OCENE / RECENSIONI / REVIEWS, 349-370
Abecedno kazalo osoba koje se spominju u Knjizi bratovštine sv. Bartolomeja iz Roča (1523-1611) (612-639). Jasno, autor donosi niz analiza obiteljskih prezimena koja su zapisana u Knjizi, ali i popis prezimena koja i danas nakon pola tisucljeca žive u Roču i okolici.
U stručnim ce krugovima i poglavlje Transliteracija zapisa (46-49), kao i prilog Češce upotrebljavane ligature (608-611) pobuditi iznimno zanimanje, a osobito sama Transliteracija glagoljskih zapisa (53-368) i Preslici glagoljskih zapisa (371546), jer upravo oni pružaju sve što bi moglo iz povijesti bratovštine sv. Bartolomeja tijekom 16. i prvog desetljeca 17. st. biti od interesa takvim čitateljima, a što Vlahov nije zbog ujednačenosti same studije mogao interpretirati.
Posljednji, ali ne manje zanimljivi, prilozi jesu Kronološki predmetni red zapisa (549-569) i Popis staješina bratovštine sv. Bartolomeja (570-575). Knjiga na samo-mu kraju ima i sažetke na talijanskom (prev. Branka Poropat) i engleskom (prev. Iva Grahovac Jurkota) jeziku.
Ivan Jurkovic
Irena Benyovsky. TROGIR U KATASTRU FRANJE I., Zagreb, Hrvatski institut za povijest, Državni arhiv u Splitu, 2005, 180 str.
Krajem 2005. godine svjetlo dana ugledala je knjiga Trogir u katastru Franje I. Irene Benyovsky, koja predstavlja odskočnicu za mnoga predstoje-ca istraživnja povijesti Trogira. Naime, u svojoj knjizi Trogir u katastru Franje I. autorica je analizirala i transkribirala dio Trogirskog katastra, te je u knjizi objavljena Katastarska mapa gradevin-skih čestica Trogira iz 1830. i Upisnik gradevinskih čestica Trogira iz 1831. godine.
U uvodnom dijelu autorica govori o razlozima i prilikama koje su pretho-dile stvaranju katastra. Potom govori o Trogirskom katastru, koji se sastoji od katastarskih mapa, upisnika, poreznih operata itd. Kopije katastarskih mapa
355
OCENE / RECENSIONI / REVIEWS, 349-370
trogirske opcine su iz 1830. godine. Autorica donosi osnovne podatke o tim mapama i načinu njihove izrade, a posebno analizira mapu koja prikazuje grad Trogir s predgradem na Čiovu. Radi se o koloriranoj mapi gradevinskih čestica Trogira koja sadrži prikaz urbane strukture grada. Ova je mapa i objavljena u knjizi u umanjenom izdanju (58 cm x 48 cm).
Uz katastarsku mapu autorica je objavila i njoj sukladan "Upisnik gradevinskih čestica", koji je raden 1831. godine. Spomenuti Upisnik sadrži inventar svih nepokretnih dobara u gradu, a funkcionirao je i kao evidencija vlasnika. Naime, u njemu uz svaki broj čestice stoje i podaci o stanju izgradenosti, opisu zgrada, prostornoj dispoziciji, namjeni, vlasničkim odnosima. Broj čestice u Upisniku podudra se s brojem čestice na katastarskoj mapi. Vlasnik je osim imenom i prezimenom opisan i zanimanjem te boravištem. U Upisniku je predviden prostor i za porez, ali porezni iznosi nisu bili upisivani.
Autorica navodi kako Upisnik iz 1831. godine donosi cjelovitu demografsku sliku Trogira. Naime, podaci bilježe sastav stanovništva, imovinsko stanje, zanimanje i genealogiju trogirskih obitelji 19. stoljeca. Takoder posebno upozorava kako vlas-nici, čija se imena nalaze u Upisniku, nisu uvijek bili istovjetni korisnicima kuca, jer je dio nekretnina bio u najmu.
Dio Katastra opcine Trogir čini i Izvješce porezne procjene iz 1840. u kojem se sumarno opisuje topografsko, gospodarsko, urbano i demografsko stanje opcine, po-jedinosti iz svakodnevnog života i povijesti grada te klimatska obilježja. Autorica naglašava da su takva izvješca pisana prema ujednačenom obrascu u cijeloj Dalmaciji. Spomenuto izvješce donosi i sumarnu sliku zanimanja žitelja Trogira, od kojih se trecina bavila poljoprivredom. Najveci broj stanovnika osim poljoprivjede bavio se ribarstvom, ali i pomorstvom i zanatstvom. U Upisniku koji je Benyovsky objavila takoder su zabilježena zanimanja stanovništva.
Prema Upisniku iz 1831. vlasnici gradevinskih čestica bili su uglavnom muškarci. Autorica navodi kako naknadni upisnici donose pojedinosti o promjeni vlasništva nad nekretninama unutar ili izvan obitelji, što pokazuje dinamiku vlasničkih odnosa, ekonomsku moc i ukus investitora, te socijalnu strukturu stanovnika Trogira u 19. stoljecu. Zemljoposjednici su, kako pokazuje katastar, uglavnom bili pripadnici bo-gatijih trogirskih obitelji.
Upisnik gradevinskih čestica iz 1831. i katastarska mapa gradevinskih čestica iz 1830. usprkos svojoj specifičnoj namjeni predstavljaju i vrlo pouzdan izvor o urbanoj strukturi Trogira. Irena Benyovsky nglašava da Upisnik vecinu zgrada bilježi prema funkciji, katnosti i stanju. Vecinom su to bile kuce u kojima su vlasnici stanovali, premda je dio kuca služio za iznajmljivanje. U Upisniku se navode i uske ulice s popločenjima, položaj stubišta, prolazi, bunari, dimnjaci, ruševine, skladišta, obrt-ničke radnje, kavane, ducani s hranom. Spominju se različite zgrade i dijelovi zgrada poput dvora, staja, mlina, hospitala. Upisnik je zabilježio i tridesetak crkava, od kojih
356
OCENE / RECENSION! / REVIEWS, 349-370
neke u datom trenutku nisu u funkciji ili su u vrlo trošnom stanju, ili su, pak, promijenile funkciju, postavši, primjerice skladištem i sl. Osim o crkvama, Kata-starska mapa i Upisnik, čuvaju povijesna svjedočanstva o mnogim javnim zgradama koje su poslije transformirane i fizički i sadržajno. Autorica posebno naglašava da je Katastar osobito vrijedan za proučavanje objekata koji do danas nisu sačuvani. Naime, oko 40% zgrada i fortifikacija preinačeno je upravo u razdoblju nakon sačinjavanja katastra.
Katastru Franje I. prethodili su nesustavni i pojedinačno radeni popisi posjeda u privatnom, crkvenom ili opcinskom vlasništvu. Premda je katastar raden s odrede-nom namjerom, rezultirao je prvim preciznim premjerom grada, dokumentiranim podacima urbane i društvene strukture Trogira, koji su prethodili prijelomnom razdoblju transformacije gradova u 19. stoljecu. Autorica naposlijetku navodi kako objavljivanjem ovog katastra želi potaknuti daljnja istraživanja povijesti Trogira.
U tom je smislu Irena Benyovsky umnogome pomogla buducim istraživačima objavivši uz katastar i kazala imena, institucija, nekretnina i zanimanja. Upravo za-hvaljujuci ovim kazalima u knjizi se može pratiti koji su pojedinci koliko nekretnina posjedovali, koje su se institucije nalazile u gradu itd.. Zahvaljujuci kazalu nekretnina i zanimanja može se pratiti kakve su sve nekretnine, osim uobičajenih kuca za stanovanje postojale u gradu, te koja su sve zanimanja postojala u gradu i koliko su bila zastupljena.
Na kraju možemo reci kako knjiga Trogir u katastru Franje I. Irene Benyovsky predstavlja izvrstan i nezaobilazan priručnik za buduca istraživanja Trogira, kako urbane strukture, tako i različitih aspekata povijesti stanovništva i to ne samo u razdoblju 19. stoljeca, kada je Katastar sačinjen, vec i u starijim razdobljima.
Marija Mogorovic Crljenko
Dragana Lucija Ratkovic (a cura di): TORRE/FRATTA/ABREGA.
Patrimonio culturale. Parenzo, Museo civico del Parentino, 2006, pp. 406
Hereditas Histriae è la nuova collana promossa dal Museo civico del Parentino, con l'intento di proporre una rassegna sistematica, metodologica, omogenea e con-tinuata, di pubblicazioni relative al patrimonio culturale istriano. Il primo volume della serie è dedicato alle località di Torre, Abrega e Fratta ed è disponibile sia in versione italiana, sia in versione croata (Tar/FrataWabriga. Kulturna baština, pp. 406).
Il libro è suddiviso in tre parti. La prima è riservata al Catalogo dei beni culturali mobili e immobili. Si tratta di una serie di materiali catalogici, di documentazione
357