KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 87
NDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1. Januara 1926
PATENTNI SPIS BR. 3395
OESTERREICHISCHE SIEMENS-SCHUCKERT-WERKE, BEČ.
Uređaj za uvođenje pokreta kod strojeva, koji proizvađaju silu.
Prijava od 14. aprila 1923.	Važi od 1. januara 1925.
Pravo prvenstva od 15. aprila 1922 (Austrija).
Izum se odnosi na uređaj za uvođenje pokreta kod strojeva, koji proizvađaju silu sa prigonskim članom, pomičnim van i unutra u smjeru osi. Pri tome nije bitno, da li se on u svrhu uklopljenja premiče aksijalno skupa svojim vretenom ili da li je poredan premakljivo ili uvrtljivo prema svojem vretenu. Kod uklopljenja razlikuju se poglavito tri važna odsjeka; slobodno premicanje prigonskog člana do dodira sa dijelom, koji treba pokrenuti početak zahvaćanja (kod zupčanika zahvaća-nje u zupce) i konačno dovršenje uklopljenja pri postojećem zahvatu.
Pri isklopljenju slijede ovi postupci obratnim smerom i obratnim redom. U svakom odsjeku gibanja podvrgnut je prigonski član drugim vanjskim silama.
Prema izumu predviđa se promjenljiva pomoćna sila, koja djeluje u smislu isklopljenja i za vrijeme uvodnog pokreta zauzme redo-mice različite veličine, time što se pri uklo-pljenju na početku zahvaćaja između prigonskog člana i dijela, koji treba pogoniti ili pri isklopljenju na koncu zahvata mijenja sko-komice. Pomoćna sile može se sastojati od više djelomičnih sila različite veličine, koje dolaze do djelovanja izamance pojedino ili u različitoj kombinaciji. Jedna od njezinih bitnih zadaća jest olakšanje isklopljenja bez znatnog ometanja za uklopljenje. U tu svrhu je potrebno prilagođenje na promjenljive od-nošaje sila pri procesu uklopljenja i isklopljenja.
Sl. 1 predočuje primjer izvedbe izuma kod uređaja za uvođenje pokreta sa prigonskim članom (zupčanikom) uvrtljivim prema
svom vretenu. Na vretenu a uvodnog motora b posredovanjem posrednog člana vijčanog tuljka c, smješten je uvrtljivo prigonski član (zupčanik) d. Na prigonski član djeluje stalno pomoćna sila u smislu isklopljenja, koja se proizvodi u ovom slučaju vijčanom pružinpm e i f. Pružina e je slaba, pružina f je jaka. Medu njima leži ograničenje stapaja, koje se sastoji od jednog jedinog tuljku sličnog, kon-strukcionog dijela h. Pomoćna sila sastavljena je daklem od dvije djelne sile, od kojih jedna prati slobodno premicanje i uskoče-nje i iskočenje prigonskog člana, druga dio kretanja prigonskog člana, koji se vrši u zahvatu. Kada se uvodni motor b pokrene, to prigonski član d zaostane prema vretenu a radi svoje u-strajnosti mase i uvrne se prema posrednom članu c. Pri tome izvodi u bitnosti uzdužno premicanje prema zamašnom kotaču g i stisne najprije pružinu e. Ova je tako odmjerena, da ne smeta uzdužno premicanje. Da se glatko izvrši zahvaćanje u zupce zamašnog točka, to je tuljak c premakljiv po duljini prema vretenu a i podupire se proti prižine i, koja drži ravnotežje pružni { kad nema vanjskih sila Udari li prije zahvaćenja zubac pogonećeg dijela na zubac zamašnog kolača, to se ugne tuljak c u smislu isklopljenja iz položaja ravnoteže određenog pružinama i i f. Time dobije prigonski član priliku sklizati se tako daleko, dok njegovi zupci ne nađu u izdubine protivnog ozubljenja. Ako je izvršen zahvat, to se ustrajnost mase prigonskog elana podupire onom zamašnog točka g. Ova je ali tako velika, da zamašni točak djeluje kao nepromjenljiva provodnja na prigonski
Din. 15.
član. Zadnji dio procesa pri uklopljenju izvršava se dakle skoro prisilno. Po prilici u trenutku uskočenja dostigne prigonski član ograničenje premicnnja h pružine e i stisne prije navedenu pružinu f. Reakcija na vijča-nom tuljku c preuzima se najprije pružinom i, ova prilegne ali skoro na svoje ograničenje prernicanja k. te se pružina f sada stisne do prilegnuća ograničenja h proti podložnoj pločici 1, pri čemu se tijelo h udalji od kraja tuljka c. Time je dovršeno uklopljenje.
Pokrene (naskoči) li se motor vozila, to broj okretaja zamašnog točka naraste preko 'vrijednosti, dane brojem okretaja uvodnog motora i prenašanja. Prigonski član pogoni se sada zamašnim točkom i nastoji da se o-kreće brže od vretena motora, čime je spojeno uvijanje u smislu isklopljenja. Ovaj se postupak ali kod poznatih uređaja redovito usporuje otporima trenja u narezima i u ozubljenju, katkada se također sasvim spriječi, tako da je ugrožen prigon i motor usljed jakosti prekasno početog procesa isklopljenja ili nedozvoljenim porastom broja okretanja. Kod predležećeg uređaja svladaju se spomenuti otpori trenja već oslobođsnom pružinom f, i isklopljenje se izvodi velikom sigurnošću. Napusti li prigonski član zupce zamašnog točka, to općenito nije više potrebna velika sila pružine f. Ograničenje stapanja h dostiglo je opet tuljak c, sila pružine f uništi se onom pružine i, čime se pomoćna sila smanjuje skokomice, a pružina e, počima popuštati svoju napetost, dok pogoneći dio ne dostigne konac vijčanog nareza.
Da se štedi na duljini građe, mogu se pru-žinama e i f dati različiti promjeri i djelomično ih smjestiti jednu u drugu, tako da na pr. mrtva duljina pružine e leži unutar pružine f. Pružina i je ovđe izrađena kao pladnjasta pružina. Takova ima pred vijča-nom pružinom prednost, da je njezina sila podijeljena simetnično k njezinoj osi, dočim ona vijčane pružine djeluje na mjestu svog opsega, gdje zadnja zavojnica prilegne na podložnu plohu. To može prema okolnostima tproizvesti uškripljenje elastičnog dijela. To je onda svrsishodno, ako to dozvoljava prostor, također i pružine e i f izvesti kao plad-njaste pružine.
Jednaki poredaj dobija se, ako se usporedno k vretenu postavi više vijčanih pružina da njihova rezultirajuća sila padne u osovinu vretena.
Kod uređaja za uvođenje pokreta, koji u-klopijenje prigonskog člana vrše osnim pre-micanjem cijelog motorovog sidra, razlikuju ■omjeri sila djelomično od upravo predočen h. Motorovo sidro se pomakne magnetickim vlakom motorovog polja i to proti sile pružine, koja nastoji da ga drži u {sklopljenom položaju. Pošto se kod poznatih uređaja ova
sila pružine ne mijenja stepenasto i ne đ;.de se prekrenuti, fali prilagođenje na djelujuće sile i odpore kretanja. Misao izuma dade se primjeniti na ove uređaje, time što se na pr. k spomenutoj pružini doda još jedna pomoćna sila, koja se upravlja u ovisnosti od jedne ili više pogonskih veličina, kod procesa uvođenja pokreta (na pr. od puta uklopljenja isklopljenja, od napetosti izvora uvodne struje ili kod vozila od napetosti generatora rasvjete, spojenog sa strojem) i potpomaže ili slabi djelovanje pružine.
SI. 2 pokazuje takav primjer izvedbe izuma. Motorovo sidro m je skupa sa svojim vretenom a i prigonskim članom d premakljivo u smjeru osi. Premicanje se vrši magnetskim vlakom, koji motorovo polje proizvodi na sidro, koje k tome nesimetrično leži u položaju mira. Motor je namotan kao serijski kopčapi motor; šila raspoloživa za uklopljenje podiže se dakle sa svojom naletnom strujom. Kao pomoćna sila u smislu izuma služi kombinacija sila pružine n i solenoida o. Pružina n pritišće stalno sidro proti svom isklopljenom položaju, nacrtanom na slici. Solenoid o djeluje u jednakom smjeru, ali je bez struje za vrijeme uklopljenja; istom na koncu uklopljenja se ukopča i dobije odavde do iskočenja prigonskog člana d i zubaca zamašnog točka g napetost izvora uvodne struje, na pr. baterije p. Na slici 3 je kao abscisa naneseno vrijeme, kao ordinata A) naletna struja motora B) napetost baterije p Proces uvođenja počima za vremena to. Solenoid je do vremena t, izlučen. U tom trenutku se približuje pogonski član d konačnom položaja uklopljenja, na vretenu a sjedeći sraz q zahvati skapčalo r i zatvori ga, čime se solenoid prilegne na bateriju. Nje zina je napetost ali usljed velikog oduzimanja struje u to vrijeme jako smanjena tako da je sila solenoida jako malena i mnogo ne doprinaša cjelokupnoj sili isklopljenja. Naskoči li motor vozila, to se uvodni motor odtereti, njegova struja se smanji, u omjeru k tome opadne također i sila uklopljenja.
Ujedno naraste ali napetost baterije na normalnu vrijednost, solenoid se jače pobudi i daje skupa sa pružinom n pomoćnu silu, dovoljno veliku za sigurno isklopljenje. U podesnom trenutku procesa isklopljenja zahvati se srazom q poluga s na skapčalu r i ovo se opet otvori.
Kod ovdje opisanih oblika izvedbe nastupa pomoću i sila u bitnosti u dva stepena. Broj stepena sile odnosno veličina, U kojima djeluje pomoćna sila, može se ali povoljno po-već' ti Na pr. može kod najzad opisanog pored jj jezgra solenoida t biti polarizirana, a solenoidov mozur prekopčljiv. Solenoid može onda potpomagati kako uklopljenje, tako i isklopljenje; čime se među ostalim odterete
omoti motora pri uklopljenju. Ovdje su dakle tri stepena sile, naime: sama sila pružine više sila solenoida i sila prižine manje sila solenoida.
Patentni zahtjevi:
1.	Uređaj za uvođenje pokreta kod strojeva, koji proizvađaju silu sa prigonskim članom, uklopljivim i isklopljivim u smjeru osi naznačen time, što prigonski član za vrijeme isklopnog i uklopnog gibanja stoji pod uplivom — skokomice mijenjajuće, u smjeru isklo-pljenju djelujuće pomoćne sile, pri uklopljenju na početku zahvačanja između prigon-skog člana i pogonskog dijela ili pri isklop-Ijenju na koncu zahvaćaja.
2.	Uređaj za uvođenje pokreta prema zahtjevu 1, naznačen time, što se pomoćna sila pri isklopljenju, iza dovršenog izlučenja zahvata smanji skokomice na niski iznos.
3.	Uređaj za uvođenje pokreta prema zah-tevu 1 i 2, naznačen time, što se pomoćna sila proizvede kombinacijom pružina (e, f) smještenom na strani prigonskog člana (d) otkrenutog od uvodnog motora, a od ove kombinacije pojedini članovi ne djeluju u određenim područjima kretanja prigonskog člana (na pr. usljed predviđenih ograničenja sta-paja).
4.	Uređaj za uvođenje pokreta prema zahtjevu 2 i 3, naznačen time, što je jedan član (f) kombinacije pružina tako prednapet i ograničen u svom stapaju, da za vrijeme isklopljenja do potpunog izlučenja zahvata između pogonjenog dijela (g) i prigonskog člana (d) djeluje konačnom vrijednošću sile na ovaj i iza izlučenja zahvata ostane bez djelovanja, ali još prije nego što je prigonski član dovršio svoj isklopni stapaj.
5.	Uređaj za uvođenje prema zahtevu 3 i
4, naznačen time, što u ograničenja stapaja od više pružina tvorena zajedničkim konstruktivnim djelom (a) premakljivim na vretenu prigonskog člana, koji konstrnktivni dio poput tuljka obuhvaća pružine ili umetnut u njih.
6.	Uređaj za uvođenje pokreta prema zahtjevu 1 do 5, sa posrednim članom (c) premakljivim po duljini u smjeru osovine, naznačen time, što na ovome popustljiv tlak na pr. sila pružine (i) drži u ravnoteži jedan dio pomoćne sile (pružine f).
7.	Uređaj za uvođenje pokreta prema zahtjevu 1 do 6, naznačen time, što je pomoćna sila sastavljena od stalno djelujuće djelne-sile i upravljive dodatne sile (na pr. sile solenoida), koja se u toku uklopljenja ili isklopljenja skopča ili otkopča odnosno stepena-sto pojača ili slabi.
8.	Uređaj za uvođenje pokreta prema zahtjevu 7, naznačen time, što se upravljajući uređaj, koji upiiviše dodanu silu, izluči određenom vrijednošću u ovisnosti od prolaza pogoneće veličine, koja se mjenja za vrijeme uvođenja pokreta.
9.	Uređaj za uvođenje pokreta prema zahtjevu 7 i 8, naznačen time, što se dodatna sila proizvede polariziranim i pokretljivim so-lenoidom.
10.	Uređaj za uvođenje pokreta prema zahtjevu 7 do 9, naznačen srazovima (q) na konstruktivnom dijelu (a) sudjelujućim na u-klopljenju, koji pokreću skapčalo ili upravljajući organ u strujnom krugu solenoida.
11.	Uređaj za uvođenje pokreta prema zahtjevu 7 do 10, naznačen time, što se strujni krug solenoida snabdjeva napetošću, koja se jako smanjuje rastućim opterećenjem uvodnog motora, time što na pr. tok solenoidove struje leži u sporednom spoju k izvoru struje,, koja snabdjeva naletni motor.
il o« = I -.OfUn-;(I ,{• ;:•! -iovJ	,rt(V ;,0
:	:	, ' ' '	. :	:j,; *
:i	m-. ■	:
rft{(T
1	' -i! *>!M>r,s c--, u,! i ; i,
ini
oJ3{eb« tr inijJtjfr; ;oq mivHMBfn
'	:	V	I,; o/,'	„ ^
N> (!) um):,!-; : :
.(i.9n!šmq) 9li« sibotnu-! (,!•) -.»S	fit‘jnktq -jjn'jbovu i!\ {(;£>■«')	\
viil-jtf)	,,nu.& ho amžlvi-.fmu! ;,!k; sn
"! <:«) »"iubnb i>7fjfvRiq« , •>(•« ,n	l»:ol i! S«	•	f..:,)
r.v-,)}Uo i .	■. „V,
i('" ; - ,	) ■
Ol< ../iiill C.r. Jr- i,-	.. .. ■:
*93£,f>	.,<% ttmjbofj r; ,
I .11	■:
'	- ; {*■ i.9nrjf(w ,,	.	...
; miocj i.if	..
'l'S	oU hl.rj:; !;i ij; |	.
i'VUhbob OJ - , ..urtj) tirkiusi,n ,g j t : 7-,o.: »J!7jjJl9liioq i fuuieiishslcKf sbsvsro,
.rno[>K)n:,-?
'i,s K?nvjq lititviofj 'slusha/u ux j .()| i»o ip) i ifii > uoiafjssp ,6 ob T ti - ijii
-‘ 'i.- ' 'ii-	Ii.','fj7||/!tj
-li|!'/inqu fi, oi:	Uj-Ji .OC) ,|u^
rtforijintfi a n^v i»„,
■>A ani':)]•; tiJyj>|oq v[H'jli07|j bS |(:boi!l i ]
4“; - urMimat Oi oh • •	■.
>•. ,u6y:.bq«rf ev-iibdnnB «htoti9ln- r,,;, '
V- .'i 'iti	, ,
jjvotuoftflo* )«0i •«} uti uk smii '.motni,, Oi, .•4Uik JiJovsi :-!.«(Oq« m«jnb*00(p s
•lojuro injalsH	i jo.f
•fib	n- 9j:»	)	:	;	"	.
i i-	;
fifi«	vfftini!	|	.	; j	*
livapriEv ininaJeH
"b ntj.i.i.nr,,.:...	^	,
ni..'!')	■:■.	,	.	,
■
.	'■	v	;
•y'!';oiVi!: Sl’! .	1	■ i . V ' .	■	.
tl
b- Mi	■,...	.. , . . . , ;
\	.1 ,■ '	■	l:0 I, i
■	i	!
; 'S, :ii:	.f|i
.fOtl.o i-;. .; i Soiim. jj< ;,j|. ,
j
• h ,i;iojori| '.tofir,-. ,v i
'»n ivyn«i5 mil ...j ,q gp-, uidi), >
p" '"10 ;<•!:{ |,ji |	■; b
":'1	,i;,> ;bi7byi'i
v M:; )|!j r.t	■■■■■',■: ,'l, , f	; •
■ I ;	6.f'	.. :	ti-,
f -	kub •)<■{	o/in)	. nq ...................
yrvi,v ,!:s ;bq ■
■	"""'bi
■;	■	.... 71	i
. i
i ■■! 1 m oihvob {»ili ifo
1	■ r! ■ : '-n o i,\ jubobi
*


Actpatent broj 3395.