oštarina plaćena u gotovu Cene Din 2 —• SOKOLSKI GLASNIKI GLASILO SAVE ZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE v • WnjW WwWW I Iziazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6 e Telefon broj 2177 e Račun Poštanske štedionice br. 12.943 e Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju Ljubljana, 17 aprila 1936 God. VII ® Broj 13 jPo Jtrafinski slet u Suboiici na Viđovđan o. g. SUBOTICA Pota glavna skupština Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije zaključila je lani dne 12 maja, da se naš četvrti Pokrajinski slet održi ove godine u mesecu junu u Subotici. Ovaj slet u stvari imao je da se održi več u junu prošlc godine, ali usled raznih okol-nosti, koje bi bile okrnile njegov ma-nifestativni značaj da se je tada odr-žao, morao je da se odgodi za ovu go-dinu. Naše Sokolstvo naime prošle godine bilo je u velike angažovano na svejunačkom sletu u Sofiji te je moralo da uloži sve svoje sile, kako bi sofijski slet takoder i s našim sudelo-vanjem što bolje uspeo. Osim toga neposredno pred taj slet jedno naše iza-slanstvo posetilo je i našu češkoslo-vačku braču u Taboru, da bi manifestirali svoju sokolsku slovensku uza-jamnost i na slovenskom severu Evrope. Bilo je dakle dovolj no opravdanih razloga što se Suboticom nismo prenaglili i što smo taj slet rade odgo-dili za ovu godinu. A sada nam je pak subotički slet več na pragu. Sokolska truba poziva u zbor sve naše severne župe, za koje je učešče na ovome sletu obavezno. Njen glas odjekuje po svoj našoj zemlji, pa i preko njenih granica Po slovenskom svetu i zove braču i sestre u zbor. Sokolsko geslo za ovu godinu je — Subotica. Slet u Subotici održače se u pu-nom opsegu kao što je i bio predviden za godinu 1935, samo što če njegov značaj sada biti još veči, jer je ovogo-dišnji slet u Subotici i jedina savczna priredba u ovoj godini te če prema torne ovaj slet biti u neku ruku kao nadomestek za nameravani II svesokol-ski slet u Beogradu. Jer naredni sve-sokolski slet u Beogradu neče se moči održati sve dotle, dok naša prestonica ne podigne neophodno potrebno sle-tište, bez koga se ne može ni da zamisli jedan svesokolski slet, a još ma-nje da izvede. Subotica se je dakle pomakla na prag Beograda, Od 12—16 juna na programu su subotičkog sleta dani sokolske dece i naraštaja sa savcznim takmičenjima naraštaja, s povorkom, javnom vež-bom. akademijom i izletima na Palič. — Glavni sletski dani su odrcdeni od 25—30 juna, tc su spojeni sa saveznim takmičenjima članstva. Dalje su na programu sokolske glazbcnc utakmice, vidovdanski pomen, povorka, akademije i dve javne vežbe. Za ovaj slet več su najavljene i mnogobrojne delegacije bratskog češkoslovačkog, polj-skog i ruskog Sokolstva, a naročito brojno pak biče zastupana brača bu-garski Junači. Po svemu torne se vidi, da je ovo-godišnji slet u Subotici zasnovan u ve-likorn stilu i da brača i sestre u Subotici stoga imaju punc ruke posla, da imaju da prebrode i mnoge teškoče, koje su neizostavno vezane s takvom jednom priredbom. Sletu je dan visok cilj, jer se u proglasu sletskog odbora veli: »Jugoslovensko Sokolstvo, sa Sokolstvom bratskih nam slovenskih naroda, sletiče u Subotiču, da svojim javnim nastupom pokaže nesalomljivu i jedinstvenu svest, da ispolji svoju bezgraničnu ljubav i puno bratstvo, i u isto vreme da položi zavet svome Kralju i svom jugoslovenskom narodu, da če i pod cenu svoga života očuvati netaknutu celinu Jugoslavije. Sad o Vidovdanu če ceo sever naše domovine da vidi i da oseti, da su Jugoslo-veni jedno nedeljivo telo s jedinstve-nim ritmom narodnog života i jedin-stvenom dušom i da ta jedinstvena narodna volja živi u sokolskoj ideji.« To je — da kažemo — unutrašnja Vrednost i idejna sadržina slcta, koji može da dobije svoj puni izražaj samo u neizostavnoj disciplini svih učesnika i u njihovom skrajnjem požrtvovanju. «To je dužnost svakoga od nas« — ističe sletski odbor u svome proglasu »a ta dužnost iziskujc od nas smi-šljenu i organizovanu akciju i zajed-ničke napore svih oprobanih i prekaljenih sokolskih radnika, koji izrečenu feč, kada bi ostala neodržana i koja ne bi postala delo, smatraju za izdajstvo ... A vi, sestre i bračo, koji pola-zitc sa svih strana u Subotiču, dodite nam s punim bratskim poverenjem, jer Vas spremni očekujemo u bratski za-grljaj!« Tu pak unutrašnju vrednost i idejnu sadržinu sleta pokazače prema vani naši borci, koji se pripravljaju na takmičenja, i ona brača i sestre, koji če nastupiti na akademijama i javnim vežbama. To če biti najrečitija reč naše snage, zrcalo naše moralne dubine, izraz i lice našeg fizičkog zdravlja. Ono što su sokolske vežbaonice pripravljale, to če se otkriti pred našim očima. Sitan, uzgojni rad telesne kulture tu če pokazati svoje zdrave plodove, koji su zorili u našim vežbaonicama dok nisu postigli onu zrelost i savršenost, kojom mogu da izidu pred kritično oko najstrožeg suca. Stručni činitelji — župski, društveni i četni načelnici i načelnice — preuzeli su na se težinu odgovornosti, od koje če se osloboditi tek tada, kada se svaki pojedini vež-bač i vežbačica nađe opet kod svoje kuče, da tu u svojoj jedinici preuzme svoj redovan rad. Oni pak borci, koji če omeriti svoje snage na saveznim takmičenjima, pokazače također i tom prilikom, što je kadra savršena skladnost sokolskog telesnog i moralnog uzgoja, koji jedino daje mogučnost, da se lepota sokolske duše zorno pokaže u lepoti telesnih vežbi. I več kao da slutimo i vidimo, da če baš ta harmonična povezanost - vežbe tela i duha dati spontani i posve prirodni povod onome oduševljenju, koje če zahvatiti mnoštvo gledalaca. I kao što če vež-bači i vežbačice, njihovi vodnici i su-dije, svesni svojih zadača i svoje odgovornosti i mirnočom koja imponuje pristupiti takmičenjima, vežbama i na-stupima, tako če sc sve to mnoštvo aktivnih tvoraca sokolskog prestiža opet sliti s vežbališta, svesni, da su izvršili svoju dužnost. Subotica pak sama, koja sc u svom lokalnom patriotizmu, a i po svom iz-vanrednom nacionalnom i gospodar-skom položaju, opravdano i s ponosom nazivi je jugoslovenskom.sgvernom me-tropolom, pripravlja se, da dostojno i gostoljubivo primi sokolske legije, koje če u nju nagrnuti iz svih krajeva slovenskog sveta. Na bogatoj ravni iz-medu Dunava i Tise, poprečne apso-lutne višine od 115 m nad Jadranskim Morem, diže se i širi Subotica. Od Gradskc kuče do madžarske granicc ima samo nešto preko 8 km zračne linije. Prigodom fatalnog razgraničenja Subotica je od svoje predratne površine i imovine izgubila jednu petinu na korist Madžarske, i od nje bilo je tada otrgnuto preko'8000 salašara i preko 200 bunjevačkih domova. Ali unatoč torne ostalo je Subotici preko 100.000 Stanovnika, tako da medu jugosloven-skim gradovima po broju stanovništva ona dolazi na treče mesto. Živi diluvi-jalni pesak na severu radina ruka prekrila je kulturom šuma, vinograda i pašnjaka, a južnim delom pak raspro-stire se čuvena žitnica Bačka. Od se-verozapada prema jugoistoku leži niz jezera, kao: Kalebijsko, Paličko, Krvavo, Slano i Ludaško. Klima je blaga i zdrava, flora izvanredno bogata i plodna, a isto tako i fauna. Po narodnosti tu su na prvom mestu Bunjevci i Srbi (oko 75.000), zatim dolaze Madžari (21,000), Jevreji (4000), Nemci i drugi (2000): Subotica zauzimlje toliko površine, da bi se na njoj moglo udobno nastaniti 300.000 Stanovnika. Centar Subotice ima značaj grada, a okolica je toga centra sve do široke periferije seoska. Več sama ova slikovitost, ša-rolikost i pomešanost gospodskog grada i seljačke okolice pretstavlja jednu zanimivost i privlačnost, koju je vredno pogledati i s njome se pobliže upo-znati Zanimljiva je takoder i čiriic— nica, da prvi naseljenici u te krajeve nisu došli preko peščanih pustinja na severu, nego sa Balkanskog Poluoto-ka, dakle da su slovenskog porekla. Tudinska sila je trgala, komadala i gušila naš narodni živalj, ali životna snaga naroda zbila se u kompaktno i dominantnu celinu, čije je danas sre-dište i ognjište jugoslovenske nacionalne i državne svesti bratsko Sokolsko društvo u Subotici. Jugoslovenski narodni dom, u kome bratsko Sokolsko društvo Subotica ima svoje sedi-šte, trajni je spomenik tog duhovnog bogatstva, tc borbene, otporne i obranbene snage našeg nacionalnog elementa u tom lepom kraju, koji se rasprostro u šmnu, a koji na severu seče neprirodna državna granica, ali koja ipak ne može nikada da poruši Program X jubilarnog svesokolskog slela u Pragu Kao što smo več izvestili, češko-slovačko Sokolstvo več je započelo intenzivnim pripremama za svoj veliki jubilarni, po redu deseti, svesokolski slet, koji če se održati u Pragu 1938 godine prigo.dom proslave 20 godišnji-ce postanka češkoslovačke Republike. Tom prigodom održače se u Pragu ujedno i medunarodna gimnastička takmičenja. Ovih dana sastao se je odbor za pripremu ovog X svesokolskog sleta, koji če sc, kao velika telesnouzgojna priredba, održati pod devizom »Tir-ševa telovežba pri vaspitanju naroda, škole, društva j vojske«. Za ovaj vele-bni slet predvideno je 14 sletskih dana. Tako je odlučeno, da se dne 5 juna 1938 održi nastup omladine osnovnih škola Velikog Praga; dne 12 juna odreden je nastup srednjoškolske omladine Praga i okolice; dne 16 juna biče nastup praških župa i praškog garnizona. Sam slet počeče stvarno da-nom 19 juna, kada če nastupiti kao prva sokolska deca. Od 26 do 29 juna predvideni su dani sokolskog naraštaja, a dani članstva odredeni su od 3 do 5 jula. Velika povorka, koja če proči ulicama Prage, održače se dne 6 jula ujutro, a poolc podne biče na sletištu nastup vojske. Za medunarodna gimnastička.takmičenja predvideni su dani od 30 juna do 1 jula. Glede takmičenja za prvenstvo .Saveza slovenskog Sokolstva, raspra-viče se na narednoj sednici načelni-štva Saveza slovenskog; Sokolstva! ko-joj če prisustvovati načelnici i načelnice pojedinih sokolskih saveza, učla-njeni u SSS. Ovogodišnja proletnja sodnica odbora češkoslovačke obce sokolske, koja če se održati 9 i 10 maja, doneče odluku i glede protektorata nad ovim sletom. Nakon ovc sednice, i to dne 12 maja, održače se i sednica pretsed-ništva Saveza slovenskog Sokolstva, koja če se takoder baviti i ovim slc-tom, naročito u pogledu učestvovanja ostalih sokolskih saveza na ovome sletu. duševne i krvne veze medu delovima istog narodnog tela. Posle vidovdanskog pomena, kada čemo se pokloniti senima mrtvih boraca za našu slobodu, poči čemo do Slovenske lipe, koja je bila zasadena lanjske godine, da nas ove godine pozdravi svojom zelenom krošnjom, koja šumi tajinstvenim glasovima starih Popust na parobrodlma Jadranske plovidbe za učesnlke sleta u Subotici Direkcija Jadranske plovidbe d. d. Sušak odobrila je na svojim parobro-dima za učesnike pokrajinskog slcta u Subotici sledeče povlastice: 1. 75% popusta od normalne vozne cene u sva tri razreda: dcci i naraštaju sokolskih jedinica i to za polazak od 10—13 i za povratak od 13—17 juna 1936 godine. 2. 66% popusta od normalne vozne cene u sva tri razreda: svima članovima sokolskih jedinica i članovima sokolskih muzika, i to za polazak od 25—28 juna i za povratak od 28 juna do 2 jula. 3. 50% popusta od normalne vozne cene u sva tri razreda: svima gostima iz unutrašnjosti i inostranstva, učesni-cima na sletskim svečanostima, koji nisu Sokoli, i to za naraštajsko-dečije dane u vremenu od 10—17 juna i glavne sletske dane od 25 juna do 8 jula zaključno, s tim da mogu putovati u proizvoljnim relacijama u pomenutom vremenu bilo pojedinačno, bilo u gru-pama. Lica navedena pod 1 i 2 pri nabavljanju putnih karata imaju sc iska-zati sokolskom i sletskom legitimaci-jom. Pri povratku sa sleta sve sletske legitimacije moraju biti overene od strane sletskog odbora, da je vlasnik legitimacije učestvovao na sletskim Svečanostima. Note za sletske proste vežbe muške i ženske dece Glazbenu pratnju za proste vežbe* muške i ženske dcce za pokrajinski slet u Subotici sastavio je brat E. Bo-dej, kapelnik glazbo Sokolskog društva Subotica. Sve jedinice, koje žele nabaviti note za ove vežbe, treba da sc najdaljc do 25 o. m. obrate načelništvu Sokolske župe Novi Sad, kako bi se uzmoglo na vreme u množiti potreban broj pri-meraka ovih nota. vojvoda i slepih guslara. Tu čc Sokolske jedinice naneti na mogilu zčrnlju iz svojih krajeva, da s tim simbolično izraze našu idejnu i stvarnu povezanost, našu duhovnu i fizičku jedinstve-nost, po kojoj se — kao sokovi po deblu lipe i kao davne pesme šuma njenih listova — preleva ista krv, ista reč i ista duša. Pod tom Slovenskom Vodstvo tehničkog otseka subotičkog sleta Vodstvo tehničkog otseka pokrajinskog sleta u Subotici sačinjavaju načelnik župe br. M. Teodorovič, za-menici br. L. Tešič i br. L. Pozderovič, župska načelnica s. V. Rakič te zame-nica s. M. Šlezak. Nadalje su članovi sletskog tehničkog otseka i svi članovi tehničkog odbora Sokolske župe Novi Sad te načelništvo i prednjački zbor Sokolskog društva Subotica. Kako je sletskom tehničkom otseku stavljena u dužnost i sletska redarstvena služba, to je u ovaj otsek kooptiran i izvestan broj članova vežbača Sokolskog društva Subotica kao i načelnici sokolskih četa društva Subotica, koji) če za vreme sletskih dana obavljati redarstvenu služim. Razne sletske vesti Več su izradeni načrti za nastupe pojedinih kategorija. Svi nastupi biče blagovremeno objavljeni i protumačeni u našem kao i u listu sletskog odbora. Organizovanje nastupa i vežbanja muške i žensko dece na pretsletskim danima povereno je načelništvu Sokolskog društva Subotica pod vodstvom i nadzorom brata L. Tešiča, zamenika župskog načelnika. Kako je več javljeno, na sletu u Subotici moči če učestvovati samo deca iz Subotice i najbliže okoline, i to ona od 9 godina pa dalje. Za prosto vežbe muške i ženske decc usvojena je glazbena pratnja, koju je sastavio brat E. Bodej iz Novog Sada. Za proste vežbe sokolskih četa usvojena je glazbena pratnja, koju je sastavio brat Napravnjik iz Subotice. Organizovanje posebne tačko učenika i učcnica srednjih škola, koja če se vežbati na pretsletskim danima, povereno je bratu Dragutinu Jegeru, članu tehničkog odbora župe Novi Sad. Organizovanje nastupa i vodenje istih kod zajedničkih vežbanja muškog i ženskog naraštaja, članova i članica te članova sokolskih četa i starije brače izvešče načelništvo Sokolske župe Novi Sad. lipom mi čemo, kao stari borci i vitezovi, kojiraa su britki mačevi udarali o junačke bokove, naostriti oružje svoje slovenske sokolske svesti, da s njom još odlučnije, doslednije i junačkije branimo i čuvamo lepotu i uzvišenost sokolskog imena, svetost jedinstvenc domovine, čast i nedeljivost jugoslo-venskog naroda! ^ a J, -* * * * * » f ^ 1 Sokolsko sleli&fe u Subotici U gledalištu sletišta biče s inestima u 88 loža nkupno 5522 sedišta; mesta za stajanjc biče za 15.000 gledalaca. Na vežbaliStu moči če odjednom nastupiti 4753 vežbača (slobodni razmak 1*75 m) Orgamzovanje sokolske konjiče za učestvovanje u svečanoj povorci kao za nastup na javnoj vežbi povereno je brati' Pavlu Peeiji-Popovičii. Zaključeno je, da se na sletu ni-kako neče pustiti da vežbaju ona bra-ča i sestre, koji ne znaju točno pro-pisane vežbe. Da bi se mogla sprovesti potrebna kontrola u ovome smislu ve<5 pr c glavno« pokuša, obaviče se pret-hodno pregled vežbača po župama i za koga se ustanovi, da vežbe ne zna tae-no, neee ga sc pripustiti da vežba na sletu. Sokolska župa Novi Sad nastupiče na sletu s velikim brojem vežbača i vežbačica, koji moraju biti odlično uvežbani. Pregled vežbanja po društvima i četama obaviče se preko župskog pred-njaka i okružnih načelnika, koji če obi-či sve jedinice nekoliko puta radi tač-nog u vežba vanja vežbi. U svečanoj povorci moči če učest-vovati samo oni, koji budu imali ured- ne i ispravne odore, odnosno narodne nošnje. Sestre koje nemaju narodne nošnje, učestvovače u povorci u vsž-bačkom odelu, koje mora biti uredno i strogo po propisu. U svečanoj povorci niko neče moči učestvovati u gradanskom odelu. Sve jeđinicc imaju na slet poneti i svoje zastave, koje če nositi u povorci. Zastave u svečanoj povorci neče se nositi na desnom ramenu, kao što je to bivalo do sada, več u s p r a v n o, tako da sc iste mogu lepo videti. U tu svrhu zastavnici moraju imati kajiš preko ramena za nošenje zastave. Sve ostale propise i uputstva teh- ničke prirode, koje če izdati načelnik sleta brat N[. Teodorovič. objaviče se blagovremeno u našem listu, kao i u listu sletskog odbora >Jugoslovenskom životu«, našto skrečemo pažnju svih bratskih jedinica i pojedinaca, koji če učestvovati na sletu u Subotici. Učešće jugoslovenskog Sokolstva na svečanostima u Bukureštu Uputstva za učesnike i raspored svečanosti Odlazak jugoslovenskog Sokolstva na velike svečanosti u Bukureštu, koje če se održati povodom 20-godišnji-cc stupanja Rumunije u svetski rat, na kojima če učestvovati i češkoslo-vačko Sokolstvo, kao i pretstavnici Male antante, nadovezujc se neposredno na IV pokrajinski slet Saveza SKJ u Subotici. Slet u Subotici završava dne 29 juna uvečer. Dne 30 juna ujutro kreču učesnici izleta za Rumuniju vozom u Veliku Kikindu, gde če se toga dana po podne održati javna vežba, a nave-čo akademija. U Velikoj Kikindi se prenočuje, a dne 1 jula kreče se vozom za Bukurešt. Četvrtak 2 jula: do podne: dolazak jugoslovenskog i češkoslovačkog Sokolstva u Bukurešt izmedu 10 i 12 časova. Vozovi sti-žu u razmaku od 10—12 minuta. Pri dolasku voza na stanieu s vi učesnici treba da budu u svečanoj odori, odnosno u narodnom odelu. Voda voza silazi sa voza i prilazi našem delegatu (koji če stajati uz našu državnu zastavil), a vode pojedinih vagona stajaee na stepenicama vagona. Na znak vode voza silaze vode pojedinih vagona na peron pred svoj vagon te izdaju zapoved za izlaženje. Pojedinei sa svojom prtljagom izlaze na peron i postroje se bez posebne zapovedi pred svojim vagonima u razvoj. Na zapoved vode voza kreču sa svojim prtljagom do onog mesta gde prtljag treba ostaviti zbog utovara u kamione. Svaki voda vagona odrediče unapred dvojicu ču-vara, koji če se voziti s prtljagom i> nastanbu. Čim pojedinae odloži prtljag, ima da se svrsta u stroj (dvojne redove). Sa stanice se u stroju kreče u nastanbu, koja če biti za muške u kasarnama, tik do sletišta, a za ženske u internatoma u gradu. Po podne: u 5 časova pokusi (na-stupi i vežbe, ako za vežbe bude po-kus potreban, na sletištu — stadion ONF — Škole za fizičko vaspitanje. Garderobe za sve pokuse i javne na-stupe biče za muške u nastanbi, a za ženske u Školi za fizičko vaspitanje. Uveče: Bude li za akademiju prijavljen dovoljan broj tačaka, tada če se održati jedna ili više akademija u 21 čas (— ne bude li, tada če veče biti slobodno). Petak 3 jula: do podne: u 10 časova kreče jedna četa od 50—60 članova nevežbača s glazbom, saveznom zastavom i starešinstvom iz parka Karol na grob Ne-znanog junaka, gde če položiti savezni venac koji če nositi 4 člana. U 11 časova polazi starešinstvo Saveza (najviše do 10 osoba) da se upiše u dvor-sku knjigu. Ako bude potrebno, obaviče Ise još jedan pokus na sletištu, a to rano ujutro (zbog vručine.) Po podne: U 17 časova prva javna vežba. Raspored prve javne vežbe. 1) članovi ČOS, 2) članovi SKJ s vežbama za subo-tički slet, 3) Rumuni (čerčetaži), 4) članice ĆOS, 5) članice SKJ, 6) Rumuni (stra«eri). Svaka tačka treba da traje 20 do 25 minuta. Uveče: U 9 časova akademije (u kinomatografima, bude li dovoljno tačaka). Za pretstavnikc Sokolstva, Vojska i Država večera u delegacijama. U parku Karol narodno veselje. Subota 4 jula: do podne: izleti: 1) u petrolejske rafinerije, železnicom, 50 km od Buku-rešta; 2) u Snagov-jezero, autobusom, 40 km od Bukurešta; 3) razgledavanjo Bukurešta: muzeja, galerija i t. d. Po podne: u 17 časova druga javna vežba. Raspored druge javne vežbe: 1) eventualno opetovanje tačaka s prve javne vežbe; 2) vežbe na spravama; 3) posebni nastupi; 4) sletska scena; 5) defile. Uveče: U 9.30 časova svečana akademija u Narodnom., pozorištu, na kojoj če nastupiti i jugoslovensko Sokolstvo s 2—3 tačke. Nedelja 5 jula: Do podne: U 9 časova kreče povorka (u 6-eroredu) sa trga Viktorici, ulicom Viktoria (2 km) do Dvora, gde če biti mimohod, — a zatim zbor na trgu Optjvni, gde čc održati govore 3 govornika, svaki najviše do 10 minuta — zatim razlaz. Po podne: Nastup vojske u Kotro-čeni. Sokoli učestvuju kao gledaoci. Uveče: Odlazak iz Bukurešta (pre ko Subotice ili sc u Temišvaru raz dvaja za Subotiču i za Vršac). Broj učesnika. Maksimalni broj jugoslovenskih sokolskih učesnika ustanovljen je ovako: članova 800 do 1000, a članica 300 do 500. Od toga broja moraju biti barem “/» vežbača. odnosno vcžbačica, a od nevežbača prvenstveno članovi uprave. Ako se ne prijavi barem 500 vež bača i 250 vežbačica — tada se u Bu-karešt ne polazi. Nevežbači učesnici izleta za Bukurešt treba da su nekada bili vežba-či. Svaka pak jedinica imače da jamči za ispravno vladanje svih svojih učesnika na ovome izletu. Ulaz na priredbe. Kada članstvo ne nastupa, ima Slobodan ulaz na sle-tište. Nastanba. Muska nastanba je u kasarni, tik do sletišta, a ženska po internatima u gradu. Ko želi stanovati u hotelu plača hotelsku cenu, a dužan je biti tačan pri dolaženju na zbor. Prehrana. Prehrana je zajednička u nastanbi. Jelovnik biče ovakav: za-jutrak: bela kava ili čaj — pecivo marmelada ili maslac; obed: juha, me so, voče ili kolač; večera: juha, meso ili voče ili kolač ili čaj. Prehrana stajače po osobi dnevno 45 Lea. Sletska kancelarija. U svakoj na stanbi biče jedna sletska kancelarija s telefonom, automobilom, motociklom i 2 biciklista. Na stanici u Bukureštu biče za jednička kancelarija za Rumunc, Če hoslovake i Jugoslovene, u kojoj če biti od svake države po 1 delegat. Vežbalište: Javni nastupi (i poku si) izvodičo se na vežbalištu Škole za fizičko vaspitanje — ONF. Značke če biti u razmaku od 185 cm, a za 2000 vežbača. Garderobe. Za muške biče u nastanbi, koja je tik uz sletište, a za ženske na samom stadionu. Sletske značke i legitimacije dobi čc svi učcsnici ovog izleta bcsplatno. Vreme spavanja. U 1 čas noču imadu svi učesnici da budu u svojoj nastanbi. Odelo. Na putu gradansko odelo. Pre dolaska u Bukurešt oblači se svečana odo ra ili narodno odelo. Bez sve-čanog sokolskog odela ili narodnog odela ne može niko na ovaj izlet. Putovanje. Voz od jugoslovenske granice (Jimbolna) do Bukurešta i na-trag stoji po osobi 380 Lea. Povlastica na jugoslovenskim železnicama važiče za povratak do 15 avgusta, a to i zbog eventualnog uče-stvovanja naših članova i članica u ta-borenju ČOS na Crnom Moru. Vojska. Na ovim svečanostima češkoslovačka vojska biče zastupana s jednim bataljonom. Nastup vojske so vrši na vojnom vežbalištu u Kotročeni. Dne 3 jula jedna četa vojske polaže venac na grob Neznanog Junaka. Zbor pred parkom Karol na trgu Žofrlin. U Kotročeni uz vojsku nastupa i rumunska omladina s vežbama predvojnog obrazovanja. Jugoslovenski Sokoli učestvovače kao statisti u cventualnoj ceremoniji, a na-kon toga polaze na tribine da gledaju vežbe vojske. Apoteoza u Kotročeni: 1) raport; 2) isticanje zastava (uz pevanje himni); 3) molitva (pesma); 4) devize — gesla (na mikrofonu); 5) sokolska pesma; 6) prestrojavanjc u formaciju za zajedničku vežbu (karta Male antante); 7) vežbe vojski i rumunske omla-dine. Svi učesnici ovog izleta u Bukurešt putuju preko Subotice. Samo učesnici sleta u Subotici mogu učestvovati na svečanostima u Bukureštu Izvršni odbor Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije гга svojoj sednici od 7 o. m. doneo je rešenje, da če na gim-nastičke svečanosti u Bukureštu moči iči samo ona brača i sestre, koji budu učestvovali na pokrajinskom sletu Saveza SKJ u Subotici. U Splitu se ošiliva Sokolska šledionica Na jednom sokolskom sastanku, koji je održan prošiih dana u Splitu, splitski Sokoli zaključili su, da se u Splitu osnuje Sokolska štedionica. Ova sokolska štcdionica 'biče na za-družnoj osnovi i svaki udeo iznosiče po Din 25’-—, tako da če svakom Sokolu biti moguče da postane član ove štedionice. Kroj našu šiampu Naše verovanje »Jugoslovenski život«, koji izdaje Sokolsko društvo Subotica, u svom broju od 12 o. m. donosi na uvodnom mestu ovaj članak brata dra Ignjata Pavlasa, starešine Sokolske župe Novi Sad. — Večiti žar otpora i nesalomiva volja u borbi za opstanak vode naš narod kroz 13 vekova. Od prvih borbi za prcvlast župana do stvaranja nezavis-nih država, pa kroz carsku prošlost do legendarnog kosovskog božura, u robovanju i krvavom seljačkom naletu, u največem zamahu i naporu nikle su bezbrojne i bezimene humke. Svaka ova humka bila je po jedna buktinja, koja je osvetlila dugi i tmo-viti put narodnog oslobodenja i uje-dinjenja. Na ovom dugom i trnovitom putu probijao se naš narod u prošlosti svojoj. Na tom putu naš narod je ispi-sao odeljeno mnoge strane istorije sveta, ali je svagda osečao, da su povezane, jer su pisane krvlju istoga naroda. Na tom putu stradanja i slave ruši naš narod šilom nametnute pregrade i najposle svojim otporom i svo-jom voljom pomera plemenski mozaik u novi oblik j e d n e misli i j e d -noga osečanja, izražen u grani-cama Kraljevine Jugoslavije i jugoslo-venskom narodu. Prošlost nam kazuje, da sloboda i jedinstvo našega naroda nisu zasnovani tuđom milošču na pergamentima mirovnih ugovora, niti na pisanim za-konima, nego na narodnom otporu i na narodnoj volji, na jednoj na-rodnoj misli i jednom narodnom osečanju, izraženom jednako i u kolebama i u kraljevskim dvorima. Kada je naš narod pri stvaranju države u prošlosti izražavao jednu misao i jedno osečanje i pokazao naj-veče osobine svoga duha i fizičke snage u najtežim trenutcima borbe za opstanak, onda če i u sadašnjosti znati sučuvati svoje državne granice, svoju slobodu i svoje jedinstvo. U tome pitanju narodna volja je bezkompro-misna, ona je odolevala svima udarima kroz vekove, pa če se o nju razbiti i cezarska poza i megalomanija lažne hiljadugodišnje krune i svaki pokušaj razaranja, dolazio on spolja ili iznutra. Kao što su srednjevekovne freske, oslobodenc nametnutih vekovnih na-slaga u svetlosti slobode zadivile lepo-tom svojom današnja pokolenja, tako i j ugoslovenska narodna duša, oslobo-dena tudinskih naslaga, mora u sada * njosti doči do izraza svojom snagom i lepotom. U veličini jugoslovenske narodne duše, pri izgradnji naše države, uto-nuče plemenske razlike. Naj lepše osobine našega naroda iz posebnoga slice se u celinu, jer se neprekidnost je ne misli i jednoga osečanja do stvaranja države ne može prekinuti onda, ка se stvorcna država izraduje. Shvatanje našega naroda može se razlikovati u pitanju unutrašnjeg uredenja nase r žave, ali nikada u pitanju državnog narodnog jedinstva. Neče naš narod razjediniti ni raz na verska uvercnja, jer sve staže 'O* jima sc polazi u težnjama prema o gu vode preko jedne rodne grude, koj se zove jugoslovenska domovina, njoj se začeo život, u njoj je Pr koja je bila vrlo dobro posečena, razpravljala su se mnoga vrlo važna P tanja. Prvenstveno se govorilo o| likama u župi, kao i u pojedinim dr štvima i četama. Konstatovano je zn* ' no opadanjc članstva, osobito u'1 Pj. morskim krajevima, ali je sa zadovoljstvom istaknuto, da to ujedno znaci čiščenje i jačanje sokolskih redova. Osobitu brigu konferencija je P°' svetila financijskom pitanju, koje^ Je jedno od najvažnijih za ovu siroma§n° župu. Vršenje financijskih dužnosti e® Strane društava i četa bilo jc Pr0*0 godine vrlo slabo, pa su donete odlike, koje mogu da to stanje poprave-. Doneti su zaključci i o ostalin1 točkama dnevnog reda glavne godiš nje skupštine župe. Sutradan, dne 25 marta, u 9 sati ujutro, održana jc svečana glavn® skupština župe. Skupštinu jc otvorio starešina № po brat Miloš Triva, koji je uputio pozdrave Nj. Vel. Kralju tru II, a takoder i Savczu SKJ, skupština primila s osobitim oduse™ ljenjem. U svom izveštaju starešina br Triva evocirao je ulogu Sokolstva ^ ovim krajevima pre kao i poste i time u vezi istakao posebne za g. i dužnosti našega Sokolstva u dan . njici. Dotakao sc također i danasnJ prilika, pa je naglasio, da čiščenje kolskih redova i njihovo pribiranj znači za naše Sokolstvo njegovo K litativno jačanje. Poziva stoga iu1 dvojen i ustrajan rad, istakavsi UJ no kakav taj rad danas treba tla Zatim su podneli svoje Jzvešta^ i ostali funkcioneri: tajnik, veštaj bio obilat i pregledan, iiacc .^ koji je izneo ujedno i zaključke z društvenih i četnih načelnika 1 11 .junica, prosvetar, iznevši takoder — ljučke zbora društvenih i četni« l svetara, nadalje referent za cCtt.’Hito blagajnik, eiji jc izveštaj bio tem j ^ i naročito brižno sastavljcn, stan i ostali. God. VII - broi IS »SOKOLSKI G L A SNI K« Sir. 3 dece Sokolsko# društva 19 IH 1936, Prednjački tečaj Sokolsko# društva Varaždin, održan od 15 III do 4 IV o. g, Svi izveštaji bili su od skupštine Primljeni jednoglasno. , Nakon toga izneti su pred skup-f u *. zaključci, doneseni na pretkon-terenciji, a koje je skupština takoder jednoglasno prihvatila. , I sav ostali rad skupštine izvršen Je bratski i dogovorno. kraju, posle date razrešnice, izabrana je aklamacijom sledeča nova uprava župe: starešina: Miloš Triva: * zamenik: Pavao Kovačev; II zamenik: dr. Srečko Poturica i III zamenik: Metod Pirc; tajnik: Josip Ježek; zam.: Jvo Jankovič; načelnik: Hinko Meliš; L zam. nač.: Ljubomir Montana; II zam. nač.: Šime Mudrič; načelnica: Marija Delfin; I zamenica: Marija Vitali-Jani; II zamenica: Anda Budiša; prosvetar: dr. Boško Malešcvič; blagaj- nik; Mirko Cvitkovič; pretsednik otse-ka za čete: Mario Marinič; statističar: Ivo Radovčič; pretsednik narodno-ob-ranbenog otseka: Kreše Grubišič: pretsednik muzičkog otseka: dr. Artur Krekič. — Odbornici: Jerko Bučič, Ante Vlahovič, Nikola Miloš, Folko Bo-reli, Frane Grubišič, Fino Delfin i Ante Obratov. Zamenici: Drago Jelušič, Grgo Oštrič, Dako Cenič, dr. Ante Medveš, Petar Sunara, Zdravko Kuš-pilič, Domenik Milovič, Jovo Seat i Josip Modrič. — Revizori: Marko Mata-vulj i dr. Mile Iljadica. Zamenici: Pctar Kolombo i Justo Deladovana. Sud časti: Ivo Rendič-Miočcvič, Ernest Perušič, Kvintilijan Tomov, Dinko Pa-jalič i Emil Bumber. Zamenici: dr. Do-ko Malešcvič, Marko Bačinič i prof. Marko Marinčič. Iz Sokolske župe Sušak ~ Rijeka Zbor društvenih I četnih prosvetara Vršilac dužnosti pretsednika Župskog presvetnog odbora Sokolske žu-Pe Sušak-Rijeka sazvao je za dne 29 marta o. g. zbor društvenih i četnih prosvetara u samom sedišču bratske Sokolske župe. Tomu zboru pridošla su od 38 društava i od 32 čete ova brača i sestre: Cemik-Čavle br. Dubrovič Slavan, Crikvenica br. Bogovič Petar, Draga br. Velfl Vladimir, Gospič s. Kamenarovič Milena, Jelenje br. Luka-nič Ivo, Kastav s. Stanič Smiljana, Ko-strena br. Suzanie Božo, Kraljeviča br. Modrušan Ante i s. Marušič, Krk br. Didek Zoran, Otočac br. Dimovič Stanko, Rab br. Čok Sosten, Sušak-Rijeka br. Mezorana Milivoj, Trsat brat Boris Luznar, Zamet-Kantrida br. Pi-lepič Ante svi od bratskih društava, dok su čete zastupala ova brača: Dre-novu br. Ribarič Ivo i Vojni Tuk brat Mrvoš Rade. Zbor je brzojavno pozdravio br. savezni prosvetar. Na tom sc zboru pretresao rad ŽPO-a u.godini 1935. Bilo je i odulje-ga govOra o prilikama i neprilikama u pojedinim br. jedinicama i to osobito sa Strane nesokolskih redova, što je u mnogim mestima u znatnoj meri koči-lo sokolski prosvetni rad, ali brača prosvetari ne gube nade u bolju i sre-deniju budučnost. Za župskog prosvetara bi jednoglasno predložen glavnoj godišnjoj skupštini br. Sokolske župe Sušak-Rijeka dosadanji njegov vršilac dužnosti brat Bačič Josip. Zbor društvenih i četnih načelnika Dne 4 aprila o. g. održan je u Su-saku zbor načelnika i načelnica bratskih jedinica s teritorija ove Sokolske župe. Zbor je protekžjo veoma lepo i onako bratski kako se to samo može zamisliti i poželeti. Bila su malne sva br. društva zastupana, tako da je žup-ska pisarnica bila dupkom puna brače i sestara. Na dnevnom su redu bila razna natecanja, izleti koli okružni i zupski toli onaj eavezni u Subotici. Bilo je govora i o lepom sokolskom smučanju kao i o logorovanju, gde su uzeli reč bb. Prelovec i Tomašič kao i bb. iz Like i Gorskoga Kotora. Brat Ante Margan izložio je potrebu osni- vanja pojedinih otseka u plivanju i veslanju. Tu je uzeo reč br. Žic, kao izaslanik br. Saveznog načelništva, po-taknuvši braču iz otočkog, krčkog i vinodclsko-uskočkog okružja da !se da-du i na tu lepu i zdravu granu sokol-skoga telesno ga vaspitanja i to onako sistematski i u početku s natecanjem u samim jedinicama, a kasnije i medu-društvenim. Br. Jazbec izneo je poje-dinosli iz razgovora, koji je imao s bračom iz bratske n3m češkoslovačke, koja svake godine posečuju naš Jadran, i ovde traže razonodu baš u plivanju i veslanju, pa preporuča brači da bi se to što više raširilo i upotpu-nilo. Zbor je i letos dao puno povere-nje bratu Borasu izabravši ga za župskog načelnika, a s. Gabru Šepič za župsku načelnicu. Župska glavna skupština Dne 5 aprila o. g. održala se 28 re-dovita glavna godišnja skupština ove Sokolske župe, na kojoj su bile zastu-panc skoro sve br. jedinice. Delegat br. Šaveza SKJ bio je letos br. dr. Buič iz Splita, koji je u vrlo lepom govoru pozdravio br. skupštinu i podvukao smernicu onoga rada koji čeka Sokolstvo. Ni ove godine nije propustio do-či na ovaj skup br. potpukovnik Nikolič iz Otočca, čije se lepe reči uvek rado čuju i pamte, jer teku iz srca brata Sumadinca — toga Pijemonta Jugoslovcnstva. Svi su izveštaji primljeni bez ikakve primedbe osim onoga prosvetnoga odbora župe, kada su se brača skupštinari — njih trojica — osvrnuli na nj osudujuči zajedno s ostalom bračom ostavke na radu koli župskog prosvetara toli ostalih članova ŽPO-a, koji su po svojem z vanju profesori sušačkih srednjih škola. Ni reč br. Ivančiča nije mogla skupštinu da razuveri, jer se to u Sušaku nije smelo dogoditi. Pošto su bili pretreseni i prihva-eeni nekoji predloži br. župa i jedinica, što se imadu predložiti bratskoj saveznoj skupštini na prihvat, potvr-dena je stara uprava uz neznatne pre-inake i promene. U 13 sati prireden je zajednički ru-čak u istoj zgradi, koji je protekao u vrlo lepom i bratskom ira&položenju uz pesmu i glazbu, a palc su i vrlo dirljive i iskrene reči, kakve može samo da kaže Soko Sokolu, brat bratu. J. B. Prednjački tečaj Sokolskog društva Varaždin sanac Nikola, Rubinič Matko, Deduš Vladimir, Špoljar Tomislav, Vanjek dr. Josip i Brknjač Marta. Tečaj su s uspehom završili svi tečajnici te se je nadati, da če Sokolsko društvo Varaždin dobiti time jedan jaki prednjački kadar, koji če u ovo sudbonosno doba znati širiti sokolski pokret medu mladež ovog istaknutog kraja. Na završetku tečaja podeljena su učesnicima uverenja o polasku tečaja, te tom zgodom priredena j zakuska, na kojoj su govorili brača Novakovič Stjepan, starešina društva, i načelnik brat Meznarič Rudolf, koji su pozvali svršene tečajnike da sa svom sokolskom ljubavlju prionu radu. Glavna godišnja skupština Sokolskog društva Ludbreg U nedelju 1 marta o. g. održalo je Sokolsko društvo Ludbreg svoju petu glavnu god. jskupštinu u društvenim prostorijama. Buduči je starešina društva brat Miča Kovačevič tokom 1935 god. premešten u Glinu, zamenjivao ga je I zamenik starešine brat Viktor Madarič. Prisutnog župskog izaslanika br. VI. Deduša kao i ostalu braču i sestre, koji su se odazvali pozivu glavne god. skupštine, pozdravio je kratkim govorom br. Viktor Madarič. Sa-veznu poslanicu pročitao je brat Krsnik, koji jc ujedno kao tajnik dao is-crpan izveštaj. iz kojeg se vidi, da jc društvo pored raznih zapreka u pro-šloj godini razvilo jak sokolski rad. Iza toga dali su izveštaje svi društveni funkcioneri o radu u prošloj godini, koje je skupština primila s odobravanjem. Društvo je tokom godine imalo dve proslave, dve akademije i dve druge priredbe, a su delovalo jc kod 3 javna nastupa i jedne priredbe drugih je-dinica. Nakon 5 godina rada ovo društvo, ne svojom krivnjom, po prvi pu-ta u prošloj godini, nije priredilo jav ni nastup, ali zato moramo spomenuti vrlo uspelu akademiju i proslavu 1 decembra spojeni' s proslavom 100 go-dišnjice ilirskog preporoda. Ostvare-nju iste doprinele su svojim požrtvov-nim radom sve, napose pak ženske kategorije i deca pod vodstvom načelnice s. Štefice Madarič. Načelnički izveštaj u pogledu vežbovnih časova kao i polaznika istih posve je zadovolja-vajuči. Vežbovnih časova za članstvo bilo je 29 (članova 17), za članice 55 (članica 18), muški naraštaj 53 (nara-štajaca 25). žen. naraštaj 35 (naraštaj-ki 13), muška deca 23, (deee 21), ženska deca 26 (dece 28). — Na sokolskom sletu »Junaka« u Sofiji učestvovao je prednjački zbor od tri članice i dva člana koji su nastupili u svim vežba-ma i povorkama. — ‘Iz izveš ta j a prosvetara vidi se, da je održano 26 govora pred vrstom i 23 predavanja. — Spomenučemo, da je vrlo velika reakcija slušača na selu kod raznih vrsta predavanja i velik interes za predavanja iz prirodnih nauka uz film i diapozitiv. — Lutkarski pozorišni otsek izveo je 4 pretstave s lutkama, a pozorišni otsek vrlo uspelu proslavu »Zrinj-sko-Frankopansku« na kojoj šu diletanti odigrali Kumičičevu tragediju »Petar Zrinjski«. Knjižnica imade 66 knjiga, a društvo je pretplačeno na »Soko«, »Sokolič«, »Naša radost«, »Sokolska prosveta«, »Sokolski glasnik«, a od novina dobiva »Politiku«. — Bla-gajnički promet iskazuje Nin 11.643.55 prihoda i Din 11.107.30 rashoda. Inventar vredi Din 25.000. — Statistički izveštaj broji 123 člana, 49 članica, 16 muškog naraštaja, 12 ženskog narašta-ja, 12 muške dece, 24 ženske dece. — Svega 246 pripadnika. Nakon izveštaja revizionog odbora podeljena je razrešnica starom odboru. — Predložene su 3 liste za izbor novog odbora i to 2 liste brata Krsnika i jedna brata Madariča, kao starešine. — Po predlogu brata Krsnika skupština s večinom glasova prima listu na kojoj jc hiran brat Madarič za starešinu društva. Po toj listi iza-brani su ostali funkcioneri ovako: I zamenik starešine Kerstner Zvonko, II zamenik Šimunovič Duro, tajnik Krsnik Dragutin, blagajnik Županič Olga, načelnik Kancijan Stjepan, zamenik Horvatič Franjo, načelnica Madarič Štefica, zamenica Zupanič Olga. prosvetar Šoštarič Mirko, statističar Samardžija Mile i gospodar Somodi Vlado. Odbornici: Apler Rudolf, Dajč Silvija, Dobec Viktor, Dolovski Josip, Fizir Viktor, Kemec Duro, KoiS Franjo, zamenici odbornika: dr. Peričič Miho-vil, Svigir Franjo, Zorjan Adolf; rcvi-zori; Šajcr Artur i Panič Ivica, zamc-nici rcvizora: Šambarek Feliks i Va-don Antun. Sud časti: pretsednik Lasič dr. Ivo, zamenik Spigler dr. Oto, delovoda Dolovski Josip, članovi Kancijan Stjepan i Fosin Mihajlo, a zamc-nici Vajnrebe Zlatko i Krstnik Dragutin. Brat Madarič zahvaljuje na iska-zanom poverenju i podeljuje reč iza-slaniku župe bratu Dedušu, koji je u svom opširnom govoru naglasio potrebu i daljnjeg sokolskog rada iskrenih i pravih Sokola, kojima nije načelo da budu brača samo po starim križevačkim statutima, več jc potrebno da bez ikakvog straha budu pravi Sokoli i prava brača. L. F. V. Stručnl rad Sokolskog društva u Murteru Bratsko Sokolsko društvo Murter održalo je prednjački tečaj od 8 do 22 marta 1936 god. Tečaj je vodio brat Boško Kovačevič, župski prednjak, a pohadali su ga naraštaj i članovi društva Mirter. Predavani su sledeči predmeti: Elementarna gimnastika (5 sati), proste vežbe (8 sati), strojevne vežbe (4 sata), sprave (12 sati), igre (2 eata), različnosti (3 sata), organizacija (2 sata), ideologija (3 sata), isto-rija Sokolstva (3 sata), higijena, fiziologija i prva pomoč (2 sata). Sve predmete predavao je br. Kovačevič. — Uspeh podan j a bio je dobar, a uopšte uspeh če se videti nakon nekog vremena, dok se stvori u radu nešto više. Tečaj je pohadalo 12 članova i 16 na-raštajaca. Ukupno 28. Disciplina vrlo dobra. Ljubav za rad velika. Pored prednjačkog tečaja br. Kovačevič je održao i jedan tečaj (20 sati) za okružna i župska takmičenja dece. Tečaj je pohadalo 40 dece. Na kon tečaja prireden je izlet u Vuči-grade, gde je obavljeno takmičenje dece u sledečim disciplinama: prosti: vežbe, ubacivanje lopte otvor, rai-moilažcnje na gredi, proskok, ideolo gija i vladanje. Pobedio jo br. Tonko Turčinov postigavši 50, od mogučih 60 točaka. Izletu je prisustvovalo 25 članova, 22 naraštaj ca i 37 dece. Ukupno 84. Nakon takmičenja podeljene su naraštaju i dcci sokolske brošure i razni sokolski listovi. Uspeh izleta i takmičenja je bio vrlo dobar. Izlet i takmičenje Murter održano u VuČigradu dne Sokolsko društvo Varaždin održalo je svoj drugi društveni prednjački tečaj u vremenu od 15 marta do 4 aprila 1936. Tečaj je polazilo 15 brače i 7 sestara. Tečaj jc otvorio načelnik društva brat Mežnarič Rudolf i održao prvo predavanje u nedelju 15 marta 1936. Na tečaju sc je predavalo: Tiršev sustav, proste vežbe, strojevne vežbe, vežbe na spravama, vežbe sa spravama, igre, laka atletika, raznolikosti, metodika, odgoj dece i naraštaja, istorija Sokolstva, ideologija Sokolstva, sokolska administracija i organizacija, prva pomoč i narodna kola. Predavači na tečaju bili su brača i sestre: Mežnarič Rudolf, Kovačič Julijan, Pongračič Dinko, Stare Jože, Štjehova Marija, Durak Stanislav, Bo- /2 Sok. društva Pančevo Osvečenje sokolske zastave i ispiti streljačkog otseka Plemenita darodavka sestra Olga dr. Smedervca Stevana, omogučila je ovom zaslužnom društvu da dode do svojo svetinje — zastave. Uprava društva je rešila da se osvečenje izvrši 1 juna — na drugi dan Duhova — t. g, Istoga dana če biti u Pančevu i slet IV okružja Sokolsko župe Beograd. --: Preduzete su pripreme da priredba u svakom pogledu bude u duhu sokolske ideologije, discipline i skromnosti. Ispiti streljačkog otseka Sokolskog društva Pančevo održani su 5 aprila t. g. po podne na ovdašnjem gradanskom strelištu. U toku godine je ovaj otsek po-kazao neobičnu agilnost. Članovi su svojom uspelom zabavom pre kratkog vremena dokazali, kako se voljom i složnim radom prebrode i največe teš-koče. 5 ov. meseca pak na strelištu, pred ispitnom komisijom u prisustvu komandanta 8. p. puka, pukovnika br. Dragana Pavloviča, starešine društva i lepog broja članova uprave, sestre i brača ostaviše svojim držanjem, na-stupanjem, odgovorima, gadanjem j bacanjem bombi neobično snažnu im? presiju. Dokazaše, da omladina, kojoj se mnogo prigovara, ume, hoče i može da pode putem viteške tradicije Svojih predaka. Nije to zveckanje oru-žjem ni militarizovanje naroda, več priprema i osposobljavanje za život i opstanak, za odbranu morem krvi iz-vojevane slobode i ujedinjenc otadž-bine. Požrtvovnom radu brače i seste-ra i ovim putem se odajc priznanje, koje u največoj meri pripada pokre-taču i nastavniku, bratu — poručniku Evgeniju Lazarovu. Jugoslovensko Sokolsko gruštvo u Buenos Airesu održalo je svoiu glavnu skupštinu Ovo radino sokolsko društvo, ko-je uspešno deluje medu našim iselje-nicima u Buenos Airesu, održalo je svoju glavnu skupštinu dne 26 januara t. g., na kojoj jc položilo račun o svo-me radu u prošloj godini. Rad jc bio zadovoljiv u svim pravcima. Za ovu 1936 god. izabran je ovaj društveni odbor: Starosta br. dr. Kosta Veljanovič, I potstarosta br. Grego R. Anton, II potstarosta br. Rojc Petar, tajnik Veža Mate, zam. tajnika br. Marasovič Tomislav, blagajnik br. Surijan Franjo, zam. blagajnika br. Klajn Stanko, načelnik br. Capuder Petar, statističar i gospodar br. Miloslavljevič Branislav, odbornici: brača: Maričič Vicko. Dra-gelj Duro, Valčič Slavko, Cikato Nikola. Revizori: brača Marinčevič Marko, Sardelic Ante i Lipičar Stefan. Časni sud: brača dr. Ivo Jclavič, arh. Sulčič Viktor 1 Andelko Veljanovič. Sok. društvo Beograd VI U doba kada se želi na što lakši način doči do uspeha i koristi, kada sc u cilju poslovanja i organizacije rada naj rade pribegava mehanizmu, simpatično jc da ovo društvo posvečuje naj-veču i svu pažnju svog delovanja: ži-voj snazi. Mesto pozorišta s lutkama i bioskopskih pretstava, koje zahte-vaju nesrazmerno manji napor, društvo istavlja dečje pozorište i več nekoliko puta prikazuje dečju muzičku bajku u tri čina »U carstvu patuljaka« (I deo) od G. Ribičiča, muzika N. Ger-beea. — Ovaj komad izvoden od same dece (od 5—12 god.) i pračen lepim muzičkim pesmama, pretstavlja za Beograd jednu novinu primene dečje delatnosti. Slične priredbe stranaca primane su kod beogradana s odušev-l.ienjem, a ovog puta s lepom naklo-pošču oni su gledali j svoju decu kao interpretatore jednog zamašnijcg dela. Napor brata Josipa Bizjaka, pre-vodioca (sa slovenačkog), režisera i dirigenta ovog komada, dao je prijat-nu razonodu i oduševljenje deci — iz vodačima, publici — opet deci i de-čjim roditeljima. Prošle godine komad je davan dva puta, a u ovoj tri puta. »Glumci« su se^ saživeB s komadom, i dijalozi su tečni. Hor patuljaka je nešto slabiji, d°k jc hor vila nesiguran, jer ga čine deca čije je doba mutiranja glasova (izmedu 11—13 godina). Verujemo, da če reditelj u idučim prikazima učiniti izvesne dopune, koje bi vernije ista-klc muzička mesta ovoga dela. Društveni orkestar, dopunjujuči celinu, prati uspešno ceo komad. M. Naši pokojnici f S. MARICA MLEKUŽEVA Na Veliki petek je Sokolsko društvo Ptuj spremilo k zadnjemu počitku svojo 8. aprila umrlo požrtvovalno, marljivo vaditeljico, sestro -Marico Mlekuževo. Nenadoma in še tako mlada nas je zapustila; saj še prav živeti ni začela. Vsa njena mladost j© bila le bridkost in trpljenje. Vsi, ki so jo poznali, se je spominjajo samo otožne in zamišljene. Rojena 25. maja 1910. leta v Čepo-vanu pri Gorici je svoja mlada leta preživela pod vplivom strahot svetovne vojne; saj je živela nedaleč od fronte. Kljub svoji mladosti je dobro razumela topovsko grmenje. Tako sta se v njeno srce prvič vselili tuga in bridkost. Po svetovni vojni, ki je njeni ožji domačiji prinesla težko razočaranje. je morala zapustiti svoje starše, da bi lahko obiskovala slovenske šole. Postala je begunka in kmalu občutila grenkobo tega priimka. Nova bolest za mlado srce! V učenju je iskala uteho: bila je pridna in vzorna učenka. Kmalu ji jc umrl oče; ostala ji je še samo mati, toda tudi ta je bila daleč od nje. Materinsko skrb so ji izkazovale ljubeče jo sestre ter bratje, ki so ji nudili tudi gmotno podporo na njeni poti do izobrazbe. Postala je učiteljicn. Zelc vesela je bila tega, saj je ljubila ta ide- KOSIJA - FONSIER • društvo za osiguranfe i reosiguranjc • BEOGRAD alni, toda težki poklic. A zopet novO' razočaranje, nova bridkost: nameščena ni bila, ostala je — tako je mislila — svojim sestram in bratom v nadlego in breme, in to jo je hudo bolelo. Vstopila je v krog novega povojnega stanu — med brezposelne — zopet nov pečat ponižanja in bridkosti, ki ga morajo danes nositi številni mladi in zdravi intelektualni ter ročni proletarci. Tako so se vrstila v njenem mladem življenju le razočaranja in bridkosti. Zato ni čuda, da je bila otožna in zagrenjena. Poiskala si je tolažbe v sokolski telovadnici in tu delovala kot prava, dobra Sokolica. Po dolgem času je končno bila nameščena iz banovinskega bednostnega sklada. Izpolnila se ji je vroča želja: postala je učiteljica -vzgojiteljica mladine. Njen obraz se je razjasnil. I njeni predpostavljeni in ■stanovski tovariši i njeni sokolski sodelavci so si mnogo obetali od nje. Toda usoda je sklenila drugače: 31. marcem je bila odpuščena iz službe. Napadla jo je težka bolezen in n odlomljeni organizem je podlegel. Trpko je videti mladi cvet, kako se je osul, preden je donesel sad. Toda ukloniti se je treba nepojmljivi usodi, ki ne stori ničesar brez vzroka in ki je gotovo tudi sestri Marici naklonila boljši del, saj je življenje v današnjih časih težko in prinaša grenka razočaranja idealnemu človeku. Bodi pokojnici lahka svobodna zemlja jugoslovanska! KRONIKA f Milka Pogačic. Dne 11 o. m. umrla je u Zagrebu zaslužna socijalna radnica i književnica Milka Pogačic, koja po svom velikom humanitarno -socijalnom radu spada u red naših naj-veeih socijalnih radnica. Milka Poga-čič rodena je 1860 god. te se posvetila učiteljskom zvanju. Kasnije postala je i ravnateljica više devojačke škole. God. 1901 organizovala je klub učiteljica, koji se je kasnije pretvorio u Udruženje hrv. učiteljica, u kome je organizovala sekciju za decu. Godine 1908 organizovala je prvi sabirni dan u korist siromašne dece. Njenom inici-jativom podigle su se brojne kolonije na moru za siromašnu i bolesnu decu, nadalje domačinske škole i t. d. Ona je i perom pokazivala svoju ljubav prema deci, za koju je napisala veliki broj lepih priča i pesama. t Dr. Otmar Rajser. Krajem marta umro je u Hrastju, kod Maribora, dr. Otmar Rajser, zaslužni dugogodišnji j kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu! i poznati naučnik-ornitolog. 'Svršivši visoku školu šumarsku, Rajser je do-šao 1887 u Sarajevo, gde je ostao na službi sve do 1920 godine, kada je bio penzionisan. Još kao mlad kustos sa-rajevskog muzeja proputovao je čitav Balkan, a 1903 i Brazilije. Rezultat tih potovanja bile su njegove brojne ras-prave kao i ogromna zbirka ptica, ko-jom je obogatio sarajevski muzej, a koja je zbirka največa u našoj zemlji. Bio je pored toga i odličan poznavatelj bilinstva, osobito drveča. Na tim svojim putovanjima našao i mnogo do tada nepoznatih biljaka. Za vreme svog boravka i rada u Sarajevu pisao je stalno u »Glasniku Zemaljskog muzeja«, ali i u raznim nemačkim revijama. Lično je bio uvek veoma skro-man. Našu je znanost veoma obogatio. Umro je u 77 godini života. f Murat Šuvalič. Dne 19 marta umro je u svom rodnom mestu Bosan-skoj Krupi, u 40 godini života, poznati muslimanski nacionalni borac, publicista i književnik Murat Šuvalič. Nižu gimnaziju Šuvalič je svršio u Bihaču. Kako je bio uveren, da če spas našeg naroda doči od Srbije, što je i javno ispovedao, bio je odmah nakon početka rata uhapšen i pritvoren. U zatvoru obolio je od tuberkuloze, od koje je i umro. Šuvalič je bio odličan poznavalec geografije, demografije i demolo-gije, pa je iz tog područja napisao niz odličnih članaka i študija. Obelodanio je i nekoliko svojih dobrih pesama i novela sarađivajući u »Novom Beheru« te u kalendarima »Narodnoj uzdanici« i »Napretku«. Od 1928—1934 napisao je i nekoliko študija o muslimanskim državama. Kongres slovenskih geografa i etnografa u Sofiji. Pod pokroviteljstvom Nj. Vel. cara Borisa III održače se u Sofiji meseca avgusta o. g. četvrti kongres slovenskih geografa i etnografa. Ideju za održavanje tih kongresa dao je naš veliki geograf — pokojni profesor Jovan Cvijič. Prvi kongres održan u Pragu, drugi u Varšavi, treči u Beogradu, a četvrti biče ove godine u Bugarskoj. Rad kongresa biče podeljen u osam sekcija. Za vreme samog kongresa predvidene su ekskurzije u okolinu Sofije, a nakon kongresa po čitavoj Bugarskoj. Kao zvanični jezici na kongresu biče svi slovenski jezici, a pored njih još francuski, nemački, engleski i italijanski. Počasni pretsed-nik kongresa biče A. Širikov, profesor univeziteta i član bugarske akademije nauka, a radni pretsednik prof. M. Ar-naudov, rektor sofijskog univerziteta. Propaganda naše glazbe u Ameri- ci. Naš poznati virtuoz na violini Zlatko Balokovič i operna pevačica Ljubica Engelman - Stroci nedavno su, na svojoj turneji po Severnoj Americi, priredili u Vašingtonu u svečanoj sal-j našeg poslanstva, veoma uspeli konce-rat. Koncerat je bio posečen od naj-otmenijih vašingtonskih krugova, naj-istaknutijih pretstavnika američkog javnog života, stranih diplomata, medu kojima je bio i naš vicekonzul iz Čikaga, poznati književnik Ratko Petrovič. <■ ! ■ ! Rasne kulturne vesti Dne 9 aprila navršilo se' 600 go-dina od rodenja jednog od najsilnijih i najkrvoločnijih vladara u svetskoj istoriji, mongolskog kneza i kasnijeg cara Timur-kana (Železnog kana), koji je poznat u istoriji i pod imenom Ta-merlan. Timur-kan podjarmio je Per-ziju, srednju Aziju i skoro polovinu Rusije, pa Indiju, Malu Aziju, Palesti-nu i Siriju. Godine 1402 zarobio je nakon velike pobede i turskog sultana Bajazita. Baš kada se je spremao da osvoji i Kinu, iznenada je umro. Kako je njegova ogromna država bila samo tvorevina njegove jake ličnosti, ona se je nakon Tamerlanove smrti uskoro opet raspala. i * Krajem ovog meseca proslaviče čuveni konservatorij u Pragu 125 go-dišnjicu svog plodnog rada, Prvi direktor praškog konzervatorija bio je češki Nemac čuveni glazbeni pedagog Veber, pristaša klasicizma. Iz ovog konservatorija izišli su te su bili ne-koji kasnije i njegovi profesori čuveni virtuozi i komponisti Ševčik, Ondrži-eek, Kubelik, Kocian, Suk i drugi. * U Pragu održan je početkom o. ni. medunarodni kongres za muzički uzgoj, kojemu su učestvovali delegati mnogih evropskih i vanevropskih ze-malja. Našu zemlju zastupao je komponista g. Miloje Milojevič, a naše omladinske horove poznati »Trboveljski slavček«, koji je ovaj put zadivio ne samo češkoslovačku glazbenu javnost, nego i mnoštvo delegata raznih zcmalja. » U Pragu umrla je ovili dana poznata češka pisateljica Božena Bene-šova, koja sa Ruženom Svobodovom, Anom Tirševom i Marijom Majerovom spada u red naj izraziti j ih čeških pisateljica iz početka ovog stoleča. Napisala je nekoliko pesama, novela i romana. ■> Ovih dana proslaviče 25 godišnji-cu svog umetničkog pozorišnog rada prvak beogradske drame Marko Marinkovič, jedan od naših najboljih glumača te bivši dugogodišnji član Na-rodnog pozorišta u Splitu. MALE VESTI IZ NAŠIH JEDINICA BOROVO. — Akademija. Sokolsko društvo Borovo održalo je akade-miju na kojoj je palo ukupno prihoda 22.793 dinara od čega je ostalo čisto 16.815 dinara. ČURUG. — Akademija. Sokolsko društvo u Čurugu priredilo je na prvi dan Uskrsa akademij u s decom i na-raštajem. Program se sastojao iz 12 tačaka; igara, pesama, ritmičkih veža-ba i dr. Ceo program bio je slika op-šteg sokolskog rada u sokolani i školi, što služi za pohvalu. Neke tačke programa morale su se na opšti zahtev prisutnih ponoviti. DONJA KAŠTELA. — Predavanje o Jadranu. U nizu predavanja, koja se nedeljno održavaju u Sokolskom društvu Donja Kaštela, u nedelju dneva 5 t. m. članstvo i prijatelji Sokolskog društva, imali su naročitu sreču slušati predavanje br. J. Perišiea, prof. klasične gimnazije u Splitu. Br. Perišič je u jednosatnom predavanju izneo historijat »o vekovnim borbama za naš Jadran«. Predavanje bogato svojom historiskom vrednošču i u nacional-nom duhu, ostavilo je kod slušalaca dubok dojam i srečno je što se je moglo upoznati u detalje s borbama oko gospodstva na našim obalama. DOBOVA. — Stoletnica rojstev Stritarja in Jenka. Sokolsko društvo Dobova je proslavilo dne 4. aprila stoletnico rojstev jos. Stritarja in Simona Jenka z uspelim! družabni«^ večerom. Življenjepis S- Jenka in njegovo delovanje je poljudno opisal br. Franc Dr-žič. Prednašal je tudi nekaj značilneje ših Jenkovih pesmi. Za trud in objas-nitev je bil od navzočih prisrčno pohvaljen. — Josipa Stritarja kot pesnika,. pisatelja in Jrritičarja je orisal br. : Vadnal Fran. Predavatelj je posebno j poudaril pomen Stritarja iz sokolske-: ga stališča, kot znanilca prihajajočega! Slovanstva. Sokolski orkester pod vod-;’ stvom br. Sr. Kpvačiča je s primernimi; komadi povzdignil pomen večera, pev-j ski zbor pa je zapel Jenkovo »Jadransko morje«, Stritarjevo »Žabja svatba« in še vfč drugih. DOBOVA, — Uprizoritev »Kralja Matjaža«. Dne 5. aprila je priredila sokolska deca pod vodstvom s. Hri-bernikove izborno uvežbano in radi tega tudi uspelo čarobno igro »Kralj Matjaž«. Pevske točke je spremljal kakor tudi sicer oživljal odmore orkester pod vodstvom br. Kovačiča. Občinstvu je igra nacionalno - pobudne vsebine izredno ugajala in je splošna želja, da se ponovi. Tudi je potrebno, da vsa šolska mladina vidi igro, ki bo gotovo bolj učinkovala, kot vsa šolska razlaganja. KNEŽEVI VINOGRADI. — Akcija za gradnju doma. Sokolsko društvo Kneževi Vinogradi povclo je akci-ju za gradnju sokolskog doma u mestu. Zatraženo je od Državnog dobra »Belje« da se podeli zemljište za gradnju doma. Opštinska uprava poklonila je društvu za gradnju doma sumu od 50.000 dinara. LJUBLJANA-ŠIŠKA. -p Masary-kova proslava. Sokolsko društvo Ljub-ljana-Siška je proslavilo 27. marca v Sokolskem domu življenjski jubilej bivšega prezidenta bratski Češkoslovaške republike br. Tomaža G. Ma-saryka z izvrstno uspelo, prosvetno akademijo. Uvodni govor je imel o jubilantu društveni prosvetar br. Matija Roth, nakar so sledile dobro izvedene pevske točke učenečv narodne šole, pevskega zbora Narodne Čitalnice, solista g. Arčona in priznanega slovenskega vokalnega kvinteta. Izvrstno se je odrezal tudi godalni kvartet br. Leopolda Kernca. Vsi nastopajoči so želi od mnogoštevilnega občinstva obilo toplega priznanja in odobravanja. Masarvkova proslava je napravila na vse zelo globok vtisk in vrlim šišenskim Sokolom čestitamo k lepemu uspehu proslave. LJUBLJANA - VIČ. — Gledališka predstava. Sokolski gledališki oder na Viču je uprizoril v nedeljo 5. aprila 1.1. v Sokolskem domu veseloigro »Roksi« v režiji br. Rudija Marinčiča. Ob tej priliki je proslavila 15 letnico oderske-ga udejstvovanja mafljiva sestra Bin-ca Thalerjeva, ki je igrala tudi naslovno vlogo. K jubileju’ ji je iskreno čestital v imenu društvene uprave in gledališkega odseka starosta br. Pavle Borštnik in ji izročil krasen srebrn po-t kal s posvetilom, od več bratov in sester pa je prejela šopke svežega cvetja. Vsi igralci in igralke .so svoje vloge rešili nadvse častno in'so bili deležni iskrenega odobravanja številnih po-setnikov. ^ '/ " , LUDBREG. - Konstituiranje pro-svet. odpora. 30 marta o .g. konstituiran je Prosvetni odbbr našeg društva i to ovako: prosvetar: br. Mirko Šoštarič, tajnik: Silva Daje, izvestitelj za narodno prosvečivahje Duka Šimuno-vie,. knjižničar i izvektitelj za sokolsku štampu; .Lujo F. Velčcki. ■*— Članovi Madaric Štefica, Dolovski Josip, modi Vlado i dr. Ivo Lasič. So- MOKRONOG. — Uprizoritev »Perpetuum mobile«. Sokolsko društvo Mokronog je uprizorilo dne 4. m - ■ aprila 1936 igro »Perpetuum mobile« v režiji br. st. dr. Škulja. Igra je tula vseskozi skrbno naštudirana, vzorno podana in resno pojmovana, da je pozornost naraščala od scene do dejanja. Zelo posrečena je bila scenerija, da smo hipoma vpogledali v življenje raznih umetniških sob, sprejemnic m tucu klopotajočega mlina. Dvorana je Dl obakrat zelo dobro zasedena in navzoči so se razšli polni hvale in zadovoljstva. OPATGVAC. -- Kupnja kuče. Sokolska četa Opatovac kupila je kuc koju je preuredila u sokolski dom. Ima tamburaški otsek. SLAV. BROD. — Glazbeni i pro: svetni rad. Sokolsko društvo Slavonski Brod ima organizovan glazbeni otsek. Ima fanfaru koja se deli u dve grl*Pe^ od kojih če se sastaviti glazba od — svirača, koja bi na jesen ov. godine mogla javno nastupiti. Prosvetni odbor napravio Је Pr?" gram rada. Predvideo je idejnu školu za pokusno članstvo i prosvetnu školu kroz koju ima ju da produ svi prednjači. SLAV. POŽEGA. — Rad u društvu. Sokolsko društvo Slav. Požega prireduje na dan 30 aprila kao uspo-menu na dan smrti Zranjskog i Fra?,j kopana naraštajsku akademiju sa vežhačkih tačaka. Organizovalo je na; raštajsko kolo sa 130 naraštajaca. P^1 sastanak tog kola održan je v nedelju 15 marta s propagandnim predavanjem br. starešine društva. Diletantska sekcija priredila Je pretstavu »Rodaka iz Varšave« u reno-viranoj dvorani Vatrogasnog doma, koja je vanredno Uspela. VINKOVCI. — Olimpijsko selo. Sokolsko društvo Vinkovci održalo Je 14 marta olimpijsko selo. VOJNIK. — Dramatični tečaj; Sokol Vojnik je zaključil svoj nižji dramatični tečaj z nadvse pričakovanje dobrim uspehom. Kako je bil tečaj potreben, dokazuje število obiskuj0' čih. Tečaj je posečalo skupno po številu 169 sedanjih in bodočih diletantov. Predavali so društveni člani, ki so izčrpno podali snov, katero mora vsak podeželski igralec obvladati. V krat* kem se otvori višji tečaj in nato zaključna prireditev, ki naj pokaže sadove te vrste šol. PREDNJAK traži nameštenje Prednjak s otsluženim kadarskim rokom, radio bi kod nekog bj. društva kao načelnik ili prednjak s tim da mu to društvo izdejstvuja neko nameštenje. Kvalifikacije ima ža čin. pripravnika X grupe. Obratiti se na Sokolsko društvo Bajina Bašfa S 3 o m ! a « 8 3 S s o. S a o S O v I e $ o s I I Jesam U poslao prefplatu O za sokolske lislove £ 79-10 IZRADJUJEM po propisu sve vrste sokolskih zastava, kao i sve vezove sa zlatom i svilom. Prodajem zlato za vez. NIKOLA IVKOVIČ NOVI SAD Sve savremene telovežbene sprave,železne telovežbene konstrukcije za I e t n j a vežbališta, potrepštine za laku atietiku, logorovanje i ostale sportove nabavićete naj-j e v t i n i j e u: Tvornici telovežbenih sprava sportskih potrepština i smučaka SPORTSKE TRGOVINE ALPINA LJUBLJANA, TYRŠOVA CESTA 7 j t e p,o n u d e 1 70-1 Spremamo se na pokrajinski slet u Subotici, na utakmice i zupske sletove! Trebamo odela za telovežbu i svečane odore za sve kategorije ! T r a žit e cenik i p o n u d e od nas ! JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA LJUBLJANA — NARODNI DOM POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA BR. 13.831 77-2 80-16 ■CUiAiniAfl-DiU HUBLIAHA-DAMianilOVAH TELEFON BR. 25-43 Izdeluje diazo-amoniak-papir »JASNIT«, za kopir*^® načrtov, ki je edini 100% domač izdelek te vrste v arz Krallovine Jugo.l.vlj« (E. Gangl) • Glavni I odgovorni uradnik Stjepan čal.r e Dradjuja Radakcljaki otaak • Tiska Učiteljska tiskarn (pretstavnik Franc* Štrukelj) -