poštarFna plačena u gotovom Uredništvo i uprava ZAGREB, MAS AR A KOVA 28a Telefon 67-80 Uredništvo in uprava za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine LJUBLJANA Erjavčeva la God X. Broj 5. U Zagrebu, 4. februara 1938. Pojedini broj Din I.— PS RA Ne zaboravite »Istru« — taj svoj jedini list koji brani naša prava. Šaljite redovno pretplatu i nala- zite nove pretplatnike. GLASILO SAVEZA JUGOSLOVENSKI14 E M (GRANATA IZ JULIJSKE KRAJINE POZABLJENA OBLETNICA Ljubljana, 1 februarja 1938. (Agis). Dvajset let mineva odkar so se pričele lo¬ miti fronte in se je pričel bližati konec sve¬ tovne vojne. Skoro smo pozabili že na to, da je ta čas še tako blizu, čeprav so nam še skoro vsem jasno pred očmi tisti dnevi, dočim mladzi še do danes lahko na vsakem koraku spoznavajo posledice tistih štirih strahotnih let Že v tem času pred dvajsetimi leti so se pričele jasno kazati konture novega za ljudstvo in narode toliko željenega časa. Jasno so se že porajali novi programi in načrti, ki so bili skozi stoletja stisnjeni le med posamezne revolucijonarne krožke. Kar je najvažnejše: med tlačenimi narodi je vstalo trdno prepričanje, da prihaja na¬ glo čas, ko bodo lahko sami odločali o svo¬ ji usodi. Najvidnejši in najjasnejši izraz te¬ ga je bilo svečano proklamiranje hotenj narodov od strani predstavnika najmočnej¬ še sile sveta, predsednika Woodrowa Wil- sona, ki je proglasil načelo samoodločbe narodov kot temeljno načelo pri reševanju zapletenih evropskih razmer in kot sveto pravico, ki pritiče narodom. Na to dejstvo hočemo danes opozoriti. Od tedaj poteka dvajset let. V tem krat¬ kem času, ne samo, da se ni izpolnilo sko¬ ro niti eno pričakovanje, še celo strem¬ ljenja in hotenja, ki so bila tedaj tako ži¬ va in postala gonilna sila vsega razvoja, so bila do danes tako zatrta, da je še celo spomin na tako velike dogodke in može zamrl. V tem kratkem času se je vendar moralo nekaj spremeniti, ker bi sicer ne bil mogoč tako nagel preokret v naravnem razvoju ljudskih sil in stremljenj. Ali pa je morda to le navidezno in zatrte sile ne najdejo, ker ne morejo, zunanjega izraza, ki bi dajal pečat razvoju? Vsaj videz je tak, vendar pa z dneva v dan postajajo jasneje v narodnih še živa stremljenja ki jim je dal jasnega izraza takratni predsednik Združenih Ameriških Držav, da so narodi še pripravljeni boriti se za uresničenje tega ter da se tudi za to že bore brez presledka in da postajajo za to boji vedno bolj srditi. Res pa je tudi na drugi strani, da so sile, ki so prej zadr¬ ževale razvoj in onemogočale narodom vsako gibanje, našle po vojni kmalu novih velikih sredstev, da lahko pobijejo izraze ki bi hoteli pokazati pot in smer k novemu času. Nasprotji med obema danes sta po¬ stali že tako jasni, da niti ni potreba, da¬ hi jim dajali svoja imena in , jih opredelje¬ vali. Med milijoni, ki jim je postalo geslo Wilsona sveto, smo bili in smo tudi mi. Z njimi smo še danes edini v prepričanju, da to geslo ni zamrlo kljub zvenku orožja po kovnicah .in regljanju strojnic po frontah. Morda je tudi prišla že večina do pre¬ pričanja, da se baš na teh novih frontah vedno bolj in bolj razvijajo borbe za končno zmago tega velikega in svetega na¬ čela. Naj bo pa spominu moža, ki je pred dvajsetimi leti dal tako svečanega izraza načelu samoodločbe narodov, posvečenih teh par vrstic, to pa z namenom, da se obudi spomin na tiste dni borbe in hotenja, ki dobivajo danes spet nov izraz. šk sv Slovanski Prehled” | o položaju u Julijskoj Krajini poslije sporazuma U posl jedri jem broju praškoga časopi¬ sa »Slovansky Prehled« je duža raspra- j v a o našem narodu u Italiji iza sklapa- n ia jugosl.-talijanskog sporazuma pod naslovom »što dobiva jugoslovenska m anjina u Italiji jugoslovensko-talijan- skim zbliženjem«. U toj raspravi iznosi stalni saradnik tog časopisa, Josip Vuga sve važnije dogadjaje koji su se z bili u Julijskoj Krajini iza Cianove Posj ete Beogradu i puta dr. Stojadino- 1 Viča u Rim. Na više m jesta citira »Ob- z or«^ »Slovenca«, a naročito »Istru«. Za- ključak je dosta skeptičan. TRST I POLITIČKI SPORAZUM prema prikazu revije „Hospbdarska politika" Rimski dopisnik ugledne praške pri- vredne revije »Hospodarska Politika« piše: Talijanska vlada je za Trst mnogo uradila. Lučni magacini su moderno iz- gradjeni i brodogradilišta su dobila ve¬ like porudžbine za izradu trgovačkih i ratnih brodova. Več godinu dana radi velika rafinerija petroleja, tako da u trščanskom okolišu več dugo nema uop- če nezaposlenih. Poslije ukidanja sank¬ cija se dobro razvio i pretovar robe. Ipak se Trst kao i rani j e tuži na stranu konkurenciju, to jest na luke sjevernog i istoenoga mora. Kako izgradnja indu¬ strije zahtijeva velike količine sirovina i polufabrikata, pojačan promet robe ne koristi luči kao mjestu za pretovar robe, nego kao industrijskoj luči. Medjuna- rodni značaj, koji je Trst imao prije rata, utiče danas u uspomenama kao podstrek. Milanski privredni list »II Sole« se u čitavom nizu članaka zani¬ ma pitanjem opadanja domačeg prome¬ ta i smanjenjem broj a trgovačkih firmi s 500 na 300. Glavni razlog toga vidi u centralističkom sistemu vlade. Nekada je trščanski trgovac kupovao tropske produkte za vlastiti račun i da¬ lje ih je prodavao u unutrašnjost zem¬ lje. Sada može tako postupati vrlo ri- jetko, jer nema potrebnih deviza. Zbog toga je pao predlog da se za Trst zave¬ de specijalan sistem i državna banka je stavljala na raspoloženje oko pola mi- liona funti sterlinga, t .j. oko 46 milio- na lira u stranim valutama pod nadzo¬ rom specijalnog deviznog inspektora, či- me je omogučena kupovina robe u vi¬ šini od nekih milion tona. Taj predlog ponovo potvrdjuje, da centralizam u fa- šističkoj Italiji štetno utiče, ukoliko me- djunarodna trgovina ima mogučnost razvitka uslijed poboljšan j a medjuna- rodno-političke situacije. Trst kao indu¬ strijska luka ima udjela u autarkiji, ali kao trgovačka luka se bori za regional¬ no proširenje, za koje su sada poslije zbliženja s državama Male Antante, spe- cijalno s Jugoslavijom, prilike vrlo po- voljne. Angleška revija o kraških jamah Angleška speleološka revija »Caves and caving« je prinesla v zadnji svoji številki obširen članek o jamah na Krasu, ki ga je spisal Evgen Boegan iz Trsta, članek ie poln podatkov in je zelo zanimiv. Iz njega posnemamo, da se nahaja v Evropi okrog 12.000 jam in da je 3.000 »jam, torej četr¬ tina samo v Julijski Krajini. Najbolj glo¬ boka jama je na Banjšici pri Vrhu, ki je bila raziskana h 1928. To je tretja najbolj globoka jama na svetu. Četrta najbolj glo¬ boka jama je pri črnem vrhu, ki je bila raziskana l. 1926. Za njo sledi na šestem mestu jama pri Rasporu, na sedmem jama v Kastavskem Krasu, trebenjska jama na devetem Kačja jama na štirinajstem, sliv- ški požiralnik na petnajstem, jama pri Pa- dričah na devetnajstem, jama na Tesarju na enaindvajstem, Mrtvaška jama na dvain- dvajstem. Škocijanska jama na triindvaj- stem, jama pri Semiču na petindvajstem, prepad pri Dolu na šestindvajstem, jama pri Danah na devetindvajstem. jama pri Ključu na tridesetem, prepad pri Velikih Munah na triintridesetem, jama pri Kačji vasi na petintridesetem, prepad pri Suhem vrhu, na sedemintridesetem, jama pri Po- drskjah na Banjšici na osemintridesetem, Jenčerejska jama pri Materiji na devetin¬ tridesetem, jama pri Lipici na dvainštiri¬ desetem. prepad pri Rebičih v Istri na tri¬ inštiridesetem, itd. Iz vseh teh jam je pri¬ nesla omenjena revija tudi slike. PRIVATNA NJEMAČKA POUKA U JUŽNOM TIR01.U Iz njemačkih novina, austrijskih i i 2 nekih iz Reicha, doznajemo da je bila osudjena Pepina Leitner iz Vilmora kod Merana zato što je podučavala njemač- ki jezik njemačku djecu u njihovim ku¬ nama. Na raspravi je bio saslušan i ko- tarski poglavar. On je izjavio da več dulje vremena opaža kako d ječa koja polaze školu noše i neke njemačke knji¬ ge i molitvenike. Zatim je marešjalo karabinjera ispričao koliko je vremena izgubio dok je optuženu .uspio uhvatiti na djelu. Odjeven u civilno odijeto on _ je nekoliko noči uhodario oko seljačkih kuča dok mu nije uspjelo uhvatiti optu* Ženu in flagranti, tako da nije mogla više zanijekati da vrši zabranjenu nje- rrmčku pouku. Iz istih izvora doznajemo da je ovih dana osudjena od prefekture^ u Kian- senu na 1.000 lira globe i plačanje tro- škova Barbara Gromper zato što je školsku djecu podučavala u njemačkom jeziku i što je pri torne upotrebljavaJa njemačke knjige. Te osude donose njemačke novine bez ikakova komentara. I DOLINA AOSTA POSTAJE TAiLIJANSKA » U romantičnoj Val d’Aosta koja leži u zapadnom dijelu turinske pokrajine govore tamošnji stanovnici još narječ- jem koje više sliči francuskom nego ta- lijanskom. Sada su bila službenim pu- tem promijenjena imena 13 opčina u području grada Clavieres. Tako je sada i znamenitim turističkim mjestima Oulx, Exilles, Raure i Venus promije- njeno ime u Ulzio, Essele, Roveto i Ve- nalzio. Osnovne škole u tim krajevima su bile italijazirane več pred 14 godina poznatom Gentilijevom reformom. DR. JOSIP VILFAN U JUGOSLAVIJI »Novosti« javljaju da je ovih dana boravio u Novam Sadu i u Beogradu dr. Josip Vilfan, pretsjednik Kongresa na¬ rodnih manjina i naš posljednji posla¬ nik u rimskom parlamentu. ZAŠTO MORA SVAKI EMIGRANT BITI PRETPLATNIK „ISTRE 99 Jer je to JEDINI UST, koji štiti interese emigranata. Jer je to JEDINI LIST, koji iz v je šeme o stanju našega naroda u Italiji. Jer je to JEDINI LIST, koji informira o društvenom životu emigranata. I Jer je to JEDINI LIST, koji sistematski registrira vanjskopolitičke doga¬ djaje koji su u vezi s nama. Jer je to JEDINI LIST, koji sistematski registrira sve kulturne pojave u vezi s nama i sav kulturan rad naših u emigraciji i onih u Julijskoj Krajini. ZATO MORA SVAKI EMIGRANT BITI PRETPLATNIK »ISTRE«! SVAKI EMIGRANT MORA BITI PROPAGATOR »ISTRE«! PRIJAVA PRETPLATE Naši čitatelji mogu pretplatiti svoje prijatelje na naš list popunivši ovu prijavu. Prijavu treba odreza¬ ti i poslati našoj upravi. — Novi pretplatnik: Ime i prezime:. Adresa... Pretpiatio se od.do ... . šal jem pretplatu za.mjeseci potem ček. računa Pošt. šted. br. 36.789 Potpis: Tekst deklaracije o manjinama izmedju Njemačke i Poljske Po njemačkim listovima donosimo tekst sporazumne izjave (deklaracije) izmedju Njemačke i Poljske o manjinama o čemu smo pisali opširnije kad je taj sporazum bio učinjen. 1. Medusobno štovanje Njemačke i Polj¬ ske narodnosti onemogučuje več samo po sebi svaki pokušaj prisilnog asimiliranja manjine, ono isključuje da se stavi u pita¬ nje pripadnosti bilo koje osobe k manjini ili spriječi kome slobodno priznanje da pri¬ pada dotičnoj manjini. Naročito se ne smi- je vršiti nikakav pritisak na malodobne člane manjine u smislu da bi se ti otudili dotičnoj manjini kojoj pripadajo. 2. Svaki član manjine ima pravo na ne- smetanu uporabu svojeg jezika u riječi i pismu koliko kod osobnog privrednog op- čenja toliko i u štampi i u javnoj skupšti- ni. Pripadnici manjine ne smiju štetovati ni radi njegovanja svog jezika ni radi vrše¬ nja običaja svoje narodnosti bilo to u Jav- nom bilo u privatnom životu. 3. Članovima manjine zajamčeno je pra¬ vo udruživania u kulturne i gospodarske svrhe. Manjina smiie uzdržavati i ustanav¬ ljati škole u svom materinskom jeziku. Na crkvenom području manlini dozvoljeno je vršenje njezinog vjerskog života kao i crkvena organizacija. U postoječe odnose na polju vjeroispovijedania i karitativne djelatnosti ne smije se dirati. 4. Pripadnici manjine zbog pripadnosti k toj manjini ne smiju se spriječlti ul kod Izbora ni kod vršenja njihovog zvanja. niti prikratiti kod njihovog privrednog djelo- vania. Oni uživaju na gospodarskom polju jednaka prava kao što pripadnici državnog naroda, naročito u pogledu posjeda I sti- canja nekretnina. Jedan njemačko-austrijski list nadodaje na to da bi Južnotirolci u Italiji bili šteta) kada bi dobili barem neki dio toga što je dano njemačkim manjinama u Foljskoi i obratno. Demanti Italije o nemirih v Abesiniji Trst, januarja 1938. (Agis.). — Zad¬ nje čase so angleški listi poročali o veli¬ kih nemirih, ki vladajo v Abesiniji. Celo angleška uradna agencija »Reuter« je pre¬ tekli teden objavila vest, da je bilo ob priliki zadnjih nemirov v Abesiniji ubitih 6000 Italijanov. Skoro vsi italijanski listi ogorčeno za¬ vračajo te vesti kot tendenciozne češ. da so le manever Anglije z gotovimi nameni tik pred zasedanjem Društva narodov, kjer je bilo na programu tudi vprašanje Abesi- nije. Nadalje očitajo italijanski listi Angliji nelojalnost, češ da greši proti mednarod¬ nemu pravu, ko pušča bivšemu abesinske¬ mu cesarju popolno politično prostost, ker ta pač uživa v Angliji le ugodnosti azila. Italijansko časopisje trdi tudi, da od angle¬ ških listov lanslrane vesti niso dosegle pričakovanega uspeha, ker menda celo v Parizu dvomijo v njihovo resničnost. V zvezi s tem je bilo sproženo tudi vprašanje glede italijansko-angleškega pri¬ jateljstva, ki je kakor znano pred tedni spet stopilo v ospredje. Čeprav je Italija izstopila iz Društva narodov in s tem hotela pokazati, da ga ne smatra za važnega in potrebnega faktorja, vendar iz- gleda, da ji ni vseeno kako se bo tam rešavalo abesinsko vprašanje. Zato italijan¬ ski listi naglašajo, da se italijansko-angle- ška pogajanja ne morejo pričeti predno bo urejena mednarodna situacija. Kot prvi pogoj pa smatrajo stališče, ki ga bo za¬ vzelo DN napram abesinskemu vprašanju. Jasno je^ da s temi pridržki, ki jih nagla¬ šajo, hočejo indirektno vplivati na angle¬ ške politike, ki imajo odločujočo besedo v svetu Društva naroda. »SAN MARCO « I »GOSPODARSKA SLOGA « V Splitu je održao dr. Andrija■ Luetir predavanje o fašizmu u »Gospodarskoj slo- zi «• Zaključak je bio takav, da su svi pri- sutni jednoglasno potvrdili da Hrvatima ne treba fašizma i da ga neče. Na to piše za- darski »San Marco « od 26 o. mj. članak u kojem napada dra Luetiča i završava: »Caro Luetic per te ei vorrebbe il ploto ne d\esecuzione e, ancora sarable poco «. Za idrijskega rudarja Bufon Marija, Ljubljana Din 20.- STRANA 2. ISTRA« BROJ 5. Od Soče do Kečine — od Triglava do Jfamenfafca Iz pregnanstva se vračajo | Naše vasi se praznijo Uboj iz blaznosti Ljubljansko '>Jutro« poroča: Že ponov¬ no smo poročali, kako se posamezni preg¬ nanci vračajo z južno-italijanskih otokov in krajev nazaj domov. Bili so amnestira- ni deloma o priliki obče amnestije ki je bila lani v zgodnji pomladi odrejena v pro¬ slavo rojstva prestolonaslednikovega sina, deloma v okviru posebne amnestije za pregnance iz Julijske Krajine, ki jo je od¬ redil Mussolini 25. marca preteklega leta, ko sta bila v Beogradu potpisana politični in trgovinski sporazum med obema država¬ ma, končno pa še v okviru druge posebne amnestije za pregnance, ki je bila odreje¬ na v preteklem decembru. Po poročilu agencije Stefani je bilo tedaj odpuščenih iz internacijskih centrov okrog 500 preg¬ nancev. Vprav ob priliki obiska ministr¬ skega predsednika dr. Stojadinoviča v Ri¬ mu je Mussolini v okviru te poslednje am¬ nestije — odredil da se morajo odpustiti iz pregnanstva še vsi preostali pripadniki narodne manjšine v Julijski Krajini. Pred letom dni je bilo v pregnanstvu okrog 130 domačinov iz Julijske Krajine. Med njimi je bilo tudi nekaj takih, ki se zaradi prestopkov proti socialnim ' zako¬ nom ali radi svoje skrajno levičarske usmerjenosti ob priliki omenjenih amnestij niso mogli nadejati skorajšnjega povratka v domače kraje. Dejansko se je nekaj pregnancev ki so bili amnestirani po prvih dveh amnestijah, v naslednjih mesecih vr¬ nilo domov. Poslednja med njimi sta bila hotelir Ivo Didič iz Idrije, ki se je vrnil v maju, in Nazarij Vatovec iz Cezarjev pri Dekanih ki se je vrnil s Ponze meseca ju¬ lija. Po omenjenih prvih dveh amnestijah bi se moralo vrniti s pregnanstva ravno 80 ljudi, kakor so to napovedali italijanski listi. Po decembrski amnestiji se je do zad¬ njih dni vrnilo iz pregnanstva 15 fantov in mož. Med njimi so Ivan Lenček, Milan Cuk in Andrej Doles iz Postojne, Karel Sirk jz Višnjevika v Brdih, ki je bil lani v aprila, konfiniran za leto dni, ker je žalil nekega bojevnika iz abesinske vojne, Karel Ka- rnenšček iz Gorice in fašist Ivan Jug iz Solkana, ki Sta bila lani v septembru obso¬ jena na pregnanstvo po dve leti, ker sta v gostilni na Kornu skupno z drugimi, ki so bili postavljeni pod policijsko nadzorstvo, poslušala neke radijske vesti iz Španije, nadalje Franjo Živec iz Barkovelj pri Tr¬ stu in kovač Jakob Sajovic iz Hruševja pri Postojni, ki sta bila v preteklem okto¬ bru pregnana v Južno Italijo prav tako za dobo po dve leti. Vsekakor je pričakovati, da se bodo v prihodnjih tednih vrnili iz pregnanstva tu¬ di še ostali interniranci. Nekaj ljudi je bilo v zadnjem času oproščenih policijskega nadzorstva ki spada prav tako kakor poli¬ cijski opomini in internacije med policijske kazni, ki jih je mogoče oproščati po uprav¬ ni poti. Ponovni dvig dohodninskega davka Reka, januarja 1938. (Agis). Napoved ponovnega zvišanja dohodninskega davka je močno razburila davkoplačevalce, pred¬ vsem zato, ker je dvig tega bremena iz¬ redno velik. Merodajni faktorji so dobili namreč nalog, da v najslabšem slučaju zvišajo dohodninski davek za tekoče leto za 40%, kar se pravi, da bodo morali le¬ tos davkoplačevalci plačati za polovico več davka na dohodnino kot pretečeno le¬ to. Gotovi obrati pa bodo še občutnejše obdavčeni na dohodnini tako, da bodo ne¬ kateri primorani opustiti obrt. odnosno tr¬ govino. To bo za naše ljudi in naše kraje zelo hud uda 1 ec. Vsa posestva in sjrero • vsi podjetniki in trgovci so v zadnjih letih močno zalezli v dolgove. Vsakoletne nove dajatve to še pospešujejo, ravno tako tudi zelo kritične razmere. Trditi bi si upali, da je to izredno pretirano zvišanje davka na dohodnino določeno predvsem za naše kra¬ je, da bi bili naši podjedniki, trgovci in obrtniki čimprej gospodarsko popolnoma uničeni. Tako bi priseljenci dobili še več¬ jo možnost za usidranie v naših krajih. tržaške ladjedelnice Trst, jan. 1938. (Agis.) — Med tem o se domneva, da nameravajo v naj- rajšem času zapreti reško ladjedelnico išejo italijanski listi, da bodo tržaške idjedelnice v kratkem pričele graditi več pvih ladij za trgovski promet. Italija na v programu za obnovo italijanske ■govinske mornarice načrt za gradnjo 4 velikih parnikov in motornih ladij s kupno tonažo 250.000 ton. Stroški za te radnje so bili preračunani na poldru- o milijardo lir. Na Tržaški Lloyd bo po ;m načrtu odpadlo 13 velikih ladij s 2 000 ton. Nekatere teh ladij bodo radile tržaške ladjedelnice, predvsem a veliko 35.000 ton. vojno ladjo, ki jo odo krstili na ime »f^oma«. Ljubljana, januarja 1938. — (Agis). Naš list je v drugi polovici lanskega leta večkrat prinesel sezname naših rojakov, ki so se podali čez morje v Južno Ameri¬ ko. Marsikdo bi sledil že številnim izse¬ ljencem, če bi imel sredstev za to. A teh ni. Tudi danes prinašamo nekaj imen naših rojakov, ki so se 27 t. m. izkrcali v Bue¬ nos Airesu, in sicer: Klančič Evgenija iz Podgore pri Gorici, Volk Josip iz Ostrožnega brda — občina Košana. Zadkovič Franc in Marija z Reke, Zrimšek Angela iz Velike Pristave pri St. Petru na Krasu. Šegota Albina tz Tinjana, Lozej Leopoldina in Ostrouška Alojz iz Tubelj pri Komnu, Mezgec Peter iz Ostre¬ ga vrha, Keršul Josip iz Vel. Berguda pri Reki, Ivančič Josip iz Malih Loč. Pipan Albina in Pipan Ema iz Svetega pri Kom¬ nu, Ceuna Antonija iz Britofa, Markuža Jo¬ žica iz Vel. Dola. Šuc Ema iz Trsta. Ko¬ vačič Franc, Kovačič Ida in Kovačič Mile¬ na iz Vremskega Britofa, Ščurk Mirko iz Podgore pri Gorici in Mozetič Amaliia iz Bilj. Vseh skupaj jih je 21, skoraj sami Slo¬ venci, le nekaj je Hrvatov iz severnega dela Istre. Vsem izseljencem želimo pred¬ vsem, da bi takoj dobili primerno zaposli¬ tev ter srečno bodočnost v njihovi novi domovini! Nova davščina Trst, jan. 1938. (Agis.) — Posledica prenosa raznih socialnih funkcij s faši¬ stičnih organizacij na posamezne občin¬ ske uprave, ki so bile izvedene proti koncu preteklega leta, je nova dvaod- stotna doklada. Ta doklada se nanaša na neposredne in posredne davke tako: na zemljiški in gradbeni davek ter ob¬ činske davčne doklade na oba davka, na dohodnino, samski davek, na regi¬ strski in dedščinski davek, davek na hi¬ poteke in druge. Ta povišek se nanaša na državne, pokrajinske in občinske davke in davščine. S to novo davčno do¬ klado bodo naši davkoplačevalci spet občutno prizadeti, med tem nas človek ne bo imel od tega dohodka nobene ko¬ risti, posebno v krajih, kjer je veliko priseljencev iz notranjosti države. Kajti naš človek, četudi je zelo reven in po¬ treben je redkokdaj deležen podpore ja¬ vnih ustanov in je povsod zapostavljan. Iz Kromberga na Goriškem nam pišejo: Občinska pot, ki pelje iz Kromberga čez Sv. Gabrijel v Ravnico, je bila že v prav slabem stanju in nujno po¬ trebna popravila. Za ta dela pa občani ni- sq imeli sredstev. Lani pa je država prev¬ zela popravilo te poti in poverila delo tvrdki Tacchino v Gorici. Kromberškemu prebivalstvu pa je bilo s tem vse prej ka¬ kor pomagano. S tem. da je država prev¬ zela popravilo poti, je prešla ta v državno last in državna oblastva so prebivalstvu prepovedala uporabo poti za prevažanje. Tako uporablja sedaj to pot samo vojaštvo in po njej drdajo samo vojaški vozovi, s katerimi se prevažajo strojnice, topovi in strelivo. Kromberškemu prebivalstvu pa je s tem odvzeta najkrajša zveza do Trnov¬ skega gozda. Tako torej s popravilom sta¬ re poti prebivalstvu ni bilo samo nič po¬ magano, pač pa je bilo celo škodovano. Oštra zima prouzvočtla vellku štetu Golac, jan. 1938. — Zima koja je bila stisla oko Božiča bila je jedna od najjačih u posljednjih trideset godina. Mnogo naroda je po cijeloj Čičariji obo- lilo, a mnogima se sledio krumpir za hranu i sjeme kao i ostalo što je bilo spremljeno. Narod če ostati bez sjeme- na, jer krumpir se smrzava, a ostalo sje¬ me če se morati potrošiti za hranu u pomanjkanju drugoga, pa mnogi, naro- čito siromašniji, a to je ka; 2. izvještaj tajni¬ ka; 3. izvještaj blagajnika; 4. izvještaj soci- jalnog otsjeka; 5. izvještaj omladmske fekci- ie; 6. izvještaj odbora za gradnju »Doma«; 7. izvještaj nadzornog odbora; 8. razrješnica odboru; 9. izbor novog odbora; 10. predloži; 11. slučajnosti. Skupština može donositi zaključke, ako je prisutno 1/3 redovitih članova. Ne sakupi 11 se u odredjeni sat propitan broj, održat če se skupština po (1 '2) sata kasnije i dona- šati pravovaljane zaključke bez obzira na broj prisutnih (S 24). . .. Pravo glasa iinadu samo članovi k oj' su liavršill 18 godina, a nisu u zaostatku sa uplatom članarine više od 3 mjeseca (§ 25). Iza roka odredjenog za predaju kandida- cionili lista uplačena članarina nema efekta na pravo glasa na glavnoj skupštini (§ 26). Predložiti na izbor glavnoj skupštini mo- gu se samo one liste, koje su predane Uprav- nom odboru društva najkasnije tri dana pred skupštinu. Predlagači liste moraju dokazati, da su kandidati vlastoručno potpisali prista- nak da budu kuram (§ 26). Glavna skupština može raspravljati o sva¬ kom podnesenom predlogu. Predlog mora biti barem tri dana prije glavne akupštine prijav¬ ljen Upravnom odboru društva (J* 23). Kandidacione liste i eventualni predloži članova primat če se u tajništvu društva do četvrtka dne 24 februara o. g. do 8 sati na večer. Pretsjednik: Tajnik Brumnlč Dinko s. r. Debeljuh Ivan s. r. V REDOVNA SKUPŠTINA »GORTAN-BAZOVICAi« U SARAJEVU Sarajevo, januar 1938. — 16 o. mj. cdržana je V redovna god. skupština društva »Gortan-Bazovica«. Nakon održane Sire sjed- nice upravnog i nadzornog odbora te dele¬ gata povjereništva, pretsjednik g. K i r a c, konstatirajuči dovoljan broj prisutnih člano¬ va, otvara u 11 sati skupštinu. Pozdravlja skupštinare i poziva ih da šutnjom odaju poštu izginulim žrtvama. Pozdravlja pret- stavnika Vlasti i prelazi na Izvještaj o radu u prošloj godini. Medju ostalim radom istl- če osnivanje povjereništva u Kreki za tuzlan- ski srez i čita pozdrave tamošnjeg povjere- nika g. Vadnjala. Govori o Slroj sjednici sa- veznog direktorija u Zagrebu, o kongresu u Slav. Brodu i o sjednici direktorija na 9. I. o. g. u Zagrebu. — Rad u prošloj godini bio je dosta velik, jer je pedesetorica naših čla¬ nova tražila oslobodjenje od plačanja taksa za sticanje državljanstva, a izdavano je 1 mnogo drugih važnih dokumenata. Odluče- no je bilo, da se priredi zabava večih raz- mjera, ali se od toga u pomanjkanju sred- stava moralo odustati. I ako društvo nije primilo nikakve pomoči za svoje socjialne potrebe, ono je ipak pomoglo svoje siromaš¬ ne članove a naročito one, koji su prelazill kroz Sarajevo tražeči posla, nešto vlastitim sredstvima a mnogo više svojim posredova¬ njem. Nakon pretsjednika podnaša svoj izvještaj tajnik iz koga proizlazi, da Je društvo primi¬ lo 582 dopisa a izdalo odnosno odgovorilo sa 505 pisarna, medju kojima su bile 84 molbe za novčane potpore i 42 molbe za besplatne željezničke karte. Društvo Je tražilo 16 karti zanimanja i izdalo 61 uvjerenje o narodnosti. — Navodi opčenite razloge, radi kojih udru- zenje nije uspjelo upoznati sa svojim prili¬ kama neemigrantsku javnost, nego se je ograničilo na kancelarijsko uredovanje. Dru¬ štvo broji 137 članova Održano je 12 redov¬ nih odbornlh sjednica i 1 vanredna. Prisu- stvovalo je priredbama nacionalnih i kultur¬ nih društava u Sarajevu po svojim izaslani- cima i saradjivalo u svim nacionalno-kultur- nim pokretima. Prema blagajničkom izvještaju iznaša ukupni novčani promet preko 21000 dinara od toga je ubrano članarina 4946 dinara’ ?/m St I enl Vrijedi 3000 dinara. Nov¬ čani promet Zenice 4368, Breza 2297 din Ka- kanj 1209.40 din, Kreka 354 dinara. ’ Pretsjednik nadzornog odbora izvieštava 0 pregtedu blagajne i pred in že da skupšttaa StSSrt prfmatm ” ° db ° rU ’ što sku P‘ Poslije toga skupština prihvača u cielosti pravilnik zagrebačkog društva »Istre« o osni- fonda ? e tf^e le ri° g ’ bolesulek °g 1 posmrtnog n?k kako* Mbi rinsf® P r °P is i unesu u poslov- 11 • K;aKO nebi doslo do promjene pravila. na ^elu m J® r,l'; < Ž?i 0 S la? , no izabran novi odbor pretsjednikom g. Ki rac Mibajlom 1 skupstma je u 14 sati zaključena. Vesti iz Celja 10. redni občni zbor društva »Soča« v Ce¬ lju se bo vršil v nedeljo dne 20. februarja ob la uri v restavraciji Narodni dom. Vdeicžba za elane strogo obvezna. i Drobiž — Čepovan — (Agis) — V Lažnih nad čepovansko dolino se je smrtno ponesrečila 44-letna Marija Zbogarjeva, ko se je vra¬ čala po neki bližnici proti domu. Na pole¬ deneli stezi tik nad prepadom ji je spo¬ drsnilo in je padla čez 350 m visoko steno ter obležala mrtva. — Dobrovo v Brdih — (Agis). — 2a občinskega komisarja je bil imenovan fa¬ šist Ulderik Rusjan, ki je prevzel vodstvo uprave od dosedanjega občinskega komi¬ sarja Ludvika Fabrizia. — Za zboljšanje in gospodarski dvig kolonij je bilo s šestmesečnim načrtom od¬ rejenih 8 miljard lir za zgradbo cest in ostalih prometnih sredstev. — (Agis). — Labin — Zato što su predavali slabije ulje za fino ulje kažnjeni su tr¬ govci Josip Licul iz sv. Martina na l.ooo lira globe, Klapič iz sv. Nedilje na 300 lira globe, a Morel iz Labina na 500 lira globe. — Pazin — Električno svijetlo uvest če se u Novake, Cerovlje i Zareč j e. Po¬ krajinska uprava je več dala odobrenje. — Plomin — Vozila Josip je dobio od Mussolinija 700 lira nagrade zato što mu je žena rodila dvojke. — Podbrdo — (Agis) — Na meji v bli¬ žini Podbrda je bil aretiran 33-letni Alojz Hacin iz Ljubljane. Preko meje je prišel brez potnega lista. Odveden je bil v za¬ pore tolminskega sodišča. — Postojna — (Agis) — Po podatkih obmejnega policijskega komisarja v Po¬ stojni je lani prišlo v Italijo po železnici preko Postojne 547.875 oseb, od teh 75.654 izletnikov s 135 posebnimi vlaki. V teli skupinah je bilo 22.848 Jugoslovanov. Pre¬ ko Kačje vasi pa se je z avtomobili pri¬ peljalo v Italijo 39.076 oseb. in sicer od teh največ Jugoslovanov v posebnili izlet¬ niških skupinah. — Pula — Ivan Fabec iz Blažiči pao je tako nesretno s bicikla na cesti Pula —Vodnjan da če ozdraviti tek nakon dva mjeseca. — Pula — Primarij bolnice dr. Pepi je podlegao ranama. Kako smo več ja¬ vili, njega je ustrijelio na ulici neki Li¬ cul radi toga što je Liculova žena za vrijeme dok ju je operirao dr. Pepi, umrla. I Licul se ustrijelio. — Pula — Likvidatorom »Istituto di credito fondiario deli’ Istria« imeno¬ van je senator dr. Chersi (č). O likvi¬ daciji tog zavoda smo opširno pisali pred dva tjedna. — Pula — U Žbandaju i u Vižinadi osnovalo je društvo »Italia Redenta« dječje vrtiče. Opčina im je dala besplat- no zgrade u tu svrhu. Ciljevi i rad te družbe su dovoljno poznati, — Reka — Med reško rafinerijo mine¬ ralnih oij in nekdanjo luščilnico riža je stal star zid. ki se je nenadoma porušil in zasul nekaj delavcev. Pri tem je 34-letnl Lojze Šebalj našel smrt. — Rijeka — šesnaestgodišnji Alesij Frankovič pao j'e u deset metara duboku janiu u škurinjama i teško je ranjen. — Rijeka — Riječka fašistička go¬ spoda održavaju u posljednje vrijeme razne gospodarske tečaje i predavanja po našim selima. Neki dr. Travasani održao je takav tečaj u Berseču, a neki drugi u Lovranu. — Soča — Za občinskega tajnika je bil imenovan Oskar Franzot. — Štjak — (Agis). — Predzadnjo ne¬ deljo v januarju so priredili veliko faši¬ stično slovesnost, kateri je prisostvoval tudi tržaški prefekt in drugi fašistični od¬ ličniki. Pri tej priliki je prefekt obljubil, da dobi cerkev v Štjaku nov zvon, tržaške dame pa so obdarile šljaške reveže. — Šikiči — 64 godišnji Stjepan Koc¬ jančič teže se ozlijedio na radu kod po- sjednika Mije Božca u šikičima. — Tolmin — (Agis). — V Zadlazu so karabinjerji aretirali 29-letnega Josipa Le¬ bana in ga odvedli v tolminske zapore. Že pred meseci je bil obsojen na poldrugi mesec zapora zaradi prehoda meje. Pred kratkim se je vrnil domov in sedaj bo mo¬ ral kazen presedeti. — Tolmin — (Agis) — Blizu Dolnjega Loga, kjer grade veliko električno centralo se je našemu delavcu Cirilu Kumerju pri¬ petila nesreča. Gradbeno podjetje Vitali, kjer je omenjeni delal, je postavilo tik nad Sočo leseno ogrodje s katerega je padel med skale v plitvo Sočino strugo in obležal mrtev. Sodelavci so njegovo truplo dvignili iz struge in ga odnesli v Log, kjer so ga pokopali. — Trst — (Agis) — Tržaški prefekt je med drugim podelil tudi zakoncema Godina posebno nagradu za dvojčke. Godinova že¬ na je povila namreč dva fantka. — Trst. — Bencin so zopet podražali in sicer stane sedaj liter 3.43 lire med tem ko je prej 3,33. Prav tako je posko¬ čila cena tudi kavi. — Vižinada — Alberta Legoviča, sta- rog 23 godine, ubo je neko u gostioni u tučnjavi nožem u trbuh. Tako je teško ranjen da je morao biti odmah odve- zen u bolnicu u Pulu. ŠPAN-VINCILIR voljan je primiti mjesto u boliem gospo¬ darstvu. Višegodišnja praksa u svim gra¬ natna .gospodarstva. Cij. ponude na: Društvo »ISTRA«, Zagreb, Žerjavičeva ulica broj 7. 000000000000<>0000<>000< SKOJ 5. »ISTRA« STRAN; 3. VAŽNI DOGAH A JI U SVIJETU Španjolska i Kina Iza sloma pobuujeničke ofenzive kod Teruela i manjih uspjeha vladinovaca, na frontama je nastalo* zatišje, ali u pozadini nastavljaju pobunjenici sa bombardovanjem otvorenih gradova. Iako je španjolska vla¬ da dala prijedlog da se s obe Strane pre¬ stane s uništavanjem gradova, pobunjenič- ki avioni su ponovno bombardovali Bar- celonu. To bombardovanje je imalo stra- šan učinak. O torne piše pariški »O e u- v r e« da su talijanski piloti tom prilikom lit jeli samo izkušati nove u Njemačkoj iz radjene eksplozivne bombe. Prema mišlje¬ nju stručnjaka može se nakon bombardi¬ ranja Barcelone očekivati potpuni preokret u prosudjivaniu učinka zračnog rata. Nove eksplozivne bombe uništavaju či- tave blokove kuča i njihova eksplozivna snaga je neopisivo razoma. Ljudski životi se uništavaju u masama i ljudska tijela su potpuno razmrskana. Nakon bombardiranja u Barceloni nisu nadjeni lješevi, nego samo pojedini dijclovi ljudskih t.ielesa. Francu ska vlad-a namjerava poduzeti sada inici- jativu protiv tih metoda zračnog rata, a u tom če ju poduprijeti Engleska i Sjedi- njene Države. Več ovili dana trebalo bi doči do protestnog koraka u Salamanci, pa se vjeiuje da če general Franco poslije to¬ ga prestati sa zračnim napadajima na Bar- celonu i Valeticiju. S druge Strane je pobunjenička podmor¬ nica torpedirala engleski brod »Edymion«. Poginula je skoro cijela posada a s njome i medunarodni kontrolor koji se nalazio na brodu. Uzbudenje u Engleskoj je vrlo veliko, a engleska Vlada sprema energič- nu akciju. Po vijestima engleske štampe, Njemač- ka če se dezinteresirati za Španiju pod pritiskom teške industrije i generalštaba, a »New Chronicle« javlja da je Ita¬ lija odlučila da pošalje u Španjolsku 50 hiljada vojnika zajedno sa topovima, kako bi se ih još u travnju moglo baciti u od- lučnu borbu. Prije toga bi Italija istupila iz odbora za neuplitanje, a ovaj čas se Italija trudi da i Njetnačku predobije za taj pothvat. Franco je, medjutim, u očekivanju po¬ moči postavio vladu. Tai kabinet se sa- stoji isključivo od radikalnih germanofil- skili osoba. Naročito je general Giordana veliki prijatelj Italije i neprijateljski ra- spoložen prema Francuskoj. U Kini se sreča okreče Kinezima. — Uspjeli su osvojiti nekoliko gradova, a prema najnovijim vijestima Japanci se po- vlače iz pokrajine Šansi. S druge strane Rusija ubrzanim tempom gomila vojsku i ratni materijal u Sibiriji. V Zidovske peticije odbijene Iza govora francuskog izaslanika u Li¬ gi naroda Paula Boncoura izjavio je iza- slanik Crucesco u ime Rumunjske da ima upute od svoje vlade da izjavi da se nje¬ gova vlada slaže s ovim izjavama francu¬ skog izaslanika Paula Boncoura. Ova izja¬ va rumunjskog izaslanika izazvala je du- boku impresiju u Ženevi. Čini se da je Rumunjska s tom izja- vom isilila da se židovske peticije za hit- nom proceduram odbiju. Kao što smo več pisali prošli put, iz krugova židovskih or¬ ganizacija stigle su Ligi naroda tri pritu- žbe na temelju manjinskog ugovora, kojim se Rumunjska 9. prosinca 1919. obvezala na jednaki postupak prema svim gradja- nima, bez razlike vjere i jezika. O njiho- voj načelnoj prihvativosti odlučuje gene¬ ralni tajnik Lige po slijedečim kriterijima: da pritužba ima za cilj manjinsku zaštitu u smislu ugovora, da ne traži prekid od¬ nosa izinedju manjine i dotične države, da je njezin izvor jadno označen, da je sa- stavljena umjerenim tonom, da sadrži in¬ formacije koje nisu več bile predmet pri¬ tožbe. Redovan je postupak, da tako na¬ čelno primljena pritužba bude saopčena članovima Viječa Lige naroda, koji pritu- žbu predaju na proučavanje trojici svojih članova, ova ima.iu odlučiti. da li ne če uopče poduzeti nikakvu akciju ili če sami donijeti rješenje ili če predložiti svoj iz- vještaj plenumu Viječa. U vrlo presnim slučajevima se postupak posješuje tako, da se paralelno sa saopčenjem interesiranoj vladi ujedno iznese pritužba pred Viječe. Ovo su tražili potpisnici jedne peticije, dok je rumunjski ministar vanjskih poslova Mi- cescu nastojao da se odbije zahtjev za hit- nom procedurom, što je i učinjeno. pa je vrlo lako dovesti u vezu izjavu rumunj¬ skog izaslanika na govor Paula Boncoura sa sudbinom židovskih pritužbi. ODLOMKI IZ NAŠE ZGODOVINE M Ljudsko šolstvo tržaške okolice v svojih početkih Stoto zasjedanje Društva naroda Stoto zasjedanje Lige naroda donijelo je neke nade Akcija sjevernih država i Švicarske protiv člana 16 o sankcijama niie uspjela, a za Kinu je odredjeno, da joj svaka država posebno može pomoči. Stav Engleske i Francuske je bio identičan u obrani Lige naroda, a simptomatičan je govor francuskog izaslanika Paula Bonco¬ ura u utorak. On je izjavio da Francuska shvača bo.iazan malih naroda, koji se pi- taju što rade veliki narodi. Medutim, se misli da je put koji su mali narodi uzeli u odredivanju i postavljanju svojih želja ispravan Udariti na član 16. Pakta Lige naroda i tražiti reformu Lige naroda za postizavanjem univerzalnosti, znači rušiti ne samo Ligu naroda, več i sve realne osnove mira. U koliko se tiče univerzalnosti Lige na¬ roda Boncour smatra da ne treba želiti nikakov novi povra- tak bilo koga odsutnog člana koji bi išao za tim da oslabi pakt. Zatim Boncour pravi aluziju na Francusku i kaže da se Francuska osječa jakom više nego ikada. Ako Francuska ide za tim da osigura politiku kolektivne sigurnosti, ona to čini u interesu svili naroda, a ne u svom. več naročito u interesu malih na¬ roda. Osvrče se zatim na politiku kolektivne si¬ gurnosti i kaže da ide za tim da sprijeci rat, a ne da ga izaziva. Velike države ne trebaju malih za svoju obranu. Velike dj- žave osječaju se i suviše jakim i raspolazu ogromnom snagom oružja, Strelova i ar- miranog betona, a da bi trebale traziti po¬ moč malih država. Velike države dovoljno su jake, da se same brane, dok to» nne slučaj s malim državama. Mali naiodi iz- loženi su teškim opasnostima. Meautim, politika kolektivne sigurnosti treba da se oslan.ia na saradnju svili država. Eventual¬ ni napadač treba računati pnje napadala s činjenicama da u slučaiu na P ada „°H * Pretvara u rat ima protiv sebe orgamza- ciju naroda. Boncour ruši mitos o neen- kasnosti ekonomskih sankcija. u 1 savr ®"r' nom industrijskom razvitku, sankcije su od presudne važnosti. Konacnu ie Boncour rekao, da improviziranos: ra nema. niti improvizirani rat može uiusu napadnutu zemliu. Sve ono što se zbito, u foni praven u posjjednje vrijeme dokazalo ie koliko su improvizirani ratovi nemoguci. Strašna eksplozija v italijanski tovarni streliva Kot poročajo listi, je nastala 29 janu¬ arja, t. 1. v italijanski tvornici streliva v bližini Segne med Rimom in Napolijem strašna eksplozija, ki jo je baje povzročil nek tvorniški delavec po neprevidnosti. Eksplozija je zahtevala 300 človeških živ¬ ljenj in je pognala v zrak vso tvornico. Da je to velika nesreča in neljub dogodek po¬ trjuje tudi dejstvo da sta se na mestu ne¬ sreče še isti dan pojavila sam italijanski kralj in predsednik vlade Mussolini. Deto¬ nacije eksplozije so se slišale 50 km daleč naokoli, po zraku pa so leteli veliki deli strojev, tramovja in zidu pa tudi deli člo¬ veških teles. Italijanska oboroževalna industrija ima posebno smolo. Pred kratkim so ugotovili v neki tvornici v Milanu, da je 13 vojnih letal, ravno dcgotovljenih, popolnoma ne- porabnih za promet. Ravno tako so pred nedavnim ugotovili, da je dobršen del to¬ pov, strojnic in pušk, proizvodi neke to¬ varn ■*. v Milanu, popolnoma neuporabnih, ker so pri rabi odpovedali vsaki funkciji. (Agis). Početki ljudskega šolstva v Trstu segajo v dobo pred I. 1500 ko je občina otvorila prvo splošno šolo, namenjeno nižjim slo¬ jem. Seveda je bil učni jezik samo latin¬ ski. Z 1. 1617 ie šolstvo prešlo v jezuitske roke. Ti so skrbeli kolikor toliko tudi za ljudski pouk ter so podučevali okoličanske kmete kdaj pa kdaj o kmetijstvu. Viri o poznejšem razvoju ljudskega šolstva so ze¬ lo pomanjkljivi. Prva ljudska šola Jtrivijalka ali farna šola) v tržaški okolici^je bila ustanovljena na Opčinah in sicer 1. 1798. Sledile so ji druge šole v tem le redu: na Katinari 1. 1804., v Barkovljah 1. 1805, v Bazovici 1. 1805. v Skednju 1. 1827, v Sv. Križu 1. 1845. pri Sv. Ivanu 1. 1854, na Proseku (»zdru¬ žena šola«) 1. 1854, v Rojanu 1. 1862, v Trebčah 1. 1868. Ti podatki pa niso popolnoma zaneslji¬ vi. Res. da se često ne da ugotoviti točna letnica skromnega početka še skromnejše šole, ali trivijalka v Sv. Križu se omenja v uradnih spisih že 1. 1828. Na Proseku pr¬ votno res ni bilo šole, zato pa je obstojala že mnogo prej (vsaj že 1. 1828) trivijalka v sosednjem Kontovelu. Leta 1831 omenjajo uradni spisi tudi že šolo na Proseku, I. 1854 pa »združeno šolo« na Proseku-Kon- tovelu. Poleg omenjenih je životarila nekaj časa tudi trivijalka v Lipici, ki je bila 1. 1854 celo uradno pohvaljena. Vse te šole so bile enorazrednice, prvi sta se spremenili v dvorazrednici. prose- ška in škedenjska (1. 1852). Poučevali so na njih dušni pastirji in posvetni učitelji. L. 1828 so poučevali na šolah v Barkov¬ ljah, Sv. Križu, Opčinah, Katinari, Bazovici in Kontovelu duhovniki, edino v Skednju je bil nameščen posvetni učitelj Lovrenc Zu- panc. Leto pozneje (1829) imamo sledeče^ uči¬ teljsko osobje: Gašper Esapek (Opčine), Kristjan Sirk (Sv. Križ), Tomaž Fischer (Kontovel). Lenart Peternel (Barkovlje), Lovrenc Zupanc (Skedenj), Matevž Jelov- čan (Katinara), Matevž Pavlovič (Bazovi¬ ca). Na škedenjski šoli je istodobno učila Zupančeva žena ženska ročna dela. V naslednjih letih se je učiteljstvo spre¬ menilo v toliko: 1. 1830 je poučeval na Op¬ činah Valentin Lakner, 1. 1831 na Proseku Franc Leiter, na Katinari Lovrenc Malivrh. L. 1849 je bil imenovan na škedenjsko šo¬ lo Kristjan Martelanc (po redu drugi uči¬ telj v Skednju), ki je bil poprej devetnajst in pol leta »šolski pomočnik« na Opčinah in pet in pol leta učitelj v Jelšanah. Njegova žena je prevzela pouk v ženskih ročnih delih. L. 1850 je bilo učiteljsko osobje v oko¬ lici sledeče: Matija Skok (Barkovlje), Bo¬ štjan Orehovec (Kontovel), Franc Kovačič (Sv. Križ), Franc Leiter (Prosek). Franc Niklič (Opčine), Matevž Pavlovič (Bazo¬ vica), Ivan Bočič (Katinara) Kristjan Mar¬ telanc (Skedenj). L. 1852 so dodelili škedenjski šoli še drugega učitelja in sicer kaplana Jožefa Komana. L. 1853 je nastopil v drugem pol¬ letju Gašper Delkin učiteljsko službo v Sv. Križu. L. 1854 je bila razpisana služba uči¬ telja in učiteljice pri Sv. Ivanu. L. 1857 je bil imenovan Jakob Čenčur za suplenta na škedenjski šoli, kjer je postal leto pozneje učitelj. L. 1864 omenja neki uradni spis šest »industrijalnih« učiteljic (učiteljic roč¬ nih del) v tržaški okolici. Na šolah so poleg pravih učiteljev delo¬ vali za mal denar, z dobro voljo in potr¬ pežljivo nado razni šolski pomočniki, ali »zgodovina« jih omenja le redko. L. 1868 se je izvršil pomenjiv prevrat v našem šolstvu, ki je na podlagi šol. za¬ kona od 25 maja 1868, in 14 maja 1869 pre¬ šlo iz duhovniških rok v posvetne. Vse na¬ še okoliške trivijalke so prejele naslov »občinske ljudske šole« ter skoro povsem novo učiteljstvo, ki je bilo povsem posvet¬ nega stanu. Učiteljsko osobje je bilo se¬ stavljeno sledeče: Anton Valentič, Edvard Tavčar (Pro¬ sek), Jurij Bonin (Rojan), Matej Masten (Sv. Ivan) Miha Urbančič (Bazovica), Jo¬ sip Toroš (Barkovlje), Edvard Mozetič (Opčine), Karl Kaliger (Sv. Križ), Josip Jančar (Katinara). Jakob Čenčur (Ske¬ denj). Danes dvomimo, da živi še kakšen Iz¬ med teh učiteljev. O šolskih poslopjih v pravem pomenu besede ne moremo govoriti v tej dobi oko¬ liškega šolstva. Pouk se je vršil po farov- žih ali zasebnih hišah. Sedanja šolska po¬ slopja so stavbe iz moderne dobe, prvo ono bržkone na Proseku zidano 1861 ki je stalo 14.802 goldinarjev. £ Patronat in oskrbo šolskih prostorw>Je imel tržaški magistrat, ki se je takrat na- zival »C. kr. politiško-ekonomični magi¬ strat v Trstu«. MALE VIJESTI — U Rimu ie održao predavanje o kul¬ turnim vezama izmedu Italije i Jugoslavi¬ je sveučilišni profesor Dougas. Predavanju su prisostvovali jugoslavenski poslanik u Kvirinalu Boško Hristič, rektor univerzi- teta i velik broj elitne publike. Predavač je u ovom izlaganju istakao dinastičke veze, koje potječu još od Nemanjiča s Venecijom, zatim vjerski, politički i um- jetnički utjecaj Italije još od vremena prelaza u pravoslavlje pa preko renesanse sve do danas. — Italija je kupila v 1. 1937. v Jugosla vij! 2800 kubičnih metrov lesa za izdelo¬ vanje staničnine. Jugoslovanska industrija staničnine in papirja je proti povečanemu izvozu jelovega lesa v Italijo, kajti, če bi šlo tako naprej bi ostala domača indu¬ strija brez surovin. Slovenija in Hrvaška pa brez jelk. — Agis. — Više engleskih listova donose vijesti da je u Abesiniji došlo do pobune protiv Talijana. — Nemška vlada je prepovedala Nem¬ cem udeležbo na euharističnem kongresu, ki se bo letos vršil v Budimpešti. Ker so računali, da se bo kongresa udeležilo 25.000 Nemcev, je ta prepoved velik udarec za pripravljalni odbor. — (Agis). — Italijanska produkcija alkohola se ie zvišala od 786.600 hi v 1. 1935-36 na 859.700 hi v 1. 1937-38. — (Agis). — Dosedanji glavni poveljnik ital. mla¬ dinskih organizacij (G. I. L.) Starace je imenoval Bruna Mussolinija za svojega na¬ slednika v znak priznanja za njegove le¬ talske zasluge. — (Agis). _ Talijanska vlada zabranila je iz- vadjanje kompozicija židovskih kompo¬ nista na radiu i na javnim priredbama u cijeloj Italiji. LEGIJA KOROŠKIH BORCEV SPOROČA SVOJIM ČLANOM IN NEČLANOM: Sprejemamo z molbo za objavo: Predstavniki Zveze legijonarjev za osvoboditev severnih krajev, v kateri je včlanjena tudi naša organizacija, so se pretekli teden vrnili iz Beograda. Ak¬ cija glede uresničenja naših zahtev je v teku. Ker so v ta namen potrebni tudi statistični podatki, pozivamo zad¬ njič vse reflektante na priznanje dobro- voljstva, da se do 25. februarja t. 1. za¬ nesljivo javijo glavnemu odboru LKB v Ljubljani, Pred škofijo 18-1, pismeno ali ustno ob delavnikih med 17 in 19 uro. Glavni odbor ne more obveščati o tem vsakega poedinca, deloma zaradi neznanja bivališča, deloma pa tudi za¬ radi previsoke poštnine in drugih ovir tehničnega značaja. Smatrajte to vest za poslednje vabilo k prijavi. — Za pis¬ men odgovor in pojasnila priložite znamko za Din 2.—. Popisovanje reflek- tantov se bo definitivno zaključilo dne 25. februarja 1938. Legija smatra, da je s tem izpolnila svojo tovariško dolžnost in odklanja od¬ govornost za škodo, ki bi nastala posa¬ meznikom zaradi opustitve prijave! »Slovenski list“ in „lstra” V »Slovenskem listu« iz Buenos-Airesa beremo: Odkar je Italija zasedla naše kra¬ je, se je izselilo iz Primorja približno sto- tisoč ljudi. Samo v Jugoslavijo jih je od¬ šlo sedemdeset tisoč. Ostali pa so se raz¬ kropili v Južno Ameriko, Francijo, Belgijo, Holandijo, Egipet in drugam. Primorski izseljenci v Jugoslaviji imajo svoje glasilo »Istra« ki pa je po obsegu majhno štiri strani manjšega formata kot Slovenski List, kar nikakor ne zadošča po¬ trebam tamošnjih Primorcev in bratov v robstvu... Sicer pa je list naših emigran¬ tov v Jugoslaviji zelo borben za pravice naših zasužnjenih bratov. Največji primorski izseljenski list, t. j. list, ki ga v ogromni večini čitajo in pod¬ pirajo primorski Slovenci, ie »Slovenski list« v Južni Ameriki. Bivšim arsenalskim radnicima Primarno: Na pisma koja stižu na Ljubičič Ma¬ tu po pitanju penzija obavještavamo: Akcioni odbor pri društvu »Istra« u Zagrebu pomoču naših ljudi i Saveza emigranata sakupio je sav potreban materijal i poduzeo potrebne korake za rješenje pitanja penzija bivših arsenal- skih radnika Pule i Tivta koji su imali pravo na penziju po obskrbnim propisi- ma za radnike. Ovaj odbor na osnovu nekih dobive- nih pisarna smatra potrebito da obavi- jesti zainteresovane da bi za sada bilo suvišno svako trošenje novca za pojedi- načne akcije, molbe i torne slično. Od¬ bor če preko lista »Istra« izvještavati o svemu što bude potrebito da zaintereso- vani znadu, a za odgovore na pojedi- načna pisma moli se da priklope marku kako bi mogli dobiti odgovor na pismo. UMETNIŠKI VEČER V PTUJU _ Pred kratkem so v Ptuju priredili umet¬ niški večer, na katerem so sodelovali sko¬ ro samo tamkaj živeči literati. Med dru¬ gimi je nastopil tudi naš rojak, ptujski žu¬ pan dr. Lojze Remec, ki je bral novelo Klementa«. Ob tej priliki je poročevalec omenil v ljubljanskem »Jutru«, da priprav¬ lja dr. Remec novo dramo z zgodovinsko snovjo iz ptujske okolice. — (Agis) KLUB PRIMORSKIH AKADEMIKOV V LJUBLJANI RAZPUŠČEN V ponedeljek, 31 januarja t. 1. je ban¬ ska uprava dravske banovine razpustila Klub jugoslovanskih akademikov iz Trsta, Gorice in Istre v Ljubljani in zapečatila njegove prostore v areni Narodnega doma. USPJEH K. S. K. »ISTRA« U NOVOM SADU Novi Sad, jan. 1938. Kuglaški Šport Klub »Istra« u Novom Sadu zasluženo dobio ,ie I nagradni »pehar«, poklon g. Stevana Vugrina, hotelijera u Novom Sadu. SMRT MED NAŠIMI V KAMNIKU Kamnik, 25 jan. 1938. — Tužno vest javljamo svojim rojakom, da nam je nezprosna smrt ugrabila dva naša ro¬ jaka in sicer v Domžalah je umrla v vi¬ soki starosti 75Iet Uršula Nanut, doma iz Sv. Petra pri Gorici. V Kamni¬ ku pa Tomaž Brejc star 66 let doma iz Novakov pri Cerknici. Pogreb dveh naših dragih pokojnih se je vršil od lepi udeležbi naših roja¬ kov in domačega občinstva v Domžalah in v Kamniku. Pokojnemu rojaku Brej¬ cu Tomažu v Kamniku je domače de¬ lavsko društvo »Solidarnost« pod vod¬ stvom agilnega pevovodje Vidmarja od¬ pelo v slovo pred hišo žalosti in na kam¬ niškem pokopališču dve žalostinki »Nad zvezdami« in »Vigred se povrne«, za kar izrekamo našo iskreno zahvalo. Sorodni¬ kom pokojnih pa naše iskreno sožalje. Za emigr. društvo »Tabor« Odbor. STRANA 4. »ISTRA« JAVNA GOVORNICA BROJ 3. Drugi večer primorske literature v Ljubljani Ljubljana, januarja 1938. O prvem tudi po prispevkih v našem listu, je bral POTREBA JAVNE GOVORNICE Že nekajkrat sem opazil v »Istri«, ka¬ tero na žalost bolj poredko čitam, novo rubriko »javna govornica«, kjer sme vsak¬ do prispevati svoje misli. Jaz in moji to¬ variši pridno prebiramo nove misli v tem novem delu našega lista. Zdi se mi, da je zelo na mestu, da ima naš list tudi pro¬ storček za tiste, ki imajo marsikaj pove¬ dati. Prej so taki članki leteli v koš. In povedati bi bilo treba marsikaj. Na žalost treba je povedati mnogo težkega in žalostnega in tudi nepravičnega. Morda bo kdo drug' načel naše težave, ker to prav za prav ne bi bilo moje delo. Meni težko iečejo besede in zato se bo že kdo drugi našel, ki bo spretnejši od mojih delavskih rok. S tem pa hočem pred vsem opozoriti na vse nas, da bi si v tem kotičku pove¬ dali, kar si imamo povedati. Iskoristite to možnost, primite za pero in pišite, kajti vaše misli so misli mnogih nas. Morda se nam bo posrečilo izluščiti kaj dobrega in odstraniti vse gnilo. Vem. da je to delo težko in polno muk. Toda treba ga bo en¬ krat pričeti. Pričeti bo treba pometati med lastnimi vrati, pri katerih mrgoli smeti. Vem, tudi, da morda kateremu te vrstice ne bodo ugajale. To sem napisal v imenu mnogih mojih prijateljev, delavcev. Delavec. NASA KULTURNA KRONIKA Zapisnik za 1938“ »Zabavnik” društva Sv. Mohora Kada smo pisali o »Zapisniku za 1938« nismo imali još u rtikam »Zabavnik«, koji je izašao u izdanjima istog društva, ali to i onako ne mijenja ništa na stvari, jer o toj prvoj knjižici smo pisali na uvodnom mjestu s namjerom da podvučemo p r i 1 i - k e u kojima je taj kalendar izašao, a ni- pošto da kritiziramo urednika ni izdavača. To je, uostalom, jasno iz članka, naročito ako se imaju u vidu p r i li jr e gdje je napi¬ san. Prilike, prilike, bolje reči: neprilike. A da je ono par ljudi (koji još ustraju pišuči i rasturajuči knjige po Istri u tako- vim prilikama) na višini svoga zadatka, to svjedoči »Zabavnik«, isto toliko koliko i »Zapisnik«. Jer znati se prilagoditi prilika¬ ma i baciti na tržište takovu knjižicu, ko- joj ne može zamjeriti ni najstroža cenzu¬ ra, to znači poznavati prilike u kojima se radi i poznavati potrebe našega naroda u Istri. U »Zapisniku« se, dakle, očituju pri¬ like u kojima ti naši ljudi rade. Ali u »Zabavniku« se očituju uredničke sposobnosti i duboko poznavanje sela, a naročilo sela u Istri. Na 160 stranica te knjige data je hrvatskim seljacima u Istri u ruke zbirka zanimljivih i zabavnih kra- čih članaka, pripovijedaka i pjesama. Uz narodnu pripovijetku, dolazi Turgenjev, uz uarodnu istarsku pjesmu, Mate Balota 1 Drago Gervais sa po jednom pjesmom. Ako bi se možda moglo prigovoriti što ni- je više njihovih pjesama ušlo u tu knjigu, treba imati na umu da je »Zabavnik« naj- prije tiskan kao koledar »Danica« pred tri godine (1935 godište XI) ali je »Danica« bila tada zabranjena, pa je sada kalendar- ski dio te »Danice« zamijenjen tekstom i tako je izašao »Zabavnik«. Tek na taj na¬ čin je bilo moguče da sve tri knjige ljudi dobiju za 4 lire (Zabavnik, Zapisnik i Knez sa Tahitija od Karla Maya). A kao što do- znajemo, več je 2.400 seljaka kupilo te knjige, što znači 7.200 komada. Prema to¬ rne je društvo sv. Mohora uspjelo ove go¬ dine rasturiti u istarska sela (bez otoka, jer postoje velike poteškoče da se knjige rasture po Cresu i Lošinju) dosta velik broj knjiga t što je glavno, knjiga, koje su izašle dozvolom talijanskih vlasti, pa prema torne se ne može nikoga progonltl što te knjige kupuje i čita. I sadržaj i oblik su sretno izabrani: Jer da je taj sadržaj zajedno sa kalendarom, knjiga ima tek jednogodišnju vrijednost, a da je u tom opsegu data pripovijest ili ro¬ man, to bi bila knjiga, koju ne bi tako ra¬ do svak uzeo u ruke. Jer seljak nema vre¬ mena da čita duge romane, a kada se ro¬ man i pročita, tada ostaje negdje na polici, dok ovakav zbornik svega i svačega uzlm- lje čovjek u ruke i za vrijeme odmora i ne čita ga redom, več na preskok. Time knjiga ostaje mnogo duže u rukama po- ■jedinca, a odlučuju se na čitanje i oni ko¬ ji slabo vladaju tehnikom čitanja To je največa prednost ove knjige — to da če unijeti hrvatsku pisanu riječ u na¬ ša sela u Istru i da če ta riječ biti pristu- pačna svakome. Ima u njoj i sastavaka (Od pečine do nebodera, Borba s divljim svinjama itd.) koji imaju vrijednost samo radi svoje zanimljivosti, a time če se mno- gog dječaka privuči da te stvari pročita. Na taj način če knjiga doči do ruke i onih koji nisu nikada učili hrvatska slova i koji, kada pišu pisma brači hrvatski, pišu: gliu- di mjesto ljudi, crava mjesto krava itd. Razumljivo je da u knjiži nema ništa ni 0 povijesti Istre, ni o politici, ni uopče o najaktuelnijim problemima sadašnjice. I slike u njoj su slike kakovih se svakodnev- no vidi u raznim magazinima (Lavovi u stepi Zmije, Budistička pagoda, Najviša kuča" na svijetu itd.), ali to je razumljivo. 1 urednici bi sigurno bili radije donijeli sli¬ ke istarskih sela i istarskh ljudi, ali to bi več bila — politika. A imati ambiciju vo¬ diti u Istri danas politiku — i to još knji¬ gama štampanim u Trstu — bilo bi. blago rečeno, naivnost. Dati ljudima makar i cje- nike pisane hrvatski. to je vec nesto a dati im hrvatsku knjigu to je mnogo. I za¬ to ne treba pri torne gledati m pohticku, ni ideološku boju. .. . .. .. Glavno je da hrvatska knjiga dodje u hrvatska istarska sela, a sve ostalo je za sada sporedno. I radi toga treba iskazati čast, kao što smo u početku rekli, onim ljudima koji dvadeset godina iza okupacije rade na tom zaugarenom polju. Ul. »V Primarno: Da je uvodni članak pod tim naslovom u prvom ovogodišnjem broju »Istre« bio napisan s dobrom nakanom, to dokazuju zadnji odlomci toga članka. Iz tih odlo- maka je za poznavaoca prilika u Julijskoj Krajini razvidno, da »Društvo sv. Mohora za Istru« kao izdavač nije nipošto krivo, što je »Zapisnik za god. 1938« izašao kao »skromna knjižica« na »siromašnih, ne¬ uglednih, praznih tridesetak stranica«, ka¬ ko se to spominje u spomenutom članku. Ipak za utjehu nama Istraiiima držim za potrebno spomenuti, da se ove godine mo¬ ra smatrati taj »Zapisnik« kao jedna knji¬ ga zajedno sa »Zabavnikom«, koji je pun raznovrsnog sadržaja i slika na 160 stra¬ nica. Koledarski dio »Danice« je izašao (nakon dvogodišnje pauze) u »Zapisniku«, a zabavno-poučni dio u »Zabavniku«. Za¬ to nisu naši seljaci u Istri nipošto primje- tili u »Zabavniku« ni »siromaštvo« ni »pra- zninu«, a još manje kakvu »neuglednost«. Jedino. što su ponekuda požalili, bilo je to, što u »Zapisniku« nisu tiskani sajmovi u Istri. Dapače je 2.400 onih naših seljaka, koji su ove godine kupili spomenute dvije knjige zajedno sa trečom knjigom »Knez sa Tahitija«, veoma zadovoljno s ovogodi- šnjim knjigama. »Društvo sv. Mohora za Istru« nije nipošto izdavalo svojih dosada- njih 50 knjiga za to, da bi činile lijepu fi- guru u raznim »knjižarama«, nego da udo- volji našemu narodu u Istri pretna njego¬ vim prilikama i potrebama i da ga potakne na čitanje u svojem .jeziku. Držao sam za potrebno napisati ovih nekoliko redaka, a uredništvu »Istre« za¬ hvaljujem na uvrštenju. N. N. recitacijskem večeru primorskih literatov je božična številka našega lista obsežno poročala. Nadaljevanje tega recitacijskega večera se je vršilo v četrtek 20 januarja t. 1. tudi v dvorani Delavske zbornice. De- ioma zaradi izredno nizke vstopnine, delo¬ ma zaradi interesa za nastopajoče litera¬ te. odnosno njihova dela. je občinstvo na¬ polnilo dvorano. Zlasti emigranti so bili številno zastopani, predvsem pa mladina. Večer je otvoril naš rojak, mladi ese¬ jist Ivo Brnčič, avtor drame »Med štirimi stenami«, ki je bral esej »Generacija pred zaprtimi vrati«. Povedal je v gladki in lepi slovenščini to, kar tare današnjo mladino in človeka sploh. Ko smo se poslovili od šolskih sob, učilnic in seminarjev, smo bili polni vere in prežeti z idealizmom, polni volje in stvarnih načrtov. Današnje razmere pa so vse to resorbirale, pred negotovo bodočnostjo stojimo brez sredstev in zgle¬ dov na boljše. Kot drugi je nastopil Karlo Kocjan¬ čič, ki je prebral dve pismi v prozi: »Plavž ponoči« in »Dve zemlji«. V drugi slika v kontrastu z edensko deželo naše Primorje in je dosegla med občinstvom navdušenje in veliko odobravanje. Jože Pahor, naš znani socialni pisa¬ telj in avtor »Viničarjev« je čital odlomek iz zgodovinskega romana za časa kmetske¬ ga upora 1. 1515. Albert Širok, mladinski književnik in sourednik »Našega roda« je prebral prizor iz III. dejanja opernega libreta »Mara«. Ivo Grahor, našim čitateljem znan novelo iz jetniškega življenja »On pride« Angelo Cerkvenik je recitiral no¬ velo »Piccola«, ki je vzeta iz dubrovni¬ škega življenja. Kot zadnji je nastopil S. Škrlj, ki je re¬ citiral 'tri še neobjavljene pesmi našega znanega pesnika A. Gradnika, ki zaradi bivanja v Zagrebu ni mogel nastopiti. Gradnikove pesmi, in sicer »Vsi sveti v Brdih«, »Stara ura govori« in »Poslednji gost« so tvorile najlepši del tega recitacij- skega večera. Isti je recitiral tudi odlomek iz autobiografije »Moja pot od tod«, ki jo je poslal za ta večer pisatelj I. Šorli. Za ta večer je bil napovedan tudi Ciril Kosmač, ki pa se ni odzval in Bogomir Fa¬ tur, namesto katerega se je odzval Ivo Grahor. Tako sta na tem večeru manjkala naša dva najmlajša literata. Kljub temu, da na tem večeru niso bili zastopani tako znani in priznani literati kot na prvem, je vendar dobro izpadel in bil lepo zaokro¬ žen in s to razliko, da so bila čitana ve¬ činoma še neobjavljena dela. med tem ko so bila na prvem podana večinoma taka dela. ki jih je naša javnost že poznala. Ker imamo še celo vrsto naših litera¬ tov je upati, da bo »Taboru« uspelo orga¬ nizirati še tretji večer, ki je bil prvotno če se ne motimo, tudi v načrtu. Zamisel organizacije teh recitacijskih večerov je vredna priznanja in bilo želeti, da bi se prihodnje leto spet kaj takega organiziralo le da bi tudi starejši pisatelji recitirali nova in še ne objavljena dela. — (Agis). BIBLIOGRAFIJA U posljednje vrijeme su izašle neke knjige koje dodiruju nas i naše krajeve. To su mediu ostalima: »Le opere del Regime in Istria nel quinquennio 1933—38 (Brovedan — Pula) »Scritti politici« di Rino Alessi (Istituto delle Edizioni Accademiche — Videm). »Passione istriana« di Rodolfo Coreni (Unione Provinciale Fascista dei professio- nisti ed artisti deli’ Istria—Pula) »Romeni In Italia« — G. Lukacs (Bu- dapest). »Le origini deli’ irredentismo triestino« di Carlo Schiffrer (Ist, delle Edizione Ac.— Videm). »I de Francolin« — A. Mattei (Tipogra- fia Giuliana—Trst) Mediteranski i jadranski vidici od dr. Petra Skoka (Dodatak knjiži: Dolazak Sla- vena na Mediteran — Jadr. Straža Split). Istra I i II dio od N. Žica (Hrid — Za¬ greb) Hrvatje in Slovenci pod Italijo od dr. L. Čermelja (Nasta — Ljubljana). Etnografska karta Julijske Krajine, Ben. Slovenije in Zadarske pokrajine (Publ. ot- sjek Saveyza — Ljubljana). »Jugoslavija« — Izdanje »Istituto per i studi di politica internazionale — Milano 1938. Str. 44. Talijanski soneti o Krasu — Dario de Tuoni: »Carso« — (Libreria Borsatti Trst 1938). Na tu zbirku pjesama demo se još osvmuti. 5 BROJ »MALOG ISTRANINA Peti broj »Malog Istranina« za siječanj izašao je iz štampe s ovim sadržajem: Ernest Radetič: Pokora Ive Kape- lana, Barba Rike: Jurič kao račundžija, Prikodražan: Kamene kučice, D. T. Vraga ba: U Senju. Šime Fučič: Su- parniku. Nevjera, Ljubo Brgid: Vuk, Rekordi sporosti, Razno, Dječje novine, Zdravlje, Klok i Jožič Lisica i zemljani lo- nac, Igra brojeva, Gabrijel Cvitan: Ciganin i majmun, Zagonetke. »Mali Istranin« izlazi jedamput mjeseč- no. — Pretplata iznosi 12 dinara na godi- nu. — Pojedini broj stoji 1 dinar. — Ured¬ ništvo i uprava nalaze se u Boškovičevoj ulici br. 20. — Telefon 59-31. Vlasnik. iz¬ davač i odgovorni urednik: Ernest Ra¬ detič. SITNE VUESTI Na izložbi jugoslovenske grafike u Košicama (9 jan. do 6 februara o. g.) sudjelovali su i šaša šantel, Drago Vidmar i Nande Vidmar. — Članke »O Pravdi« dr. Ive Mogo- roviča prenijeli su iz našeg lista tjed- nik »Novi Sad« iz N. Sada i »Jugosla- ven« iz Detroita, Mich. U. S. A. — Radetičevu dramu »Za goli život« davali su, kako smo več opšimo izvi- jestili, u New-Yorku, ali je to imalo za posljedicu da su glavnu organizatorku te priredbe, poznatu našu povjerenicu Mary Vidošič iz Lovrana, očrnili nekoji Jugosloveni iz New-Yorka da je — ko- munistkinja. To javlja »Jugosloven« iz Detroita i nastavlja: »-a sve radi toga što je ona iz domovine pribavila Radetičevu dramu »Za goli život« za društva »Istra«, i »Slo- boda«, koja su tu dramu jedne od proš- lih nedelja prikazali u češkoj dvorani, tom prilikom iz zahvalnosti podarili gdjicu Vidošič lijepom kitom cviječa. škoda da i mi nijesmo znali, svakako bi bili pošli da vidimo tu tužnu dramu, koja prikazuje muke i patnje našega naroda u »porobljenoj našoj domovini«. Amerika je, zbilja, zemlja svih mo- gučih nemogučnosti. — Svetosavske nagrade na Ijubljan- skom sveučilištu dobili su, medju osta¬ lim i Prohaska Jože za temu »Ma- njinsko pravo u Jugoslaviji«, Čermelj Vlasta za temu »Kožna elasti- c a« Z. Prelovčev nov velik moški zbor »Prvi greh« (Adam in Eva) bo na svo¬ jem prihodnjem koncertu prvič izva¬ jalo naše naj starejše pevsko društvo »Lira« v Kamniku. Diplomirali su na pravnom fakultetu u Ljubljani Koršič Mirko iz Gorice i Novak Bogdan iz Idrije, a doktorirao je Gornik Milko iz Trsta. Novo pesniško zbirko Alojza Gradnika napoveduje za bližnje dni založba »Modra ptica«. Knjiga bo obsegala nad 6 tiskovnih pol in bo opremljena z izvirnimi lesorezi B. Jakca. Izide pod naslovom »Večni stu¬ denci«. Zbirku čakavskih pjesama Mate Balote izdat če Matica Hrvatska, kao što javljaju dnevni listovi. Čudovita pravljich o Vidu in labodu le¬ pem ptiču« od Bogomira Magajne izašla je u ovogodišnjim izdanjima Družbe sv. Mo¬ horja. U toj priči su glavna lica labud i dječak Vid s Goršetovog kipa u ljubljan¬ skem Tivoliju. USPJEH FERDE DELAKA U NOVOM SADU g« ZABAVA DRUŠTVA »ISTRA" U ZAGREBU Društvo »Istra« ti Zagrebu priredjuje dne 19 februara o .g. svojo tradicional¬ ni! pokladnu zabavu u dvorani H. P. D. »Kolo« u Zagrebu, Trg Kralja Aleksan¬ dra br. 5. Ova če zabava omogučlti svim na- našim zemljacima i prljateljinia nasta¬ njenim n Zagrebu i okolici, da se oku- pe 1 provedu jedno veče u zabavi i ve¬ selju. Predvtdjen je lijepi muzički i pje- vačkl program. Ulaznice za članove koštat če 6.— din., za nečlanove 10.— dinara. Oblteljske iskaznlce do 3 člana 15.— din., a preko 3 člana 20.— dinara. Rezerviranje stolova može se pred- bilježitl u društvenim prostori jama te¬ lefon br. 84-66. PLES „SOCE” V CELJU združen z zaključkom plesne šole bo v soboto 5. febrrarja ob 20 url v vseli prostorih Narodnega doma. Vabljeni so vsi emigranti ln njih prijatelji k obilni udeležbi. Obleka poljubna. Posebna va¬ bila se ne pošiljajo. Ferdo Delak, redatelj uarodnog kazaiišta Novi Sad Ovih dana izvedena je u Novom Sadu po prvi puta Capekova »Bijela bolest«. Ovo interesantno kazališno djelo izazvalo je u Novom Sadu naročiti interes, a posebno zbog toga, što je ono farno bilo postavlje¬ no u originalnoj režiji režisera novosad- skog kažališta g. Ferde Delaka. On je po¬ stavljanje ove Čapekove igre za sceno za- mislio vrlo originalno i sasvim moderno u savremenom duhu. To je prvi pokušaj u Jugoslaviji da se na sceni kao dopuna ia- dnji upotrebljava film i radio Mase u po- kretu, rad, velike scene, dakako da se ne mogu prikazivati na našim pozornicama. pa je redatelj Ferdo Delak upotrijebio kao pomočno sretstvo film i to s punim uspje- hom. On je do maksimuma postigao ono što je želio postiči. Izvedba Čapekove »Bi- jele bolesti« bila je bez sumnje jedna od najboljih izvedbi ove sezone i to naročito obzirom na režiju. Ferdo Delak učinio ie eksperimenat koji mu ie sretno uspio. »tržaško^poiJtično ČASNIKARSTVO 1848-1907« Primorsko akademsko starešinstvo je razpisalo za tekoče šolsko leto dve sve- tosavski nagradi po Din 1000.— eno za filozofsko fakulteto pod naslovom »Tr¬ žaško politično časnikarstvo pred sve¬ tovno vojno«, drugo za pravno fakulteto pod naslovom »Manjšinska zaščita Slo¬ vencev in Hrvatov pod Italijo«. Prvo na¬ grado je prejel slušatelj filozofske fa¬ kultete in član pravkar razpuščenega akademskega kluba primorskih akade¬ mikov Alojzij Dolenc z obsežno raz¬ pravo o navedenem predmetu. Za drugo nalogo je bil tudi kandidat, ki se zanjo pripravljal, pa so ga medtem nastalo prilike ovirale, da bi delo zaključil. PRIMLJENE KNJIGE I ČASOPISI Slikovniea o Žarku, Sarku i Marku. — Omladinski roman kojega su napisala i na- črtala sama djeca — ueenici 4 razreda Vjež,- baonice u Zagrebu. Uredio i predgovor na- pisao Nikola Pavič, naslovnu stranicu izradi- la Valerija Pavič. * Napredak, časepu za pedagogiju, br. 1, 1938. Glavni urednik dr. S. čajkovac, uredni¬ ci prof. Josip Demarin i dr. S. Pataki — Za¬ greb. Naš rod, časopis za omladinu, br. 5, 1938- Urednik Josip Ribičič, Ljubljana. Mali ženski svijet, br. 1, 1938. Urednica Milka Martelančeva, Ljubljana. s Československo-jihoslovanska revne br. 9 i 10. — Glavni urednik Antonin Beringer, Prag. ♦ Slovansky Prehied br. 1, 1938. — Urednik Dr. A. Frinta, Prag. * I,užickosrbsky vestnik br. 9 i 10. Urednici dr. Josef Pata i Vladimir Zmeškal, Prag. * Izbor savremenih članaka br. 1, 1938. — Urednik A. Selak. Borovo. Mornar, poučni i zabavni list za pomor¬ ski svijet, br. 2, 1938. Urednik Viktor Car Emin, Sušak. . r ledna n De tat —Broj cekovnog računa 36.789. — Pretplata: za cljem godlnn 48,— din., za poia godine 24.—mn za inozemstvo avost »Istra« izlazi svakog tjeona u pe cjenlk „. Jngoslovenske štampe d. «L. Zagreb Masarvsarvkova 28a, U, MOJ telefona 67-8«. — Za uredništvo odgovara na godlnn — tgiam^se rac “ t ^“ štečajnlna — Vlasnik I Izdavač: Konzorcij »Istra«, Makova ulica broj 28a. — Za tiskam odgovara ftudoll Potanovic. za inozemstvo dvostruko. za Amerika 4 aolara tv AN STARI, Zvoni ml- ZagreD. Ul ca n roj 181.