Poštarins UT<, Čermelj lavo Dvorakova 6/II LJUBLJASn ] 27. Zagreb, 7. jula 1933. 13 JULA 1920 zapalio je Francesco Giunta sa svojom bandom tršćanski Narodni Dom Balkan, najljepši dokumenat visoke kulturne snage našega naroda u lulilskoj Krajini. 13 jula 1920.. ISTRA Pojedini broj stoji 1.50 Dinara 13 JULA 1920 Izvršio je Francesco Giunta sa svojom bandom gest najgoreg barbarstva. Evropa nije ni priie ni kasnije sličnog zločina doživjela. Ali Giunta te za to postao heroj... GUSUO SAVEZA JUGOSIOVENSKIM EMIGRANATA IZ JIHJJSKE KRAJINE SUKOB FAŠIZAMA U JUŽNOM TIROLU Pored našega naroda u Julijskoj Krajini znatnu manjinu u Italiji pretstavljaju Nijemci u Južnom Tirolu. Za fašizam oni su jednak problem kao i naša manjina. Nalazeći se na sjevernoj granici povećane Italije njemaćka je manjina prirodna smetnja imperijalističkoj politici, ' koju sprovodi fašizam. Ipak protiv njih fašizam nije nastupao tako radikalnim i krvavim sretstvima kao i protiv nas, ma da je i tamo nedužna njemačka krv u sukobima s fašistima znala nakvasiti tirolsku zemlju Politika odnaro-djivanja ipak se provodila odlučno. Ako uz to nisu Nijemcima bili paljeni domovi, ubijani i zatvarani ljudi u tako ogromnom broju, kao naši u Julijskoj Krajini, ima se zahvaliti jedino tome, što se nije htjelo lako otvoreno izazivati ostale Nijemce s kojima je Italija računala u svojoj vanjskoj politici. No Nijemcima u Južnom Tirolu nije moglo ni to spasiti njihova manjinska prava. Protiv njih išlo se istim sredstvima, kao i protiv nas, putem škole, crkve i favoriziranjem useljenih Talijana i slično. To dovoljno pokazuje, kako je fašizmu uza sve nekoje obzire prema njemačkom narodu, ipak u politici prema Južnom Tirolu konačan cilj: potpuno brisanje Nijemaca. Teško je zato vjerovati da će se u tom. pogledu ikada znatnije poboljšati položaj njemačkog stanovništva u Južnom Tirolu. U krivuda-voj i neskrupuloznoj politici, u kojoj je Italiji bilo stalo samo do vlastitih interesa, ona je često trebala Njemačku u svojim političkim kombinacijama, no usprkos tomu Nijemci u Južnom Tirolu nisu nikada mogli osjetiti neko poboljšanje. Prijašnjih godina, kada su njemački ministri išli preko Brennera u Rim, »Siidti-roler« glasilo južnotirolskih emigranata, koje izlazi u Innsbrucku, često ih je pod-t sjećivalo da putuju njemačkom zemljom i da u pregovore u Rimu uplela i pitanje svojih sunarodnjaka u Italiji. Ali nakon ovakvih posjeta i pregovora položaj se u Južnom Tirolu nije mijenjao. Njemački su ministri možda kojom zgodom i nabacili to pitanje, no Mussolini je uvijek Nijemcima mogao obećati druge političke usluge, koje su bile dovoljne da ih uz sebe veže. Te usluge bile su barem tolike, da fašizam nije trebao žrtvovati ništa od svoje politike u Južnom Tirolu. Ni danas kada su izmedju dva fašizma, onoga talijanskoga i onoga njemačkoga nastupili uži politički odnosi, njemačka je manjina u Italiji baš u tom vremenu pretrpila ' nova nasilja, koja na koncu konca ovakva kakva jesu, mogu se smatrati samo izazovima svih Nijemaca u Austriji i samoj Njemačkoj. Koliko god se danas Hitler pojavljuje kao zaštitnik i onih Nijemaca izvan granica Reicha i koliko god osudjuje politiku raznarodjivanja Nijemaca u drugim državama on konkretno u slučaju Tirolaca, koji su izvrgnuti nasilju kakvom Nijemstvo nije izvrgnuto nigdje drugdje ni iz daleka tako- nije dosada mogao učiniti ništa, a teško da će moći i kasnije. Brenner je za Mussolinija nepovrediva politička granica, o kojoj on sanja da će jednom postati i etničkom granicom izmedju Nijemaca i Talijana. Talijanski Duce ima za apetit novoga njemačkoga Ducea obećanja krupnih zalogaja i ovaj posljednji sigurno se ne usudjuje da s Južnim Tirolom unosi nesklad u odnose sa svojim saveznikom na koga je i inače upućen silom prilika. S te strane položaj Nijemaca u Južnom Tirolu upravo je jadan. Takav je bio ispočetka i takav će uz okolnosti za koje nenia izgleda da bi se tako brzo mogle promijeniti, ostati i dalje. Za dobre odnose izmedju Njemačke i Italije morali su Nijem-ei Južnoga Tirola plaćati težak danak koji je išao na račun njihove nacionalne egzistencije. Kada je pred četiri mjeseca došao u Njemačkoj na vlast Hitler, ponadali su se da možda više neće morati plaćati taj sramotan tribut. Nekoji od njih bili su već povjerovali, da je fašizam ublažio svoju nasilničku akciju, ali dogodjaji u posljenje vrijeme, o kojima i mi donosimo jednu vijest u današnjem broju, razočarali su ih pot-Puno. A razoračani su ne samo oni nego i . Nijemci Hitlerove Njemačke, kako se to vidi ?:* izjave dra Sieinachera. novoga pretsjed-Mka Saveza za Nijemce u tudjini. Prema vjegovim riječima Italija se nalazi na opaskom čak možda i tragičnom, putu u pitanju dužnoga Tirola. Uzaludna da su njezina nastojanja koja idu za odnarodjivanjem Nijemaca. koji su po kulturi, moralu i biološkoj jakosti nad Talijanima. Zabrana jezika, odbijanje od državne službe, talijanski natpisi samo da su ubodi, iglom, ali nikako dovoljna sredstva da se uništi život jednog Paradnog organizma. U toj izjavi ima mno-do istine, za same Nijemce upravo gorke. I Pti se slažemo s dr Sleinacherom u tome da ** Italija nalazi na tragičnom putu u pita-Pjn Južnog Tirola, kao i u pitanju našega PRED TRINAEST SODINA... 13 jula 19Ž0 zapalio ie Francesco Giunta sa svojom bandom tršćanski »Narodni Dom Balkan«, postao je zbog toga herojem i bio ie bogato nagradjen. On se tim gestom ponosi j sam je otvoreno i s priznanjem pisao o tom svom zločinu, koji će za sva vremena ostati kao najgadniia mrlja u lijstoriji »civilizovane« i »kulturne« Italije. TRAGIČEN KONEC VALENTINA ERŽENA * t, POD FAŠISTIČNIMI STRELI K o j c e pri Bukovem, junija 1933. Pretekli ponedeljek. 19 t. m., se je odigrala na jugoslovansko-talijanski meji krvava tragedija, katere žrtev je 47-Ietni čevljar Valentin Eržen, p. d. »Ravnonjivec«. Fašistične oblasti so že leta 1931 osumile sedaj pokojnega Eržena, da je prevratni antifašistični element.^ Od tistega časa nj imel Eržen več miru in se je zatekel radi tega v Jugoslavijo. Nastanil se je v Zelenem Logu. par ur od meje. Od časa do časa se ie skrivaj vračal domov na posestvo k ženi in otrokom. Tako je prišel tudi usodepolni ponedeljek. V popoldanskih urah je prišel domov — nekako okrog polnoči pa se ie poslovil od družine z namenom, da se vrne v Zali log. V hipu, ko ie.s*op'' hišni prag, ie opazil da ie obkoljen. Kljub temu pa se ie hotel rešiti in uiti na zadnji strani dvorišča. Miličniki pa so mu to namero preprečili. Padli so streli in smrtno zadeli ubogega Eržena. Ko je slišala žena ves ta nemir in streljanje okrog hiše, ie prišla v smrtni grozi pogledat na dvorišče. — Tiste roke. ki so umorile njenega moža na pragu svojega skromnega doma, tiste roke so tudi ukle-nile šibko in bolehno Erženovo ženo, ki so jo odvedli v zapore. Doma Pa ie zajokalo pri mrtvem očetu osem nedoraslih otrok, osem sirot trpinov. Vest o tako tragičnem koncu splošno priljubljenega čevljarja iz »Ravne njive«, ie globoko odjeknila pri vseh domačinih. Vsem se še posebno smilijo otroci od katerih ima naistarejši komaj 15 let. Kdo jim bo pomagal? Kdo si bo tudi upal priskočiti na pomoč nedolžnim žrtvam fašističnega terorja? (Rob). KAKO SO UMORILI VALENTINA ERŽENA Bil je ubit od treh strelov oddanih v glavo iz neposredne bližine. Gorica, 3 julija 1933. (Agis). Italijanski časopisi so o tem umoru prinašali najrazličnejše vesti. Tako so pi sali, da je bil ubit od enega strela v glavo in od drugih, ki jih je prejel v trup. Iz zanesllvejših virov doznavamo pa, da je bil ubit od treh revolver' skih strelov v glavo, oddanih iz neposredne bližine. ERŽENOV BRAT KONFINIRAN Nakojce pri Bukovem, junija 1933. V zvezi s poročilom o bcstijalnem ^umoru pok. Valentina Eržena doznavamo še sledeče: Mihael Eržen, brat umorienega Eržena. se ie letošnjo spomlad vrnil domov. ker ie verjel v resničnost amnestije. Toda mesto da bi ga oblasti pustile, da bi mirno obdeloval svojo zemljo, so ga prijele in kon-finirale za dobo 5 let. O temu ie »Istra že Pisala. (Rob.) SA ZVONA U VODICAMA IZBRISAN JE HRVATSKI NAPIS! FAŠIZAM SE BOJI, DA TO ZVONO NE BI SLAVENSKI ZAZVONILO NA USTANAK. Vodice, junija 1933. — Zadnji tračak našeg pisanog jezika hoče naši tirani silom da unište. Dokaz je torne ono, što se zadnje vrijeme desilo u našem selu. Na našem se zvoniku nalazi jedno zvono, koje smo kupili god. 1878., sa još druga dva zvona koje nam je Austrija za vrijeme rata uzela za topove. Na tom se je zvonu nalazio napis u hrvatskom jeziku t. j. ime i prezime i dan rodjenja tadašnjeg župnika Pokljukara Martina. Bilo je tu i ime tadašnjeg našeg župana pok. Ribarica Martina; a bio je i datum, kada su zvona bila salivena i gdje. Ovaj je napis i ovo naše zvono trn u oku nekojim inžinjerima, koji kod nas rade na cesti i vodovodu i poveli su propagandu putem nekojih naših izroda, neka se ovaj »austrijski napis« briše, jer da »Austrija više ne postoji«. Naručili su jednog mehaničara iz Trsta i on je ovaj napis isjekao. Mi na ovaj njihov postupak ne možemo drugo, nego da se nasmijemo, jer vidimo da se naši tirani boje i mrtve stvari. Moguće imaju straha, da ne bi ovo zvono počelo jedan put zvoniti »po naše« i da ne bi dalo znak, da još ovdje žive Slaveni, koji su siti ropstva i nasilja. — (Cić) SKRIVNOSTNI AVTO GORIŠKE KVESTURE Gorica, 1 julija 1933. (Agis). Po kraških in vipavskih vaseh se že delj časa pojavlja avto, ki vzbuja vsled svoje tajinstvenosti splošno pozornost. Ta avtomobil je vedno poln agentov in karabinerjev. Vsi so v popolni opremi s puškami, revolverji in celo s policijskimi psi! Pozno ponoči, skoraj neslišno in « ugaslimi lučmi, drči ta avto od vasi do vasi, se vstavi pred gostilno ali pa pred zasebnim poslopjem, kjer agentje izstopijo in preiščejo. Na poti vstavljajo tudi pozne popotnike, ki se morajo seveda, po vseh pravilih legitimirati. Tu in tam so še naši fantje zapeli sredi vasi, kar je bilo seveda zelo redko, toda sedaj se še tega boje, ker jih lahko takoj otpeljejo v zapore. Zgodili so se slučaji, ko so prijeli na cesti človeka, ga peljali proti Gorici ter ga v bližini mesta izpustili, tako da je moral peš domov. Da stikajo in se znašajo nad možmi in fanti, pri katerih dobe »fovč« ni čudno, saj je to za njih zelo nevarno orožje! IZ VEČNEGA POGLAVJA: SLOVENSKA PESEM IN ARETACIJE V r t o j b a pri Gorici, junija 1933. Dva naša delavca, doma iz Vrtojbe pri Gorici in sicer Jože Lasič in Stanislav Pirc, sta se dne 27. maja proti večeru vračala z dela domov. Na poti proti domu sta stogila v gostilno na kozarec vina. Po trudopolnem delu se jima je pri kozarcu vina razvezal jezik v domač pomenek in slovensko pesem. Razume se, da sta se na vratih pojavila ta. koj dva miličnika (kako bi se tudi ne, saj jih je več kot preveč) in takoj aretirala Pirca in Lasiča, Oba sta bila odvedena in pridržana v zaporu celih pet dni. Po prestani kazni pa sta izvedela, da sta še ob službo. Podjetje cementnih izdelkov, tvrdka F.1H Maronj v Gorici, je oba »prevratna elementa« odpustila z dela. Vse to zaradi nedolžne slovenske popevke! (Rob). rova Njemačka. Ne mislimo na to kako je u riječima novoga predsjednika Saveza za Nijemce u inostranstvu izrečena ujedno i osuda nad postupkom što ga je Hitlerova Njemačka zavela medju Lužičke Srbe, koje hoče naglo asimilirali. Mislimo ovdje specijalno na upravo tragikomičan slučaj kako njemački fašisti nisu u mogućnosti i da za svoje sunarodnjake isposluju neke olakšice kod — svojih saveznika. »Sildliroler*, prema kome smo donijeli tu izjavu, nadovezuje na nju da novo stvoreno prijateljstvo izmedju Italije i Njemačke može imati smisla i može bih čvrsto samo, ako se nesnosnom stanju u Južnom Tirolu učini jednom kraj. Ograda da mora nestati da uzmognu narodi preko mosta jedan k drugome dolaziti. Kada bi se radilo o iskrenom prijateljstvu, onda bi dakako trebalo porušiti i ogradu, koja se izmedju Nijemaca i Talijana podigla n Južnom Tirolu No o tom jedva da se ovdje i raai. -va svaki način mostovi izmedju Njemačke i Italije mogu ići i drugim putem — ionico im,adu ta dva fašizma zajedničkih interesa u "agilnom putu nalazi se i današnja Hitle-. rotu mo-e da. Sigurno je da to ne ide u sklad s osje- j drugih narodnosti u Njemačkoj ne može se čajima njemačkoga naroda, ali baš to na]- \ dovesti u sklad sa zahtjevom da se to isto bolje pokazuje u kakav je apsurdan položaji ne čini Nijemcima izvan granica Njemačke. došao Hitlerizam u pitanju Južnoga Tirola. K svemu što je do sada rečeno, pridružio se sada još i spor izmedju hitlerovske Njemačke i katoličke Austrije, što dosta nepovoljno djeluje na Južnolirolce. S Austrijom njih veže zajednički život do rata a nakon rata oni su opet u Njemačkoj gledali jakog zaštitnika svih Nijemaca u inostranstvu. I onda dolazi nešto što ne izaziva u dušama Tirolaca baš lak osječaj, da naime predstavnici i jedne i druge države idu na hodočašće u Rim Mussoliniju. Jasno je dakako da pored svega toga kod svih Nijemaca postoji osjećaj za pitanje svojih sunarodnjaka u Tirolu, no ipak kako se iz pisanja ovih razabire oni trpe od toga razdora, n moralnom pogledu. Sukob izmedju Nijemaca iz Njemačke i Austrije tragičan je naročito za Tirolce, ali za sam hitlerizam nije to tako tipično kao slučaj njihove nemoči u pitanju Njemačke manjine u Italiji. Nemoćan je hitlerizam tu već ■tt idejnih razloga. Njegov rasistički bijes, kojim je nastupio protiv pripadnika Hitlerizam nema sam u sebi nikakova moralna opravdanja kad osudjuje nasilja što se drugdje čine protiv Nijemaca, a u to vrijeme sam kod kuće prakticira iste metode. Ova dvoličnost je u suštini nemoralna no u stvari moglo bi sc desiti da hitlerizam tu i tamo iznudi neko poboljšanje za Nijemce bez obzira što on sam leod kuće radi. Me-djulim u Južnom Tirolu, na terenu gdje se sukobljujv interesi tih dvaju fašizarna, njemački je nemoćan da išta učini za Nijemce. Talijanski, fašizam ništa neće moči odvratiti od namjere da ide za tim da od Brennera, te za sada samo strateške granice učini jednom i etničku. Mi ne znamo sasvim, odredjeno kako gledaju predstavnici južnog Tirola na fašizam u Njemačkoj, no ako pravo gledaju na pojavu fašizma uopće, specijalno onoga u Italiji i Njemačkoj, njima mora postati jasno — bez obzira na to što im ni prije nije bilo bolje — da lamo gdje se križaju interesi dvaju fašizma njima nije i ne može biti drukčije. — MATKO ROJNIĆ. STRAHOVITI TEROR NA OTOKU PONZ Stopedeset i dva konfinirana uapšena i osudjena su zbog pobune Trst, juna 1933. — S otoka Ponze Kdje ima još uvijek i poslije amnestije nekoliko naših sunarodnjaka, stizavaju grozne vijesti. Teror policije i milicije dosegao je vrhunac. Mjere strogosti su neizdržive. Sredinom ovoga mjeseca došlo je medjutim do nereda, koji su imali kao posljedicu aretaciji! stopedesetidvojice kon finiranih. Kako je d0 toga došlo? Ovoga proljeća policijske vlasti na Ponzi veoma su čudne mjere počele da primjenjuju protiv žena. koje su konfinirane. U noći su one bile maltretirane od pijanih milicionera i često najbrutalnije vrijedja-ne i inzultirane. Tih je žena bilo sedam. One su se revoltirale i branile, a to su miiicioneri shvatili kao bunu protiv vlasti pa su ih tužili. Bile su zatvorene u tamnicu i predve-dene pred sud, koji ih je osudio i premjestio iz Ponze nekoje u Dorgale u Sardiniju, a nekojie u neka sela po Kalabriji. Od toga doba nastalo je naročito zategnuto stanje izmeđju konfiniranih i vlasti. Kad su pak osudjene žene koncem maja bile opet, nezna se zašto, dovedene na Ponzu iz svojih logora u Sardiniji i Kalabriji, uprava konfinan-cijskog logora na Ponzi raspisala je naredbu da se konfinirani ne smiju sakupljati u grupe više od četiri čovje-ka, pod prijetnjom stroge kazne. Tom im je naredbom bilo zabranjeno, da posjećuju jedni druge, pa čak i u samim kameromma zabranjeno je da se okupljaju na jednom mjestu više od četiri, tako da svako mora i u sobi da stoji kod svog kreveta! Ukinute su dakle sve kolektivne akcije, menze, sastajališta, knjižnica itd. jer bi to davalo povoda za okupljanje. Ta je naredba imala da stupi na snagu 10 juna. Dne 9 juna koniinirani su se skupili i otišli su u masi pred ured direkcile konfinancijskog logora 1 pred komandu milicije, te su bacili na zemlju svoje konlinacijske dokumente (»libretto di ........ permanenza«.) Milicija je_ bila mobilizovana, a mobilizo-vane su bile i sve ostale policijske snage na otoku. Konfinirani su bili ugurani kamerone i tu su ostali čvrsto zatvoreni zastraženi, dok nije došla jedna ratna ladja iz Gaete sa 30o karabinjera. Svaki ie konfinirani bio vezan čvrsto lancima, a s njima su bile pohapšene i veza ne i žene (njih sedam), povedeni su na ratnu ladju, karabinjeri su ih putem tukli i mučili na bestijalan način, i odvedeni su u Napulj. Ulice, kuda su karabinjeri vodili te dvostruke uapšene, bile su ' ispražnjene i stanovnici Ponze nisu smjeli da gledaju što se dogadja. Dne 13 juna bili su ispitani. Dne 14 juna bio je Iza zatvorenih vrati u Napulju proces. To je zapravo bilo ciničko ismijavanje pravde i suda. Tako se ne se sudi ni za vrijeme rata... Skupni službeni branitelj optuženih bio je obaviješten o procesu samo dan prije, i došao je na proces, a da nije ni znao o čemu se radi... Proces se vršio _ u _ velikoj dvorani napuljskog tribunala i niko od publike nije mogao da prisustvuje. Palača »pravde« bila ie kao t opsadnom stanju, toliko ie bila zastražena. Svi su bij! osudjeni: 48 njih osudjeno je na 5 mjeseci, a četvorica tobože kao kolovodje na 11 micsecl zatvora. Medju ovima je i Girgio Amendola, komunista, sin bivšeg liberalnog ministra, Amendolc, kojeg je fašizam već u početku ubio. 4 ima međju osudjenima i naših sunarodnjaka. koti su na Ponzi od orilo ili koji su došli na izdržavanje konfina-ciic u posijedriic vrijeme. Ovaj dogodjaj mora da izazove pažnju ci-vilizovanog svijeta na sistem nasilja i terora čak i protiv onih, koji su već osu-djeui. Prva kazna nije fašizmu bila dovoljna, nego ih sada kažniava povrh teške konfinacije ioš i zatvorom. Medjutim ricgcd.faji na Ponzi pokazuju i to da fašizam nije ni Iz daleka skr-šio duhove. ' da još ima čak i u konfinacijskim logorima ljudi, koji su spremni da i život bace na kocku kad je u pitanju sloboda. A toga se fašizam najviše boji... Kaj bo s slovenskim duhovniškim naraščajem Slovensko Alojziievišče — potujčevalnica , V goriškem Alojzijevišču, ki so ga uprav j!?.., sjovenski duhovniki s pomočju katoliških laikov, je bil pred dobrim letom imenovan vladni komisar. Ta je Alojziievišče popolnoma poitalijančil, čeprav je zavod še vedno pravna last Slovencev. V Alojzije višču so vzdrževali po italijanski okupaciji nekako pripravnico za slovenske dijake, ki so potem prestopili na ital janske srednje šole. Poleg tega je bilo v zavodu nekaj dijakov, ki so obiskovali zunanje srednje šole. Iz Alojzijevišča so dijaki na-vadno šli v škofijsko gimnazijo v novem deškem semenišču, ki je bilo odprto dve leti pred izbruhom svetovne vojne. Tam so potem dovršili srednješolske nauke in se potem pričeli v bogoslovju pripravljati na duhovski poklic. Slovenskega Alojzijevišča je zdaj konec. Vladni komisar Je izdal ukaz. s katerim Je gojencem prepovedal celo, v zasebnem razgovoru rabiti slovenski Jezik. Nadalje je odslovil slovensko služinčad, slovenske redovnice in slovenske učiteljice. Odpravil je slovensko pridigo in slovenske molitve v cerkvi. Skratka, zavod je postal popolnoma italijanski in se je iz-premenil v potujčevalnico. Namesto slovenskih redovnic so bile poklicane italijanske iz Verone. Vse to se Je zgodilo, čeprav Je fašistična Italija podpisala konkordat, ki 1 priznava katoliški cerkvi, da sme proučiti Kristusov nauk po svojih načelih. ki izvirajo iz Kristusove zapovedi: Pojdite in učite s ve narode! Slovensko Alojzijevišče je bila za domačega duhovnika prva stopnja, na kateri se je začel izobraževati in s katere se je polagoma dvigal proti duhovskemu poklicu. Namen slovenskega Alojzijevišča je bil prav ta. da bi nadarjenim kmetskim fantom, katerih starši niso imeli dovolj' sredstev za vdrževanje v šolah, omogučilo pričetek in nadaljevanje študij Slovenski mladini Je zdaj zaprta pot do izobrazbe, vedno bolj se zapira pot slovenskemu duhovskemu naraščaju. Nasprotno vživajo italijanski dijaki v cerkvenih zavodih, kakor na primer dijaki notranje gimnazije v škofovem zavodu, izdatno državno podporo. Fašističnim oblastvom Je mnogo na tem, da se vzgoji čim več italijanske duhovščine, ki naj stopi na mesta, ki Jih polagoma izpraznjuje smrt ali pa prisilna izselitev slovenskih duhovnikov. Če pojde tako naprej, bo nastopil dan, ko bo slovensko ljudstvo ostalo brez lastne duhovščine. To gotovo ne more biti v namenih Vatikana, ki stremi za tem, da bi se za vsako ljudstvo, tudi z najnižjo kulturo, vzgojila lastna domača duhovščina. (»Slovenec«) PRISILNA PROMJENA SLAVENSKIH PREZIMENA Novi spisak tršćanske prefekture Trst, jula 1933. U .lulijskoj Krajini provedeno je do sada na tisuće i tisuće prisilnih promjena prezimena naših sunarodnjak^. U nizu već objavljenih spiskova 0 promjenam- prezimena iznosimo danas 1 ovaj najnovii. spisak. Porodična prezimena naših sunarodnjaka izmijenjena su ovako: Mayer Vid u Mauri, Mayer Antonija u Mauri. Božič Ivanka ud. Furlanić u Bosi i jFuulani Mayer Lovro ti Mauri, Zerijal Marija u Zenaii. Zerijal Lovro u Zer.iali, Mihalič Marija u Micheli. Mayer josip u Mauri. Slavec Petar u Salvi. Matevljić Ivan u Mattei, Adamič Franjo u Adami. Koradin Franjo u Conadini. Sekulič Naj-arije u Secoli. Zarijal Mihajlo u Zeriali, Petaros Antonije u Pettirosso, Majer Ivan u Mauri. Zerijai Antou u Zeriali. Kocijan Franjo u Cancami, Slavec Ivan u Salvi, Zerijal Antonija ud. Kosmač u Zeriali i- Cosmani, Kosmač Anton u Cosman, Mark Mihajlo u Marzio, Starc Marija ud. Peta-roš u VecchieP- i> Pettirosso. Kac Marija Ciacchi. Zerija! Anton u Zeriali. Mark Antonija ud Zerija! u Marzio i Zeriali, Kosmač Ivan u Cosmani. Brusiić Anton u Brusi, Bokalič Anton u Boccali. Bokalič Marija u Boccali Bokalič Gizela u Boccali, Bokalič Emil u Boccali. Bokalič Aleksandar u Boccali, Bibulić Anton u Bibuli, Beletić Josip u Belletti. Barič Dezider u Bari, Kale Bruno u Calzi, Kale Luka u Calzi, Kalz Marija rodi. Blažič u Calzi i Biagi. Kale Ivan u Calzi, Kale Anton u Calzi Kale Julije u Calzi. Kalz Justin u Calzi, Kalc Anka u Calzi. Kalz Eii u Calzi, Kale August u Calzi. Kale Anton u Calzi. Kalčić Ivana u Calzi, Kalčić Marija u Calzi, Kalčić Adolf u Calzi itd. VELIKE SLOVESNOSTI V TRSTU Znižanje plač in drugo Trst. julija 1933. (Agis). Letos so z veli- Se vedno se vrše v Trstu velike proslave ko slovestnostio zopet odprli tobačne tovarne v prosti luki ki so jih lansko leto zaprli, loda nekaj posebnega je pri tem: dočim so lansko ieto dajali delavkam po 10 lir dnevno, jim dajejo leto* po slovesni otvoritvi po 5 lir na dan. Takih primerov se je zgodilo že več in se še vedno dogajajo. Tudi privatna podjetja odpuščajo svoje uradnike, da jih potem zopet sprejmejo, seveda ob znatno znižani plači. L.judje pa so prisiljeni vdati se v vse, če hočejo živeti. Kako sp ie v Trstu položaj strašno poslabšal. SP .najjasnejše vidi po zaprtih trgovinah. Saj je že vsaka druga trgovina u ulici skoro zaprta. O samomorih trgovcev časopisje ne sme poročati. Znano pa ie. da so si veliki trgovci končali življenje radi bede, v katero so zašli, s teni. da se Trstu ne prizna naravnega zaledja. Pristanišče ie pusto in Družno. Fašisti se zelo jezijo nad ljudsko govorico. da ie prosto luko prerasla'trava, in to na mestili, kjer je bil nekoč velikanski promet. Kljub vsemu prizadevaju, da bi vsaj pokazali živahnost in promet v pristanišču, trava bujno rase. posebno sedaj, ko je poleg krize še dež. Vidimo, da še sedaj ni umrl oni tržaški humor, kljub težkim časom! in shodi v zvezi z zadevo podpisa četvor-nega pakta. Tako se je vršil pred kratkim velik shod na Piazza Verdi. Govorniki so predstavljali ljudstvu Mussolinija kot največjega zaščitnika miru m varuha Evrope. Barkovljansko cesto. ki bi imela biti končana že maja meseca, so z velikansko težavo dokončali. Otvoritev se je vršila že 24 maja. ko je bil zlet bivših vojnih avtomobilistov. Zadnje dneve so de-I a h noe in dan. Cesta je končana in avtomo-biii onih par tisočev drdrajo po gladki ce-stj, 3 delavci do danes še niso dobili plače! Trst Ima veliko zabavo z Oberdankom. oziroma z njegovim spomenikom in marsikatera pikra tržaška gre na ta račun. Zadeva dobiva vedno bolj smešno obliko. Po večletnem pričkanju za najprimernejši prostor in po razsipanju nabranega denarja, so spomenik skoraj dovršili in ga postavili ne brez slovesnosti seveda, v vežo nove «Casa dei Combattenti« Toda tudi v tej veži jim ni bil spomenik no volji in pričeli so se še posebej spotikati nad delom: spomenik nam-reč ni odet! Zdaj so spomenik podrli in zopet se je pričelo prerekanje, kje naj bi se postavil in kako bi golega in ubogega Ober-danka oblekli! Poleg žalostnih ima Trst tudi kako veselo! IZA KULISA FRAZERSKOG FAŠIZMA Talijanska trgovačka bilanca u mjesecu maju HRVATJE V TRSJU NEVARNI Tržaški katoliški tednik »Vita Nuova« je v svojem navdušenju za svetoletne manifestacije poročal tudi o hrvaškem romanju v Rim. Pristavil je tudi. da pojdejo Hrvatje skozi Trst. Vsled te nedolžne notice je kvestura poklicala urednika na odgovor in mu zagrozila, da bo konfiniran, če bo prinašal take vesti. Pohod Hrvatov skozi Trst je potemtakem državna nevarnost za Italijo. Menda Italija ne želi, da bi romarji doma ostali? Tedaj pač priznava, da je Trst slovanski. Saj če bi kdo pisal, da pojdejo Hrvatje skozi Bolonjo, se kvestura ne bi vznemirjala. Je torej nevarnost revizije... (»Slovenec«). BALILLE U PROCESIJI S PUŠKAMA I NATAKNUTIM BODOVIMA Tijelovska procesija — fašistička demonstracija U Južnom Tirolu tijelovske procesije koje obdržavaju katolici čitavoga svijeta, znače svake godine osob/tu svečanost kod tamošnjeg pobožnog puka. Procesije imale su do sada naročito svečan izgled. Postojali su neki tradicionalni običaji medu njima i taj da su djeca u svom materinjem, njemačkom jeziku pjevala crkvene pjesme. Pjevanje njemačkih pjesama bio je za fašiste znak tuđinske demonstracije, koji su oni odlučili dokrajčiti bez obzira na tradi- Piccole Italiane i oni dakako u uniformama bile su i zastave tako da se sve to skupa izvrglo zapravo u fašističku paradu. Najdalje su u tom pogledu išli fašisti u Boze-Tamo su prisilili njemačku djecu, koju mi mi. i cimu MJ UIKMIUI vjwwn, i»v/ju u školi uče talijanski da pjevaju talijanske pjesme i to ne da pjevaju običnim glasom nego upravo vičući! Najimpozantniju sliku oružala ie svakako jedna četa malih Balilla na čelu povorke. Ta mala dječica nosila su na ramenu puške s nataknutim bajune- uMi 1/uiui.iii uijimaitili nez oozira na uaui-ssu na ramenu puSKe s naiaiuiuum uajune-ciju koja već odavna postoji i koja nemaj tama! Njemačko ljudstvo bilo je dakako nikakve veze s politikom. Fašističke vlasti |ogorčeno gledajući u kakvu se političku koje su kao i u Julijsko.i Krajini posvuda | demonstraciju izvrgava tijelovska proce-u Južnom Tirolu uvele talijanski jez.k, nisu f sija. mogle dakako dopustiti da se »zlorabe« Jj To što se dogodilo u vezi s tijelovskom procesije za ovakvu alogensku demonstra-5 procesijom u Južnom Tirolu, a u Bozenu čiju da se pjeva njemački! Oni su ove go-Sspecijalno, vrlo je karakteristično za ordine svemu tome podali talijanski nacional jkvene i političke ofilike u Italiji’. A Balille ni karakter. U procesijama sudjelovala su j s puškama i golim noževima — to djeluje sva društva, fašisti u uniformama, Balille 1'upravo kao simbolika. Trst, lula 1933. Vrijednost robe koja je ove godine u mjesecu maju uvezena u Italiju iznosila je 590.999.160 Lira, dok je vrijednost izvezene bila 533,605.000 Lira. Prema tome je iskazan deficit cd 57.394.160 Lira. PROMET STRANACA 1 NEPOVOLJNA TRGOVAČKA BILANCA. Trst, jula 1933. Zahvaljujući turistima i hodočasnicima u Rim, koji su sa sobom donosili novac, mogla je Italija u predratno vrijeme pokrivati godišnje otprilike polovicu pasive svoje trgovačke bilance. Prvih godina nakon rata promet stranaca bio je pao toliko da se njegovim prihodima nije mogla kriti niti desetina pasive. Nagao porast prihoda bio je u jubilarnoj godini 1925, kada su hodočasnici i drugi nagrnuli u Italiju u tolikom broju, da su tamo ostavili preko 3 milijarde Lira. tako da je deficit trgovačke bilance mogao biti pokriven za 61 posto. Medjutim u slijedećim godinama stao je promet stranaca naglo opadati. Prihod u 1929 godini iznosio je oko milijardu Lira manje od prihoda u 1925 godini, dok je u posljednjoj t. j. 1932 godini spao na 835 milijuna Lira. Da bi se spriječilo daljnje nazadovanje i čak da bi se priliv gost'ju pojačao osnovan je komesar/jat za promet stranaca. On je u samoj Italiji počeo radom na poboljša- rilu nrnmofnili erArlc'fn. i _ nju prometnih sredstava i sL^rnju što ho- piloTenS Sv^tfo Južnog T» Ijih uvjeta za strance, a u svijetu uporedo s time počelo se s jakom i organiziranom propagandom. Fašistička vlada nada se da će ova akcija u Italiji i inostranstvu donesti u tom pogledu znatno poboljšanje. Vidjet ćemo... SLOM »BANČE DEL TRENTINO E DELL' ALTO ADIGE«. ri t „ Trst’ Ma 1933. J „V Trentu postoji »Banca del Trentino e dell Alto Adige«. Ona imade svoje podružnice ne samo u gradovima Boženu I Me* ranu, nego i po svim većim mjestima u Južnom Tirolu, tako da je bila od velikog značenja u privrednom životu onoga kraja, la banka bila je već jednom došla u nepriliku zbog toga što su seljaci stali naglo dizati svoje uloge, ali joj je vlada tom prilikom pritekla u pomoć s iznosom od 30 milijuna Lira. To medjutim nije moglo spasiti banku, koja je ponovo došla u težak položaj naročito zbog katastrofalnog 'položaja tirolskog seljaštva, kod kojega nije mogla utjerati svoja potraživanja. Došlo je do sloma, pa je banka morala od suda zatražiti poravnanje, po kojem će banka isplaćivati ulogacima 40 posto od uložene svote. Ban-činim slomom nisu teško pogođeni sam® ulagači, nego i mnoga poduzeća, koja su * njome stajala u poslovnoj vezi. Kod svega toga mnogo je štete pretr- FAŠISTIČNA AMNESTIJA V PRAVI LUČI Pismo iz Trsta 1'nSeMen: ^ ?? j* 1°°*° Postave vedno zasledil]» pisalo o tej lepi besedi. Todk mnogi so jo kaj kruto občutili na sebi. Fašistični režim je s to svojo amnestijo mogoče le spremenil taktiko nasilja napram svojim sovražnikom. Hotel ie ubiti dve muh' z enim udarcem: znižat’’ čimbolj število političnih jetnikov in izgnancev, ki je bilo zelo veliko, ter obenem odstraniti tisti napet poicžaj, ki je nastal v zadnjih letih, in ki je ustvaril v faš. Italiji zatohlo ozračje in značaj velike jctnišnice. Prvo se je nekoliko posrečilo. Nekaj političnih jetnikov so poslali domov, nekaj se jih je vrnilo tudi iz izgnanstva, med njimi tudi nekaj naših. Toda večina teh je na istem, če ne na slabšem kot so bili. Doma ne smejo govoriti s nikomer, ne smejo se oddaljiti z doma itd. Marsikdo se je zopet povrnil v ječo po par dnevih »svobode«, ker se ni ravnal po predpisih. Razen tega so se jim stalno ponavljale preizkave in drugih sitnarjenj ni hotelo biti ne konca nc kraja. Nič niso pomagale lepe besede, ki so jim jih dali na pot. ko so jih izpustili: »Voi siete libero cittadino come prima!« (Vi sta svoboden državljan kot poprej). Te besede so postale le fraza. Ne razume se koliko; velja prj njih in kaj pomeni »libero citta-' podnevi.in ponoči, ko delaš, ko spiš ko se pogovarjaš in opazuje sploh vsak najmanjši j>či P0Stane poIožai mnogo mučnejši kot v nhitaf’i,mtar-si^0' ki se ie vrnil, je hitro i ki,ai-ie amnestiia- Svet je kai hitro spoznal, kaj se skriva pod to Mussolinijevo besedo m je videl v njej samo diplomatsko potezo, ki pa ni imela zaželjenega uspel», ker je bila prehitro razkrinkana. Dane« v to amnestijo ne verjame nihče več. Ne gr® le morda za amnestijo konfinirancev, aretirancev itd., ampak gre za amnestijo celega naroda, kj trpi pod Mussolinijevim bičem! $ Jajnine' xlato naših hranil Italija sprema rati TOPOVI OD 350 MM NA GRANICI KOD KLANE ^ n. a> 1933. — Već smo ja- vili našoj »Istri« kako naši tirani grade kaverne po granici i u nje dovažaj u topove. Ovog ćemo vam puta opisati veličinu topova, koji su dopremljeni u ove kaverne. Ti topovi su velikog kalibra. Cijevi njihove mjere 350 milimetara, 1 svi su smješteni i betonirani, a uokolo su ograd jeni bodljikavom žicom. Čudimo se čemu će služiti u ovim našim Krajevima ovako teški topovi. Vidimo da ovo ne služi na korist naroda a tako-djer niti za očuvanje čovječanstva i njegove kulture... Pred par sedmica počeli su graditi novu cestu, koja će se protezati od Lipe preko Lisca i vezati sa cestom, koja ide iz Klane na Gumanac na mjestu zvanom Pod Paku. Na tom su mjestu izradjene velike kaverne i podzemni rovovi, u kojima je sakrita municija. K VOJAŠKIM NAPRAVAM NA DULAH Trst, julija 1933. (Agis). Kos polja, nekaj malih gričev in kratka dolina, ki se vleče od Neverk proti Košani, vse to nazivi ja jo domačini »Dule«. Ta kos zemlje, last neverskih siromašnih kmetov, se je zdel Italijanom primeren za zidanje utrdb, ker je predvsem že prirodno od vseh strani dobro zavarovan in skrit, a kljub temu je komaj 3 četvrt ure oddaljen od št. Petra, ki je važno železničko križišče, že dve leti zidajo, a še vedno niso izdelali celotnega načrta. Pred nedavnirp so pričeli baje v bližini dosedanjih stavb kopati temelje za novo zgradbo, namenjeno bolnišnici. Govori se tudi, da bodo tu nekje sezidali električno centralo (kar je pa dvomljivo) in še razne druge objekte. Sicer nimamo o novem bolničnem poslopju še nikakih točnih podatkov, a iz zadnjih poročil je razvidno, da bo zadoščala za vso »fronto«, ki jo Mussolini s tako naglico in tako močno utrjuje vse od Nanosa, preko Javornika in Snežnika do Učke. KOLONIJA NOVIH HIŠ ? Trst, julija 1933. (Agis). Na Dulah, v neposredni bližini vojaških naprav, so sezidali preko 10 malih, stanovanjskim hišam podobnih poslopij, fidane so ob vznožju malega griča, a nekatere tudi po pobočju in so vse vi- sokopritlične z manzardo. Namen teh hiš je neznan. Sklepa pa se, da imajo namen zabrisati lice trnjave in dati napravam nekako vaško zgledanje. Mogoče pa, da imajo te hiše povsem drugačen pomen in vse bolj važno ozadje. NOVE UTRDBE . Žiri, julija. (Agis). Iz Spodnje Idrije poročajo, da zidajo pri kmetu Svetliki razne utrdbe. V zemlji kopljejo rove in dovažajo mnogo gradbenega materjala. Utrdbe zidajo na pobočju hriba tako, da so zavarovane proti na- ši meji. Obrnjene so proti serpentinam ceste, ki pelje iz Idrije v Žiri. Z delom zelo hitijo, kopljejo pa še vedno nove rove in kot zgleda, imajo za utrjevanje na tem mestu zelo obsežen načrt. * OBMEJNE PRELAZNICE Hoteršica, julija 1933. (Agis). Naši ljudje onkraj meje ne dobivajo već obmejnih prelaznic, četudi morajo obdelavati polja tostran meje. Kdor je imel staro iskaznico, so mu jo odvzeli, kdor je prosil za prodaljšanje, so mu odgovorili negativno. V vsaki obmejni vasi imajo mogoče 3 ali 4 osebe tozadevna dovoljenja, a še ti so strogo nadzirani. In vendar ima pravico do pre-laznice vsak, ki stalno biva v obmejnem pasu (tj. v razdalji 10 km od meje) neglede na to, ali ima svoje polje preko meje, ali ne. IZDAJANJE POTNIH LISTOV NAŠIM LJUDEM. Ljubljana, julija 1933. (Agis). Tu in tam prihajajo naši ljudje preko meje tudi s potnimi listi, ki jih dobijo navadno po dolgem moledovanju. Z vložitvijo prošnje za potni list, pa si nakopljejo naši ljudje neprijatnosti in sumnjičenj. Karabinerska postaja ali »Pubblica Sicurezza« jih večkrat pokliče v svojo pisarno ter jih sprašuje o nameni njih poti; zahtevajo tudi, da vsak slovesno obljubi, da se brez nadaljnjega vrne v Italijo, potem šele izdajo takozvano »Nulla osta«. Pri tem jim grozijo celo z maščevanjem, češ, če se ne vrnete obračunamo z vami prav na kratko, ker bomo itak zasedli vse zemlje tja do Drave, i t. d. vse v smislu četvernega pakta in že napovedanega desetletnega svetovnega miru!! FAŠISTIČKA PLJAČKA Trst, jula 1933. — Fašizam pljačka na sve moguće načine. Po trgovinama i stanovima obilaze pretstavnici njihovih organizacija i traže, zahtijevaju, sad u ovu svrhu, sad u onu svrhu, novaca. Odredju-ju sami svotu i ne napuštaju ured ili kuću, dok ne dobiju koliko žele. Taj sistem naučio je mnoge hohštaplere kako će lagano živjeti i doći do novaca. Pa i oni nastupaju u crnoj košulji i traže »za fašizam«, za ovu i-li onu instituciju. Snabdjeveni su legitimacijama, pečatima i energičnim fašističkim nastupom. Sad u posljednje vrijeme pojavili su se po Trstu takvi neki tipovi, koji su zahtjevali novčajie doprinose za dječje fašističke kolonije i opljačkali su mnoge za masne pare. A kad su već dosta sabrali, sjetila se fašistička fe- deracija u Trstu, da upozori javnost preko »Popola di Trieste«, da su to lopovi, koji nisu ovlašteni da sakupljaju. Ali bilo je već prekasno. Oni su se preselili u drugi neki grad, gdje će nastaviti. Pa u Italiji je taj zanat danas vrlo lak i unosan. SMRT JEDNOG POZNATOG RENEGATA. Pazin, jula 1933. — Prošlog tjedna umro je u Cerovlju kod Pazina poznati renegat Anton Mečar. u starosti od 79 godina. Puljski »Corriere Istriano« piše o njemu članak i kaže, da je zadužio »ta-lijanstvo Istre« svojim borbenim držanjem pred ratom i poslije rata pod Italijom. U čitavom je kraju medjutim bio smatran izdajicom i narod nije pokazivao nimalo poštovanja prama njemu. Bio je kroz decenija općinski delegat. TALIJANI NA MALTI BRANE SVOJ SVOJ JEZIK Opet oštri protesti protiv engleske asimilacije NOVA VOJAŠKA CESTA Sv. Lucija pri Tolmiru, 1. ju-hja 1933. (Agis). Cesta, ki pelje iz Sv. Lucije v Idrijo, ima velik ovinek. Ita-hjanskim oblastem se ne zdi primerna, riasti, ker je izpeljana po preveč odpr-^n terenu. Zato so naredili drugo, hovo, ki se odcepi od stare v Dol. Tri-buši. Potem gre preko Oblakovega vrha Po Kanomeljski dolini, se dvigne na Razpotje in pelje dalje v Idrijo. Cesta 6re deloma po kotlinah, deloma po po- bočjih; je pa tako izdelana, da je povsod dobro zavarovana in skrita. Je dosti širša kot stara in precej položna. Delo na njej hitro napreduje in bo baje končana v najkrajšem času ter takoj izročena prometu. Za obmejno utrjevanje je velike važnosti, ker veže razne dobre strateške točke, ki so bile do danes z vozili deloma nedostopne. V zvezi s to cesto so baje novi načrti za vojaške utvrdbe. ISTRSKI VODOVOD IN ISTRSKI KMET Koper, julija 1933. (Agis). O napeljavi vodovoda v Istri smo že večkrat Poročali. Vsekakor bo tudi to delo, ki ima namen preskrbiti z vodo vse kraje 7 Istri, zlasti večje, v zvezi z veliki-“ri vojaškimi gradnjami in vpisano v Register Mussolinijevih bitk. Kot pre-:,°Kujejo bo prvi odcep tega vodovoda “Ograjen v najkrajšem času in bo že ‘8- oktobra t. 1. preskrboval z vodo več Krajev v Istri do Buj. Za ta vodovod je proračunanih nič hmnj jj0(; 200 miljonov lir. Od tega ‘heska odpade na državo 190 miljonov, miljonov pa na samoopravne obla-sti v Istri. Del teh 10 miljonov bo ob- remenil tudi proračune naših, že itak prezadolženih občinskih uprav in morda celo posameznike. Velika umetnost bo iztisniti iz tega osirotelega ljudstva še kaj. Fašizem se je pa do sedaj Izkazal mojster v tem. Da bo s tem bremenom zadan istrskemu gospodarstvu nov udarec, ni potrebno povdariti. NOVA TALIJANSKA PODMORNICA. Trst. jula 1933. Na brodogradilištu pomorske luke La Spezia puštena je u more 8 o. mj. nova podmornica »Zaffiro« u prisustvu prefekta, admirala Burzagli i Monaco te predstavnika svih vlasti i gra-djanstva. Nova podmornica je manjeg tipa i ima 61 m dužine i 610 tona. KVARNER PRIČAKUJE ANGLEŽE Reka, 3 julija 1933. (Agis). Prebi-»alci in zlasti trgovci in lastniki ho-lelov v Opatiji in Reki ter drugih kvarnerskih mestecih nestrpno pričakujejo angleško brodovje, ki bo priplulo, kot }f napovedano, v sredi julija v Kvar-aerski zaliv. Angleži bodo gostje Kvarnera celih štirinajst dni. Med napovedanimi slavnostmi, ki jih prirerajo, da ri privabili čim več gostov, zlasti tuj-njy. je nekaj namenjenih tudi angle-K1m gostom. — Mi smo pa radovedni, kako bodo sprejele italijanske oblasti te goste. Mogoče bodo imeli tudi Angleži za seboj tajne policijske vohune? Mogoče bodo ob tej priliki izdale oblasti posebne ukrepe, da ne bi si kateri izmed Angležev preveč ogledal vojaške naprave? Ali pa jih bodo celo sami merodajni činitelji opozorili na utrdbe in druge vojaške priprave, da bodo tako prepričali Angleže in svet, da je Italija res miroljubna in da je Mussolini vreden Nobelove nagrade. TIHOTAPSTVO VZDOLŽ MEJE k. Ljubljana, julija .1933. (Agis). različni so postopki italijanskih “hmejnih straž m finančnih oblasti iripram ljudem, ki se bavijo s tihotap-rivom. v Preteklo zimo je marsikdo vedel posdati, da je tu in tam v gozdovih tik rie j e (v bližini Snežnika in Javornika f asti pa okoli Hoteršice) videl vozove, fi. so jih puščali tihotapci, a živino so ““ganjali preko meje v Italijo. Vedeli ,? celo povedati, da obmejne italijanske jraze ne zasledujejo tihotapcev niti im ttieji, niti na sejmih, da jih pa, če |11 slučajno dobijo pošljejo v Postojno 11 °d tu nazaj čez mejo. Baje so l^ehrat celo sami tihotapci javili ob-‘jstem, ker so tako i lažje, hitro in j/ezpiačno spet prišli čez mejo. Od ti-. “tapcev so kupovali konje celo agen-italijanske države, za italijansko ar- «ado. Tako se je s tihotapstvom razori, ob meji prava trgovina. Ne dolgo v?, tega pa so spremili taktiko in od »a®11 strani prihajajo vesti kako zlasti čase preganjajo tihotapce, jih Za?, ujejo in lovijo. Mejo so skrbno mirovali z raznimi obmejnimi straža-*> ki skrite za grmovjem iz zasede Rogajo naše ljudi. Od naših ljudi riulnlčarjev, trgovcev, zahtevajo da jim javijo če se zglasi pri njih oseba, ki je sumljiva. Kdor ne bi tega storil, je kaznovan. Zlasti zasledujejo tihotapce onkraj Hoteršice. Kogar dobijo ga tako pretepejo, da je nesposoben za vsako delo. Ce pa koga dobijo, recimo z tihotapskimi konji, pa naj si bo italijanski ali jugoslovanski državljan, ga mučijo potem izroče sodišču, kjer je po navadi obsojen na veliko globo in na 2 do 5 let ječe. Tako so pred kratkim ujeli nekega jugoslovanskega državljana, ki so ga pred par dnevi odvedli v goriške zapore, drugega pa, kateremu niso mogli dokazati tihotapstva, so na pol mrtvega izpustili iz zapora. Dogaja pa se tudi, da vsled izdaje ali sumnjičenja zaprejo ljudi, koji niso nikoli imeli opravka s tihopatstvom. Te pretepajo in mučijo, da bi na ta način izsilili iz njih priznanje. Ljudje prihajajo domov vsi uničeni, polomljeni, bolani in nesposobni za delo. Zakaj so italijanske oblasti hitro spremenile postopanje napram tihopat-stvu, je vprašanje zase. Gotovo so videle v tej samopomoči ljudstva, v teh težkih časih kako nevarnost za njihovo preoboroženo mejo! brigadirjeva smola »ezen napram dekletu ki je u so radu r, Sloveni smrtno ječo Slovencem obajenim na de- t, julija 1933. (Agis). Povelj-xbineske postaje pri Sv. Primo-Peter na Krasu) se je zagledal naše dekle iz okolice. Ko so za to ljubezen južnjaka mero-Initelji, je prejel brigadir po- polnoma uraden odlok, s katerim se mora odpovedati karabinerski službi, ali pa dekletu. Vzrok temu je to, ker je dekle v sorodu s znanim, na dosmrtno ječo obsojenim Čučkom, iz Nove Sušice pri Košani. Trst, jula 1933. — Talijanski listovi ovih dana opet pišu o Malti i donose vijest, da je u malteškom senatu, koji je sastavljen većinom od doseljenih Talijana, na inicijativu ministra prosvjete Miccija, koji je takodjer doseljeni Talijan, upućen oštar protest protiv engleskih mjera o jeziku u školi. Talijani traže, da se u malteškim školama podučava samo talijanski, jer smatraju, da je malteško pučanstvo talijansko, ma da to nije istina, jer nauče-njaci dokazuju, da malteški dijalekt nije talijanski, nego dijalekt jednog starog istočnog jezika. Ova oštra rezolucija bit će upućena engleskoj vladi. Kako vidimo Talijani su vrlo borbeni u obrani svog jezika, koji je tobože ugrožen od strane Engleza, ali kad se radi o hrvatskom ili slovenskom ieziku u Julijskoj Krajini — onda drugačije misle i drugačije postupaju. I, nota bene, o našem jeziku u Julijskoj Krajini ne postoje nikako ve sumnje, dok se za onaj jezik, koji maltežani govore tvrdi da nije — talijanski! FAŠISTIČKE ŠKOLE I U ALBANIJI, Trst, jula 1933. Službeni list fašističke vlade »Gazetta Ufficiale« objavila je kraljevski dekret kojim se osnovna fašistička škola u Valoni naziva imenom fašističkog kvadumvira Michele Bianchi. Tako isto nazvat će se imenima istaknutih fašista i ostale osnovne škole po Albaniji. BOKSER CARNERA I MUSSOLINI Trst, jula 1933. — U Americi je u borbi s dosadanjim prvakom svijeta u boksu (zaboravili smo kako se zove ...) po-bjedio Talijan Camera i postao je on prvak svijeta. U Italiji su ludi od oduševljenja. O tome se pišu zanosni članci na prvoj strani listova i govori se o velikoj fašističkoj pobjedi. Kad se čita te članke, vidi se najbolje, kako je danas nisko pala razvikana talijanska kultura i civilizacija. Duhovne vrijednote bačene su sasvim u pozadinu, a na oltar domovine diže se — Camera. »Corriere della sera« piše u ovećem istaknutom članku, da je Carnerina pobjeda svijetu opomena: svijet mora da vidi u toj pobjedi snagu fašizma, kojj prodire i koji se afirmira. I zašto da su ne kaže (ističe »Corriere«) taj gigant pretstavlja lice nove Italije! Mi sigurno Italiji ne zavidjamo na — tom »licu«... Interesantno je, da je Mussolini vrlo zanosno brzojavno čestitao Carneri. A Camera je navodno odmah po pobjedi uputio svoju misao Duceu. On je upisan u fašističku stranku i smatra se fašistom. Ali nije uvijek tako bilo. Sjećamo se. još pred par godina, Carneri je konveniralo da bude francuski' državljanin, da ne bi morao u vojsku, ili tako nešto, pa su tom prilikom fašistički listovi tako napadali tog ubogog Carneru. da je to prelazilo sve granice pristojnosti. Onda su ga nazivali ne samo izrodom, nego su i njegovu fizičku šampijonsku snagu potci-jenjivali i isticali su, da im nije ni malo stalo do tog tipa, koji je bliži volu nego čovjeku. Ali onda Camera još niie bio prvak svijeta i nije se bio došao pokloniti u Rim. Otkad je bio jednom kod Mussolinija, dobio je velike pomoći za nastupanje u svijetu i za plaćanje svojih velikih dugova, dobio i crnu košulju, pobjedio je i sad je on — simbol nove Mussolinijeve Italije. MUSSOLINI NIJE VIŠE GROZAN, NEGO SE SMJEŠKA Trst, jula 1933. U svim javnim uredima Po Italiji su u posljednje vrijeme zamijenjene Mussolinijeve slike. Umjesto dosadanjih slika, na kojima je prikazan strog i strašan. izvješene su slike, koje ga prikazuju kako se smješka. I to je smišljeno. Bolje ie smje-škati se, nego svojim strašnim licem izazi-vati i gladno talijansko pučanstvo... STRAH OD RIJEČI I PJESME Trst, jula 1933. Talijanska cenzura imala je u posljednje vrijeme dva važna posla. Francuski film pod naslovom »A noi la libertà«, koji je u čitavom svijetu imao veliki uspjeh, prikazivan je u Italiji pod naslovom «A me la liberta«, da se ne bi mase Koje ga gledaju, zaniiele... Ali i tako su gledaoci počeli da demonstriraju dok se film prikazivao, pa su mnogi bili uhapšeni, a film zabranjen Do demonstracija došlo je i u Milanu u teKtrii Scala,. Tamo je prikazivana opera •Dndo del Popolo«, na libretto od Rossata. Publika je aklamirala tako oduševljeno scene, u kojima se veliča sloboda, da se to razvilo u bučnu antifašističku demonstraciju. Opera je bila zato skinuta s repertoara, a poslije se opet davala, ali sva okljaštrena i preradjena. RAZDOR MEDJU FAŠISTIMA U MILANU Smijenjen federalni Trst, 7 juna. — Prema objavi novinskog ureda fašističke stranke smijenjen je dosadašnji federalni fašistički sekretar u Milanu Erminio Brusa i na njegovo mjesto ie postavljen Rino Parenti je medin, najistaknutijim fašistima i upisan je već od 1919. godine U objavi se kaže. da ie do- sekretar u Milanu sadanjj sekretar Brusa sam podnio ostavku iz personalnih razloga, ali je općenito uvjerenje, da ova smjena nije samo personalnog karaktera, nego je u vezi sa stanjem fašizma u Milanu, s kojim Mussolini nije zadovoljan, jer se mediu milanskim fašistima opažaju pojave ooozicionarstva FAŠISTIČKA ŠTAMPA MISLI DA FAŠISTIČKI SUDOVI NISU DOSTA STROGI Juriš na fašističke sudove Trst, jula 1933. Fašistički listovi napadaju fašističke sudove koji su u posljednje vrijeme izrekli preblage kazne ili riješili mnoge talijanske emigrante koji su kao izraziti antifašisti izvršili napadaj na fašiste u Francuskoj. Završen proces je u Lugano koji i? dao povoda fašističkim li- stovima da ponovno napadnu fašističke su-dpve. U ovom procesu osudjem su antifašisti Omelia i Rodoni uvjetno na 3 mjeseca zatvora i ako su kako fašistički listovi tvrde svjedoci dokazali da su njih dvojica napali i teško ranili fašističkog prof. Bollu ' đvoucu fašističkih omladinaca u Luganu. RADNE prilike u milanu JULIJSKA KRAJINA IN VELI! ZLET V LJUBLJANI I I'/ tvcttl '1 mritmrr 4- ni Ì i r, 1. J.-tl A . _ (Iz pismn jednog taliianskog radnika). U mojoj fabrici radi nekoliko stotina radnika. Rad je zamoran, nadnice mizerne. Radnik zaslužuje prosječno 12 Lira dnevno, a odbija mu se oko 5 Lira tjedno za osigu-ranje i sindikate. Nedostaje ni za najnužnije. Cijene kruha i riže rastu. Radnik, koji ima sreću da radi 300 dana u godini po S sati dnevno, može zaslužiti najviše 4800.— lira godišnje. Običan vojnik fašističke milicije dobiva za svoje ljenčarenje 9754,— lire uz državnu opskrbu. Specijalist, uz isto ^ Ml favuli UPMVIUU. opecijansi, uz isto I UU zaunje&a itoiicita. i^oieg SOKOIa radno vrijeme, zaslužuje godišnje najviše j “v 12 Zagreba katerega člani so skoraj sa- 7 ?nn I i r 71 q r»o»-lrvf lo?*» OQ CClO II— "V.. i. „ I mi PtllioTon+i i rr Ini t J _ 1___t Akademija posvečena bratom, ki se zletnih svečanosti ne more jo udeležiti . Ljubljana, jula 1933. točki »V r b n i č e n a d m o r e m«, ki so jo ... lak° Je «lasi naslov prireditvi Sokola izvajali Člani Sokola III. Zagreb in »Istran Ul. iz Zagreba, ki se je vršila na Vidov...................... dan zvečer v prostorni dvorani Sokola I. v Ljubljani. Spored je bil obširen; prireditev pa dobro obiskana, saj se je polagoma napolnila dvorana do zadnjega kotička. Poleg Sokola 7200.— lira, a podoficir 28.500.— Tira. Zato i '-uusiaiiu n zaslužuju i oficiri milicije od prvog konzula I Sokol iz Raba do centuriona, nešto više nego dvostruku društva. emigranti iz Jul. Krajine, je sodeloval in ljubljanska emigrantska plaću univerzitetskog profesora, profesora gimnazije i rektora viših, tako zvanih teh ničkih škola, naime od 62.741,— do 36.590.-lira. Naša tvornica radi samo tri dana Ob pol 9 se je odgrnila zavesa in pokazala se je skupina koroških istrskih, tržaških, vipavskih in goriških narodnih noš, nakar je imel dr. Ražem, starešina Sokola III. 7qO’1*/ìTi /"»tl rfs «* ! ♦»rr» »,.} .4 ........ .* T~» inu., iiaoa ivunu^a iaui samo in ciana u i U1/ A\az,ciu, siaicsma ooKoia 111. tjednu. Tvornica naliči na kasarnu i u njoj Zagreb, otvoritveni in pozdravni govor. Po-vlada kasarnska stega. Svaki medjusobni zdravil Je navzoče zastopnike in v kratkem razgovor je zabranjen za vrijeme posla. — s°vcru naglasi) namen prireditve. Za njim Opkoljeni smo špijunima. Oni uhode, kon- Je sovoril Engelbert Gangel, podstarosta troliraju, njuškaju, ispituju i douškuju sve SK.J in dr-. Iva‘i M- Cok. predsednik Zveze Zin on -MoXi.t: •„I, — : *: • I fimioTfl tlf nrcronì’rZI fii Sto su negdje načuli, često iskrivljeno i krivo razumljeno. Izvan tvornice za vrijeme odmora, u kućama odmora, kamo se emigrantskih organizacij. Kot prva točka programa je bilo izvajanje mandolinističnega odseka društva »Ta- me uuniora, u Kućama oamora, Kamo se mmmunuiaueiiesa uuseKa urusiva »i a-mora odlaziti da se dobiju isprave, i tamo b°r&*.s. sodelovanjem govorilnega zbora, vlada isti sistem uhadjanja, koji zapliće ra- Mandolinisti so nam ponovno pokazali, da diiike u svoje mreže. Samo medju prokuša- veliko dobre volje. Med mandolinisti- m'm i odanim prijateljima stvaraju se gru- izvajanjem, je simbolični prikaz trp- pe. koje ^diskutiraju o političkom stanju. I iietlia našega naroda pod tujim jarmom Njihova šutnja je izraz svladavanja, f'aši-1 navz°čitn priklical v spomin vse težke ure stičke sindikate izbjegavaju što je moguće I Paaih bratov in sester pod fašističnim re-više. Radnici vide jasno nečuvenu neprav- I zimom. Sledilo je pet koroških narodnih pe-du, za koju moraju žrtvovati svoju malu ami; ki iih'je izvaja! zbor »Kluba koro-nadnicu. Sve ponude fašizma, koje im daju ih Slovencev«. Razen prve so bile odbijaju. Odnos je takav prema fašizmu da|vse lepo podane in Korošci so zopet poka- cxrf* cl 11 ■ft M n I rrolt rln on n Ai "i J _1 C* t___ t , sve sluti na — slom ... ZAŠTO JE MUSSOLINI SKINUO AiRPINATIJA ? zali, da so edini izmed Slovencev, ki so ohranili še veliko lepih in pristnih narodnih motivov in napevov. Za izvajanje so želi burno priznanje. Kot nadaljna točka so ke«, ki so je izvajali članice Sokola III. Zagreb. Izven programa sta nastopila dva Istrana v istrski narodni noši, ki sta z ljudsko priprostostjo zapela istrsko narodno pesem. Mnogi izmed prisotnih so prvič slišali pravo istrsko pesem, ki je otožna in po načinu izvajanja svojevrstna. Pevca sta navdušila občinstvo bol j kot vse ostale točke večera. Nastopila je, tudi izven programa, skupina deklet iz Caribroda, ki je podala značilno sliko iz tamošnjega življenja. Kot zadnia točka je bilo izvajanje alegorične slike »Oj Slaveni«. —, _ I UCllllKJ X J C. _ ____ . T.r.s.t’,iuna 1933- »Istra« je več pisala o sledile ritmične vaje ženskega naraščaja demisiji, koju je morao dati Arpinati. bivši Sokola III. iz Zagreba. Ga. Mila Š a r i č e-pods,e/r®tar 11 ministarstvu vanjskih pošlo- va je globoko in čuvstveno podala K. Sirova. Međjutim pravi uzroci su u ovome: Ar- kovo pesem: »Kako je bilo Tebi M a-Pinati se je zavadio s gener.alnirn sekreta- r i j a, pri srcu takrat...«. Sledila je rorn fašističke stranke Staraceom i oćuškao I telovadna točka »Istrani«, v kateri je nasto-ga Je. Kaže se, da je Arpinati sada u kom- pil moški naraščaj Sokola Rab. Pevski KAKO ŠE U ITALIJI"uBIRE sledna'je »«^'^1 zvon«, kl jo je učinkovito podal g. Vàio Bratina. Lepo izvajani sta bili telovadni Prireditvi so prisostvovali ban dr. Drago Marušič, general M a r ič, župan dr. Dinko Puc, državni pravdnik dr. F ella che r, vojvoda Dovezenski iz Ku-manova, predsednik društva »Istre« iz Zagreba g. Stari, zastopniki raznih ljublj. emigrantskih društev, lepo število Cehov, Istranov in ljubljanskih emigrantov. Razen ene prireditve »Kluba Primork«, je izmed enngr. prireditev bila ta (v zadnjih letih) obiskana najštevilneje. Posamezne točke telovadbe so bile podane lepo in vestno ter večinoma izvajane po motivih iz narodnih pesmi. Želeli bi le, da bi nas rojaki iz Zagreba večkrat obiskali! FAŠISTIČKA ŠTAMPA O SOKOLSKIM MANIFESTACIJAMA U LJUBLJANI. Trst, jula 1933. Fašistički listovi još nisu »dospjeli« da dadu komentare veleb-nim sokolskim manifestacijama u Ljubljani. Ovaj je muk vrlo značajan. Za sada su se fašistički listovi ograničili samo na kratke izvještaje o sletu i javili, da je »državna organizacija jugoslovenskih sokola« priredila u Ljubljani svoj kongres, da su 20.000 Sokola u odorama u gustim redovima prošli ljubljanskim ulicama i priredivši pansla-venske manifestacije, kojima su učestvovali nekoji članovi vlade i predsjednik Skupštine. Listovi javljaju da su i iz Ceho-slovačke u velikom broju u četiri posebna vlaka pošli na kongres Sokola u Ljubljani i da je iz samog Brna pošle 420 Sokola. DELOVANJE „SOČE” V CELJU Predavanje o tolminskom puntu - Dramatski cdsek pripravlja se POREZ Korupclonističkl proces u Cataniji-Trst, jula 1933. U Cataniji je završen proces protiv nekoliko' viših činovnika i namještenika općine Catanije. Oni su bili optuženi zbog zloupotreba koje su učinili pri odmjeravanju i pobiranju poreza. Osu- ndjegovSUzamienkik pfodn/svaki n^ jednu I ^"črn^el r™1"**1'0111 Pumu --uramatski cdsek pripravlja se godinu i 4 mjeseca zatvora, dok su ostali I „ omeij Uelo propagandnega, odseka: spomenik padlim optuženi riješeni zbog pomanjkanja doka- žrtvam, propagandni grbi, preimenovanje kraievnih imen okoli 1 Celja niki smo, a dobra volja je tu, zato pogumno naprej po zacrtani poti! Propagandni odsek je tudi na delu. Nameroval je več izletov med narod, ki naj bi spoznal naše težnje, ali radi neugodnega vremena, smo morali izlete odložiti. V načrtu imamo postavitev spomenika padlim žrtvam na Primorskem in preimenovanje nekih tukajšnjih krajevnih imen z imeni znamenitejših primorskih i koroških krajev. V propagandne svrhe smo si zamislili tudi grbe goriških, istrskih in dalmatinskih mest. Zelò okusno nam jih je naslikal naš član In ker je brez posla, prosimo bratska društva, naj pišejo našemu odboru v Celje za serijo takih grbov, ki bodo obenem odličen ukras društvenega prostora. Tekom par tednov jih lahko dobijo po zmerni ceni. Velikost grbov se ravna po velikosti društvenega prostora, zato prosimo, naj se ob naročitvi prijavi dolgost, širokost in visokost lokala. Radi bi ustanovili tudi tamburaški zbor, samo, če bi se nam priglasilo do- Isprebi jan tali janski potkonzul, „ u Mentcnu u Francuskoj k-oTu-’ da sam Pad pa je dajal poji je poslije preokrenuo »bandjeru« i postao I . nemškim mogotcem, da s Mussolinijem fašista. Bio je uvijek u do- nadali.e tiščali naš borni brim odnosima s Mussolinijem, čak u vrlo .. ,uz?n-,stvu- ff0 le propadel Dunaj, prijateliskim odnosima, a isto tako i s biv- „a~LJava J® le kratka svoboda in na naš šim podsekretarom u ministarstvu vanjskih -f « Padla še veča nesre- poslova Arpinatijem. koji je nedavno skinut Jtj alA y™ ta ni večna ter ne bo uklo-sa svog položaja. Nežna se zašto ie uhapšen a, iiePlce ln odporne tolminske na-ali se sumnja, da ie to posljedica krize u fa- avf.‘ , šističkoj organizaciji i unutarnjih sukoba,! „^r a m at s k i o d s e k se pod svojim koji se odigravaju u najvišim vrhovima. j Požrtvovalnim režiserjem pridno vežba. r,. .... . i «i ... Med drugim pripravlja zanimiv prizor Detalji iz tragikomedije iz naše primorske tragedije, katerega Trst, jula. U svom aprilskom broju misli uprizoriti v Črnomlju, donosi talijanski »II Giornale degli econo- Pevski odsek ima redne vaje misti« malu recenziju jedne knjige, koju je vsako sredo in soboto ob 20. uri. Začet-napisao neki Goad, o fašističkom korpora-1 tivnom sistemu. Recenzent je zaključio svoj prikaz ovom rečenicom: »Čudno je. na koncu. da je uspostavljanje korporativne države pripisano Rossoniju, a da pisac nije spomenuo ime Giuseppa Bottaia«. Ali u broju za maj morao je »Giornale degli economisti« donijeti bilješku koja slas_Vj vP7i . recenzijom kniiep H E Gnada I Predstavljajo naj jugoslovanska mes:a *£££.' j, »»sr’&’&f'asss ts- tano Poiverelli. šef centralnog ureda za cióvii^fii n 24 Din 0 75 nin' t2«ò štampu u pretsjedništvu vlade, piše nam: n- 1%1 ninredn°St °-"5 n' 5 D n’ 1,50 Korporativni red, prije nego kod Rossonija1 n 1 ^ L'1^• X X X rt : rt r * rt « Jrr.Tr-t» ktt I r- 1 : volj sodelavcev. — Monitor. KLUB PRIMORSKIH AKADEMIKOV V LJUBLJANI I razpisuje natečaj za izdelavo serije petero osnutkov poštnih znamk Z nacijonalnih vidikov apelira klub na naše umetnike da se v polnem številu od- A w* U tl V Alj L V- Ci , » 1 J W i Bottaia ima svoj izvor u političkoj misli i volji Duqea.« Ova mala vijest pokazuje kakvi su odnosi izmedju Rossonija, Bottaia j Ducea i kako je Duce sujetan za ideje, koje on ne želi nikome da ustupa. Poiverelli je tu bilješku napisao po Mussolinijevom nalogu... ITALIJA IMA 42,453.000 STANOVNIKA Trst, jula 1933. Prema službenim podacima iznosio je broz stanovništva Na inicijativu Omladinskog otsjeka, u Italiji na dan 31 maja o. g. 42,453.0001 priredjuje se u nedjelju 9 jula 1933 god. prema 41,651.617 na dan 21 IV 1931 god. prvi ovogodišnji društveni izlet na Fru-Porast u tom periodu iznosi dakle bli- šku goru. Polazi se iz Beograda u 5.25 zu milijun duša. Od talijanskih grado- sati, a stiže se na stanicu Vrdnik u 7.35 va tek su dva i to nedavno prešla mi- Povratak istoga dana sa stanice Vrdnik lijun stanovnika te imaju; Rim 1,063.262 u 20.44 sati i stiže se u Beograd u 22.48 a Milano 1,022.361 stanovnika. Po veli- Cijena vozne karte za polazak i povra-čini dolaze za ovima: Napulj, Genova, tak iznosi 35.50 dinara, a kupuje se na Torino sa iznad 500.000 stanovnika, Pa- željezničkoj stanici ili kod društva »Put-lermo i Firenze sa iznad 300.000 i Ve- nik«. Izlet je društveno-zabavnog zna-nezia, Bologna, Trst i Catania sa preko čaja, pa se mole članovi i-ostali prija-200.000 stanovnika itelji društva da u što većem broju uče- zovejo razpisu, kljub temu, da ne razpisujemo mkakih nagrad. KZa v,asanj® da Prvega avgusta 1933. Izbrane osnutke bo predloži] klub na pristojna mesta, v želji, da pridejo kot pošt-ne znamke cim prej v promet Klub primorskih akademikov ’ v Gledališka ulica 12 Ljubljeni IZLET EMIGRANATA U PRUSKU GORU Iz Udruženj*a »Istra-Trst-Goricr. u Beogradu stvuju. Prijave se primaju u društvenim prostorijama, u ulici Kralja Petra br. ji2''1 d° sub°te 8 ovog mjeseca do 16 sati poslije podne, članovi treba da budu na stanici 20 minuta prije polaska voza, inače društvo ne preuzima nikakve odgovornosti za eventualne nerede. U programu je posjeta manastira Ravanlce. Pozvano je društvo »Istra« iz Novog Sada. Na izlet dolazi i muzički otsjek našeg Udruženja, u slučaju lošeg vremena, izlet se ođgadja na iduću nedjelju. — Odbott BIJEDA U SELIMA NA LIBURNIJI SLUČAJ NEKAD DOBRO STOJEĆP KLANE. Strah od besposlenih, koje Rijeka tjera u provinciju. Klana, jula. — Kod nas su nastah teške prilike u gospodarstvu, tako da svakim danom sve više propadamo. Naše selo, koje se čini kao jedan maleni grad, postalo je pusto. Mi smo u godini 1931 imali 360 svinja, a god. 1932 već smo pali na 190, a ove godine pak na 60. Iz ovog se vidi, da vrlo lijepo napredujemo pod našim tiranima. Kako čujemo ove zadnje dane, zatvorit će se na Rijeci sve pučke kuhinje, u kojima su dobivali besposleni hranu, a besposleni narod istjerat će se iz Rijeke u provinciju. Bojimo se toga, j jer besposleni su većim dijelom doselje- ; ni iz južnih krajeva da nam ne pokradu još ovo malo sirotinje, što imamo KUGLANE S — ASIMILATORSKOM SVRHOM! Jelša ne, julija 1933. — Muke i patnje, koje moramo da pod našim tiranima podnašamo neopisive su. Hoće da nas sa ove naše rod jene grude, bilo milom bilo silom odstrane. Uništit su nas htjeli duševno, ali vide da nam ne mogu naše misli i naše slavenske osjećaje iz naših srca istjerat. Nastoje nas ekonomski satrti. Porezi, koje nam nameću nesnošljivi su. Dug na općini svakim danom sve više raste. Pred par godina naš je Podeštat dao sagraditi dječji vrt koji nas stoji masnih para, a s kojim si je Podeštat mislio požeti obilno ploda, ali je ostao ovaj njegov posao jalov, jer na trnju ne rode jabuke. Sada je uvidio, da sa djecom nema nikakvog uspjeha, pa je počeo smišljati kako bi za nas odrasle nešto napravio i privukao nas na udicu. Dao je sagraditi na općinski trošak nekakvu kuglanu, koja stoji ništa manje nego 12 hiljada lira. Mi poručujemo našem Podeštatu, da mu je uzaludan posao i da na njegovu udicu nećemo doći, jer mi još previše dobro poznajemo njegove asimilatorske namjere. On misli, da nas preko kuglane odvede sve u fašističku organizaciju, ali prevarit će se. — (Brdan) »MOJ UP JE ŠEL PO VODI«... Idrija, julija 1933. (Agis). Idrijski politični komisar Miutta, ki je znan daleč naokoli, se je že dolgo časa zavzemal za našo prijazno Mej co. Hotel je na vsak način, da bi občina spremila v »Parco nazionale«. In resnično! Z deli so pričeli in tudi napredovali so zelo hitro. Prav lepo so uredili že nekaj nasadov in stez, zasadili grmičevje, »pušpan« pa v obliki fašističnega ' snopa. Govorili so o skorajšnji slovesni otvori-tvi parka, o godbi, ki naj bi svirala vsako soboto zvečer. Toda zadnje neurje Je odneslo vse, tako da je ostal le grušč. Voda je prizanesla le faš.” snopiču. Komisar Miiutta, ki se je navadno vsak dan sprehaja po Mejci, se danes žalostno ozira po belem produ. Italijanski gospodje, ki imajo polne želodce, in ki živijo na račun naših žuljev imajo zelo lepe želje in načrte. Za izpolnitev njihovih zamisli, je 'f občinskih blagajnah vedno polno denarja. Ob sobotah naj bi svirala godba! Komu? Našim lačnim rudarjenj že itak svira pomanjkanje in glad. ARETACIJE U GORIČKOJ. . Gorica, jula 1933. — Karabinjeri U Mirnu prijavili su sudu Štefana Š i k 1 i č a Franjinog, starog 50 godina, iz Renča, kod je navodno na cesti za Vertojbu napao nekog »capomastra« Angela Padovana iz Št. Petra. U Podbrdu je bio medjutim ar®' tiran Petar Bregant, star 30 godina, koji je navodno prekršio odredbe polici!' ske opomene, koja mu je bila odredjena» jer je politički sumnjiv. Velika škoda vsled poplave Postojna, julija 1933. (Agis). Zadnje deževje je naredilo velikansk® školo od Vipavi in drugih Sočinih pri' tokih, ker so vode, potoki in reke zelo narastle in prestopile bregove. Odnašale so pokošeno seno, zemljo in sadež® z njiv. Veliko škodo je povzročilo neurj® zlasti v Idriji, kjer je vrdla voda cel® v hiše. Tako je poplavila in vrdla voda v znani hotel Didič. Največ pa trpi' jo naši ljudje radi uničenih posevkov. PRAVO DARILA! Zlato polnmo pero od Din 50,-, dalje, dijaška peresa od Din 35,- dalje. Popravlja peresa vseh’ znamk: Hi©© * • LJUBLJANA - MARIJIN TRG lmì (vogal Woifovajj JliSjj nilNAEST-GODIŠNJICA SPALJENJA NARODNOG DOMA 0 TRSIO U omladinskoj sekciji »Istre« vU subotu dne 8 o. mj. u 8 sati na večer održat će Omladinska sekcija društva »Istre« svoj običajni članski sastanak. Kao glavna tačka bit će komemoracija 13 godišnjice spaljenja »Narodnog doma« u Trstu. Budući da je to posljednji sastanak prije ferija, umoljavaju se članovi sekcije i društva »Istra« da sastanku u što većem broju prisustvuju. U nedjelju dne 9 o. mj. bit će zajednički izlet sa Sokolom III u Podsused. Sat polaska bit će pravovremeno objavljen na društvenoj ploči. IZ ISTARSKO AKADEMSKOG KLUBA Promocija dvojice članova Na tehničkom fakultetu (arhitekturi) zagrebačkog sveučilišta diplomirao je koncem prošlog mjeseca član kluba Stepančič Maks. Na pravnom fakultetu promoviran je dne 30 juna o. g. na čast doktora prava član kluba Tončič Stanislav. UMRO STJEPAN ŠKALAMERA 20 juna umro je u Polzeli kod Celja Stjepan škalamera, učiteljski pripravnik. Pok. škalamera rodom je iz Drage Mošćeničke, a školu je polazio u Petrinji. I baš isti dan kad je imao da svrsi školu, da mu je to zdravlje dopusti m, svršio Je on svoj mladi život, daleko od svojih najmilijih, svojih roditelja oraće i daleko od svoje rod jene grude, koju je mnogo volio. Sahranjen je u Polzeli uz sud jelova nje tamošnjih škola, a na odar položili vijence njegovi školski drugovi Istarski akademski klub. Laka mu zemlja! SOCIJALNOM OTSJEKU DRUŠTVA »ISTRA« darovali su: Gabrijelić Josip 50 Din; Ivan Stari 20 Din. Na plemenitom daru zahvaljuje se odbor. darujte »istri« stare školske KNJIGE Umoljavaju se svi Istrani u Zagrebu, koji imadu stare školske knjige bilo iz osnovnih, gradjanskih ili srednjih škola, a više ih ne trebaju, da ih daruju društvu »Istra« (Boškovićeva ul. 40), koje će ih razdijeliti medju najsiromašniju Istarsku djecu. AKCIJA ZA LUŽIČKE SRBE U JUGO SLAVIJE I U cijelom slavenskom svijetu došlo Je do protesta za Hitlerovski postupak pro-J'v Lužičkih Srba. Sva Društva prijatelja 'ažičkih Srba izdala su otvorene proteste motiv toga postupanja sa strane Nijemaca, j* medju njima i Društva prijatelja Lužičkih Srba u Zagrebu. Beogradu i Ljubljani, u Cehoslovačkoj. Poljskoj, Parizu i u Nevvyorku. Za koji dan dolazi u Zagreb i ?®°Rrad redaktor češkog »Lužičko-srpskog jiesnika« g. Vladimir Zmeškal iz Praga, koji će te sve prilike još zornije prika-fati te pokušati provesti zajedničku akciju 1 medju našim kulturnim društvima, da se uaesi neki zajednički protest protiv njemačkog terora a u korist teškog i kritičkog Do'ožaja Lužičkih Srba te najmanje slavenske grane nekadanjeg silnog i moćnog baltičkog te pomoranjskog slavenstva. Komemoracija vj. spinciCa u DELNICAMA. Sokolsko društvo u Delnicama komemoriralo je smrt pok. prof. Vjekoslava opinčića na Tijelovo 15 o. mj. svečanom Jednicom. Predavanje o životu i radu pok. ìÌ5 ' Vjekoslava Spinčića održao je starješina društva dr. Forenbaher. Svojim lije-r'm i dokumentovanim predavanjem uspio Ie da pruži vrlo lijepu sliku ovog našeg neustrašivog i odličnog borca za prava j °R našeg potlačenog naroda. Predavanje e bilo pomno saslušano i ostavilo na prione duboki utisak. , PRIREDI ITEV »TABORA«. >. Veliko vrtno prireditev bo imelo dru-tyo »Tabor« v nedel;o 9 t- m. na vrtu ho-,eia »Tivoli«. Spored bo obsegal petje, de-amaci je, srečelov in ples. Sodelovala bo *°dba »Sloge« Pričetek ob 4 popoldne. Ci-*' dobiček je namenjen vzdrževanju dru-V.XeneRa prenočišča za brezposelne na - u. ■— Iskreno vabljeni! N G ELO /j ELCIC Pleskar, ličar in soboslikar stavbe in pohištvo se rojakom toplo priporoča Ljubljana vii ŠIŠKA — CELOVŠKA C. 65 NASI U BANJA LUCI ČETIRI STOTINE EMIGRANTA OKO BANJALUKE. — KAKO ŽIVU I KAKO SE SNALAZE. _ IMAJU ČAK I SVOJU CRKVU I SVOJE PJEVAČKO DRUŠTVO »SOČA«. JEDAN ZNAČAJAN DOGODJAJ : MLADA MISA O. ANDRIJE VATOVCA. ISTRANINA. _ PROPOVIJED O PROGONU SVEĆENSTVA U ISTRI. Banjaluka, jula 1933 U Banja-Luci i bližnjoj okolici imade 460 naših emigranata koji su se naselili većim djelom u svrhu obradjivanja zemlje, koju su kupilj od domaćeg naroda .ili od države. Nekoji su kupili zemlju već obradjenom stanju, dočim drugi su kupili posječenu šumu. U Slatini, 2 i pol sata od Banja-Luke naselilo se 30 obitelji, iskrčili su šume to posadili trsje, koje izvanredno dobro rodi, kaošto i drugo raznovr'stvo voće. koje pokazuje tako dobru ljetinu, da su našli Slatinci ove godine u sto briga kamo će s tolikim Božjim darovima. A i na prosvjetnom polju i kulturnom naši »siatin-ci« drže se svojih starih običaja i osnovali su »Crkveni odbor« kojemu je uspjelo, da sagradi svoju vlastitu crkvicu posvećenu sv. Cirilu i Mitodu gdje im od vremena na vrijeme o. o. trapisti iz Banja-Luke odsluže po koju sv. misu, a pjevački mješoviti zbor, domaće .slatinsko društvo »Soča« pjeva slovenske crkvene pjesme, te slovensku misu, pod ravnanjem tamošnjega učitelja Bosanca domaćina, koji ih vrlo marljivo vježba, pa i on sam veli da mu pjevači zadavaju malo muke u vježbama. U gospodarskom pogledu su udruženi u Slovenskoj gospodarskoj zadruzi u Banja-Luci, gdje takodjer imadu i pjevačko društvo »Triglav«, koje po malo slabije uspje-va, radi materijalnih teških prilika našega radništva, jer i u Banja-Luci osjeća se kriza kao i u drugim gradovima cijele kugle zemaljske Naši ljudi zastupani su u svim zvanjima u Banja-Luci i okolici i dobro se snalaze medju domaćima raznih vjeroispo-vjesti, i nikada još se nije desilo, da se poradi vjerskih ili drugih stvari ne bi slagali. Ta svi smo braća, i djeca jednoga oca. Naši ljudi medju domaćim stanovništvom ne samo da nisu »pritepenci«, nego ih domaći vrlo poštuju i upravo bratski susreću, tako da se naš svijet u Bosnj osjeća upravo domaćim medju dobrim Bosancima. Imade mnogo naših ljudi ili obitelji u selima sa isključivo muslimanskim stanovnicima s osjećaju se, kao da su oduvjek medju njima. Dne 18. juna jedan naš emigrant p. Vatovec Andrija, sin Franje Vatovca iz Slop u Istri kod Materije, otpjevao je novu sv. misu u staroj crkvi, č. o. trapista, Pa je^ bio to dogodjaj prvoga reda za naše tamošnje emigrante. Crkva bila je dupkom puna našega i domaćega svijeta. Kod ove nove mise pjevalo se slovenske nabožne pjesme, i »pozdrav novomašniku« emigrantsko društvo »SOČA« iz Slatine Prigodnu propovjed održao je Pater Karei Jelušić iz Ptuja, iz reda o. o. Franjevca konventualca. koji su bili prograni iz Istre i otoka Cresa. Kako je javnosti poznato, generalni vikar reda konventualaca o. Dominik Tavani, vlašću danom mu od sv, oca Pape Benedikta XV. odredio je 30. sječnja 1919 g. da se samostani sv. Franje redovne pokrajine sv Jeronima u Cresu j Piranu u istri digne ispod uprave i vlasti provincijala spomenute pokrajine i izruče njegovom delegatu provincijalu pokrajine padovanske o. Antonu Boiogninnt. Učinio je to po želji talj. okupatorski!) vojničkih vlasti. \ mjesnih oligarhija, pošto ove nisu uspjele da sa svojim svakovrsnim nasiljima i terorom natjeraju rodoljubne redovnike da samovoljno napuste samostane. Učinio je to generalni vikar reda konventualaca ovlašću sv. oca Pape, premda redovnici tih dviju samostana nisu ama ništa skrivili ni protiv crkve ni protiv redovnih ustanova i zakona. šta više njihov duhovni rad te vanjsko i unutarnje vladanje bijaše skroz uzorno. Najviša duhovna vlast skočila je u pomoć svjetovnim vlastima u posve svjetovnoj stvari da metne u najveću bijedu 33 brata reda sv. Franje i da njihovu imovinu preda talijanskim redovnicima, te liši hiljade i hiljade dobrih kršćana svojih dušnih pastira. Razumljivo je, da je g. Pater Jelušić mogao da kod prisutnih vjernika emigranata izazove suze i plač. jer je govorio tako dirljivo spominjajući domaće ognjište i domaću napuštenu crkvicu u kojoj novo-misniku nije sudjeno darovati prvu svoju službu u svom rodnom kraju, medju onima koji su ostali da ustraju u borbi za prava i jednakost medju stvorenjima po Božjem liku. Govor je bio tako dirljiv, da je u crkvi sve proplakalo. Niti časni starac trapist. koji je predvodio ceremoniju službo nove mise. nije mogao da se suzdrži, pa je i on zaplakao sjećajući se svoje daleke domaje. Poslije sv. mise pozvaše o. trapisti roditelje sa novomisnikom i rodjacima na zakusku, gdje se je produljio razgovor o našoj nesretnoj zarobljenoj domovini, a naši »Slatinci« izazvali su nam sa svojim Gregorčičevim i drugim slovenskim pjesmama osjećaj da smo u svojoj domovini. Nakon toga narod i svećenstvo razišlo se svojim kućama, novomisnik kući svojih roditelja u Vrbanju. isto kraj Banja-Luke. gdje otac novomisnika imade svoj lijepi posjed, pa medju samim muslimanima uživa sveti mir. u slog! i ljubavi, vršeći kristovu za-povjed »Dajte caru carevo, a Bogu božje! Naša kulturna hroniha KNJIGA 0 MUSSOLINIJD, KOJOJ ĆE SE U SVIJETU MALO VJEROVATI »Mussolini visto da una scrittrice olandese« KALA VOJNA Drugu Gildu Sanligu, New-York, U. S. A. Nikada su stari Grki lud jedrili njih su Neretljani izagnali, dobra vina mora da su pili, kad su tako dragu nam prozvali. Grki su nestali, ime i sad Uvi, dobro vino još se vavik toči, kraosaci još kišu po njivi, kako dupin, kad iz mora skoči. Manji brodi sa svega Kvarnara prid ton dragan kalivaju jidra i trabukul ne nosi mornara, ki ni tote več spuštija sidra. Ponikad nevera stira hi uvamo, da u portu čekaju vedrine, i tako na vrime gledajući samo prolaze njin dani tote sred tišine. Ma nikada jopet dobri vitri pušu, a brodi svejeno tuda se sidraju, to mornarska grla čute sušu i radi tih grli brodi pojivaju. Po noći je ura za takova dela i tako šemprije u Zdravoj Mariji, kad nidan ne sluti iz čilega sela, koštaju kajići tamo h oštariji. Barba Bepo Titin već užginje sviče i otpire vrata da čeka mornare, teta Fuma mudro nosi miioliče 1 natoče Ijudon od kapljice stare. Več sva hiža živi, sva usta govore, sve oči se svitle i otprta grla, pisme te durati sve do isprid zore, ča pisan je tako teta Fuma čula. Grkon več ni traga, benečanski brodi ne dolaze simo, a od Neretljana priunuk po strani vole vodi i čeka pirate Ive kapitana. Pod crikvenim zidom u selu počiva pokraj svoga oca stari Bepo Titin, a njegova Fuma vični sanak sniva, priko velog mora u Statin Unitin. Samo more huči, snažnije od svega i litica stoji, tvrda, neprobojna, a mornari išču vina crlenega i svi znadu di je lipa Kalavojna. MATE BALOTA Trst jula 1933. (r) Lucia Pierson ime je jedne nizozemske spisateljice, koja je napisala jedan putopis o Japanu, u kojoj na vrlo simpatičan način opisuje tamošnje prilike i život. Sličnu je knjigu sada napisala na francuskom jeziku o Italiji, zapravo o Mussoliniju, i ta je knjiga nedavno prevedena još iz rukopisa na talijanski jezik. Preveo ju je Gino Otochiari, rodom Istranin, nastavnik za talijanski jezik u Nizozemskoj. Varao bi se onaj koji bi mislio da će tu naići na točno prikazane prilike današnje fašističke Italije. Piersonova je najveći dio svoje pažnje posvetila jednom čovjeku, Mussoliniju, i ona je sva entuziazmirana kada govori o ovom čovjeku, koji da je donio spas Italiji. Na jednom ga mjestu hvali toliko, da od njega očekuje spas ne samo za njegovu zemlju Italiju, nego i za čitavu Evropu. Fašističkom Italijom je toliko oduševljena. da kaže da je proputovala mnoge zemlje i upoznala potanko prilike u njima, ali da nije nigdje kao u Japanu i Italiji primje-tila. da se bolesniku gleda otvoreno u lice, da se postavi diagnoza _ i da se radi. Velik’ čovjek koji radi tó je Mussolini. Njegova je umjetnost ne samo u tome, da je znao usplamtiti entuziazam kod talijanskih masa nego Ra i održati na visini i hraniti ga stvarnim rezultatima. Te stvarne rezultate današnji Talijan da vidi u podizanju lijepih cesta, gradnji električnih željeznica, asaniranju polja itd. Izgleda da je ova Nizozemka za svog boravka u Italiji slabo proučila prilike, koje opisuje. Ako je sama gledala oko sebe. ona je onda samo vidjela vanjštinu, dublje nije se m potrudila, ier onda bi njezin sud. od koga ne će biti nikakve koristi, jer je površan i pogriješan. ispao sasvim drukčije. Ovako je ona samo »obogatila« literaturu Mussoliniju i obradovala fašiste laskavim priznanjima, što su joj oni brzo honorirali, nrevevši. kako smo istaknuli, njezinu knjigu još u rukopisu. Da se vidi da ie bila slabo informirana ili pak da ie novršno i krivo gledala, vidi se po onom što ona piše o postupku fašizma prema manjinama. Autorica je prema vlastitim riječima boravila »u novim pokrajinama« dvaput, svaki Put po tri mjeseca. Ona tvrdi da je čak i razgovarala sa Mb" dima sviju staleža u njihovom jeziku, što naročito podvlači. Pa je došla i tu do rezul- tata, da je Mussolini i postupkom prema manjinama pokazao rimski smisao vladanja. kome ona odaje priznanje. Kaže, jest bilo je okršaja, sukoba, dok se došlo do uzajamnog razumijevanja, ali je položaj novdi talijanskih gradjana, prema njezinim riječima, bio ipak manje tegotan nego — položaj Francuza u Alsace-Loreni, dok su bili pod Nijemcima. A ta vremena da su prošla te Italija hna u novim pokrajinama uz Jadran, kao i u zaledju vjerne i odane podanike Koliko je istine u ovim riječima, toliko je ima i u cijeloj knjizi. Zato će ova knjiga slabo moći poslužiti talijanskoj propagandi Pa i tamo gdje se o Italiji i o Mussoliniju znade jako malo. Jer dosta je i minimalno znati o pravoj fašističkoj stvarnosti u našim krajevima i cijeloj Italiji da se dobije pravi sud, koji ispada drukčije nego što je svrha ovoj knjizi da ga prikaže. GORIŠKE PUBLIKACIJE V Gorici je izšla v zalogi Mohorjeve družbe pesmarica »Zdrava Marija«, obsegajoča 112 Marijinih pesmi. Skladbe so vse nove in tudi besedilo je povečini novo. Zastopani so takorekoč vsi slovenski cerkveni skladatelji: Premrl, Kimovec. Sattner, Tomc, Železnik, Klemenčič. Mav. Jobst, Grum. Hochreiter, Dolinar, Doktorič, Ocvirk. Komel. Vodopivec, 'Sočenko-Bratuž, Breda Šček, Nazarij Križman. Zbirko jt uredil Vinko Vodopivec in je odobrena od cerkvene oblasti. Lepopis je izvršil Roman Pahor V. Vodopivec je izdal v samozaložbi 30 ljudskih napevov za La-vretanske litanije po primorskem načinu (poje se zgolj liturgični tekst brez »odpevov«). Knjižica »Božji hlebčki« je izšla v založbi Moh. družbe v Gorici kot pomožna knjiga za prvoobhajance: obsega 64 strani. Profesor dr. Andrej Pavlica ie izdal v Gorici 5 zvezek »Sejavca«. nedeljskega brania z razlago berila in evangelija v poljudnem načinu. JOŠ JEDAN NOVI DOKTOR Na zagrebačkom univerzitetu promoviran Je na čast doktora prava i g. Vižintin, načelnik Središnjeg ureda za osiguranje radnika, rodom iz Julijske Krajine. Srdačno KAKO TALIJANI VOLE HRVATE Ovo se desilo ovih dana na takozvano] »Paralelnoj cesti«, što vodi iz Matulja na »Puntu Kolovu«. Prolazio onuda neki časnik i desilo mu se, da ga je čovjek, što je u taj mah u blizini poljevao cestu, malo poštrc-nuo. Časnik izvan sebe od bijesa zaleti se na onoga čovjeka i prilijepi mu vruč šamar. I vikao na njega, i svaka treča bila mu' je: Porco croato! (Hrvatska svinjo!) Onuda je prolazio karabinjer (oružnik), i kapetan mu pokaza prstom na onog čovjeka pa če mu: — -4 sad, učinite vi svoju dužnost, »vežite onu hrvatsku svinju i povedite ga sa sobom. Karabinjer, koji je poznavao onog siromaha, odgovori: Ali, kapetane, ono nije nikakav Hrvat — ono je naš — Talijan. (E uno dei nostri, è un Italiano!) — JJ perchè non l’ha detto subito! (Zašto nije to odmah kazao!) (»MORNAR«) U FOND „ISTRE Ova rubrika nastavlja se t ove godim pod devizom; »Da bi »Istra« izlazila svakog tjedna re-dovilo u normalnom formatu.« Bilježimo ova nova darovatelja 2 imena plemenitih Da počaste uspomenu blagopokoj-nog Vj. Spinčića, darovali gg. Bačič, Kajin, Udovič Just, Pisat, Flego Jakob, Pavlovič Peter po din 10.—...............din Janko Antun — Vel. Bečkerek din Ka rasprodane blokove prilikom komemoracije pok. Vj. Spinčića društvo »Nanos« — Maribor din 60.— 150.— 118.- U prošlom broju objavljeno din 24.193 - Ukupno din 24.521,- Ig. Breznikar ; mljevenje. ■ ZAGREB, ILICA BROJ 65 ■ Telefon 7657 STRANA 6. zadovoljstvo - naš uspjeh. _ ,.L , Vrsfa 4431-00 4a toplih dana potrebna ie lagana cipelica. Ova je izradjena od platna sa gumenim djonom — tako da se i ne osjeća na nozi. U njoj se nosi lufa uložak koji stoii Din. 4,- . . Vrsta 4462-06 Lieti za svaku priliku ova bijela platnena cipelica na sponu sa gumenim djonom. — Vel. 27-34 Din. 35.- Vrsta 4761-74 Ukusna cipelica za radost vašoj mezimčadi. Izradjena od raznobojnog platna sa crepgumenim djonom. Vel. 27-34 Din. 35.- mzkiM Vrsta 4561-29 Za sport. Idealna i najjeftinija cipela za sve vrste sporta, za turizam i za razne igre. Vel. 27-34 Din. 29.- Vrsta 242 Dječje vježbače cipele sa elastičnim dirom djonom. Potrebne za vježbu u školi, sokolu i uopće za svaku gimnastiku. Zenske Din. 35.- Vrsta 2942-00 Sandale sa crep-gumenim djonom praktične trajne i vrlo udobne. — Vel. 27-34 Din. 45.-, 35-38 Din. 59.- 49.- Vrsta 5641-38 Za Vašu slatku dječicu udobne cipelice od telećeg boksa sa špangom, širokog oblika. 69.- Vrsta 5642-36 Dječija cipelica od boksa sa sponom ukusno ukrašena. Praktična za svakidašnje nošenje kao i za blagdane. Čvrste pertle 1,- dinar par. Za velike vrućine naše prodavaonice obskrbljene su laganom i udobnom obućom, za takove cijene, da svatko može kupiti više pari. Najbolje jamstvo da ćete biti zadovoljni jest — naše dugogodišnje iskustvo — naše stručno znanje — naš veliki broj stalnih mušterija — naše dobre i jeftine cipele. D0DJITE i UVJERITE SE! 49.- ŽENAMA: 49.- .. , , _ Vrsta 3335-10 Udobna zenska platnena cipela sa gumenim djonom i niskom potpeticom. Praktična za svakidašnje nošenje. — .. . , Vrsta 2925-07 Platnene apele na šnir sa elastičnim gumenim djonom i potpeticom. Za ljetovanje. ... , Vrsta 2445-09 Ukusna platnena cipela sg niskom potpeticom i gumenim djonom. Za sparne dane neophodno potrebna. Lake i jeftine. „ ........... Vrsta 3945-03 Praktična i udobna cipela od crnog boksa sa gumenim djonom. Za svakidašnju upotrebu nenadoknadljiva. — Vrsta 9815-43 Elegantna laka platnena pems cipela u kombinaciji sa smedjom kožom ili sa lakom. Za krasne sunčane dane 89.- Vrsta 8865-11 Uz laku ljetnu haljinicu ove idealne i ukusne kombinirane opančiće. Vrlo su prozračne i udobne. — Crvene i plave. , Vrsta 2945-11 Za svaki^dan ove cipelice od boksa crne ili žute. Iste ovake od laka za nedelju i blagdan za Din. 99.- . „ Vrsta 9645-38 Elegantna cipelica od smedjeg boksa sa kombinacijama zmijske kože. 149.- Vrlo 2605-16 Vrlo ukusno ukrašena cipela uz sportske haljine. Napravljene su od tamno smedjeg boksa. — Vrsta 9305-54 Laka i prozračna pems cipela od semiša u kombinaciji sa lakom ili sa smedjom kožom, ukusno perforirana. 149.- 149.- Vrsta 9375-08 Vrlo elegantna i ukusna cipela sa sponom i visokom potpeticom od bijelog semiša, ukrašena sa zmijskom kožom. — Vrsta 1505-68 Elegantna cipelica od sevroa kombi-novana. semišem u istoj boji. Idealna cipelica svakoj dami za izlazak i posete. muževima, 69.- c . . Vrsta 2947-00 Sandale sa crep-gumi djonom ne žuljaju ni noge ni džep. Vrlo su lake, prozračne i udobne. Zenske Din. 59.— n . . Vrsta 1137-27 Elegantne muške polucipele za ljeto u kombinaciji platna sa crnom i smedjom kožom. Krasna nadopuna ljetne garderobe svakoa gospodina. D .................... Vrsta 2927-41 Prozračne i lake sandale sa chrom djonom. z.a tople dane neophodno potrebne. — ~ * i , , Vrsta 1937-29 Od čvrstog boksa sa elastičnim gumenim □ionom. Za dnevnu upotrebu, smedie ili crne. 149.- .... . . Vrsta 1637-18 Lieti su neophodno potrebne za svakidašnje nosenie ove udobne i prozračne polucipele u kombmaciii biiele i smedje kože. — 149.- Cl . -, , . , Vrsta 1937-26 Elegantne muške polucipele, ukusno perfo-nrane. Kombinacija semiša sa kožom. — Za šetnju i za društvo. — veliki IZBOR U SVIM MODNIM BOJAMA I DESENIMA. DJEČJE ČARAPE: visoke pamučne Din. 8.-, 10.-, 12.-kratke končane Din. 7.-, 9.-sport. Din. 10.-, 12.- 2ENSKE ČARAPE; svilene Breda Din. 29.- svilene flor l-a Din. 19.-Din. 19.- pamučne Ameriki _ Din. 15. pamučne normal Din. 9. sport, končane 10. • Istra« izlazi svakog tjedna u petak. — Urednifitvo 1 uprava nalaze sj u Zaprebn Masnrvi,„«n , ' _ raysisi..?»■i-*-- Rudou *““»• *• «. £:s,s. i™-*; li?