priredilo je Sokolsko društvo St. Louis na dan 31 marta svečanu akademiju s telovcžbenim i glazbenim tačkama. Glavni govornik bio je starešina Američke obce sokolske brat Prhal, koji je pozvao prisotne, da ustraju u sokolskom radu, koji može jedini, da češkoslovaško - američku omladinu spasi svome narodu. Slel Američke obce sokolske Ameriška obcc sokolska prireduje svoj ovogodišnji slet u Klivlendu u danima od 20 do uključivo 23 juna. Ud 20 do 22 juna održače se savezna takmičenja, a glavni sicilski dan biče -J juna s lozinkom »Nacionalni dan ameriških Čehoslovaka«. Kao uvod u ovogodišnji skt održana je u aprilu telo-vežbena akademija u Čcškom nared-nom domu u Klivlendu, na kojoj ^u s posebnim tačkama nastupili .zabrani vežbači i vežbačice te naraštaj iz raznih društava, koja spadaju pod zupu Klivlend. .Uspeh je bio vanredan. SeAois&a MuUa-*ttdavodncvna predavanja i nadalje se održavaju svake lirve i _treče nedelje u mesecu od 15.15 do 15.30 časova. O gradnji naših sokolskih domova Pred godinu — dve dana, mnogo se počelo pisati putem sokolske štampe, kao i putem ostalih dnevnih listova, kako da ise dode do izgradnje mnogo-brojnih sokolskih domova u Jugoslaviji. Jedni su iznosili svoje mišljenje, da bi trebalo osnovati neku vrst sokolske zadruge, koja bi bila centralna zadruga kod sokolskog Saveza, a u ko-ju bi zadrugu članstvo jugoslovenskog Sokolstva obvezatno ulagalo novac na štednju, drugi pak, zastupali su mišljenje, da kod Saveza treba osnovati fond, u koji bi ulagala sva društva, i to obvezatno, stanovite sume, iz koga bi se uipitala gradili sokolski domovi, tamo, gde ih do sada nema. Treči su zastupali privatno mišljc-mje, da država treba 100%-no da vodi brigu o pedizanju domova, i bilo je na koncu raznih predloga i mišljenja, no na žalost, nijedno to mišljenje nijc došlo do punog izra-žaja, čak šta više, nije sc niti pokušalo Po nijednom predlogu raditi. Nije se došlo do željcnog cilja, jev pozvani zato nisu mogli ili smeli da žadu dublje u suštinu same stvari. Ostalo je konačtno na tome, nzdaj se u sebe samoga i radi kako znaš i možeš. Ipak, za veliko čudo, diljem naše otadžbine, sokolski domovi, baš u največem jeku svetske krize, u ove poslednje dve godine, počeli su nicati kao gljive posle proletnje kiše. Pohvalno je to i svi mi Sokoli mora da se tome ra-dujemo, da nas veseli taj silan polet i napredak, ta velika borba Sokolstva, da dode do krova nad glavom, ali ima i tu još po koja greška i dosta žalosnih činjenica, baš na vodečim meštima do-tičnih društava. Ima domova koji su nikli na dug i kad jc krov podignut, nije se na žalost moglo dalje, a i ono što je sazidano, pretežni deo nije poduzetnicima plačen. Zato baš je morao bratski Savez (stoji jasno u jednom prošlomeseč-nom »Glasniku«) da daje po 100, 200, 250, pa čak i po 300.000 dmara, bilo zajma, bilo potpore. Daklc, jedni su dobili ogromne sume novaca, dok drugi nisu dobili skoro ništa, ili toliko, što graniči u najmanju ruku rečeno sa ništa. A šta je tome krivo, da je nekoje sokolsko društvo upalo možda u dug i težak položaj? Stvar je jednostavna. Mislilo se, imamo 150.000 dinara i zbi-lja, za taj novac, dado se napraviti več nešto i lepo.ga, ali grdno su sc prcva-rili, pošto je gradevni odbor raspisao natečaj za »idejne skice« i kad je »idejne skice« dobio, moralo se je edmah baciti desetke i više hiljada dinara, a na koncu konca, nijedna skica nije od-govarala, bilo ukusu članova gradev-neg odbora, bilo žirija, bilo samoga mesta gde bi se dom imao podignuti: Dakle, več pre nego je udareno pijukom, utuklo se 10 do 20.000 Din a to je lepa svotica, sa kojom i te kako treba računati. A čemu veliki publicitet, čemu ras-pisivanjc natečaja, čemu silna reklama, kad na koncu ispadne ništa. Baci se novac i ništa više, a vrlo cesto postig-ne se baš nešto obratnoga. Jugoslovensko Sokolstvo, koje je do pred desutak godina brojilo jedva 70.000 članova, u poslednje godine, a naročito od 1929 poraslo je na tako zamernu visinu, da se pred tim porastom mora svaki diiboko zamisliti, kako da se reši problem podizanja ogromnog broja sokolskih domova u našoj zemlji, jer skoro nema večeg sela, u koje več danas ne bi prodrla sokolska ideja i gde Sokol nije počeo savijati gnezdo i otpočeo s delovanjem. Mi Sokoli, kažemo opetovano, pozdravljamo tu ideju, koja je duboko zahvatila naše sela, ali ipak moramo misliti, kako svim tim društvima i četama napraviti bilo domove, bilo neku vrstu giinnastičkih sala, jer bez krova nad glavom, tvrdimo, mema uspešnoga rada, jer jc rad skoro nemoguč i baš radi nemanja prostorija mnogi sii prisiljeni da sc samo vode na papiru, pošto se na snegu i kiši ne da raditi. Razumljivo je, jedne se godine ne da i nije mogu če svima napraviti domove, ali postepeno, do toga če morati doči. Ima mnogo sokolskih društava i četa, koji se iz dana u dan muče. otki- daju sebi od usta samo da dođu i krova nad glavom, ali to sve teško i ; jer, ma da je novac u dosta уепШ črednosti, za sumu od cca. 50.000 cnna ra ne može se napraviti niti jednosta • na gimnastička dvorana, a o domu može biti niti govora. Ima i sokolskih radenika, koji sa mnogo toga žrtvovali, i novcem 1 f dom baš za sokolske domove, koji ni žalili muke ni truda da pomognu sokolstvu u rešenje toga velikoga i votnog zadatka, ali ima i takvih, K J kad postignu neku znatniju sumu no ca, umesto da sc obrate za savete, erte i upute u opite, tima pozinatim s kolskim radcnicima, umesto da sa što manje troškova, prave silne klame, raspisuju natečaje za >>1C,0J . skice«, iplačaju trideset do pedeset suča dinara, a dogodi sc nekada i P 100.090 dinara za nagrade, a ko sc J . Ija? Počcsto baš oni, koji nemaju kakove veze sa Sokolstvom i ^k,0. a padne vrlo često, da nijedna skica« ne odgovara zamisli i Pr’ j„. dotičnoga mesta no, da se ostane sledan pred javnošču, jer natečaj javno raspisan, neko sc mora nagra inakar i drugom i trečom i tako red nagradom, plača sc skupa para ^a upotrebljive skice, a svejedno se posletku mora obratiti iskusnim (ITj ma, sokolskim radenicima, traziti > hova uputstva i savete; no sada na lost, od ovili potonjih, več bcspj®..,. jer sc novac bacio na neupotrenlj skice. S raspisivanjem formalnih a ^ čaja, naseda sc i pravi se žrtva ba teško sakupljenc gradevne glavnice-Razume se, svakomc stoji na v? ' koga če arhitekta, gradevnog in^e"Jn3. ili graditelja uzeti, da mu naprav* ^ erte, ali ipak bi se svi skupa P držati one stare narodne •posl?'^ »Svoj k svome« pa ne nasedati ■ ■ ovom sad onom samo zato, jer mU . j0 ma i naslov zvuči i odaje Stranca, ^ da su stralnci i zvučna imena nesto ljega nego naše i krv svoje krvi. . jr Kažemo jasno, to sc dogada .( privatnika, ali na žalost to se dOp, ^ i kod sokolskih ustanova. Baš on>> stranim imenima, pa iako ovde 1 lete po maglovitim sferama, 0> koješta a ne paze, ima li taj dom .ft za čime sc najviše teži, a to je sv zrak, sunce i t. d. Jesu li pak sve V štorije i delovi zgrade srečno i sp.rsVt-iškoriščeni da posluže namenjenoj ^ si, to im .je deveto, jer glavno Je’ je sipoljašnost nazovi lepa. n Zato smatram, da bi naš bra ^ Savez bio najpre pozvan, da ProV(l bratskih sokolskih župa skrene na u. pažnju svima jedinicama i da im 1 : j red za uvek jasno i glasino reče, taj sokolski brat odlikuje se kao tekta, pa ustreba li vam, uvek im ^ u vidu njega i njegovo ime, obratu1-sc i bičetc spokojni, da če vaš d01’ џ. sjati u svoj svojoj lepoti, onakaV^n(, kav stvarno treba biti i kakav lw/ odgovara Sokolstvu. ■ Ш Jedno sokolsko društvo, koju idejne skice utuče nagradu °d V£-mum 25.090 do 50.000 dinara, neK%ii-ruje, da za tc pare i za još dalek° ^ nje, od sokolskih radenika-arhue može dobiti sve potrebne uaerte. ^ škovnike, vodenje gradnje i bri.-,e ^ tehničkog rada. Sve može jevtmU® џ lje dobiti, a ujedino pomaže, pa ' bilo i minimalno, svoga soku brata. j* Čemu dakle da sc mi Sokoli o .. Vadbeni načrti sestavil tehnični odbor Sokolske župe Maribor Vsem bratskim edinicam najtopleje priporočamo nabavo vadbenih načrtov, ki jih je za vse oddelke v tabelah izdala Sokolska župa Maribor. Tabele so pregledne in se lahko vidno pritrdijo na zid v telovadnici. Vsebujejo vsa orodja ter proste in redovne vaje, korakanje, petje in igre (raznoterosti). Vadbeni načrt je vložen v ličen ovoj, ki mu je priloženo tudi uvodno pojasnilo. Cena Din 12’—. Naroča se pri Sokolski župi Maribor, vupi m« Sokolstvo na selu u nab‘V i čv .r je u najdublje slojeve la0ič-lc<>lPtflif temelj mu je selo. Na рои^ . LV/IIIVAJ HIV* jvuw*w. * ** ■. ! ПГ Stanku tchnieki rad, kao ^ izložen jo potanko, te J e usp£ granama postignut zavid i u № ion- Miloševič u svome govoru po- i i lam. •'"“»ntiia S uurmm uvav-i-čim jV0vor ^r- Miloševiča bio jc vc- Z(Wii .°®ел’1с u svome gov< SIM ?elegate- uPutio ie prve JJN]. Vel. Kralju Petru II, što je , “PStina prihvatila s burnim ovaci- С1ЦЈ j j ‘ i’iuuauvita иш v c- ппппј- « Posvečen uspomeni Blaže-d» Vitežkog Kralja Aleksain-sutne H Pa Je pozvao pri- odaH,’, *s Ednini minutom čutanja sti uriJ£-tu dvorcu Jugoslavije, što sj Sa ir l„ Pobožno izvršili. Za ovim Dešn ми^шс upučenc pazdravne de-iKnP» ivi Kralju Petru II, kao P02rlfQU ^amcsniku Pavlu. Posla te su ‘ialinip^10 c*ePe*e i Savezu SKJ. U Pojj . fiovoru brat Miloševič je ta m v.10 bana Zetske banovine bra-sutan IV S°Picu- ko ji je bio pri-РопјЛ. a“v3ljujuči mu na svesrdnoj Pojd ‘ j enoj Sokolstvu. Tako isto Zet«u VV? je, i zastupnika komandanta 5ntjn ' Sirijske oblasti denerala Dra-Sokrj: ‘"•^Benkoviča, ističuči, da su i)a r>f„V,°^om uvek na braniku Kra- 2a • * naroda- listu n.°y.lm ic brat starešina prooitao «ene uPrave. u koju su ušli s*dani- 1 s°kolski radnici, koji su do-su u Sokolstvu dokazali, °d st.J^f^bni funkcijo, koje su im gj»hne naložene. fiUsi; a uPrave Sokolske župe Cetinje *о!од*Г^.®а br. Gavro Miloševič, ad-ejt.}1 lv- narodni poslanik iz Ceti-fUžinjf, 5*4- Mihailo Bajič, sudija Ok-Оотапљ^ na Cetinju. II zam. Miho (it.Profesor iz Kot or a. III zam. Podnr. • rov’ć. direktor gimnazije p Wricg ik^etfr Pa n to Aranđelović, na-МаД-е uPrave na Cetinju, pati, imTn^c Kosta Ligutič, tehničar ^ .. na Cetinju. I zam. Filip **m f£’ činovnik iz Cetinja. '*4», m 0fde Bouhal, činovnik iz Be-Kjg. ?a.n'. Rudo Njirič, čin. i04 sestra Tonka Vik, priv. **1ђ Ј.л zam- Nedjelka Kovačevič. ^ainu/i'3 Samardžič. ђНс L' br. Milutin Ivanovič, činov-na Cetinju. Ч .. br. Jovo Durovič, viši pošta iz Cetinja, br. Marko Vujovič, trgo- Statističar br. Krsto Grujičič, učitelj iz Cetinja. Referenti: za poljoprivredu: Đuro Slapničar, načelnik Ban. uprave na Cetinju; za sokolske čete Vido Đaković, inžinjer iz Cetinja; za zdravstveni ot-sek dr. Vladimir Gerasimovič, lekar iz Cetinja; za štampu Aleksandar Milovič, sudija sreskog suda na Cetinju. Članovi uprave: O. Jerotej Petkovič, Risto Gordič. Jovo Sekulovič, dr. Neško Radovič, dr. Ante Marčič, Du-šan Popovič, Radivoje Zonjič, Nikola Kneževič, Dorde Brkobrad, Fred Zora-ti, Ignjo Zlokovič, Baltazar Kovaček, Matan Kaluderovič, Ivan Gnjatovič, Nikola Zuber, Jovan Grivič, Jovan Ivo-vič, Mitar Nenezič, Savo Mairinovic, Stevan Bokan, Jagoš Popovič. Boško Jokšie, Milan Berberovič. Tomo Zlokovič, Vido Banaševič, Dušan Velimiro-vič, Obren Dundelovič, Mitar Lazovič, Vinko Vinter, Nikola Medin . Revizork Jovo Dapčevič, Dušan Pajovič, Frano Les, Vuko Tomanovič, Blažo Vueinič, Simo Sekulovič, Marko Kneževič. Zdravko Solinger, dr. Aleksandar Rafaelovič. Sud časti: Milan Boškovič, dr. Mi-lorad Šoškič, dr. Niko Marti'npvić, Krsto Pejovič, Jovan Poček, Milan Buj, Milonja Deletič, Nikola Markovič. U upravi su zastupljena sva ona društva, koja su se istakla sa svojim revnosnim i neumornim radom na 5i-retnju sokolske ideje. Skup št in a jo jcdnoglasno istakla neumorni rad na šircnju Sokolstva brata starešine Gavre Miloševiča, koji je, i pored svojih dužnosti van Sokolstva, uvek imao kao najglavniji rad Sokolstvo. te je uvek samo na Sokolstvu radio, što je dokaz, da je otkada postoji župa Cetinje, uvek biran jednoglasno za starešinu iste, a što je- skupština i ovc godine ueiinila. Brat Gavro Miloševič na ovakvom jednodušnom izraženom poverenju za-hvalio se je toplo, ističuči, da je on uvek ostao Soko. Pošto je završen dnevni red br. Miloševič u dva časa pre podne zaključio je skupštinu. A. M. Skupština Sokolske župe Splii meseca aprila održana je ?°vita ji Vorani Sokolsko^ doma re-%^|,avna godišnja ekupština Soft1 « ^Plit. Pre prelaza na dnev-arešina župe br. dr. Mirko e,norisao je uspomenu na bla-, 4 Viteškog Kralja Aleksan- kU ^гокгаГ^^е1Ја' kojemu prisutni kli-b »Slava!« Nakan toga je >io rekao, da je na p ros tol j c i^Uia cp°v prvorodeni sin Petar II, ll'' пл?-^а Kraljevine Jugoslavi-л Oozdv 'Va Pri^utne da svoga Kra-h, taVot\ay® Sa sokolskim: »Zdravo!« > s’m toga ^1'- dr- k°' “и^Д Је umrle sokolske prvake ^-.,*15, -- » u ostalim slovenskim ’ a na koncu jc srdačno po-k^v?p, 'ariika Saveza br. Duru Pa-zamenika saveznog stare- Se prešlo na dnevni red, pa ^ *’r' dr. Buič održao opši- 0 radu u prošloj godini. Me-i » °n rekao, da su sokolski L-'.”1 'su održani lanj-^ ’ Hasf’ • * P^°^ realnog sokolskog °Tjatlja, ali da još uvek nisu kjt lan; i. svc to» то*е se reči, Чапг л napravljen jedan o’ Prema radu u prošlim vT^ul(ao .Govoreči o radu Saveza, j УчЦђ da je saradnjom sa SIo- Veliv s^im savezom zabeležen ц a t и.&Рс^ jugoslovcnskog So-ц 4Vcn°,,c Prijem bugarskih Juna-ie ^rela ?. 'so'kolsku zajedlnieu. CS, da*,na rad ^UIPC’ dr. Buič '‘bii^olik-n >C u Prošloj godini izvršc-p uP®kih natecanja, prema s r 4 i da bi 2 ®Za’ ali Svc je t0 lf)š 1ЈЦ.1 ftotrek ^^ovoljilo sokolske zah-J 6" j j e' On ipak misli, da je rad dnii.ga treba nastaviti, pa čc a(w ->a je rezultati. Župska uprava radu , . vnost u svom sokol- ■ l3' odj.5,'^ Jc uz sasiankc ostalih "»»h 3- U h, v, 42 nastanka upravnog ЧЈ0 Sokc.U ?;' 8°dini bilo je živijo svoj . !h cotu- Time je Soko jog 1 na s^o, ali misli, da S t4vl'ftP°rai?1I10g<> rabiti i da jc posao V^vrhct0a ie tiovr- UZ Jfcr je selo težak toren ono iskoriščavano u *;.qOVoIi hoko j°š njjc 1Z' . t *1' Za r„4an broj ljudi, koji bi bili na sclu-33 (? sta«i S^S^adruštva k ЈЧ ('1 iv. cla Je sckolskih jedinica i 30 četa sa i ve- od onoga što se Za *1800 " POrasIa u pro' Je i, broj je znata n dalek članova. Od eelo- ^ otPada 5040 na elano-&,CC’ zatjm ima 1715 mu-лј'С11^с doce. Naraštaja 4 'off' 1 360 žetiskog. Br. dr. J M arije J8'11?' a nai'očito što se n.em < ■ Naraštaja, inc vidi uspeh, 11 mladih koji dolaze errv^j’ Vc<-'- oseča, uz nhit(.i ■ 0v°ljn° sklada izme-^ i Sokola i da treba Uzeti u vrlo ozbilj nu disku- Br. dr. Buič izvestio je dalje o priredbama u prošloj godini. pa je kon-statovao, da su one pokazale bolje rezultate no u pretprošloj godini. Nakon toga govori© je o prosvetnom i tehni-čkom radu, kao i o socijalnoj akciji, koju je poveo Savez. On tome poslu pridaje veliku važnost, jer misli da če sokolski rad u tome pravcu moči da ukloni mnoge teške momente današ-njice. I Pri koncu svoga govora br. dr. Buič jc rekao, da se je u prošloj godini išlo u pravcu uklanjanja neprilika, koje v uku svoju nit iz biskupske poslani ce. Savez je ostavio društvima moguč-nost da po svom nahodenju razne objekte i zastave mogu blagosloviti ili ne. Jednoliko rešenje nije se moglo predvideti za sve slučajeve. Župa je stala na stanovište, da društva zamole nadležnu crkvenu vlast da izvrši blagoslov, ali da se preko toga ne daju mikakve izjave. U dva slučaja uspelo je postig nuti odgovarajuče rešenje, dok u jed-nom slučaju zamolbi nije bilo udovo-ljeno. Br. dr. Buič na koncu kaže, da se nada, da če sc svaka mogućnost eventualnih sporova u ovom pravcu morati skinuti sa dnevnog reda po za-ključcima koji če danas biti predloženi sikupštini na prihvat. Zahva3jujuči svima na satadnji pozivajuči na daljnji so'kolski rad, br. dr. Buič zaključio jc svoj govor. Zatim je uzeo reč brat Dura Pa-imkovič, zamenik saveznog starešine, koji pozdravlja jprisutne u ime Saveza i kaže, da čc skupštinu informirati o nekim aktuelnim sokolskim pitanjima. U prvi red dolazi zakon o Sokolu Kraljevine Jugoslavije. Soko nije napustio misao, da taj zakon treba menjati ona-ko kako želi večina članstva, pa se prosi o godine na merodavnom mestu pri-hvatio predlog da u saveznu upravu udu samo oni članovi koje članstvo predloži na skupštini. To čc se ovc godine i obaviti. Drugo aktuelno pitanje za Sokolstvo jest odnos prema politici. Soko u tom pitanju ima odredeni sta\r koji je jasno označen u »Putevima i eiljcvi-ma«. On nije organizacija koja iskori-ščuje politiku, ali neec dozvoliti da se Soko iskoriščuje za politiku. Svi oni koji stojo na stanovištu državnog i na-rodnog jedinstva, služeči narodu i državi, mogu biti članovi Sokola, Članovi se pak mOjgu, prema svojim željama, držeči se gornjih načela, opredeliti prema pojedin im strankama. Dalje br. Paunkovič kaže, da ovu izjavu nije trebaio davati, jer je u našo j zemlji poznato stanovište Sokola u tom pitanju, ali se u inostranstvu našlo nekoliko listova, koji Soko hoče da prikažu kao privesak ove ili one vlade. Često puta i sami su Sokoli krivi, što se u Soko uvlači politika više ne£o što treba. To su veeinom ljudi koji se ba-ve aktivno politikom, koji hoče Soko da iskoriste za svoje lične prohteve. Tim pojavama ne sme se podavati ni-kakova važnost. Jedinstvo države i na- roda to su narodno politička gledišta Saveza, i to treba da budu gledišta svih Sokola prema politici. Zatim br. Paunkovič zamera, da Savez dobiva masu molba i traženja od raznih društava za razne lične intervencije. To je vrlo neprilično, pak ako se želi da Savez ima onu snagu prema vlastima, koja mu pripada, i uspeh u svojim traženjima, želje društava treba da budu principijelne sokolske, a ne lične. Br. Paunkovič govorio je dalje, da če u najkrače vreme biti donesen pravilnik za izvršenje zakona za obavezno fizičko vaspitanje u delo prvenstveno putem sokolske organizacije. U isto vreme izraduje se zakon o športu i viteškim društvima. Savez je tražio. da se u taj zakon unese, da se on ne pro-teže na Soko i sokolske organizacije. Br, Paunkovič je prešao na koncu i na pitanje odnosa Sokola prema kle-ru. On misli, da če to pitanje, ako ga se stavi samo na teren odnosa crkve i Sokolstva, biti lako rešeno, ali tu se bila takoder umešala, na žalost, i politika. On se nada, da če se odnos klera prema Sokolu rešiti na opče zadovoljstvo svih. Princip Sokola je, da se u ničiju veru ne dira, a da se no iskoriščuje vera protiv Sokolstva. Na koncu svog govora br. Paunkovič je izvestio, da če se održati sokolski sletovi, i to u Subotici, a zatim u Taboru u Ćeškoslovačfcoj, i slet bugarskih Junaka u Sofiji, te je izneo način, kako če biti Sokolstvo na tim sle-tovima zastopano. Posle govora br. Paunkoviča pod-neseni su izveštaji župskih funkcione-ra, pa je dana razrešnica staroj upravi. Izglasau je zatim proračun za 1935 go-dinu, koji iznosi oko 100.000 dinara. — Izabrani su delegati za glavnu skupštinu Saveza, a zatim je prihvačen izve-štaj načelnika župe o slctovima i o žup-skim priredbama u 1935 godini. Na predlog Sokolskog društva Split i Trilj o blagoslovu sokolskih ob-jekata i zastava prihvačena jo sledeča rezolucija: 1) Nijedna sokolska jedinica ne sme, bez prethodnog odobrenja župe, davati nikome nikakovih izjava. 2) Nijedna sok. jedinica ne sme izvršiti akt posvete nekog svog objekta pre nego se obratila župi za upute kojih se mora bezuslovno najstrože držati. . Još su prihvačeni neki zaključci tehničke i disciplinske,naravi, po predlogu zbora načelnika i prosvetara, pa je izabrana sledeča nova uprava župe: Starešina: dr. Mirko Buič, I zamenik starešine: Pera Vinko, II zamenik starešine: Grgič Mirko, načelnik: Frano Lotski, I zam. načel.: Barišič Zvonko, II zam. načel.: Gregorič Božo; načelnica: Ivančevič Mileva, I zam. načelnice: Kraljevič Gcorgina, II zam. načelnice: Komosar Nataša; prosvetar: Gamulin profesor Ćiro; tajnik: Lebadina Josip; blagajnik: Ligutič Pavo; urednik lista: Vrdoljak Stipe. Odbornici: Lavš dr. Vjekoslav, Vr-can Juraj, Škarič dr. Josip, Roca prof. Stjopan, Simonovič dr. Stevan, Petar Matkovič, Didera Šime, Celič Ante, Mrklič Petar, Žagar ing. arh. Dane. Zamenici: Maričič Aleksandar, Dunda Jovan, Jazdzik Eustahi, Koščina Josip Puharič dr. Klem., Mimica dr. Toma, Beroš dr. Mate, Lukšič-Carič Petar, Novovič Milorad, Jukič Vinko. Revizori: Aljinovič Frane, dr. Tri-palo Petar, Makiedo dr. Sergije, Pavi-čič Dinko, Škarič Ante. Zamenici revi-zora: Surlič Vinko, Trebotič Frane, Perič Ante, Šluio-Bradarič Ante. Sud časti: Marko Mikašič, Majstro-vič dr. Ivo, Stangcr dr. Uliksc, Rodič Stanko, čulič Mate; zamenici: Zavoreo dr. Frane, Kalebič Bonifacije. Knjige iLi s tovI »T. G. Masaryk Sokolstvo a Sokol- stvi«. Pod tim naslovom izašla_je knjiga u martu ove godine, kao / sveska Tiršcvc knjižnice, koju uredujc L. Jan-dasek, u spomen 85-godišnjice Masari-kova života. Izdavač »Moravski^legionar« u Brnu. Cena je knjiži 10 Kč. Uvodnu reč oiapisao je Jandasek, koji kaže da Masarikov narodni program nije protiv Tirševog programa, nego da ga, u duhu novog doba, doipu-nju je. To isto vredi i za odgojnu stra-nu. Ant. Krejči prikazuje odnos Ma-savika prema Sokolstvu, prikazujuči Masarika kao Sokola i donoseći Masa-rikove misli i nazore o Sokolstvu. Jan Uher piše, u pomenutoj knjiži, članak »Narod i patriotizam kod Masarika u vezi sa sokolskim prmcipima«. Uher kaže, da je Sokolstvo prisvojilo nazor Masarikov o patriotizmu, koji se po-dudara s Tirševim nazorom. L. Jandasek u članku »Masarikovi politički principi i gradanski sokolski odgoj« po-kazuje na istovetnost zahteva prema moralu, čestitosti, demokraciji, prema pravednosti, prema isti ni, i t. d. kod Masarika i kod Sokolstva. Ed. Klispera člankom »Socijalno pitanje po Masa-riku i po sokolskim principima« takoder pokazuje na poklapan jc u shvata-nju. Masariku i Sokolima je socijalizam težnja za pravednošču zajamčena zakonom i gospodarskim poretkom. B. Kladivo obraduje versko pitenje u če-tiri podnaslova: »Sokolstvo i vera pred Izišla je u našoj nakladi slika pokojnog brata V Ifmmm Slinutklui n bakrotisku, veličine 50 X 65 cm Cena komadu 20*— Din više poštarina Svaka naša jedinica treba da nabavi ovu etiku našeg ponajboljeg brata Jugaelovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom svetski rat«, »Tirš i vera«, »Masarik i vera« i »Sokolstvo i vera prema zak-Ijučcima VII glavne skupštine.« Knjiga od 120 stranica pruža novo odlično delo češkoslovaške sokolske literature. Tom se knjigom dobiva na upoanavanju Sokolstva, Tirša i Masarika. Čita se s interesom. Za njen do-bar sadržaj jamče nam poznati sokolski radnici i pisci. Svi članci iz ove knjižico iziči če postepeno u prevodu na naš jezik, u posebnim brošuricama, u nakladi Jugoslovanske sokolske matice. — A. Št, IZ TELOVEŽBAČMDG SVETA IZ MEĐUNARODNOG TELOVEŽ-BAČKOG SAVEZA Međunarodni telovežbački savez imao je svoju sednicu u Parizu, kojoj je pretsedavao br. Zamojski. Brat Za-mojski setio se je u svojim uvodnim rečima tragične smrti Viteškog Kralja Aleksandra I UjediniteUja i 85-godišnjice predsednika Masarika. Dosadaš-nji stalni tajnik Dalban imenovan je počasnim stalnim tajnifcom, a na njegovo je mesto došao kao tajnik Kle-mans. Na ovoj je sodnici odlučeno. da se održi plenarna sednica Saveza 18 i 19 j ul a u Brislu, u koje če se vreme održavati i sednica muškog načelništva i osnivačka sednica ženskog tehničkog vodstva. Savezni načelnik Igenen izvestio je o takmičenima u Berlinu, koja bi se imala održati naredno godine prema ovom rasporedu: 10 avgusta od 6 časova u j utr o takmičenje u propisanim vežbama i preskocima, 11 avgusta uju-tro talkmičenje slabijih vrsta u voljnim vežbama, a posle podne taikmičiče sc četiri najbolje vrste u voljnim vežbama. Istovreineno biče i takmičcnj,a ženskih odeljenja. Nekoji savezi prijavili su za plenarno zborovanje u Brislu čitav niz izmena takmičarskog roda i t. d. LEKARSKO - NAUČNA KOMISIJA KOD SAVETODAVNOG ODBORA ZA TELESNO VASPITANJE U CSR Kako smo več javili osnovan je pod pretsedttrštvom braita Augustina Očenašeka kod ministarstva za narodno zdravijo i fizičko vaspitanje u Pragu savetodavni odbor, u koji su ušli pored pretstavnika raznih visokih uči-lišta i pretstavnici najjačih telovežbe-nih i sportskih organizacija. Sada jc or-ganizovana, kao pomočni organ ovog odbora, još i lekarsko-naučna komisija, kojoj pretsedava dr. Hanak, profesor fiziologije na mcdicinsfcom fakul-tetu Karlovog univerziteta u Pragu. Od poznatijih javnih radnika u ovoj su komisiji još prof. dr. Kral, dr. .Veseli, dr. Vajgner i t. d. VELIKI POKRAJINSKI SLET U BRATISLAVI Nakon priiično lepo uspele radni-čke olimpijade prošlc godine u Pragu, priprema ove godine DTJ veči pokrajinski slet spojen sa spoTtskim igrama u Bratislavi. Raspored jc sledeči: 23 ju-na biče dan dece i naraštaja, dne 5 ju-la i 6 jula sportska i telovežbena tak-mičenja i 7 jula glavni sletski dan s povorkom i velikim nastupom na stadionu. Očekuje se učestvovanje radni-čkih udruženja iz Rumunije, Madžarske i Polj sike, a naročito se iinteresova-nje opaža u susednoj Moravskoj. KAKO RADE RADNIČKE TELO- VEŽBACKE JEDINICE U ČEŠKO-SLOVAČKOJ Ova iza Sokolstva najjača telovež-bačka organizacija u Ćeškoslovačkoj broji 1324 društva i beleži u zadnjoj godini porast od 59 jedinica. Svih pripadnika je 136.980, koji se dele po tka-tegorijama ovako: članova 48.135, članica 18.162, naraštajaca 7045, naraštaj-ki 6837, muške dece 27.338, ženske dece 29.463. Zanimivo je, da ova organizacija vodi i statistiku udatih članica, koje i kao domačicc aktivno rade po društvima. Takvih su požrtvovnih članica nabrojili koncem godine 1934 sve-ga 3551. Najjače društvo u zemlji je Žižkov u Pragu, a za njime dolazi Plzenj i Prostjepov. Organizacija se deli na okružja, koja su udružena u pokrajinama. Sada je svega 50 okružja, dok je kao pokrajinska skupina najjača plzenjska, gde je najjače industrijsko područje Republike. U vlastitoj vežbaoniei ili u radničkim domovima vežba 91 društvo, ostala pak društva vežbaju u unajmljenim vežbaonicama. Položaj letnjih vežbališta mnogo je bo-1 ji, jer 303 jedinice imaju svoje vežba-lište. Po zanimanjima preovladuje, razume se, radništvo. kojega ima samo medu članstvom */* Radničke telovož-baSke jeilinice imaju svoje posebno okružje i u Severnoj Americi, gde radi na istom idejnom osnovu petero društava s oko 500 pripadnika. 50 GODIŠNJICA AMERIČKOG KOLEGIJA ZA TELESNO VASPITANJE Najstariji američki zavod za fizičko vaspitanje nalazi se u gradu Spring-fiidu. Ovaj zavod slavi ove' godine 50 godišnjicu svog rada. U početku su se održavali tečajevi samo sporadično a trajali su par meseci. Iz ove škole izašli su mnogi istaknuti radnici na telesno-uzgojnom polju. PORAST PRIPADNIKA NEMA-CKOG TURNERSTVA U ČSR Nemački turneri u Ceškoslovačkoj or^anizovani su u svojem posebnom savezu. Kako se vidi iz zadnje njihove staitietike, njihova je organizacija porasla u zadnjoj godini za oko 17% te koncem 1934 godine broji 183.695 pripadnika prema 156.964 u 1933 godini. Sada je svega aktivnih nemačkih tur-nerskih društava 1090, dočim jo češko-slovačka državna vlast zabranila delovanje 31 društvu, koja su prekoračila svoj delokrug i bavila se politiekim pitanjima. Zanimivo je, da je broj društava u toku 1934 godine porastao za 42 i to večinom na krajnjoj nemačkoj graniei. Broj članstva iznad 17 godina starosti, iznosi 112.375 te je porastao za preko 15%; najjači se porast oseča u naraštajskim vrstama, jer iznosi razlika izmedu 1933 i 1934 godine 5096 t. j. od 9768 na 14.868 ili za 52%. Iz ovoga sc vidi, da je nemačkim turnerima uspelo da iz radničkih telovežbačkih dTu-štava odvuku vrlo veliko mnoštvo omladine, što nije najugodniji pojav za delovanje ovih poslednjih. Iz ove sc statistike vidi i to, da internacionali-zam medu петабкот omladinom u Ceškoslovačkoj gubi 'tlo pod nogama i da se omladina sve jače približuje nacionalnim turnerima. Kod dece vidimo isti pojav. I tamo je broj porastao od 49.554 na 56.360, dakle skoro za 14%. KRONIKA t Vojvod* Jovan Dovezeneki. Dne 2 maja o. g. umro je iznenada u Kurna-novu, poznati nacionalni bocac i bivši narodni poslanik, hrabri četnik Jovan Stanojkovič, poznat pod imenom Voji voda Jovan Dovezenski. Pokojnik je bio jedan od prvih organizator a četnika, koji Su štitili naš narod, kad'a jc još patio pod turskim jarmom, ali on nije bio samo organizator, več i hrabar četnik i 'borac, koji je učestvovao u svim oslobodilačkim borbama sve do 1918 godine. Vojvoda Dovezenski ro-dio se u selu Dovezenu kod Kumanova 8 aprila 1873. Nakon svršenih nižih škola, otišao je u Srbiju 1888, gde se jc školovao u Svetosavskoj bogoslovsko-učiteljskoj školi, koju je završio 1897. Te godine vrača se u rodno selo, gde postaje učitelj. Na svom položaju ostao je do 1904 godine, kada je stupio u redove četničke organizacije i posve-tio sav svoj žrvot borbi za oslobode se 8 decembra 183-godine u selu Esterdal kao sin prote-stantskog župnika. Nakon svršene osnovne škole i gimnazije studirao jc univerzitetske nauke u Oslu. U 20 godim situpio je u krug književnih radnika kao kritičar i feljtonist. Prvi njegov veči rad, kojim je namah postao popularen, je njegov roman iz selja-čko" života: »Smeve Solbaken«. Kao pisae dramskih dela debitirao je sa svojom aktovkom »Izmedu bitaka«. Godine 1857 postavljen je za direkto-ra Bcrgenskog pozorišta, a ujedno prc-uzima i mesto urednika Bergensflcog lista: »Bergcnspost«. U godinama 1860 ROSIJJj-FOJSSIElZ m društvo s a osiguranfe i reosiguranfe m neograd da 1863 puituje po Italiji, Nemačkoj i Francuskoj, U tom periodu nastaju hjegova prva velika i čuvena deia: »Arne«, »Sigurd Slembe« i t. d. Vrativ-ši se kući bio je neko vreme urednik, pa opet pozorišni direktor, pa ponovno putuje po Evropi, dotk 1875 nije ku-pio imanje Gubrandstal gde je proveo veči deo svog života. Od ostalih broj-nih njegovih dela valja još naročito spomenuti istorijske drame: »Marija Stjuant u Škotslkoj«, »Sigurd Jersalfar«, epos »Arnljet Geline« i Zbirku izabra-nih pesama. Kada su pre rata Madžari strašno počeli progoniti Slovake, sam je doputovao u Madžarsku, pa je onda pred čitavim kulturnim svetom otkrio škandalozne prilike u Madzarskoj. I za prava brače Poljaka se je zauzimao, pa ga moraju baš slovenski narodi več zbog toga zadržati u zahvalnoj uspo-meni. 25 godišnjica vladanja engleskog kralja Đorđa V. Ovih dana čitav britanski imperij slavi na veoma svečan način 25 godišnjicu vladanja svog naročito popularnog suverena, kralja Dor-đa V. Naročito svečane proslave odr žavaju se u samom Londonu. Kao mlad princ bio je strogo vojnički vaspitan, naročito kao pomorac, pa je, svršivši štole kao i svaki drugi mornarički oficir, služio na raznim bojnim brodovi-ma i odatle njegova naročita pažnja razvoju englesko mornarice. Kao naslednik prestola mnogo je putovao po čitavom britanslkom imperiju i svojim priprostim ponašanjem, srdačnim op-hodenjem sa svakim, stekao je ogro-man popularitet, tako da spada u red najpopularnijih suverena. I njegova supruga kraljica Meri, s kojom se je venčao 1894 godinc, vanredno je omiljena u engleskom narodu. Pod vladanjem mudrog i uvek strogo ustavnog kralja Đorđa V britanski imperij do-živeo je neslučeni razmah i bez sumnje i svoju kulminaciju. 50-godišnjica smrti pesnika Josipa Paljarucia-Krilana. U martu ove godi-ne navršilo se je 50 godina od smrti slovenačkog pesnika Josipa Paljarucia-Krilana, učenika velikog goričkog pesnika Simona Gregorčiča. Pokojnik, koji je umro od tuberkuloze u svojoj 26 godini, rodom je bio iz Kobarida, gde mu je otac bio imučan posednik, gra-donačelnik i gorički narodni zastupnik. Mladi Paljaruci posvetio se pravnim študijama i zatim služio koti suda u Gorici, a nakon očeve smrti posvetio se advokaturi. Pet meseci nakon očeve smrti umro je i on. Kao pesnik ovaj mladi oduševljeni narodni borac i velik Slovcn pokazivao je vanredan ta-lenat, ali je podlegao boljetici pre nego što je mogao da da svome narodu sve bogatstvo svoje mlade pesničke duše. Nakon njegove smrti Gregorčič je redi-girao njegove pesme, koje su izašle u tri knjige u Gabrščekovoj »Slovansko) knjižnici«. Od najpoznatijih su mu pesama pesme o bugarskoj raji, balada o caru Samuelu, koju je kom-ponirao Adamič i koju je Glasbena matica izvodila na svojoj turneji u Bugarskoj, te pesme »Stara mati« i »Ljubica«. Razne kulturne vesti. U Parizu pri-prema sc velika svetslka izložba radova najvetiih starih i mla1\’cli i zasuzilo, gledajuči nasu ^ tlinu, obučenu u šaroliku luč05 ■ o? n ju, kao i slušajuči Majk ^ju >o2i, i seda guslara, kako naI1^jlTiO 11 ^ smom, daju saveta, da z,.iivarti(? bratstvu i ljubavi, i fa.il] močmi i veliku JugoslavDu- г^. Na kraju Р^агп ^ državnom liimnom, k_°J 0tPc , čom Sokolima, svi zaje4 Ova sokolska akadern1-1 ’ ^ kog očekivanja nadmasl . ■ reči. sve dosadanje Pr,1L' tak0- P^' Da jo ova akaden»«Jje svi« ispala, na opšte doP‘lc ‘naš№,' nin^ sutnih, imamo zahvali j0zi» priredivačima, koji sU tolska voljo i truda, da ova • stf^ mija uspe što lepše. Akademija je i 4 pubh^e L nc dobro uspela, je • jflvsi .()š lepo odazvala poseto '. uštv° . jUF lju, da naše Sofkoteko' radi na procvatu i )ШСЈјс. slovenske nam mis” 2^r'^V11 PETROVARAD^-Sok dr^y Frankopanska РГ°8,аУв‘ј pros|lP Petrovaradinu, koje 1 *n'cijativom okupljalo petrova-takn i kulturna i viteška društva i si. iДа *eP i dostojanstven način pro-nih "S? usP°menu ovih velikih narod-6 i ove je godine u njihovu ; P^,rebodenje i ujedinjenje, za tiivo SU oni u nizu mnogobrojnih žr-te^je.živote dali. Sokolsko dete imn . rfiinčevic deklamovala je vrlo Km »Slava Petru Zrinjskomc i J1 Frankopanu« od J. Rukavine. Vr| , ^l'ufiom delu programa izveli su sD;l , r° sok. deea ritmičku vežbu bito*! °Vsan<< (°d N. Stavriea). Oso-ba pobudila je vesela vezje jt i "V. Popoviča), što su n v V , so,k. deea s naraštajem doista rašt ^ Mspoloženju. Članice i na-5;тЛ.р, izvele su vrlo lepo ritmičko -j ooličkevežbe »Novo pokoljenje (od »Šokofl^6^ ^(>1 s°k- dece otpevao je ,jv, . > pozdrav«, »Frankopanovo po-2ајсП\К. na. vojsku« (uglazbio I. pl. »Tr Adamičeve pesme (»Kanon«, Pure« i »Jurjevanje«), a završio je »C «niju pe vanj cm zavetne pesme 4,. aJ‘e Jugoslaviju« (od Vranickog i arcmanove). Pr/a 0Vu priliku montirano je po to. Pit električno svetlo u bojama, sinji Projzvelo naroeito lepe efekte kod ' Ve^bc »Novo pokoljenje«. Рчпа Va dvorana Je bila dupkom jt. * a materi jalni i moralni uspeh bio Si > Ak&demiju su posetili i mno-ljL 'Icnici i pretstavnici vlasti i osta-^ 0rSanizacija. S. P. ^Opa Sovo mesto v£-N9VP MESTO. — Iz župne upra-jc Sfcs^J^n>h odsekov. Prejšnji mesec se bor. ^ k svoji seji pripravljalni od-st; določil program zletnih svečano-ju^ij -J letnici župe v dneh 9. in 10. č|e,"- “oleg župnih tekem naraščaja, edjj,- Va in dece, za katere vse župne dai0lCe Prijavite žup. načelništvu do košueile^a roka tekmujoče, bo na bin-SveČa° n®deli° zvečer ob 21.30 na Loki na&t ’la župna akademija, pri kateri bo loVa.t\ nekaterih edinic z izbranimi te-nog -p1,11}' točkami (Št. Janž, Mckro-St. V febnje, Št. Lovrenc, Novo mesto, tej ji^ej, Bela cerkev). Prvič bo na «0fco^emiji nast°Pil z umetnimi in zb0r m' pesmimi tudi župni pevski ve),a’ v>nes pa sokolski orkester iz No-cer^vrfesta in tamburaški odsek iz Bele bo 0.C’ ^stegd dne dopoldne ob 11. uri 2at'iam°ritcv župne razstave in opo-г®кц ,VSe edinice župe, da v pravem 1^РрРГау!Ј° vcs materijal v Novo se ob tej priliki opozarja Inice, da nauče vse telovadne odre bon? ezne župne koračnice, kate-Peli pri nastopu in povorki. Htk £.Sc edinice naj se na ta naš praz-N0 lepše pripravijo in prihite v Vabii »eeto v Čim največjem številu. JOn» Pa je tudi ostalo Sokolstvo! -dr. Wa?EBNjE. — Ob 60 letnici soko-^evctPrt s °s^e br. Viljema Tomiča. 60 jet "a niaja t. i. je poteklo ravno vadn ’ kar je odbor tedanjega Telo-^pfei ?a, društva Sokol v Ljubljani žla^a ata Vilka Tomiča za svojega ?»Д VUjem Tomič se je rodil 17. štnj š ]• v Novem mestu. Po dovr-Je pohajal par razredov gim-tHelj ”akar ga je oče poslal v Črno-sOda JDr -Se zaeel učiti trgovini e. ? LiuKra ’e zancsla tudi v Gradec in kot vaipano’ ^ег Јс 'eta 1874. vstopil ''iiio v zaSrizeno nemško trgo- ?^e'n’ katere gospodar je ?žencc \rCrt“ slovenske vajence in i11 Dostal -;Cn Г. br‘ Tomie vztrajal v nan^SC nar°dnjak. Ker je bi-^ilili v? ustanovljenem Sokolu vpi-KCv’ ie ? |no veliko trgovskih vajen-■ Tam-U mladega in navdušetnega je Sv’Ca mikala telovadba in prija-°dh0r .Pristop. Tako ga je upravni 'гГ-^Л maja pred 60 leti za ?v'al s-) 1 Uza^nika. Kakor je pripove-!)ia onii,1"’ se.,z veseljem vedno spomi-i užbi 4ftPrvl^ *et- ko je telovadil v suoratov v stari čitalnični ltthi t ч > Л1ЛП CiKtiiliCill t * So ^Spdoti današnje Kazine. Va-, rt'mžai 4Lav,n? llmrli br. M u la če k, br. jp tedani-T a *n’k m drugi. Spominja l^zeliu p1 v°diteljev Sokola bratov: ,i eka /\i ;lvvn'harja. JSIolija, Dolenca, . tllgih T,!ac,a’ ^tamcarja. Pelana in NnikSe i t Tana Levstika, ki je bil n nayUi 0 Pomni. Spomin mu hiti јг^осјп,. L Va °ne, veličastne sokolske i - 0re na Vrhniki, Kranju, ,-CI so narodni voditelji bu-' У« ter v,in navduševali za Sokol-jlnJa ' lovanstvo. še danes se spo->nika Dn V rili- 1 1 °dno;Političnih bojih ter s sc lin чсГнВ1 . ___ ћл krotil,, ,T,ars'katere poulične narod-Cs hran? .®skV demonstracije. Še da-’ ,z teh dni slovenske časnike, ki so bičali takratne narodno mlačne slovenske voditelje in razmere. Navduševal pa se je tudi za ostale Slovane, katere je prvič čul in videl zbrane na žalnem večeru ob smrti voditelja Slovencev dr. K. Blei\veisa. Spominja se obiska hrvatskih Sokolov, ki so 1. 1880. prihiteli na sokolski zlet v Ljubljano in dejstva, kako so zamenjavali s Hrvati svoje sokolske čepice, z njihovimi klobuki, ki so jih nekaj časa nosili tudi v Ljubljani, a hrvatski Sokoli pa slovanske čepice. Kot nekaj svetlega mu leži v srcu dogodek, ko so ljubljanski Sokoli v krojih na ljubljanskem kolodvoru pozdravljali znamenitega jugoslovan. škofa Štrosmajerja in mu zapeli zmagovito Hej Slovani. Njegove velike bratske in slovanske besede so navdušile množice Slovencev in Sokolov in spremljale njegovo pot v Rim. L. 1895 je odšel na III. vsesokolski zlet v zlato Prago, kjer je prvič videl večjo telovadno prireditev, ki je slovenski Sokoli do takrat še niso zmogli. V razgovoru je povedal kakšne težave so delale oblasti onim, ki so se upali na cesto v sokolskem kroju in kakšno zaničevanje je marsikdo v njem doživel. Dejal pa je, da ga je vedno s ponosom oblekel in da mu je danes v svobodni Jugoslaviji sokolski kroj najvišja odlika in čast. »Čudim se, da se ga danes današnji Sokoli mnogi sramujejo nositi. Pač niso izkusili onih prvih dni našega eokolovanja!« je zaključil br. Tomič svoje utise. Dne 1. avgusta 1882 se je preselil v Trebnje, kjer je otvoril lastno trgovino, ki še danes kljub poznim letom vodi v svoje največje veselje. Z njegovo preselitvijo v Trebnje, pa se ne konča njegovo sokolovanje in narodno delo. Z drugimi brati ustanovi 1. 1887. Dolenjskega Sokola — današnjega novomeškega, ki mu je član, podpornik in svetovalec. V Trebnjem je ustanovitelj Bralnega društva, Gasilnega društva, Ciril Metodove podružnice, domače hranilnice in posojilnice in 1. 1909. pa kumu-je domačemu Sokolu v Trebnjem, ki mu postane starosta in najvnetejši član. Naslednjega leta pomaga pri ustanovitvi Novomeške sokolske župe, kjer je vse od ustanovitve njen član, letos pa ga je župna skupščina izbrala za 1. župnega podstarosto. Ljubljanski Sokol mu je ob 50 letnici njegovega sokolovanja dal lično sokolsko diplomo I. 1927., Trebanjski Sokol pa ga je izbral za svojega častnega starosto in mu ravno tako izročil lepo diplomo. Za svoje ineumomo narodno in sokolsko delo pa je dobil br. Tomič Viljem odlikovanje tudi iz najvišjega mesta, ko ga je blagotpokojni kralj Aleksander 1. 1925. odlikoval z zlato medaljo za državljanske zasluge. Ko slaviš, dragi brat Tomič Viljem, v teh dneh svoj visoki sokolski jubilej, sprejmi od nas vseh iskrene in sokolske čestitke z željo: še.na mnoga l?ta sokoluj in nas vodi po sokolski poti! Zdravo! -ar. Župa OsI/eZc SLAV. POŽEGA. — Proslava 30 -godišnjice Sokolskog društva i okružni slet 26 maja. Medu najstarija društva Sokolske župe Osijek ubrajamo i Sokolsko društvo Slav. Požega. Osnovano 10 veljača 1905 god., kada se iskra sokolskog oduševljenja rasplarasala u Hrvatskoj pod dojmom IV svesokol-skog sleta u Pragu, provodi ono punih trideset godina u život sokolske ideale predanog rada za slovensku ideju. »Hrvatski Sokol«, kako se društvo zvalo do ujedinjenja, napreduje moralno i materijalno te več 1906 godine ima 139 članova, a prigodom I hrvatskog sveso-kolskog sleta u Zagrebu sa svojim ode-lom osvaja šesto mesto u prostim vež-bama. U 1907 godini dobiva Požega i svoju sokolsku župu »Ibrišimovič« i postaje rasadnik Sokolstva u srcu ravne Slavonije. Ono je centar svakog kul-turnog, prosvetnog i društvenog rada u borbi za ideale Hrvata, a u pravcu zbliženja sa ostalom sr-pskom, slovena-Skom i bugarskom bračom. Do sve-t-skog rata društvo je u stalnom poletu, te svaka godina i svaki slet z.nači nove uspehe i nove nagradne diplome. Za vreme rata od 1914—1918 Soko-lana je zatvorena, jer svaki rad spre-č-ava tudinski bajunet. Iza oslobodenja obnavljaju sokolska društva svoj rad, te medu prvim pobornicima za ujedinjenje hrvatskog, srpskog i slovcnačlkog Sokolstva nala-zimo i Požegu, koja predlaže da sc svi ujedine u jedan Jugoslovenski sokolski savez. Tako od 1919 imamo jedno Sokolstvo, a članom toga Sokolstva je i naše društvo. Postigavši prvi deo svo-ga velikog programa. Sokolstvo iza ujedinjenja još snažni je napreduje, a medu tima Požega je i dalje medu naj-boljima. Nema godine koja nije okru-njena uspehom, a zidovi Sokolane puni su zavidnih diploma. Godine 1925 proslavljena je 20-godišnjica opstanka i razvijanje nara&tajske zastave. Održan je vrlo uspeo slet, odlične sokolske akademije, a u povorci jc nastuipilo oko 700 Sokola župe osječke. Godine 1932 razvilo je društvo prigodom okru-žnog sTcta svoju novu društvcmi za-stavu, koju je poklonio tadanji minister dr. Kraljevič Stupajučj snažnim korakam napred dauas Požega u župi nosi mnoga prva mesta u raznim disci- plinama, a ističe se i na zadnjim sokolskim sletovima u Ljubljani i Zagrebu. Društvo broji 350 članova, 50 članica, 106 naraštaja i 282 dece. Imajuči to u vidu dopustila je župa da se prigodom ovog jubileja održi u Požegi okružni slet obavezan za okru-žja požeško, brodsiko i našičko, t. j. jedna od najvećih priredbi’ove godine u župi. Takoder se tom zgodom održa-va naraštajsko takmičenje župe Osijek. Povodom toga Sokolsko društvo Slav. Požega izdalo je okružnicu, koju je razaslalo na sve jedinice osječke župe. U toj okružnici su sledeča oba-veštenja: U subotu 25 maja navečer u 9 sati akademija; u nedelju 26 maja u 6 sati ujutro župsko naraštajsko takmičenje za žup-sku prelaznu naraštajsku zastavu, u 10 sati pre podne pokus za javnu vežbu, a u 11 i Vi sati pre podne svečani op-hod gradom do Trga Kralja Aleksandra I, gde ee se obaviti razviče nara-štajske zastave te predaja župske na-raštajske zastave jedinici koja ju dobi-jc na takmičenju; u 3 sata posle podne javna vežba, a zatim veselica. Na javnoj vežbi nastupiče se sa svim vežbama za sve kategorije (osim muške i ženske dece) koje su propisane za slet u Subotici, odnosno za sveso-kolski slet u Beogradu 1936 godine. Muška i ženska deea nastupiče sa vežbama koje su propisane od župe Osi-iek. Popust na železnici je zatražen i saopčiče se naknadno. Zajedničko stanovanje je besplat-no; privatno stanovanje (krevet) stoji 10 dinara. Stan u gostioni (krevet) stoji 15 dinara. Zajednička ishrana (poljska kuhinja) stoji ručak 3 Din, večera 3 Din. Ishrana u gostioni zajutrak 3 Din, ručak 10 Din, večera 7 Din. Svi koji žele zajedničku ishranu neka ponesu sav pribor za jelo. Za zajedničko stanovanje potre-ban je pokrivač. Sle'tska značka, koja če vrediti kao ulaznica za priredbe, daje pravo na za-jedničku ishranu i besplatno stanovanje, stoji za vežbače koji če nastupiti 5 Din, za ostale članove 10 Din, za goste nečlanove 15 Din. SOTIN. — Zrinjsko - Frankopan-ska proslava. Sokolsko društvo u Soti-nu priredilo jc dne 28 — IV 1935 na večer akademiju u spomen smrti narodnih mučenika Petra Zrinjskog i Franje Krste Frankopana. Nakon pozdrav-nog govora starešilne br. Bajiča održao je predavanje o narodnim mučenieima pretsednik prosvetnog odbora br. Pe-tar Bobinac. Zatim su članovi^ izveli proste vežbe i jednu skupinu. Članice su isto nastupile s j c dnom proštom vežbom, kao i naraštaj. Nakon toga su brača iz diletantskog otseka prikazali tragediju »U Bečkom Novom Mestu« od Milana Ogrizoviča, koja je bila vrlo dobro izvedena. Na koncu je glazba završila akademiju sa sviranjem Državne himne. Poset je bio vrlo dobar te je materijalan i moralan uspeh pot-pum. ŽUPANJA. — Zrinjsko - Franko-panska proslava. Ovdašnje Sokolsko društvo održailo je u vezi s Hrvatskim pjevačkim društvom »Tomislav« dne 28 IV svečanu akademiju, a dne 30 IV zadušnice u spomen naših heroja Zrinj-skog i Frankopana. Proslava se izvršila poti vedrim nebom u škobkom dvori-štu uz veliko sudelovanje naroda. Program proslave bio je biran pa su de-klamovane i dve pesme samih tih junaka: jedna od Petra Zrinjskog, a druga od Frankopana; prva refleksivna, junačka (»Nijedno ni vrime«) ,a druga neobično lepa, čuvstvena, elegična (»Cvitja razmišljenje ...«). Naročiti je interes pobudila epska pesma ovdaš-njeg župnika V. Kreneisa »Franjo Bu-kovački«, gde se divnom dikcijom, buj-nom maštom i misaonošču iznosi veličina pothvata Zrinjskog i Frankopana, veličina u čovečnosti i ljubavi prema Jugoslovenstvu uopče. Pesmu je van-redno recitirao brat Miličič. Lepo je i kritički prikazao Zrinjsko-Frankopan-^ku urotu, njezine uzro'ke i postanak brat M. Budišič. Konačno je istaknuo jugoslovensku ertu urote pa žrtvu na-šeg Kralja Mučenika kao dostojnog i gordog izvršitelja nastojanja naših narodnih heroja i završio s onom Fran-kopanovom krilaticom: »Navik on živi ki zgine pošteno«. Zaslužno je pak naše društvo Tomislav otpevalo Zrinjsko - Frankopanku pa državnu himnu s prcciznošću, punoćom, jačinom i zanosom pa so time završila lepa ta proslava. TRNJANI. — Zrinjsko - Franko-panska proslava. Sokolsko društvo Tr-njani proslavilo je na skroman i do-stojan način pogibiju Petra Zrinjskog i Franje Krste Frankopana. Dana 30 aprila t. g. u državnoj osnovno j školi bile su okupljenc svo kategorije. Svečanost jc počela u 2 sata posle podne. Brat Kljaič Lazar, prosvetar ovoga društva, održao je predavanje »Dva velika sina našega naroda Pctar Zrinjski i Franjo Krsto Frankopan«. Predavanje je bilo dobro obradeno. Predavanje je saslušano ve-Jikom pažnjom i popračeno velikim aplauzom. P- A. Župa jPetrovgrad MOKRIN. — Rad pozorišnog otseka. U našem društvu u ovoj godini poklonila se je velika pažnja pozoriš-noj umetnosti. Od kakvog je značaja rad pozorišnog otseka na jednom selu u kultur-nom, prosvetnom i nacionalnom pogledu, nije potrebno ni govoriti. U našem društvu i ramije su davane povremene pozorišne pretstave, koje su uvek ima-le uspeha. Ali se ukazala potreba, da se uvede neki stalan red u prikaziva-nju pozorišnih dela. Društvo je u početku ove godine dobilo prostorije u Domu Kralja Petra I Oslobodioca i sada je tek moglo u potpunosti da razvija svoj rad, pa i rad u pozorišnom otseku. Pozorišni ot-sek raspolaže s priličnim brojem dile-tanata, koji su za selo dosta dobro uvežbani, ima svoju pozornicu na ko-joj mu mogu da pozavide i mnoga gradska društva. U toku aprila održane su 2 pretstave i to 14 aprila prikazana je komedija »Peg, srce moje« u 3 čina, koja je u svakom pogledu uspela. Na drugi dan Uskrsa održana je također pretstava i prikazan je pozorišni komad iz ru-skog narodnog života s pevanjem u 5 činova »Na poselu«. Komad su diletanti izveli na opšte zadovoljstvo publike. Posle komada održana je igranka. I ova priredba uspela je u svakom pogledu. Meštani u sve večem broju po-sečuju sokolske priredbe, što daje još više potstreika za rad. Sada diletanti uvežbavaju komad našeg omiljenog komičara B. Nušiča: »Ožaloščena porodica«. D. A. Župa Sarafevo GORNJI VAKUF. — Komemora-tivni sokolski sastanak. Dne 9 aprila uveče održala je naša četa komemora-tivni sastanak kao pomen Viteškom Kralju Ujedmitelju. Pesmu: »Našem dobrom mrtvom Kralju, Tvorcu Jugoslavije, Heroju i Mučeniku« od Rikarda Kataliniča — Jeretova, deklamovao je primerno član podmlatka brat Šalih Kasumovič. O životu i radii Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja go-vorio je prosvetar brat Augustin Reič. Kraj predavanja svo prisutno članstvo dočekalo je stoječi te je zajedno s br. predavačem kliknulo: »Neka je večna slava i hvala Viteškom Kralju Aleksandru I Ujcdinitelju!« to »Da živi Nj. Vel. Kralj Petar II!« i »Živela Jugoslavija!« Posle male pauze brat prosvetar je pročitao nekoliko sličica iz života Viteškog Kralja, kao i neke Njegove izreke o Sokolu i narodnom jedinstvu. S time jc ovaj komemorativni sokolski sastanak završen. GORNJI VAKUF, — Predavanje o T. G. Masariku. 10 marta o. g. pro-čitano je predavanje o životu i radu pretšednika Češkoslovaške Republike brata T. G. Maearika. Predavanje je pažljivo saslušano. Odbor Sokolskog društva nastoji svim silama da članstvo što više zainteresuje za rad, a na-ročito za posečivatojc pros^orija i predavanja. KALINOVIK. — Komemorativni sastanak. Sokolsko društvo u Kalinovi-ku održalo j c komemorativni sastanak, 9 aprila o. g., povodom polugodišnjice od tragične smrti našeg najvećeg Kralja Sokola, Blaženopočivšeg Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Zamenik starešine br. V. Tanasko-vič otvorio je ovaj tužni sastanak s jednom minutom ćutanja, te nakon toga prisutnim saopštava cilj sastanka. Br. načelnik je potom održao poduži govor o životu i radu Kralja - Mučenika. Dak osnovne škole M. Gojanović deklamovao jc pesmu »Naš mrtvi Kralj«. Ovom sastanku prisustvovalo je gradanstvo. Komemorativni sastanak je zaključen sa Slava Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju! — Ziveb Kralj Petar II! SARAJEVO. — Bugarski študenti u Sarajevu. Bugarski študenti, na svo-joj turneji po Jugoslaviji, stigli su u Sarajevo 4 aprila o. g. Još se ranije znalo za njihov dolazak. Pripreme za do-ček i boravak bile su velike. Sarajevo je i ovog puta raširilo svoje bratske ruke i bratski i jugoslovenski dočekalo svoju jugoslovensku braču Bugare. Sokoli su u dočeku i u docnijem boravku brače Bugara uzeli najvidnijeg učešča. Na stanici su sačekali bugarske študente Sokoli, študenti i ostalo gradanstvo. Doček jc bio bratski i odušev-ljen. Klicalo sc: Zdravo i Hura! Ispred gradske opštine bugarsku braču jpo-zdravio je br. dr. Voja Besarovič, starešina župe. Ispred sarajevskih Sokola govorio jo br. dr. Bogdan Vidovič. U svom temperamentnom govoru, naglasio je br. Vidovič, da mi treba da zaboravi-mo sve pogreške iz nedavne istorije i da podemo putem bratskog zbliženja bratskih naroda: Jugosloveni i Bugari. »Pružimo jedni drugima ruke i kao što kaže Tirš: Čuvajmo narodnu slobo-du!« — rekao je na kraju govornik. Na pozdrave Sara j lija odgovorio je g. Vladimir Poljanov, bugarski knji-ževnik. Po dolasku bugarski su gosti razgledali grad, njegove znamenitosti, pri-sustvovali duhovnom koncertu »Sloge«, a u veče su prisustvoVali svečanoj aka- demiji u Narodnom pozorištu, koja' je priredena u njihovu čast. Akademija u Narodnom pozorištu bila je prava manifestacija jugosloven-sko - bugarskog bratstva i srodnosti. Pozorišna sala je bila prepuna. Akademiju je otvorila Sokolska muzika, a za-tim je toplo i temperamentno govorio br. dr. Vidovič, zamenik starešine župe. On je naglasio misiju Sokolstva u uč-vrščivanju slovenske zajednice. Na njegov govor odgovorio je s bugarske Strane g. Živko Slavev. Njegov je govor, također temperamentan i ubed-ljiv, pun vere u punu pobedu slovenske misli. Iza toga jc održao kratko predavanje o jugosl. bug. zbliženju putem Sokolstva br. Česlav Gavrilovič, iprofe-sor. Potom je recitovao nekoliko patriotskih pesama od jugoslovenskih i bu-garskih umetnika. Iza toga je otsvirano i otpevano nekoliko jugosl. i bug. ko-matta, na opšte zadovoljstvo publike. Napokon je Soko zemljoradnik br. ■Vaso Sovič pozdravio bugarske študente i preko^njih svu bugarsku selja-čku braču. Njegov je govor publika pozdravila burnim aplauzom i otpevala Slovensku himnu. SARAJEVO. — Pomen Viteškom Kralju Ujedinitelju. Dne 9 aprila nave-če su Sokoli u Narodnom univerzitetu, na jedan dirljiv i dostojanstven način, odali duboku postu Viteškom Kralju Aleksandru Prvo m Ujedinitelju povodom polugodišnjice Njegove mueeni-čke smrti. Posle Sokolskog pozdrava, koji je otsvirala sokolska muzika, ko-memorativno veče otvorio je pred pre-punom salom starešina Sokolskog društva Matica br. Aleksa Starčevič, koji je pozvao prisutne da s clva minuta ču-tanja odaju postu Velikom Kralju. Sokolska muzika je za to vreme intoni-rala moilitvu. Br. Starčevič je u svom kratkom i lepom govoru evocirao tužni čas smrti Velikog Kralja, potsetio na onu utešnu pojavu kad je čitav narod ujedinjen u jednoj zajedničkoj boli stao uz svoga mrtvog Kralja. Br. Star-čevie je zatim podvidcao, da čemo ila-nas skinuti crne zastave ali čemo uspo menu na Velikog Mučenika zadržati živom kao potstrek za naše nove žrtve. Posle toga je br. Husein Brkič, starešina Sokolskog društva III, održao predavanje o simbolici 9-og oktobra, o veličini žrtve Viteškog Kralja kao tragič-nom izvoru iz koga če se napajati nove jugoslovenske generacije za nova dela. Br. Brkič je naroeito istakao misiju Sokolstva u izvršenju amaneta Viteškog Kralja. No političkim pogada-njima nego sokolskom službom Otadž-bini ispuniče se amanet našeg neumr-log Kralja. Sokoli če otsad svoju ljuba v uputiti Nj. V. Kralju Petru II i odano mu služiti. Iza br. Brkiča uzco jc reč br. Radmilo Grdič, koji je oži vio uspomenu na strašne časove narod ne tragedije. On jc ipročitao izvadke iz novmskih izveštaja o marse'ljsikoj pogibiji, dočeku Mrtvog Kralja u Splitu, Zagrebu i Beogradu i sahrani u Topoli. Sva sala se gušila u suzama i je-cajiina. Muzika je zatim intonirala posmrtni marš. Br. Hajrudin Čurič je završio ovo dirljivo veče deklamacijom »Nj. Vel. Kralju Petru II«, muzika je intonirala državnu himnu. Veče je za vršeno poklikom sokolskog optimizma i nove vere: Živeo Kralj! SARAJEVO II. — KomemOrativna sednica. U isto vreme održana jc u novim proetorijama Sokolskog društva II u Milutinoviča ulici komemorativna sednica odlično posečena od celokup-nog članstva. Sednicu je otvorio brat Pavlovič, koji je izneo značemje komc-morativne sednice, a zatim je član vež-bač br. Sofiđ govorio o Kraljevoj poru-, ci Sokolima. Dvoje sokolske dece tle-klamovali su deklamacije o Kralju, a jedan pitomac Vakufskog sirotišta či-tao je jednu uspomenu na Kralja. Na koncu je prosvetar br. Ljubunčič govorio o potrebi stalnog sečanja na Velikog Kralja i na njegov sveti amanet. SJETLINA. — Pomen Blaženopo-čivšem Kralju Aleksandru I. Celokupno člajnstvo i veči broj gradana mesta Sjetline dostojno se odužilo odajuei postu Blaženopočivšem Kralju Aleksandru I Ujedinitelju, povodom polugodišnjice od tragične smrti. Staro i mlado, bez razlike, oplaka-lo je svoga Kralja, kao i pre šest meseci, kad je stigla bolna vest iz Mar-seja. Sokolsko društvo priredilo je 9 IV komemorativnu akademiju. Brat starešina ing. Zečevie održao je veoma dirljiv govor i predavanje u kome je odao priznanje Velikom Kralju, našto su prisutni klicali: »Slava Mu!« Iza toga deklamovanc su dve de-khvmacije »Viteškom Kralju Aleksandru Ujedinitelju« i »Legenda o Kralju Vitezu«, koje su izveli učenici obeju skola^atim . brat čekrlija vrlo uspelo recitovao »Smrt Blaženopočivšeg Krelja« gde jc veličao uspomene na Viteškog Kralja. Na kraju je brat ing. Bašagie pro čitao »Reči pokojnog Kralja«. U 8 časova razišli su se svi prisut ni kučama s bolom u duši. tupa Split DUGIRAT. — Proslava Zrinjsko-Frankopanskog dana. Sokolsko društvo u Dugomratu proslavilo je i ove go- dine na veoma svečan način pogibiju narodnih mučenika Zrinjskog i Frankopana u prepunoj dvorani Sokolskog doma. Radi mesnih prilika proslava je priredena u subotu 27 aprila, a sutra-dan u nedelju e istim programom na-stupilo je u Jesenicama, gde je odaziv Sokola i seljana bio također dobar. Društveni prosvetar br. Milenko Gatara istaknuo je značaj današnje priredbe, istakao važnost ovakovih komemoracija, prešao ukratko stranama krvave i teške historije Južnih Slovena i njihovu borbu za oipstainak do konač-nog oslobodenja u jednoj velikoj vla-stitoj domovini, kojoj moramo za njen procvat i sreču poslužiti svim našim i umnim i telesnim silama. Govor je bio pazljivo saslušan i nagraden burnim aplauzom. Zatim se pristupilo izvodenju programa. Diletantska sekcija vrio lepo i na zamernoj glumačkoj veštini izvela je komad A. Frajdenrajha: »Na Oz-lju«. Historijski kostimi, vrlo dobra scenerija doprineli su, da je uspeh bio stopostotan. Brača M. Beker i M. Gatara da-vali su 3 prizor 4 čina H. Dragoševiče-va komada »Poslednji Zrinjski«. Ova dirljiva scena sastanka Bukovačkoga s Ivanom-Gnadom mnogima je izmamila iskrene suze. Proste vežbe dečjih kategorija za ovu godinu svidele su se mnogo, dok su žive slike bile vrlo efektne. Čitavi program ove proslave izveden je bez prigovora i potpunoma je zadovoljio. Materijalni uspeh nije iz-ostao, iako su troškovi oko kostima, perika i scenerije bili dosta znatni. £upa Sušah: - RijeHa BAŠKA. — Pomen smrti Zrinj-skog i Frankopana. Dana 30 aprila o. g. u 20 sati naverečr održalo je naše društvo pomen mučeničke smrti naših narodnih velikana Zrinjskog i Frankopana. Prostrana dvorana, lepo iskičena narodnim trobojkama, slikom narodnih mučenika: Kralja Ujedinitelja i Zrinjskog - Frankopana, bila je dupikom pu-na brače Sokola-ica i prijatelja Sokolstva. Pomen izveo se prema programu, koji se sastojao od pevanja, deklamacija i predavanja. Mešoviti zbor našega Sokolskog društva, pod vodstvom sestre Marije Tudor ,izveo je vrlo uspelo pojedine pesme, a osobito je bila s mnogo razumevanja i sklada otpevana pesma »Zrinsko - Frankopana: — »Pojmo pe-smu«. Osobitu pak pažnju pobudilo je predavanje ,što ga je održao brat profesor pop Jerko Grškovič. Predavač je u svojem predavanju ne samo istakao važnost obitelji Zrinjskih i Frankopana u istoriji našega naroda, podvukao uzrok njihove tragične smrti, posledice koje su u našem narodu iza te narodne katastrofe nastale, ne^o je i naglasio, na koncu svoga vrlo uspelog predavanja, važnost našeg narodnog ujedinje-nja, potsetio slušatelje na veličinu i značaj mučeničke smrti Kralja Ujedinitelja te toplo preporučio da svaki sin našega naroda bude svestan poruke Njegove: »Čuvajte Jugoslaviju!« Samo u slozi, bratekoj ljubavi, samo u velikoj jedinstvenoj i močnoj Jugoslaviji je 'naša snaga i moč, siguran naš mirni privredni, kulturni i nacionalni razvoj i bolja budučnost« — rekao je predavač. — Na koncu predavanja bio je predavač brat prof. pop Jerko Grškovič sa Strane slušatelja nagraden burnim dugotrajnim pljeskoin. P. R. KASTAV. — Proslava Zrinjskog i Frankopana. Sokolsko društvo u Kastvu održalo je 30 aprila komemo-raeiju s javnim nastupom u sokolani u pomen tragedije Zrinjskog i Frankopana. Program je bio sledeči: 1) Pozdravni govor održao je brat potstarešina. 2) Komemorativni govor, održao je br. N. Perlič. 3)- Jegerove vežbe venčičima, nastupila su ženska deca, vodila je V. Buzdon. 4) Deklamacija 30 aprila: de-klamirao je naraštajac N. Hofman. 5) Proste vežbe: nastupio je muški pod-mladak, vodio je brat N. Perlič. 6) Deklamacija Jugoslaven: deklamirala je sestra naraštajka D. Bačič. 7) Ritmičke vežbe: izvodila su žemska deca, a vodila^ je V. Buzdon. 8) Zaključnu reč održao je brat potstarešina. Komemoracija je bila brojno po-sečena uglavnom po brači i sestrama aktivnim vežbačima. OMIŠALJ. — Sokolska priredba. Na uskršnji ponedeljak. dne 22 aprila, priredilo je naše društvo vrlo uspelu zabavu u svojoj vežbaonici. Raspored je bio vrlo bogat i raznolik, a glavni su deo izvela naša sokolska deca, koja svo više stupaju u naše redove. Sve su točke naročito dobro uspele, zahvalju-juei mamom polasku vežbi svih članova i dece, kao i p.ožrtvovnom i neumor-nom radii njihovih vodnika i sokolskih uzgojitelja. Sokolana je bila prepuna dečijih roditelja, pripadnika Sokolstva i osta-log gradanstva. Uspeh je u svakom pogledu zavi-dan. Iako se naše društvo ima da bori sa sijaset neprijatelja i poroka, koji-ma obiluje naše VTeme, a naročito naš otok, ipak ono časno izvršava svoju dužnost i postaje svakim danom sve snažni j e i borbeni je. PERUŠIĆ. — Zrinjsko - Franko-panska proslava. Dana 27 aprila o. g. proslavila je četa svečanom akademi-jom uspomenu na narodne mučenike i borce Petra Zrinjskog i Krstu Frankopana. Akademija je počela sa »Sokolskim pozdravom«, koji je otpcvao Sokolski hor. Zatim je brat prosvetar Pajtel u svom iserpnom predavanju prikazao historijat Zrinjsko - Franko-kanske urote i podvukao njen politički i nacionalni značaj. Iza toga su nara-štajci Dasovič i Rukavina dirljivo re-citovali: »Pred moštima Zrinjskog i Frankopana:. Posle toga je Sokolski hor otpevao: »čuvajte Jugoslaviju«, a zatim je sokolski tamburaški zbor prvi put javno nastupio sa sveslovenskom himnom: »Oj Sloveni«. Iza toga su sledile vežbe muške dece palicama i ženske dece obrueima. Proste vežbe z-.i svesokolski slet u Beogradu 1936 izvoli su posebno naraštajci, članice i članovi. Sve kategorije izvelc su uz glazbu vežbe skladno r precizno. Akademija je naročito u moralnom pogledu lepo uspela. Bio je prisutan lep broj opčinstva, koje je s velikim interesom pratilo izvodenje programa. jtupa Varaždin BEDNJA. — Proslava Zrin jsko -Frankopanskog dana. Dne 28 aprila o. g. je prosvetar ovc čete br. Ivo Šoš na otvorenom prostoru pred mnoštvom naroda i članova održao predavanje o tragediji naših narodnih mučenika Zrinjskog i Frankopana. U utorak, 30 aprila u pomen 264 godišnjice njihove smrti su na zamolbu ovdašnje čete u mesnoj župnoj crkvi otslužene zaduš-nice, kojima su prisustvovali članovi i članice ove čete. Sokolska počasna straža uz Božji grob. Na Veliki petak i subotu o. g. su članovi ove čete, obučeni u sokolskim odorama, kako je to ovde več uobiča-jeno. držali stražu nad Spasiteljevim grobom, koji je bio ureden u ovdaš-njoj župnoj crkvi. Za vreme uskršnje procesije nosili su »nebo«. Ovaj čin je narod, kao i svake godine do sada, jako obradovao, jer su bednjanski Sokoli time dokazali da nisu — bezverci! I. S. IVANEC. — Proslava Zrinjsko-Frankopanska. Na 27 aprila održana je proslava u spomen Zrinjsko - Franko-panske tragedije. Proslava je počela s prigodnim predavanjem i deklamacijama. U nastavku redale se vežbe. Na-stupile su sve kategorije. Deca su izvela Kola s pevanjem igru Kokice i pet-liči i Vežbu s lepezama. Naraštaj-ski odeo je izveo oštro i precizno vežbu »Oj letni, sivi sokole« i vežbu U kru-gu. Vrlo se svidala vežba ž. naraštaja Amitri ples. Zaključili su članovi s vež-bom Morje adrijansko. IVANEC. — Okružni slet u Ivancu. Prvi okružmi slet Prigorskofl okružja održače se ove godine u Ivancu. Posebni odbor na čelu s okružnim načelnikom vodi sve pripremne radove. Na 22 juna uveče biče konccrat ipevačkih i tamburaških zborova iz okružja. Posebni je interes za nastup najboljeg pevač-kog zbora u župi iz Križovljan-Cestice. U nedelju 23 juna biče javni nastup. Sve jedinice okružja vrše marljivo sve tehničke pripreme. To če biti manifestacija sokolske misli, koja če, nadamo se, imati odjeka kod najsirih slojeva, što bi specijalno za ovaj kraj bilo važno. t.upa Zagreb IVANIČ GRAD. — ZabaTa. Na uskršnji ponedeljak održana je zabava Sokolskog društva Ivanič Grad. JPoeet od gradanstva bio je vrlo dobar, tako da je velika dvorana »Gradanskog doma«^ bila upravo puna. Pozdravnu reč održao je starešina br. dr. Cvj. Krnje-vie, koji je naglasio da je to prva naša priredba nakoa tragične smrti blago-pokojnog Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja (prisutni ustaju i kliču: Slava Mu!). U nastavku govora pozdra-vio je Nj. Vel. Kralja Petra II, što je popračeno klicanjem i sviranjem drž., himne po orkestru vatrog. glazbe. Zatim je izveden sledeči program 1) »Mo-joj domovini« od Matešiča (deklamirala Kat. Kurak, uč. IV r. grad. škole), *.) »Ja sam Soko« od Kariča (deklami-rao Zvonko Agnezi, uč. II razreda), 3) »Dva Kralja« od dra Rašica (Rude Hodak, uč. grad. škole), 4) Alegorična slika o Viteškom Kral ju Aleksandru Mučeniku od č. s. Bernardine Čurič (izveo podmladak ženski, odnosno učenice pučke škole). Dal je je izvedena drama »Nesretnik« od M. Sirole. Oko uvežba-vanja igrokaza brinuo se br. Franjo Hibi. Lepa točka bio je nastuip ženskog naraštaja s »Vežbe s čunjevima« od Zd. Oblaka. Uvežbao brat Vlado Satler. Oko uvežbavanja ostalih točaka mnogo je uložila truda sestra Štefanija Omerso, upraviteljica drž. narodne škole. Posle izvedenog programa bio je ples. N. KLOSTAR IVANIČ. — Slet Mo-slavačkog okružja. Pripreme za III okružni slet Moslavačkog okružja dne 9 juna u Kloštar Ivaniču su u punom jeku. Pročelnik propagandističkog pododbora sastavio je odulji proglas, koji je po sletskom odboru poslan svim dru-štvima i četama. U proglasu se ističe važnost sokolskog sleta u Kloštar Ivaniču obzirom na proslavu 5 godišnjice društva Kloštar Ivanič i posvetu sokolske zastave, kojoj kumuje komandant IV armijske oblasti u Zagrebu g. div. gen. g. Pantelije Jurišič. Okružni načelnik brat S. Biluš poduzeo je korake, da nastupi poj edinih kategorija pokažu snagu našeg okružja. Za elet vlada lepi interes i izvan našeg okružja, pa oče-kuje se dolazak Sokola I iz Zagreba, pakračkog okružja, te križevačkog okružja župc Bjelovar. Sletski oclbor na čelu sa starešinom bratom mr. Dragom Šipušom i načelnicom S. Janešom ulaže velik trud za sokolske manifestacije na Duhovo u Kloštar Ivaniču. Z. N. KLOŠTAR IVANIČ. - Zabava. Na drugi dan Uskrsa Sokolsko društvo Kloštar Ivanič .priredilo je uspelu zabavu. Poset seljaštva bio je velik. Zabava je otvorena »Sokolskim pozdravom« od Paščana, a onda je društveni pevački zbor još izveo ove kompozicije: »Pij mila pij« Od Žganeca, »Ja ku sem si« od Mirka i »U boj!« od Zajca. Zborom je ravnao brat društveni načelnik S. Janeš. Zbor je pokazao mnogo skladnosti. Na programu bio je i nastup diletanata br. Sokolskog društva Popovača. Vrlo dobro su izveli Nušičevu komediju »Sumnjivo lice«. Posle programa br. starešina mr. Drago Šipuš je pozdravio braču i sestre društva Popovača, naglasivši značaj su-radnje. U ime Sokolskog dTuštva Popovača odgovorio je brat načelnik Mo- slavačkog okružja Srečko Biluš, koji J® podvukao važnost pretstoječeg IH e*" ružnog sokolskog sleta Moslavačkog okružja, koji če se održati na Duhove u Kloštar Ivaniču. Zatim se razvila animirana zabava, koja je potrajala d 6 sati, kada su ispračena brača i sesne iz Popovače. KONščINA. — Proslava Zrinjsko-Frankopanska. Sokolska četa Konscina proslavila je ovaj važni datum u nlJ' šoj povesti 28 aprila 1935, u nedelju, 5 sati posle podne. Proslava seje urza u jednom razredu državne osnovn škole. Proslavu je otvorio starešina u ■ Juraj Cenkič, župnik i bivši nar0 poslanik sreza zlatarskog, s proslovom-Govornik je istaknuo žrtve Petra Znnj skog i Krste Frankopana, srpani žrtve od 1845 god., žrtvu pOKO>n<^ Vit. Kralja Aleksandra I Ujcdmi lja od 9 X 1934, pa je dokazao iz P rode i povesti, da se ništa velikoS _ stvara bez žrtava i katastrofa. A.nCj: sumnje, da je jedinstvo naroda i c na države, za koje činjenice su palc pomenute žrtve, nešto velikoga u vesti i životu Jugoslovena. Te H jamstvo su nam, da meprijatelji ne rastepsti Jugoslaviju, a svi dobro w sleči rodoljubi, da če se složiti na ra za unutarnju konsolidaciju zemlje- Posle proslova deklamirao je jeofl'1 dečak pesmu o Zrinjskom i Frank^P. nu. Zatim je prosvetar, domači uci : brat Kmic čitao l^ovest Zrinjskog Frankopana. . Na koncu je pevački zbor ske čete otpevao Zajčevu ZrinJSK Frankopanku pod ravnanjem br prosvetara. Proslava je uspela. NOVA GRADIŠKA. - Zrinj*£ Frankopanska akademi ja i Istarsko '. če. Dne 29 aprila u 8 i po sati uveee V redilo je naše društvo u sokolani sko - Frankopansku akademiju u men mučeničke smrti hrvatskih nar . nih velikana, a s akademijom bilo. , spojeno Istarsko veče, posvečeno паЗоЈ Vliv/ jg neoslobodenoj brači u Istri. Izveden ^ sledeči program: 1) Menčetič: Odlon1^ iz »Trublje slovinske« (deklamovao ,' Sjeverae); 2) »Simboličko Zrinjsko-Frankopanske tragedije« (P « davao br. Juraj Kratki, profesor »Rastuženi Soko« (kolektivna dekjan1, eija 15 naraštajaca); 4) R. Jeretov: Pjesmica u istarskoj noc' klamovala Nedeljka Milojevič); 5) v be na ruči (muški naraštaj). Br. J. Kratki izneo je u svom P*. davanju naj važni je nK>mente iz 'y\e sko - Frankopanske urote i ispored* > Kalvariju tih najmočnijih hrvatskm . likaških porodica sa stradanjem i e „ naroda ,u poroUica sa stradanjem čovečnim naporima našega nai“t ajii borbi za svoje oslobodenje, a na*r e je, oertavši prilike u našim кгај<^.ђј. posle Zrinjsko - Frankopanske je, potsetio na nedavna stradanja življa u Istri i na njegovu borbu za novna prava čoveka. .j, U programu je učestvovala ‘j^fo vena fanfara. Priredba je bila џ posečena i ostavila je lep utisak prisutne. J* \- BcaU i sulce! Nabavljajte odore, vježbovna odijela i ostale sokolske potrepštine kao i sokolske zastave uz najjevtiniju cijenu i solidnu izradbu kod bratske radnje BRANKO PALČIČ glavni dobavljač Saveza S. K. J. 65-* Centrala: Zagreb, Kraljice Marije ul. 6, tel. 26-77 Filijala: Beograd, Balkanska 24, tel. 2-61-01 Tratite besplatne cjenlke! Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor« niča šolskih zvezkov. Knjigoveznica Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA I V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 i l 88-20 a a S 5 xe S M a o * V) « v e i Sv« v v* 3 v M U 'N I S si «5 i