KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 23 (3) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Novembra 1931. PATENTNI SPIS BR. 8428 Milke Hermann i Dr. Oberbach Josef, Soest i/Westfalen, Nemačka. Postupak za dobijanje asfaltne mase za valjanje. Prijava od 30. aprila 1930. Važi od 1. februara 1931. Traženo pravo prvenstva od 14. oktobra 1929. (Nemačka). Do sada uobičajeni način za dobijanje asfaltne mase za valjarje izvodio se tako, da se mineralna smeša, koja ne sadrži bitumena, a koja se sastoji od sitno izlomljenog kamena ili iz smeše peska i sitno izlomljenog kamena ili samo od peska, suši u bubnjevima po principu suprotnih struja, a o-datle dolazi u silose. Iz silosa dolazi materijal u odmerenim količinama u posuđe za mešanje, tu mu se dodaje odmerena količina samlevenog kamena (materijal za popunjavanje) i posle kratkog mešanja dodaje se istopljeni asfalt. Celokupno mešanje mineralia sa asfaltom traje 1—3 minuta. Za trajnost kaldrme od asfaltne mase za valjanje, potrebno je da je mešavina po određenim pravilima sasstavljena. Mineralni skelet treba da je sastavljen po tako zvanom principu minimalnih međuprostora, t. j. da šupljine, koje preostaju posle kompresije moraju se približiti jednom minimumu, koji se sa dotičnim građevinskim materijalom uopšte može postići. Pri tome je naročito važno da jedan veliki deo me-šavine čini materijal za popunjavanje, a pod ovim se podrazumevaju sastojci, čiji je prečnik manji od 0.074 milimetara. Materijal za popunjavanje može da se doda tek u posudu za mešanje, jer bi isisan bio iz sušnica. Ovo je spojeno sa raznim teškoćama. Prvo u pr sudu za mešanje troši se jedan deo temperature, tako da je količina, koja može da se doda, ograničena, jer ni ostali mineralni sastojci, ni bitumen ne mogu se preko jedne određene granice zagrejati, a da se ne oštete i zbog tog što je s druge strane potrebno da gotova asfaltna masa za valjanje pri kaldrmisanju bude toplina od 150J. sto je smeša sitno-zrnastija s tim su više temperature potrebne pri kaldrmisanju, ako se želi da postigne jedan dobar kompresioni stepen. Za trajnost je isto toliko važna dobra kompresija, kao i dobar sastav građevinskog materijala. Kod asfalta za valjanje uopšte uzev, ne može se računati i na jednu naknadnu kompresiju. Ako je asfalt za valjanje porozan, zbog nedovoljne kompresije brzo će se razoriti. Jedna dalja teškoća je u tome, što je potrebno da se mešanje tečnog asfalta sa mineralnim delovima završi za sasvim kratko vreme. 1 ako se za ovo raspolaže sa dobrim mašinama, ipak se mora posumnjati, da će se baš svi najsitniji delovi stalno podjednako izmešati sa asfaltom. Pri preturanju lopatom jedne asfaltne mase sa peskom stalno se nailazi na pojedine male grumuljice brašna od krečnjaka, ili cementa ili drugog materijala koji je upo-trebljen kao materijal za popunjavfnje, koje grumuljice nisu prevučene sa asfaltom. Prema tome mora se pretpostaviti, da se na drugim mestima u smeši nalazi asfalt, u koji nisu uh lovljeni delići mase za popunjavanje, koji drugim rečima, nije stabi- Din. 10. čin*'rea'nm'p1,10 l0^e mora na drugi na- niP IfrTi UV ' SV£f ma*er*jaJ ?a pppunjtiVa- nje, koj, nema naklonost da sp ugrudva. mineralnrr90^ .rila!erya)a *a popunjavanje v. J mafl 9 posudu za mešjSnje, diže štetna ^ ° ^^^^odna i po ^dravlju ^ao f *?. se jz eksperimenta vidi, mogu pre nji nedostatci sledečim novim po-up om 'zbeci. U rpdenpj zemlji stoji nam aspo pzenju prirpdnj asfaltni krečnjak, oji predstavlja jednu krajnju unutrašnju smesu asfalta i minerala. Za'geološko vreme jiostojana prirodnog asfaltnog krečnja-a o a sastojka i krečnjak i asfalt u toj men su (jo naj’sjtnijih delova jedan u drugi danas nijedna veštačka e nic a smeša sa njima ne mo^e da sravni, agrevanjem asfaltnog krečnjaka dp i?ve' snih stepena temperature raspada se krečnja , tako, da asfalt, kojj se nalazi u po rama zrna izilazi na površinu. Izvedeni o-g e i pokazali su, da se iz prirodnog asfaltnog krecnjaka pomešanog sa drugim miner r.a I1!1.? 1, dodatkom tečnog asfalta mogu dobiti vrlo savršene asfaltne ipasp za va-janje, koj'imp nije potrebno dodavati masu za popunjavanje. Za sastav mineralne mase treba jedino uzeti u obzir ista ona osnov-na pravila, koja uopšje važe za asfalt za valjanje. Mineralije treba prema tom takp odabrati, da se mogu sabifi do minimalnog međuprostpra. Za prirodni asfaltni krečnjak, koji se u smeši upotrebljava, potrebno je užeti u obzir postepeno smanjivanje njegovih zrna i njihov oblik, koje imaju u ekstra-hovanom stanju, posle procesa zagrevanja i mešanja. Ove osobine treba jedanput eksperimentalno odrediti. Za dodatak asfalta treba voditi računa o već prisutnom asfaltu. Promene njegove, koje nastaju pri postupku zagrevanja i mešanja mpraju se jedan-put eksperimentalno odrediti, da bi se pre* ma torne prodiranje asfalta, koji sp dpdaje, moglo udesiti, da bi krajnja smešp im$la tvrdoću, koju trebe da ima. Prema izvedbenim eksperimentima postoji mogućnost samleveno brašno prirodnog asfalta ppmoću „Jacobsleiter^-a u smeši sa drugim mmeraliama odvoditi u bubnjeve za sušenje. lj sušnicama olabavi materijal, asfalt, koji iz pora iziiazi, upijaju ostale mineralije. Celokupna mineralna masa pre: ko vaga dolazi u posuđe ža mešanje, gde joj se dodaje tečan asfalt, koji naročito dobro prianja na asfalt, koji je i^ asfaltnog krečnje^a jsjeFflp. Celokupna smeša postaje homogepa. Brašno prirodnog asfalta može se sušiti i onda ubapjti u posuđe za mešanje. Postupak pruža mnoga preimućstve. 1. Postizava se potpuno ravnomerna smeša. 2. Uštedpje se masa za popunjavanje a asfaltni kr!ePniak» k0i* preuzima njihovu funkciju po prirodi jp vep sa asfaltom ravno: mernp pomešap. 3. ^sfalt se može labavo natovaren da liferuje na mesto upotrebe i nije potrebno da se od vlage čuva, jer se pre dodavanje suši i zagreva. 4. Asfaltni krečnjak nije potrebno toliko sitno samleti kao obično brašno od kanu: na, jer se on pri zagrevanju raspada. 5. Celokupna smeša nije potrebno dp se više zagreje do u najkrajnjem slučaju do 190°C, što zpači pryo uštedu u goriv: noju materijalu i skračivanje vremena zagrevanja, dalje pak sigurno je da asfajf nećp pregoreti. 6. Dodatak prjfodnpg asfajtnog^ krečnja-ka nije ograničen u pogledu količina, kap dodatak mase za popunjavanje kod dp sad uobičajenih postupaka. Mogu se najraznovrsniji sastavi upotrebiti. Moguće je dobiti jedgn, današnjem asfaltu za livenje u pogledu gustine, potpuno pdgpvarajući asfalt za valjanje po ovde opisanom postupku, ali koji nema asfaltu za livenje svojstveni nedostatak, koji se u tome sa: stoji, da asfalt za livenje mora da ima nekoliko zapreminskih procenata bitumena više, nego što ima praznog međuprostora njegova mineralna masa, da bi postao tečan. Može se i današnjem asfaltu za nabijanje u pogledu trajanja potpuno odgovarajuća sitnozrnasta mineralna masa na ovaj način dobiti, aji koju ne treba pobrkati sa ranijim asfaltom sa peskom. Asfalt sa peskom ne može da se spravlja tako bogat u sitnim mineralnim sastojcima, i asfalt ne prolazi* kroz masu za popunjavanje tako podjednako, kap što jp to slučaj kod prirodnog asfaltnog krečnjaka. ^.li i po novom postupku spravljena asfaltna masa za valjanje nema nedostatke asfalta za nabijanje. Asfalt za nabijanje sastoji se isklju: eivo iz mekog asfaltnog krečnjaka, što je po iskustvu uzrok klizave površine asfalta. Za novi asfalt za valjanje nije potrebna betonska podloga, kao što je potrebno za asfalt za nahajanje i odmah po sastavljanju nema prazne međuprostore, što kod asfalta za nabijanje nastaje tek p toku gpdina pod teškim saobraćajem. Primer: 40 kg brašpa prigodnog asfalta pome: šali sp 30 kjgf ^ifno izlpmljenog bazalta, čija je veličina zrna 3—6 mm i 25 kg izlomljenog bazalta, čija su zrna veličine §—^0 mfn i u bubnju za sušenje zagrejati djp i<$°. jU sud za mešanje dodati 5 kg asfalta nafte, čija je penefracija 70—80 a l^oji je lakođe ria IćO1* bio zagrejan. Masa se 2 minuta pieša. Ona se sa približnom temperaturom od 150° stavfja na drum i komprimufe sa jedninj valjkom, čjfa je težina približno 10 tona. Patentni zahtevi: f. Postgpak za spravljanje asfaltne mase valjanje, naznačen time, što se u mesto piase za popunjavanje stavlja prirodni #$faltnj krečnjfltc. 2. Posjupak po zahfevima 1 i 2 nazna- čen time, što se prirodni asfaltni krečnjak zagrejan stavlja u sud za mešanje. 3. Postupak po zahtevima 1 i 2 naznačen time, što se prirc dni asfaltni krečnjak pomešan sa drugim mineralima unosi u bubnjeve za sušenje i tamo suši a odatle u silo pa preko vage u sud za mešanje. 4. Postupak po zahtevu 1, naznačen time, što se penetracija nafta asfalta, koji se dodaje, tako podesi prema penetraciji doda-tog asfaltnog krečnjaka, da gotova smeša ima potrebnu tvrdoću za položaj mesta gde ge se pnaterijal upotrebiti. 5. Postupak po ^ahtevu 1 naznačen time, što se pdmeralna masa sa prirodnim asfaltnim krečnja|kpm i tečnim asfaltom manje zagre,vaju nego što je to potrebno kod normalnog asfalta za valjanje sa dodatkom tpase za popunjavanje za istovetnu masu. . oi^ ■ ■ .• - J :: /U’. i- . s , : . : s; oq ^..n .. -.V- ■' ‘ ' : :: .;-q a- r- . ' I' L'ti ' ili.i ■ • • , -i ; { iišus svuilhl ’ . s; ; . .i bit ■ u it / '0^‘iiq bq • 'h u Jtias oq .i* : . t : ' ' " •JIj!1 , ! : ■ h . ■ -• ■ US> {> •' '> •’ ' i: 'J abe fijsam (fišoloq as ušobivl unddiioq ami .i{'d'r»k»qu I»}h9i&ni i? u oq j?sqolgo i mo;f :•• ' :• ni oll Ofiari u|fs-’ boba [naj s al l ■ ■ . .n v--.! , i-s vn-'.•./•.if.aatj- ^ \ ! ■ -. -i qisno.|.v; -n ‘i it > čS i mm d~£ sms aniiibv s[ , I e, 08—0? .ijbaijsrmn 9[ sllfiSsa • -i.,!-; 2»s o d 'Odi tf-i -bo?: -[ui 1 un ; a- O t. u '.t; r ■. £ •• ; i: ? * • S :-!0; i • ij .= s>r> .rto/filsv miflhdl Bfi 9{n,r:!qm^ .»lio' Or OfUškOu; »nii • . '.-i turHaks »tna^vf in? a.*- isqu)?o^ ) ii. ,< /ni! Jr.. •{,. v., j O. , : - li.\ ;»r.r .; <| B*{vaJž »[a^vshv/.p;; as 9eom - .- t. - 'ii.fi \ \ l mul,‘Adh, pq :iit 'i -£