Poftarina plaćena u gotovu Cena Din. 1 — CONDU5M 6LAJILO 5AVEZA 50K0LA KRALJtVINt JUGOSLAVIJE V Čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svake subote ♦ Godišnja pretplata 50 din ♦ Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 Telefon uredništva 30-866 i 26-516, uprave 30-866 ♦ Račun Poštanske štedionice br. 57.686 ♦ Oglasi po ceniku ♦ Rukopisi se ne vračaju <*» Beograd, 27 september God. IX ♦ Broj 33 1938 i 34 Jugoslovansko Sokolstvo najsvečanije je proslavilo rođendan Nj, V, Kralja Petra 11 Poklon pretstavnika Sokola iz cele zemlje grobu Neznanog junaka na Avali* — Sokolske manifestacione povorke i svečanost u dvorani Kolarčevog univerziteta Odavajuči ovom posetom duboku čast grobu Neznanog junaka na Avali mi se klanjamo njegovoj junačkoj žr-itvi i kličemo njegovoj uspomeni: Slava! Slava! Slava!” — Slava mu, odbilo se jednoglasno od mračnih zidova kripte i eho poleteo preko njiva i brežuljaka daleko, da!eko... Po završenoj svečanosti brača iz unutrašnjosti su detaljno razgledala ovu umetničku tvorevinu, a zatim su se vra-tili natrag u Beograd da produže zasedanje. Bog. R. R. Sokolska svečanost na Kolarčevom uni-verzitetu Na proslavi rođendana Nj. V. Kralja u Beogradu, uzelo je učešča oko 2:000 Sokola iz Beograda i unutrašnjosti, i to iz varoši i sela svi Sokoli korporativno su učestvovali na reviju trupa na Banjici. Posle toga su došli pred dom Sokolskog društva Beograd Matica, gde je svrstana svečana i lepa povorka. U 11 časova sokolska povorka kre-nula je od Sokolskog doma ulicama Kralja Milana i Kneza Mihaila do Kolarčevog naroduog univerziteta. Na-pred su nošene sokolske zastave; za njima kretalo se starešinstvo Sokolskog saveza, z^tim sokolska muzika, Sokoli Beograda, sokolski pretstavnici iz cele zemlje, Sokolice u svečanim odorama, zatim seoski Sokoli i Sokolice u narodnim odelima i sokolskim kapama, ruski Sokolii i Sokolice, sokolski muški i ženski naraštaj sa zastavama, sokolska ideca i sokolska konjiča. Posle dolaska Sokola na Kolarčev univerzitet počela je svečana sokolska akademija. Akademiji je prisustvovao i-zaslanik Nj. V. Kralja, g. Pokorni, pot-pukovnik. Zatim svečanosti je prisustvovao g. dr. Mirko Buič, ministar za fizičko vaspitanje naroda, u sokolskoj odori; general g. Jovan Kukavičič, iza-slanik ministra vojske i mornarice; g. Ante Tadič, izaslanik ministra prosvete; g. dr. Milan Glavinie, narodni poslanik kao izaslanik Naiodne skupšti-ne; admiral g.-Dragutin Priča; generali g. Dušan Cvetkovič i P. Pešič; sekretar francuskog poslanstva g. Peren; pret-stavnik čehoslovačkog poslanstva g. F. Bahtik, izaslanik Kraljevske mornarice, fregatni kapetan g. Toranovski; staroka-tolički biskupski vikar, g. dr Niko Ka-lodera, pretstavnici mnogih kulturnih i nacionalnih društava i gradanstvo. Velika Kolarčeva dvorana, ukusno deko-risana, bila je prepuna, zajedno sa galerijama. Bina je bila okičena zastavama i zelenilom. S leve strane bine između lovora na visokom postolju stajala je bista Nj. V. Kralja Petra II, a zatim zastave Saveza,, župe i beogradskih sokolskih društava. Govor br. E. Gangla Čim je u dvoranu ušao izaslanik Nj. V. Kralja prolomili su se burni i dugi usklici: „Živeo Kralj!” Zatim je starešinstvo Sokolskog saveza zauzelo svoja Zamenik starešine Saveza SKJ brat Gangl otvara svečanu sednicu na Kolarčevom univerzitetu u Beogradu prigodom rodendana Nj. Vel. Kralja Jugoslovensko Sokolstvo odalo je poštu Neznanem junaku . U okviru ove proslave u Beogradu l^prvi put zasedavao zbor župskih prodnika sokolske Petrove petogodišnji-Zbor je zasedavao u ponedeljek 5 °v. rn. preko celoga dana. Oko tri časa po podne veča grupa delegata iz unutrašnjosti sa četom članova iz Beograda predvodena zamenjani starešine bratom Ganglom i nekoliko članova Uprave Saveza krenula Je na Avalu da se u ime celokupnog JUgoslovenskog Sokolstva pokloni senika Neznanog junaka. Delegati su do Avale prebačeni autobusom koga je do-orovoljno stavila na raspoloženje opšti-na grada Beograda. Po dolasku do hotela na Avali formirana je počasna četa članova u odo- o dosadašnjem uspehu rada za izvo-denje Sokolske Petrove petogodišnjice, kada smo se iskupili u Beogradu na proslavu Kraljevog rodendana i kada smo pristupili sokolskoj prosiavi dva-desetgodišnjice postojanja Kraljevine Jugoslavije — dodemo ovamo na Avalu da se poklonimo seni Neznanog Junaka i položimo u ime jugoslovenskog Sokolstva venac na njegov grob. Zato stojimo sada pred njegovim spomenikom. Za taj spomenik, koji je grandiozno delo našeg slavnog umetnika vajara Me-štroviča, dao je inicijativu i materijal-na srestva Blaženopočivši Viteški Kralj Aleksandar 1 Ujedinitelj, koji je i li n svojim činom dokazao svoje rodoljub-lje, svoju vladalačku mudrost i svoju umetničku dušu. U ovom spomeniku prikazana je lepotai i veličina sviju onih go da ne bi žrtve sviju onih koji su se borili i žrtvovali za naš spas, o-stale uzaludne i da se velika žrtvovanja stotisuča ne bi izgubila kao stu-deriac u pesku. Neznani junak poginuo je za veličinu i slavu Jugoslavije, da bi na temelju njegovog groba i iz nje-govog pepela iznikao novi život u slo-bodi i bratstvu, koje mi sokoli pro-povedamo i prema tim načelima živimo i radimo. Ispod toga veličanstvenog spomeniki i oglašuje se zapovest Neznanoga junaka, koju mi Sokoli dobro razumemo i pri-hvačamo je kao kažiput u svemu našem privatnom, nacionalnom, državnom i so-kolskom životu: Budite, bračo, uvek spremni da bez pitanja za ličnu slavu, čast i korist radite uvek i svuda za korist Kralja i Naroda, zemlje i Sokolstva. Jugoslovensko Sokolstvo u celoj zemlji proslavilo je na veoma svečan način rođendan Nj. V. Kralja Petra II. Time je ujedno otpočela sokolska proslava dvadesetogodišnjeg jubileja našeg na-rodnog i državnog ujedinjenja. Da bi se vidno manifestovao taj jubilarni karakter, proslavi u Beogradu prisustvo-vali su pretstavnici sokolstva iz svih 25 sokolskih župa iz cele zemlje. Na taj način celokupno jugoslovensko sokolstvo bilo je zastupljeno u Beogradu pri veličanstvenoj proslavi rodendana Nj. V. Kralja. rama na čelu koje su bili brat Gangl, tajnik Saveza brat Arsenijevič i ostali sa vencem od svežeg cveča. Cela povorka je krenula do nove kripte od črnog mermera. Počasna četa članova u odorama je napravila špalir pred u-lazom u stavu mirno. U savršenoj tišini brat Gangl je na grob Neznanog Junaka položio venac od karanfila i belih krizantema sa natpisoin: „Nezna-nom junaku Jugoslovensko Sokolstvo”. „Bračo, prekinuo je nemu tišinu glas brata Gangla, smatrali smo za svoju dužnost da danas, — kada smo večali junaka, boraca, vojnika, dobrovoljaca i mučenika koji su se borili za našu slo-bodu i za realizovanje velikih ideala našeg narodnog i državnog jedinstva. Neznani junak, čije kosti su dobile ovde svoje poslednje počivalište, izra-stao je ispod srca naše jugoslovenske žene, položio je na žrtvenik naše o-tadžbine svoj največi kapital — svoj život. Taj Neznani junak gleda sada na nas i prosuduje, kako jugoslovensko Sokolstvo širom naše domovine radi i živi, da ne bi ne samo njegova žrtva ne- Izaslanik Nj. Vel. Kralja i Ministar fizičkog vaspitanja naroda na svečanoj sednici na Kolarčevom univerzitetu prigodom proslave rodendana Nj. Vel. Kralja mesta sa zamenicima starešine br. E. Ganglom, br. M. Smiljaničem i br. đr. Vlad. Belajčičem. Odmah zatim odana je pošta sokolskim zastavama, a sokolsko pevačko društvo iz Petrovgrada olpeva-lo je državnu himnu. Zatim je br. E. Gangl, prvi zarnenik starešine Sokolskog saveza održao govor: Bračo i sestfe! Od 9 oktobra 1934 godine nije pri-likom proslava rodendana našeg Mladog Kralja naša radost tako potpuna, kao što je bila pred tim strašnim danom, i to zbog toga, jer je tada nasilna smrt u-grabila našeg blaženopočivšeg Kralja A-leksandra 1 iz našeg narodnog i dr-žavnog života, ugrabila uzvišenoj supru-zi plemenitog muža a njenim trima sinovima brižljivog i Jjjubljenog oca. Tada je pala na celu našu zemlju duboka žalost kao crna čada zagušljivog oblaka, koji je senom pokrioj i belo čelo prestolonaslednika Petra i ujedno mu stavio na nj kao Njegovu Veličanstvu Petru II, • Kralju Jugoslavije i fetarešini Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, kraljevsku krunu slavne dinastije Karađorđevića. 1 ove dve skrajnosti naših rodolju-bivih i dinastičkih sokolskih čustava — ovu našu veliku radost i ovu našu du-boku bol — ogrnula je sinteza naše sokolske svesti. U svim okolnostima i u svim, prilikama, koje potresaju naš nacionalni i državljanski život, koje uda-raju o njega; i pokušavaju da mu pot-kopaju temelje ili ga žele izbaciti iz ko-loseka stalnog razvijanja i napredovanja i tako onemogučiti produbljenje i učvrščenje osnove opravdanosti njegove moralne i materijalne egzistence, nje-govog istorijskog prava i (njegove kulturne misije — moramo biti mi jugo-slovenski Sokoli stalno na poslu, koji nam nalaže naša dobrovoljna služba prema celini našeg jugoslovenskog naroda i u zajednici slovenskog sokolskog bratstva. Moramo biti na radu i na straži, da nam niko ne obeščasti suverenost naše domovine, da nam niko ne potamni sjaj kraljevske krune Karador-deviča i da naš niko ne zbunjuje i ne ometa — što smo več mnogo puta istakli — kod formiranja novog tipa jugoslovenskog čoveka, koji če sa svi-ma zajedno biti čestit i ponosan, da sme, može i hoče neprestano sam6 na-pred pod sokolskim barjakom za Kralja, za rod i dom! . U tom pogledu želimo mi Sokoli da sačuvamo prvenstvo u našem narod-nom, i državnom životu. Ako to želimo, ne smemo zapinjati u svom uzgojnom radu, več moramo privuči k sebi čitav narod, zatrti u njemu sve slabe sklo-nosti, otseči s našeg narodnog stabla sve štetne izdanke, iskoreniti sa naše njive sav korov i svu plevu: duša našeg naroda neka slobodno diše i neka slo-bodno baca poglede po čitavom sloven-skom svetu, da ugleda široke obzore ve-lličine i snage Slovenstva! Naš sokolski uzgojni rad neka odjekuje po čitavoj našoj domovini kao zvono: neka budi i pozivlje sve na rad, na borbu, na odbranu i pobedu za rrjir i slobodu. Želimo da u tom našem radu prestanu sve negativne osobinei i ida se dignu u vis k ide-alima sokolskog bratstva sva pozitivna svojstva jugoslovenskog čoveka! Živeti, da radiš i raditi da živiš — to je ;slast i zadovoljština: jedino šlo mi Sokoli tražimo za sebe. To je naš unutra-šnji nagon, koji nas ne ostavlja na miru i koji nam ne dozvoljava nikakav ra-skoš. Nagoni nas na uvečanu delatnost etički osečaj prave ocene morala svakog pojedinca, kojeg u bratskom krugu do-vodimo k žrtveniku narodne veličine, njegovih ogromnih bogatstava, njegove neslučene lepote, samostalnosti i slo-bode. Tako se sinteza sokolske svesti svaki dan i svaki sat ponovno deli u svoje dve osnovke, od kojih je sastavljena i spojena u celinu: raspada se u veliku našu radost i u duboku našu bol. 1 kada lebde preko kripte na Opten-cu živi tokovi jugoslovenske sokolske duše, kada se i od tamo razleže visoka pesma zvona, koje budi na rad, u trenutku tog puriog doimanja velike tragedije šilom se trgaju naše duše ispod crne čade zagušljivog oblaka, da kao sivi i Čili sokoli na smelim krilima plivaju ka današnjem slavljeniku, noseči mu tople pozdrave jugoslovenske sokolske po-rodice: Živeo naš mladi Kralj! Taj naš pozdrav danas je toliko pu-niji i toliko zvonkiji, jer su došli u Beograd brača i sestre gotovo iz svih naših sokolskih društava i četa prostrane i krasne nam domovine, pa je na ovoj proslavi šesnaestog rodendana Nj. Vel. Kralja1 Petra II sakupljen danas na ovome mestu po svojem Sokolstvu čitav naš jugoslovenski narod, da svojim žarkim srcem zagrli svog mladog Kralja i da Ga obaspe svojom odano-šču i vernošču. U ovom su trenutku s nama jedne misli i jednog osečaja sva brača i sve sestre, sav naš naraštaj i sva naša deca po celoj Jugoslaviji, koja je prema tone jedna i jedinstvena, ne-podeljena i nepodeljiva, radosna i sret-na, viteška i junačka, jugoslovenska, slovenska^ i sokolska, spojena s kraljevskim prestolom, dajući svome Ijubleno* me Kralju na dar svoja s'ca, svoje duše, svoje mišice i svoje pesnice. Šesta ar-mija crvenih sokolskih košulja postro-jena je u potpunoj spremnosti. I samo jedan glas sada bruji u našim redovima: Neka živi naš mladi Kralj! Sokolska Jugoslavija je Tvoja! Niko na svetu nije jači od sokolske Petrove Jugoslavije! Tako jugoslovensko Sokolstvo u o-vom trenutku svečano stupa u dvade-setogodišnjicu opstanka Kraljevine Jugoslavije, rešeno, da če od danas dalje do 1 decembra svaki pojedinac u punoj neri izvršiti svoju dužnost, koja mu je odredena u okviru proslava ovog jubileja. O njemu smo govorili več na našoj ovogodišnjoj saveznoj glavno) skupštini dne 15 maja i podvukli stvar-nu i idejnu važnost ove proslave. Danas ujedno zaključujemo drugu go-dinu sokolske Petrove petoletnice. Prepuštam reč o sokolskoj Petrovoj petoletnici drugome bratu te samo na-glašavam, da sam več i u ovom svom govoru označio u/.gojn(i i stvarni značaj „.uašeg velikog pokreta, čije se opšte korisne posledice več vide po svim pre-delima naše domovine. Moj poziv upučujem sada svima va-iлa, sestre i bračo, koji čete se opet raziči širom naše zemlje — poziv na rad! Na novi rad za stare ideale sokolskog bratstva! Na novi rad za bla-godat našeg naroda i naše domovine! Na novi rad, koji neka se podigne u sin-tezu sokolske delatnosti, naše telesne snage i našeg moralnog zdravlja, kao što su se žalosft i radost sjedinili u našim patriotskim osečajima. Sve se više približuje i sve bliže nam dolazi dan i čas, kada če svaki od nas ponosno i. samosvesno uskliknuti: Bježi, teška kletvo, s roda — ,-zavjet Sokoli ispuniše! Neka živi naš mladi Kralj Nj. Vel. Petar II! Neka živi dom i rod Karadordeviča! Neka živi Jugoslavija! Neka živi slovensko sokolsko bratstvo! Zdravo! Govor br. Gangla veoma često bioje prekidan burnim usklicima i dugotraj-nim pozdravima Nj. V. Kralju, Kraljev-skom domu, Jugoslaviji i sokolstvu. Posle toga upučen je Nj. V. Kralju sledeči telegrafski pozdrav: Gradanstvo i delegati sokdikih jedinica iz cele zemlje prisustvovali su svečanoj sokolskoj proslavi rodendana Nj. Vel. Kralja na Kolarčevom univerzitetu u Beogradu God. IX — broj 33 i 34 SOKOLSKI GLASNIK Strana 3 „NJEGOVOM VELIČANSTVU KRALJU PETRU II Beograd Sa svečane akademije koju priređuje Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije sa baslanicima iz svih 25 sokolskih župa u zemlji u slavu šesnaestog rođendana Vašeg Veličanstva šaljemo našem dra-gom starešini najtoplije i naj'skrenije čestitanje i jnajlepše želje (za dug i sre-čan život, na čast, moč i veličinu Kraljevine Jugoslavije i jugoslovenskog naboda. Današnjom proslavom zaključujemo drugu godinu sokolske Petrove petoljetke kojom priprema naše Sokolstvo put Vašem Veličanstvu za ponos i sreču otadžbine kada Vaše Veličanstvo Preuzme žezlo Kraljevske vlasti u svoje junačke ruke prema sjajhom primeru svoga velikog dedja i oca. Danas stupamo u sokolsku proslavo dvadesetogodišnjice Kraljevine Jugos'a-vije, iskazujuči ljubav i vernost prema Vašem Veličanstvu kao budučem nosio-cu ideje našeg narodlnog i državnog života. Odanli i verni domu Karađorđevi-ća zavetujemo se da če Jugoslovensko Sokolstvo uložiti sve svoje moralne i fizičke snage za pobedu naših nacionalnih i sokolskih ideala na sreču Vašeg Veličanstva. Neka živi naš Kralj Petar H. Zdravo! Gangl” Posle toga br. dr. Milan Arsenije-vič, sekretar Sokolskog saveza, proči-tao je proglas, koji je uprava Saveza sokola Kraljevine Jugoslavije uputila ce-lokupnom jugoslovenskom sokolstvu povodom rodendana Nj. Vel. Kralja. Od-mah zatim br. Milivoj Smiljanič, za-■nenik starešine Sokolskog saveza, govoric je o Sokolskoj Petrovoj petoljet-nicl. „Samo rias još tri godine dele od velikoga i za sve svečanoga dana za koji se vezuju najlepše nade vaskoli-koga naroda, kada če naš mili i ljubljeni mladi Kralj Petar II, naš sokolski brat Starešina, navršiti svoje puno-Ijetstvo i primiti uzvišenu i od provi-*^nja Mu dodeljenu vladalačku dužnost, da vlada, za dobrfo i sreču svoga naroda * proslaviti. Za taj znamenitii i veliki dan pun najlepših nada mora se svako blagovre-meno i dostojno početi spremati da doprinese svetlosti i lepoti toga dana i srebnoj, uspešnijoj i lakšoj budučoj vladavini. svoga miadoga Kralja. Onako kako se naš narod sprerrta i posebnim naporima i radnjama podvrgava da bi dostojno dočekao praznike — tako se mora ceo pripremiiti i za ovaj svoj velika i svetli dan i dostojno ga dočekati i prosalviti. Sokolstvo se širom naše lepe i prostrane Otadžbine otpočelo za taj značajni dan celokupnim svojim radom pri-premati još od momenta kad je, po Pro-mislu Božjem, naš mladi Kralj kao mla-dano i nejako dete morao primiti te-šku krunu Svoga Velikoga Oca, a poja-čano od 1936 godine. Svesno neizmerno velikih, raznovrsnih i teških dužnosti i zadataka koji očekuju miadoga Kralja kao vladara u našoj još mladoj državi; ne gubeči ni za trenutak iz vida kakve ‘su i kolike skupocene žrtve podnete dok je stvorena naša Otadžbina i ostvareno ujedinjenje; i svesno imperativa da se država i narodno jedinstvo moraju oču-vati po cenu največih napora i žrtava Sokolstvo je htelo primerom i radom da posegne u torne pravcu. Sokolstvo je svesno istine da rad, samo smišljen, ko-ristan i besprekidan rad stvara vrednosti i donosi ublažavanje mnogih te-škoča u životu naroda. Samo visoki i-deali i težnja ka ispunjenju tih ideala otklanja gubljenje u sitnim dnevnim pi-tanjima, koja sputavaju, truju i zakla-njaju vište i najviše ciljevte i vidike. Ukoliko se osetila veča praznina — stvorena nestankom Kralja Ujedinitelja, ukoliko se javila veča bojazan i strah ■za toga pred budučnošču, ukoliko se više gubilo u dnevnim sitnim pitanjima i vrednostima, utoliko je trebalo na su-Prot torne istači i prihvatiti veliki za-'datak i postaviti svetao cilj, uputiti poglede na budučnost, i na taj rad sa-brati sve pozitivne i korisne narodne snage. Pripremiti u narodu stotine hiljada telesno zdravih, moralno jakih i nacionalno svesnih jedinki dobrovoljnim radom za saradnike Mladome Kralju po danu punoljetstva, stvoriti ih pregaoci- ma gotovim za največa požrtvovanja, što je redovan sokolski rad, več je veliki i težak ali i plemenit i uzvišen zadatak. Sokolstvo taj zadatak vrši i iz-vršivače ga, uvek, verujmo, dostojno. Za godinu punoletstva miadoga Kralja ima da se spremi i osposobi stotine hiljada Sokola i Sokolica od kojih stotina hiljada imaju da istupe na velikom sletu u Beogradu 1941, da svojom sna-gom, lepotom, zdravljem, disciplinom i velikom ljubavlju prema svome Kralju i domovini prikažu svoju spremnost, svoju svejst i gotovost za sva požrtvovanja. Beograd, prestonica Jugoslavije ima tada biti zborište ne samo Jugosloveua, več svih Slovena i uglednih pretstavnika sviju naroda celoga sveta. Beograd te godine treba da bude pun raznih na-učnih, umetniških, privrednih i drugih sastanaka i ralznovrsnih izložbi. Da pokaže koliko je mislilo i spre-malo se za taj veliki i za naš narod znameniti dan, Sokolstvo je, pored svog velikog redovnog zadatka, pre-duzelo i petoljetnicu. Zašto naziv petoljetnica? Od godine kad je prihvačen i objavljen zadatak petoljetnice do punoletstva Kraljevog bilo je pet godina, za to petoljetnica. Otkuda je došlo preduzimanje petoljetnice? Petoljetnica je preduzeta da bi se ispunila nastala praznina, da bi se po- krenule latentne snage, da bi se gledanjem u budučnosit i stvaranjem dela za bolju budučnost lakše prclazilo preko sitnoga i manje značajnoga, da bi se ljubav, vera i nada, koje su pratile rad Kralja Ujedinitelja, preneli na Nje-govog prvenca i naslednika; da bi se radom, sjvaranjem i naporima stvorile generacije čvrstog karaktera i čeli^nog poštenja, oslobođenje mana a opleme-njene samo vrlinama naših velikih pre-daka, a stvorenim delime i iskrenim i po-ravnatim stazama, olakšao mladome Kralju veliki i teški vladalački poziv. Sokolstvo je to želelo preduzimanjem petoljetnice, torne teži preduzetim rado-vima i na torne istrajno i neumorno radi u prkos mnogih teškoča koje mu se istavljaju, i u prkos toga što taj sokolski rad natopljen naporima, znojem: i največiin požrtvovanjem, gde, gde biva za jednu noč od bezumnika i za-bludelih a strašču zaslepljenih uništen. I Sokolstvo če u torne istrajati, jer je svesno da mržnja i strast su pro-lazni i rušilački, a samo ljubav stvara dobra dela i obezbeduje veliku budučnost. Sta je sadržaj petoljetnice? Programski rad za pet godina u ve-oma prostranom obiinu prema mesnim potrebama i prilikama. Petoljetnica sa-drži pre svega pojačan redovan rad u svima pravcima do krajnje granice mo-gučnosti. Podizanje nivoa tehničkog i prosvetnog rada, podizanje snage, zdra-vlja, znanja, jačanje vrlina, ljubavi prema Kralju, narodu i otadžbini, grupiranje i organizovanje zdravih snaga, ot-klanjanje poroka, povečavanje broja članstva i jedinica, pripremanje u svima pravcima za slet u 194*1 i za dalje napore u radu i životu, zbrinjavanje socijalno slabih i nezbrinutih. A van tih redovnih zadataka u petoljetnici su bezbrojni zadaci prosvetni, privredni, nacionalno-ekonomškji i humani, čije iz-vršenje je zadatak i dužnost ne samo Sokolstva nio i (države; i celbkupnog društva, jedinke i zajednice. Uopšte rečeno ostali zadaci su da svaka četa, društvo, župa i Savez, pored pojačanog redovnog rada u svima pravcima, preduzmu i iz-vedu po programu koji sami utvrde još po koje delo i stvaranje u toku petoljetnice do dana Kraljeva punoljetstva. Pe-toljetnicom je omogučeno da svaka sokolska jedinka, ma bila i sa najmanjim srestvima, i svaka jedinica stvori po kakvo korisno delo na svome imanju ili imanju drugoga i time se učini ko-risnim članom zajednice. Ovaj rad na-dahnut je ljubavlju prema zajednici i zajednicu obavezuje da i u najmanjim, najslabijim i najneznatnijim gleda korisne saradnike i članove zajednice, stvara društvenu harmoniju i opšte medu-sobno zadovoljstvo i ljubav. Svi ti izvršeni radovi potsečače na uloženi trud i na dalju veliku dužnost prema svome Kralju i domovini. Ti napori i izvršeni zadaci, rad vezan za ime Kraljevo i ljubaviju prema Njemu potstrekavani, učiniče da se taj rad produži i posle toga znamenitoga dana. Jer jedan lepo i uspešno izvršen posao stvara zado-dovoljstvo i želju za nova stvaranja i nove uspehe. A svi ovi radovi izvršeni u petoljetnici sabrače se i tačno iz-ložiti u posebnoj knjiži, te če tako svaki pojedinac imati vidan spomen svoje sokolske i nacionalne svesti, koliko je shvatio veličinu i lepotu petoljetnice. Takva spomen knjiga predače se Nj. V. Kralju, Sokplskom bratu Starešini o danu Njegova phnoletstva. U toj lepoj knjiži čitače se bezbrojni poslovi od najmanjih, koje može sa malo truda izvršiti svaka sokolska jedinka od najmanjeg deteta kao što je sadenje vočnih i šUmskih sadnica, podizanje ve-lebnih domova, spomenika, vežbališta, vodovoda i česama. Ali če se pored svakog izvršenog posla osetiti koliko je bila velika ljubav i vera koje su taj rad nadahnule. A poslovi petoljetnice su raznovrsni i najlepše objašnjava šta su jedna mala sok. četa u jednom zabače-nom kraju. Ona kaže: „Naša četa je jedva dočekala petoljetnicu. Sve što je selu potrebno poželeli smo da uradimo i odmah se obavezali da uradimo sve što nam je izgledalo moguče. Možda smo obečali više nego što nam moči dozvo-ljavaju. Nečemo klonuti, pokušačemo da uradimo sve.” Da bi se sagledala veličina i obim naveščemo poslove koje pojedinci i jedinice izvode u petoljetnici: nabavka odela vežbačkog siromašnoj sokolskoj deci, odevanje siromašne dece na Kraljev rodendan, podizanje spomen ploča u ratovima izginulima, stvaranje fondova za siromašne članove i sletove, nabavljanje školskih potreba siromašnim dacima, prikupljanje srestava za podizanje sokolskih domova i vežbališta, priredivanje raznih izložbi, priredi-vanje raznih poučnih tečajeva, posebno za nepismene, za širenje zdravstvenih pouka i prosvečivanje seoskih žena; o-snivanje raznovrsnih zadruga, stvaranje radnih četa, stvaranje fondova Petrov dinar, organizovanje odlaska na Ople-nac i druga znamenita istorijska mesta, propagiranje podizanja boljih stanova i njinog uredenja, nabavke kreveta i hi-gijenskih prilika održavanjem čistoče, uredenje plivališta, podizanje četnih ko-ševa, podizanje Petrovih šuma, parkova, drvoreda i rasadnika; sadenje plemenitih vočaka, i šumskih sadnica, pošumlja-vanje goleti, podizanje nasipa, izrada bunara, česama, vodovoda i letovališta, gajenje i stvaranje pčelarnika, sadenje i sejanje medonosnih biljaka, podizanje vinograda, vočnjaka i raznih plemenitih biljaka, zasipanje bara i regulisanje potoka. Podizanje spomenika Viteškom Kralju i drugim nacionalnim velikanima: borcima i rnučenicima, podizanje sokolskih domova, vežbaonica i vežbališta, nabavka i osvečenje zastava i nabavke raznih vežbačkih sprava. Puno je još preduzetih poslova, koje ovde ne možemo nabrajati, a svi su potrebni i korisni. Sokolstvo je bilo uvereno da če njegova akcija izazvati i druge i nije se prevarilo. I druge ustanove preduzimaju da posebno ili u saradnji sa Sokolstvom stvore po koje lepo delo. Na-ročito je vredna akcija Podmlatka Cr-venoga Krsta, koji je za svoj petogodi-šnji rad, do Kraljeva punoljetstva, pred-video izrnedu drugih lepih zadataka, da pored svake organ izovane škole stvori vrt i rasadnik, da svaka škola zasadi vočke i pošumi izvestan teren i da svaka škola, gde je potrebno, stvori i školsku kuhinju. Ne manje je važna akcija koja se vodi pod rukovodenjem Ministarstva šuma, i u kojoj su okuplje-ne mnoge organizacije pa i Sokolstvo da rade na pošumljavanju bezbrojnih goleti. Kakvi su dosadašnji uspesi sokolske Petrove Petoljelke? Samo se po sebi postavlja pitanje šta je i koliko do sada uradeno? U sravnjenju sa onim šta je predu-zeto nije još mnogo izvršeno, jer od dve godine jedna je protekla u pri-premanju, a samo jedna u radu. A posmatrano nezavisao i apsolutno, može se reči da je dosta i urađeno, a pojedine jedinice su i vrlo mnogo ura-dile. Od 400 domova koji su preduzeti, priličan broj je gotov ili pri dovršenju, lep broj je u gradenju, a za mnoge se čine pripreme. Izvršen je lep Ђгој česama i bunara, podignuto je nekoliko spomenika i spomen-ploča, puteva i mostova, osvečeno dosta zastava, redovan rad pojačan. Nivo rada i discipline po-kazao se visoko podignut pri istupanju na prošlom sletu u zlatnom Pragu. Za-sadeno je preko 150.000 plemenitih vočaka, a više stotina hiljada šumskih sadnica i drugih lepih poslova: zasipanje bara, zasadivanje drvoreda, parkova, rasadnika; učinjene su i mnoge druge pripreme. Ima pojedinih četa koje su ponaosob zasadile po 2—4000 vočaka, ali ima ih koje tek preduzimaju ili nisu još preduzele nikakve radove. Još su pred nama tri godine, te moraju biti ispunjene neumornim i napornim radom i doneti obilne uspehe. Gospode i gospodo, sestre i braoo, Pošli smo dobrovoljnlo i svesni svoje dužnosti i snage na veliki put ka le-pome i visoko postavljenom cilju. Za proteklo vreme prešli smo krači i ma-nji deo toga puta. Nije ni taj prelaz bio bez napora i teškoča, pa neče biti ni ostali. Ali su i na predenome delu mnogi odmerili svoju snagu, osposobili se za dalji put, stekli iskustvo i volju za nove napore. Drugi su tek na početku, a jedan broj je tek u pripremi da pode na ovaj veliki put. A svi bez razlike moramo i dužni smo za tri godine koje su pred nama preči ceo put i stiči viso-kome cilju. Kad svaka od preko 2000 sokolskih jedinica i Svaka od skoro 300.000 sokolskih jedinki za ove tri godine po-digne samo po nekoliko blagorodnih vočaka! i po koju desetinu šumskih sadnica, a da ne pominjemo ostale mnoge lepe,. veče i manje poslove, preči čemo uspešno put i stiči visokome cilju. A kad stignemo visokome cilju sagledače-mo ceo rezultat zajedničkih napora na prostranome vidiku: bezbrojne zazele-nele površine, gde je bila golet i pu-stoš, mnoge divne vočnjakle i vinograde, mnoge mlade šume, Petrove gajeve, mnoga mesta, gde ne beše ni kaplje vode, sa zdravonV i bistrom pijačom vodom koja bije iz stanca kamena i ču-čemo pesme oko izvora; sagledačemo mnoge nove i lepe sokolske domove, vežbaonice i vežfbališta u zelenilu i u njima bezbroj sokolske mladeži, vese* Sa veličanstvenog zbora Sokolstva u Splitu, održanog 4 o. m. u proslavu 20-godišnjice Jugoslavjje le, zdrav« i napredne dece; uz sokolske domove spazićemo mnoge divne uljanike i medonosne biljke, i mnoge zadruge i tnjlade i vredne zadrugare, na radu, svu-da bratsku slogu i ljubavnu radost, rad i pesmu. Opazićemo da su uporedo sa nama stigle i druge narodne organizacije na visinu cilja i svi zajedno, gotovi za dalje napore, u neizmernoj ljubavi prema Mladome Kralju, svrsta-vamo se oko podnožja Njegovog prestola i gromkim glasom Ga pozdravljamo: Zdravo Mlaidi i ljubljeni Kralju naš! Zdravo prvi Sokole, srečno Ti pu-noljetstvo! Srečna, dugovečna i puna uspeha bila Tvoja vladavina za napredak i sreču otadžbine, naroida i Tvoga neizmerno Ti odanog Sokolstva! A da bi se sve ovo ispunilo, moramo ponovo od danas istrajno, radosno i složno svi na posao za Kralja, za narod, za našu divnu otadžbinu Jugoslaviju! Zdravo! Sokolski hor je tada otpevao pesmu „Iz bratskog zagrljaja”. Rež pretsednika Saveznog prosvetnog odbora br. prof. M. Stanojeviča Sestre i bračo, Sokolstvo danas, širom naše lepe zemlje slavi dan svoga mladog .Kralja. Ali ono u isto vreme polaže račun pred javnošču i pred sobom. Račun o iz-vršenom delu. Iz izveštaja starešina, brata Gangla i brata Smiljaniča, jasno se vidi ogromni zamah toga dela. Vredne sokolske ruke prelamaju kamen da na njemu dignu šumu, kopaju ledinu da na njoj zasa-de rasadnike, prevrču zemlju da iz nje izmame kristalno bistru vodu, zidaju sokolske hramove da u njima vri pun sokolski život. Sve se to stvara, sve je u stalnom porastu, i, sve če se jednog dana videti. Ali ima nešto što niko neče sagle-dati. To je ona duhovna sokolska gra-đevina, što je svaki sakriveno nosi u svome duhovnom biču, a što se od dana do dana, od godine do godine ipak mora sve više izgradivati. Na torne duhovnom izgradivanju rade sokolski prosvetni odbori savezni, župski, društveni i četni. Neminovno morali se i oni ukopčati u petoletni-cu. Jer, šta je upravo SPP?. Nije to ništa drugo, nego duh probuden gromom u Marselju. Duh novih napora ali i novih vaskrsenja. Zato sokolstvo svojom prosvetnom akcijom tačno trasira šta se sve ima učiniti u smislu duhovnog usavršava-nja našeg čoveka. Hočemo bolje ljude za sutra, nego što su oni to danas. Bolje ljude po zdravlju, po poštenju, po karakteru, po toleranciji, po bratskoj ljubavi i po istinskoj gradanskoj i pa-triotskoj svesti. To je nasušna potreba za naš opstanak, a još više za naš razvoj na svima linijama. 1 baš iz te potrebe je nikla SPP. Nije ona kako mnogi hoče da kažu — nije ona po-zajmljena sa Strane. Nikada mi u svo-joj istoriji nismo imitirali druge. Cak ni "pod tuđinskom šilom. A najmanje imamo razloga danas, posle stečene slo-bode, da imitiramo druge i da za svoje nacionalne i kulturne akcije tražimo ka-leme kod drugih. Sudbini je bilo drago^ i to vrlo često, da nas obdari teš-kim narodnim tragedijama, i tada u mesto propasti naše dogadalo se čudo. Stalo se na noge. Svi za jednoga, jedan za sve! Tada nismo mi gledali na druge niti od drugih nešto čekali. Po-vukli smo se u sebe, da sami sobom ponovo gradimo i ponovo podižemo novi sjaj svoje snage, sa dobitkom onoga što je izgubljeno. I sada se bije teška bitka za naše narodno bitisanje.' Bije nemilosrdno, jer je još uvek u formiranju novi jugoslo-venski duh, drukčiji od onog predi at-nog, onog od pre deset godina, pa i onog od juče. Naše sokolstvo je u-vek bilo, i po sili svoje ideologije o-stalo je kao barjaktar toga novog duha, duha narodne pravde, narodne žud-nje i narodnog stvaranja. 1 mi.... opet po svojoj sokolskoj ideologiji nikad nečemo biti zadovoljni sa posfignutim novim duhom. Nikad, jer u svesti svakoga od nas postoji u- verenje da bi još uvek moglo biti bolje nego što je. Borbu za to duhovno bolje, objavili smo pre dve godine. Danas ulazimo u treču., i sve do 1941 nema nam stan-na ni mirovanja, bez obzira da li se to što radimo vidi ili ne vidi. Stoga u svoje redove pozivamo sve dobronamerne pregaoce, pozivamo ih rečima one divne i sadržajne sokolske pesme: Haj’te, bračo, haj’te, sestre, haj’te, s nama sad je čas, u sokolskom brat-skom radu tu nam svima leži spas. Po završenim govorima sokolski pe- Uvod v proslavo rojstnega dne Nj. Vel. kralja Petra II. je bila 5. septembra velika manifestacija na Taboru, kjer se je v množici zbralo sokolstvo. Bila je to res dostojanstvena prireditev, ki je kljub neugodnemu vremenu zbrala sokolsko čutečo Ljubljano v ponosni trdnjavi sokolstva. Prišli so pripadniki vseh društev in čet iz Ljubljane in okolice, zbralo se je staro in mlado v prisrčni harmoniji. Dvorana je bila u-činkovito okrašena, sredi odra je bila obešena slika mladega kralja, nad njo pa državni grb s kraljevsko krono, a na obeh straneh je z balkona padala na oder državna troljojka. Balkon nad odrom, kjer je bila godba Sokola I., je bil okrašen z zelenjem. Svečanost se je pričela ob 20. Godba Sokola 1. pod vodstvom brata Taborja je zaigrala koračnico in pod njenimi zvoki je prikorakalo na oder 10 čvrstih sokolskih praporščakov, ki so nosili prapore ljubljanskih sokolskih društev in častitljivi župni prapor, na sredi pa državno zastavo. Praporščaki so se zvrstili v polkrog, in se poklonili državni zastavi, godba pa je zaigrala državno himno, ki jo je vse občinstvo poslušalo stoje. Nato je nagovoril sokolski zbor starosta Sokola I br. inž. Lado Bevc: „Bratski zbor, bratje, sestre! Sokolska misel je povzročila gibanje, ki je objelo široke plasti slovanskih narodov. Na X. vsesokolskem zletu je bilo to dejstvo potrjeno pred vsem svetom. Sokolsko delo je na tleh bratske češko-slovačke republike postavilo vzore, ki bodo kazali pot do napredka v vseh slovanskih zemljah. Ti vzori, ki so bili priborjeni v smotrnem delu, kateremu je dajala smer Tirševa sokolska ideja, so postali temelji, na katerih bodo slonele bodočnost, svoboda in neodvisnost slovanskih narodov. V najznamenitejšem zletnem geslu „graditi in braniti!” je obsežen program današnjega in bodočih pokolenj vseh slovanskih narodov. To domoljubno geslo se na čudovit način prilega vsem prilikam vseh slovanskih narodov. Prevzemamo ga tudi mi Jugosloveni z vso ljubeznijo do Jugoslavije, ki jo je današnji rod pričel stvarno graditi, ki so ji bile njene osnove očrtane oj sodelovanju največ-jih sinov iz naše prošlosti z delom kralja Petra I. Osvoboditelja in katere temelje je zgradil viteški kralj Aleksander 1. Ujedinitelj. Na teh neomajnih teme-.ljih, posvečenih s spomini na slavna dela pokojnih kraljev in najboljših si- vački hor iz Petrovgrada otpevao je „Sokolsku pesmu” a g. Drag. Gošič, reditelj Narodnog pozorišta i soko, veoma je lepo recitovao pesmu „Šta je otadž-bina’' od St. Beševiča i pesmu „Mladome Kralju”. Na kraju svečanosti, uz ponovno i dugo klicanje Nj. V. Kralju sokolski hor i svi prisutni zajedno otpevali su „Hej Sloveni!”. Time je svečanost za-vršena, a Sokoli u istom poretku kao što su i došli, otpratili su svoje zastave do Sokolskog saveza, pozdravljanj usput od gradanstva. nov našega naroda, poveličanih in posvečenih z žrtvami pokolenj, ki so trpela in umirala za Jugoslavijo, hočemo graditi mi vse, ki nas k temu delu kliče ljubezen do Jugoslavije. Graditi hočemo takšno Jugoslavijo, o kakršni so sanjali vsi rodovi: slavno, močno, svobodno, pravično, neđe'jivo, edinstveno. To delo more biti uspešno le,, če bo organizirano z er.otno voljo. Ta volja naj se osredotoči v sokolski organizaciji, ki jo vodi Tirševa sokolska misel. Povsod zmagovita sokolska misel bo priborila ŠVobodo, pravico in resnico, s tem pa tudi slavno, močno, nedeljivo in edinstveno Jugoslavijo. Vselej zmagovita sokolska misel bo s prepričevalnim uspehom branila obstoj po teh smernicah zgrajene Jugoslavije. Bratje in sestre! Ob teh mislih in ugotovitvah nas navdaja neizmerna radost danes,, v tem bratskem zboru, pred rojstnim dnevom Nj. Vel. kralja Petra II. Ta radost ima globoke ‘korenine tudi v dejstvu, da je Nj. Vel. kralj starosta Sokola kraljevine Jugoslavije. Pod njegovim aktivnim vodstvom delamo za ideale, ki so nam najvišji domoljubni cilj. Ko bo čez tri leta prevzel vladarske posle, bomo imeli na prestolu Karađorđevičev brata-Sokola. Te-daj se bo zgodilo prvič v zgodovini, da bo nerazdružno s kraljem-sokolskim starešinom povzdignjena na prestol sokolska misel, ki bo z njo kralj-Sokol vladal slavni, močni, svobodni, pravični, nedeljivi in edinstveni Jugoslaviji-Vse naše domoljubno hrepenenje, vsa naša bratska ljubezen je danes osredotočena na Nj. Vel. kralja Petra II., na brata starosto Sokola kraljevine Jugoslavije, kateremu vzklikamo ob Njegovem rojstnem dnevu: Vse za kralja in Jugoslavijo! Zdravo! Pozdravu staroste inž. Bevca se je enodušno pridružila cela dvorana. Iz tisoč grl je zagrmel trikratni sokolski „Zdravo!” starešini Sokola kraljevine Jugoslavije, kralju Petru II. Zadoneli so akordi himnfe „Hej Slovani”. Zbrano sokolstvo se je pridružilo godbi in dvorana se je tresla od gromovitega petja slovanskega korala. Visoko je vihrala državna zastava nad sklonjenimi sokolskimi prapori, ki so pozdravljali pesem slovanske vere in volje. Ko so utihnili poslednji odmevi slovanske himne, je stopil na tribuno sivolasi starosta Ljubljanskega Sokola br. Kajzelj ter prečital poslanico Saveza SKJ sokolskemu članstvu, ki j1 objavljamo na drugem mestu, tudi v „Jutru”. Po prečitanju poslanice je zaigrala godba Sokola Tabor zmagovito pesem sokolskih legij „Le naprej...”, ki jo je vnovič pela vsa dvorana. Končno je prečital starosta br. Kajzelj pozdravni in udanostni telegram vseh ljubljanskih sokolskih društev Nj. Vel. kralju Petru. Telegram so pozdravili navzočni z burnimi Zdravo klici. S tem je bil oficielni del slavnostne akademije zaključen. Med sviranjem sokolskega marša so se razvrstili na odru postrojeni prapori, s kate.imi so od-karakali prapo ščaki med velikimi ovacijami skozi dvorano proti izhodu. Počasi se je jela prazniti dvotana, v kateri so proslavljali p edvečer rojstnega dne svojega kralja ijubljanski Sokoli. Med navznočnimi je bilo opariti stare sokolske veterane poleg mladine, ki šele zori v viteški sokolski šoli. Med drugim so prisostvovali proslavi tudi vsi člani ljubljanske sokolske žup^, dalje zastopnika Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije br. Jeras in Sterlekar, številni oficirji, sivolasi sokolski borec Ro-hrmann, senator dr. Albert Kramer ter poslanci Albin Koman, Rajko Turk, dr. Riko Fux in Milan Mravlje, predsednik Narodne odbrane dr. Cepuder itd. Po zaključku slavnostnega večera so se sokolske množice razjahale po ljubljanskih ulicah vzklikajoč mlademu kralju, njegovi vzvišeni materi, Jugosla, iji ter jugoslovenski misli. Dan Sokolskog bratstva Save z Sokola Kraljevine Jugoslovije, upučuje sledeča okružnicu svima bralskim šapama, drušfvima i četama Približuje se 4-godišnjica smrti Blaženopočivšeg Kralja Aleksandra 1 Ujedinitelja. Jugoslovensko Sokolstvo se s bolorn seča tragičnog događaja od 9 oktobra 1934 g. Toga dana sve sokolske jedinice treba dostojno da komemoriraju smrt Blaženopočivšeg Kralja i odadu zasiužnu poštu Njegovoj Uspomeni. Ostavlja se bratskim jedinicama da prema njihovim lokalnim prilikama izaberu najbolji način kako če izvršiti ovu komemoraciju. U sedištu župa na]bolje je da komemoraciju izvede župazajedno sa dtuštvima, a u mestima gde ima dva ili više tiruštava da se isto tako spoje komemoracije i izvedu na jednome mestu. Sve jedinice treba da nastoje da ovim komemoracijama pri* sustvuje celokupno članstvo. Skrečemo pažnju svima bratskim jedinicama da je 9 oktobar proglašen za dan Sokolskog bratstva. Socijalna akcija u Sokolstvu nažalost nije do-voljno razvijena. Dužnost je svih nas da na vidan način i stvarno dokažemo svoju ljubav prema brači koja se nalaza u nevolji. Na dan Sokolskog bratstva ne bi smeo izostati ni jedan pripadnik naše sokolske porodice koji je u mo-gučnosti da ma i najmaniim prilogom za socijalni fond svoje jedinice ne ispuni svoju sokolsku bratsku dužnost. Materi jalno pomažuči našu oskudnu braču, pokazujemo staranje i ljubav za njih u trenutku kad im je to najpotrebnije- Staranjem za soko!sku braču koja su u nevolji najbolje čemo se odužiti u svetloj uspomeni Blaženopočivšeg Kralja na dan "Njegove smrti. U pogledu izvodenja akcije Sokolskog bratstva pos!a‘a sh proSlih god>na uputstva svima jedinicama. Isa uputstva važe i tza ovu godinu. Uz bratski pozdrav Zdravo! Sekretar, Zamen, starešine, Dr. M. Arsenijevič, s. r. Dr. Oton Gavrančifi* r' Proslava rodendana Nj. Vel. Kralja u Gospiću Snimak sa svečane sednice sokolskog društva Sokolski večer v Ljubljani Ljubljanska sokolska društva so proslavila kraljev rojstni dan na mogočnem zboru v taborski dvorani Gou. i.\ — IjГО| Ou I o-* jOivvjlh>ivi vjL AiiN 11ч зшша 3 Naša sokolska akcija PROSLAVA rođendana nj. vel. KRALJA U GOSPIĆU Sokolsko društvo u Gospiću na naj-sv-ečaniji je način proslavilo i ove go-■dine rođendan Nj. Vel. Kralja Petra u. Uoči proslave rano uveče krenulaje povorka sa celokupnim članstvom i podmladkom, zajedno sa vojsko.n i dru-stvenom glazbom, predvodena bakljama kroz sve ulice grada klimči Svom P.vom Starešini. Posle povorke priređen je na novom Sokolskom domu raskošan vatromet, re-dak za ovdašnje prilike. Sestog septembra u zoru društvena .glazba oglasila se budnicom. U 9 sati J€ objavljena crkvena svečanost, posle koje je izvršen defile vojske zajedno sa gospičkim Sokolima i prispelim seo-skim četama. Iza toga na svečanoj sedme* držani su govori i recitacije u east Kralja. Posle podne u tri sata Uspelo je izvodena javna vežba članstva, naraštaja i dece. Uveče istoga dana u opčinskoj sali dat je oficirski kal na kome su članovi Sokolskog društva i društvena glazba irnali vidnog učešča. - T. U. Sl N J SLAVI SVOGA KRALJA Sokolsko društvo uz sudelovanje drugih nacionalnih društava priredilo je dne 5 septembra veliku bakljadu s po-m°rkorn u čast rodendana Nj. V. Kranja Petra II. — svog Sokolskog Starešine. Celo mesto bilo je okičeno ju-goslovenskim zastavama, a prozori ra-svetljeni. Istorička tvrdava „Grad” i »Kamičak” bile su takode osvetljene. Ro največem pljusku povorka se uputi-la u 8 sati uveče iz Sokolskog Doma иг pratnju vojne muzike. Oduševljeno se klicalo Nj. V. Kralju, Jugoslaviji, Karađorđevića Domu, vojsci itd., a na trgu povorka se ustavila. Glazba je in-'tonirala državnu himnu, a zatim uz pehanje svih prisutnika zasvirala „Hej Sloveni”. . D 9.30 h Sokolsko društvo priredilo Je akademiju. Sudelovao je vojni orke-star uz probrani program, a dirigovao je vojni kapelnik S. Ilič. Društvo je na-stupilo sa 3 tačke, ali najbolja, naj-teža i najlepša je bila simbolično-rit-rnička vežba članova i članica, koju su sastavili brada načelnik Lj. Stojakovič, zamenik nač. Sijerakijevič i kapelnik S. Rid. Iza akademije razvio se ples. Dne 6 septembra Sokolsko društvo nastupilo je sa svim kategorijama u stroju, te prisustvovalo blagodarenju u •katoličkoj i pravoslavnoj crkvi. Zatim je s vojskom defilovalo na trgu, a onda je u Sokolani održana svečana sednica. Dvorana je bila puna gradanstva i pre-stavnika vojske, te sokolskog članstva. Sednicu je otvorio zamenik starešine brat P. Baškovič, a na istoj je u celini rzvršen bio program Saveza. 1 dana 5 septembra, i na dan 6 septembra sve se odvijalo ozbiljno i dostojanstveno, kako i rdolikuje i samom svečanom danu i Sokolskom društvu. PROSLAVA rodendana nj. vel. KRALJA U ŽUPI SKOPLJE Rodendan Nj. Vel. Kralja Petra II Proslavila je vrlo svečano i uz odličnu Posetu Uprava župe Skoplje sa mesnim sokolskim društvima. Dostojno izvede-Uoj proslavi prisustvovali su pretstav-flici svih gradanskih i vojnih vlasti i skopskog mitropolita g. Josifa, kao i 'nesni konzuli stranih država. Svečanost je otvorio lepim rečiina starešina župe brat Ivan Branovački, pu-kovnik, istakavši značaj proslave roden-dana sokolskog dičnog Starešine. Član Uprave brat profesor Milivoj Miletič govorio je o sokolskoj duhovnoj i pri-Vrednoj radinosti u ostvarivanju Petrove Petoletke izloživši činjenice o svršenim radovima na području župe. Brat tajnik Nikola Stavrič pročitao je savezni proglas. Vrlo impresivno recitovao je brat Anta Teofilovid, študent, pesmu Micina Pavičeviča o Mladom Kralju. Svi-m*la je skladno sokolska muzika društva tatice pod upravoin brata Save Drenovca. Svugde, u celoj župi, rodendan Nj. • Kralja proslavljen je vrlo svečano, nržane su akademije, posela, zabave; ^rganizovane su bakljade, iluminacije i drugo, što je uveličalo proslavu i gradovima i po selima. po Bijela kod Daruvara. Uoči rodendana Nj. V. Kralja Petra II izvedena je prva bakljada u selu Bijela kod Daruvara, koju je organizovala uprava Sokolske čete. Celo selo bilo je osvetljeno, a naro-čito je lepu sliku pružala zgrada u ko-joj su smeštene prostorije Sokolske čete. Svi prozori i balkon bili su vrlo lepo iskičeni i osvetljeni. Polazak povorke oglašen je pucanjem. Starešina Sokolske čete je kratkim govorom potsetio prisutne na svečanost momenta, koji se proslavlja. Omladina je oduševljeno klicala svo-me Uzvišenom Starešini Nj. V. Kralju Petru II, Dinastiji Karađorđeviča i Jugoslaviji. Značajno je, da je ovaj dan prvi put proslavljen u ovom selu na ovako svečan način pa je to mnogo doprinelo budenju nacionalne svesti. Rogoznica kraj Šibenika. — I naše je Sokolsko društvo na najsvečaniji način proslavilo rodendan svog Ijubljenog Kralja Petra II. — U predvečerje proslave članstvo je priredilo bakljadu sa povorkom kroz mesto uz oduševljene poklike Nj. V. Kralju, Jugoslaviji i Kra-ljevskom Domu. — Na sam dan proslave Sokoli i prestavnici vojske zajedno sa gradanstvom sudelovali su blagodarenju u crkvi. — Iz crkve se formirala povorka do sokolskih prostorija, gde je održana svečana javna sednica Sokolskog društva, na kojoj se manife-stovalo Nj. V.. Kralju i jedinstvenoj Jugoslaviji. SUŠAK JE VELIČANSTVENO I DOSTOJNO PROSLAVIO RODENDAN NJ. V. KRALJA Sav grad okićen državnim zastavama. — Hiljade i hiljade graetana u povorci. — Grad u moru svetla. Sušak je na najsvečaniji način prosla- AIĆE VttlKJ KRAU •swtt ашб* J »05Aa* VjSMI ĆSIVAM MAŠEČA MOM ZA Ч»НА fVKStO StO JJ Sokolani po utvrdenom programu, a‘ koju je otvorio vrlo lepim govorom starešina društva brat Jelušič. Uveče 6« septembra bio je javni koncerat na P°" ljani, koji je uveseljavao prisutnu Pu" bliku. Mnogobrojne zastave na kučania r‘ svečana iluminacija jasan su dokaz kolika je ljubav u našem narodu za Uzdanicu našeg Mladog Kralja. izdaje Savez Sokola Kr. Jugoslavije (arh. M. Smiljanič, Alekse Nenadovića 6) — Uređuje redakcioni odbor — Odgovorni urednik dr. Tihomir Protič, Beograd Prestolonaslednikov trg. 34 — Stamparija Drag. Gregoriča, Strahinjića Bana 75. — Beograd