KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 21 (1) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 novembra 1933. PATENTNI SPIS BR. 10475 Siemens & Halske Aktiengesellschaft, Berlin —Wien. Elektromotorna pogonska naprava, naročito za aparate u telefonskim postrojenjima na pr. za birače, za davanje signala, za otpravljače impulsa ili tome sl. Prijava od 30 novembra 1931. Važi od 1 maja 1933. Traženo pravo prvenstva od 1 decembra 1930 (Nemačka). Predmet ovog pronalaska jeste elektromotorna pogonska naprava, naročito za aparate u telefonskim postrojenjima, na pr. za birače, davače signala, otpravljače impulsa tele-prenosioce kazaljkinih položaja itd. i u glavnom se odnosi na poboljšanje pogona koji su do sada upotrebljavani za pomenute aparate. Kod većeg broja do sada upotrebljenih pogonskih naprava za aparate gore pomenute vrste bivaju kao pogon većinom koriščenj elektromagneti, čiji ankeri dejstvu-ju pomoću potiskujućih zapinjača na zupčanike, sa kojima su vezani organi za podešavanje (na pr. birači krakova, kazaljke ili tome si.). Ovaj način pogona p'okazuje usled nastajanja tvrdih udara, različite nedostatke kao na pr. jako trošenje (abanje) pogonskih delova, mala odn. ograničena brzina podešavanja, jaki potresi delova aparata i rad pun šuma (larme). Već je na najraznovrsnije načine pokušavano otstra-njenje ovih nedostataka, koji su u stručnim krugovima opšte poznati. Na pr. predlagano je, da se kretanje tamo i amo sretstava za prenošenje snage, zameni obrtnim kretanjem, pri čemu je umesto elektromagneta, potiskujućih zapinjača itd. upotrebljavana jedna vrsta elektromotora sa obrtno postavljnim ankerom. Stupanjsko kretanje organa za podešavanje, koje je u mnogim slučajevima potreb- no, izvođene je pri tome na taj način, što je, pomoću uzajamnog nadraživanja dvaju statorovih kalemova (na pr. pomoću impulsa struje jednog otpravljača impulsa struje) obrtnom ankeru dodeljivano stupanjsko obrtno kretanje, a neprekidno obrtno kretanje je izvođene pomoću jedne vrste relejnog prekidača, kroz koji su u brzom sledovanju odašiljani impulsi struje u oba statorova kalema. Očevidno je da je takav pogon srazmerno skup i da je usled primene više relea i u odnosu na tehniku vezivanja veoma nepovoljan. Ovim nezgodama dolazi još i to, da je i pored upotrebe pogonskog sretstva, koje skoro konti-nualno radi, bilo moguće samo neznatno povećanje brzine podešavanja pri ovoj vrsti pogona. U cilju postizanja velike brzine podešavanja već je na drugoj strani predlagano, da se stupanjsko kretanje napred podeša-vajućih organa, (na pr. biračevih krakova) pomoću potiskujućih zapinjača, zameni kontinualnim kretanjem, koje ne biva postizano kakvim elektromotorom, nego kakvim nagomilačem snage, na pr. pomoću kakve nategnute opruge. Kod električnih uključnih nehanizama na pr. ova opruga pokreće velikom brzinom kontaktne krake preko kontaktnih lamela, a na željenom kontaktu se zaustavljanje pokretnih delova izvodi pomoću kakvog zapirućeg sretstva, Din. 50. na pr. pomoću upadajućih zapirača, pomoću prianjajuće snage ili tome si. Natezanje (navijanje) nagomilača snage se po pravilu vrši elektromagnetno. 1 ovaj način pogona se nije održao, ma da su, istina, bile postignute velike brzine podešavanja, jei je, s jedne strane, kočenje, odn. naglo zaustavljanje masa, koje se nalaze u kretanju, uslovljavalo jako naprezanje materijala i abanje, a s druge strane, mehanička izrada takvih uključnih mehanizama bila je i suviše skupa i komplikovana. Drugi način pogona, koji je prilično u upotrebi, za aparate gore navedene vrste jesu elektromotori, koji p'omoću kakvog spojnika (koji se većinom elektromagnetno stavlja u dejstvo) bivaju povremeno vezivani sa organima za podešavanje tako, da je za zaustavljanje organa za podešavanje potrebno samo oslobođenje pogonskog motora. Upotreba spojnika, pored po-skupljivanja, pokazuje još i nezgodu, da precizno podešavanje podešavajućih organa u željene položaje ne biva uvek zajem-čeno usled ubrzanja mase i osim toga se u odnosu na tehniku vezivanja pokazuje kao veoma nepovoljno. Za stupanjski pogon, u ovom se slučaju većinom ne izlazi na kraj i bez mehanizma potiskujuće zapinjače tako, da je ovaj korn-binacioni pogon (elektromotor i potiskujuće zapinjače) neekonoman i da usled pogona potiskujućih zapinjača pokazuje gore pomenute nezgode. U cilju izbegavanja pomenutih neprijatnosti, po pronalasku biva, za pogon aparata gore navedene vrste, korišćen elektromotor, čiji obrtni delovi utiču na uključno sretstvo za upravljanje motorovih namotaju i proizvođenjem stojećeg elektromag-netnog polja bivaju zaustavljani. Motor može biti izveden ikako kao motor sa an-kerom bez namptaja ili kao motor sa namotanim ankerom. U slučaju, u kome se stator motora sastoji iz naizmenično nadraženih magnetnih kalemova, može osim zaustavljanja pomoću stojećeg magnetnog polja da se zaustavljanje izvede i pomoću mehaničkih sret-stava, na pr. pomoću zapirača, pošto anker po svojoj masi može biti održavani veoma malim usled izostanka njegovog nadražu-jućeg namotaja. Masa ankera biva pri tome tako odmerena, da njegov momenat lenjivosti, kod još dovoljnog gvožđa za magnetni tok, biva održavan što je moguće manjim. Uključna sretstva za upravljanje nadražujućeg namotaja su tako izvedena, da omogućuju kako obrtno kretanje koje samo sobom upravlja, tako i stupanj-sko obrtno kretanje ankera (na pr. poa uticajem impulsa struje). Pri tome se stu-panjsko obrtno kretanje motorovog ankera može izvesti ili samo pomoću impulsa, koji dolaze spolja ili pak pomoću impulsa struje koji bivaju upravljani motorom. Jednoliko, odn. približno jednoliko obrtno kretanje ankera može biti izvedeno na različite načine, na pr. pomoću kolektora, pomoću ekscentričnih kontakta, koji bivaju stavljani u dejstvo pomoću obrtnih motorovih delova i koji utiču na magnetne namotaje motora, pomoću kliznih krakova, koji se stavljaju u dejstvo pokretnim mo-torovim delovima i koji klize preko nepomičnih kružnih segmenata, ili pak na koji drugi po sebi poznati način. Kao naročito podesna su se pokazala u-ključna sretstva po pronalasku, kod kojih je klizno mesto postavljeno odvojeno od kontaktnog mesta. Uključna sretstva, koja su do sada postala poznata, za upravljanje motorovih namotaja, sastoje se skoro isključivo iz kliznih četkica koje klize preko kolektorovih lamela, iz kliznih ugljena ili tome si., t. j. iz rasp'oredia, kod kojih na kliznom mestu osim mehaničkog trošenja dolazi još i trošenje usled obrazovanja varnica, pošto klizno mesto jedno-vremeno pretstavlja mesto prelaza struje Iz ovog razloga su, po oronalasku, uključna sretstva za upravi janje motorovih namotaja, podesno izvedena kao svežnji kontaktnih opruga, koji bivaju mehanički u-pravljani obrtnim motorovim delovima. Radi izbegavanja obrazovanja varnica, koje nastaje na uključnim mestima i koje znatno utiče na stepen dejstva motora, predviđena su podesna sretstva, na pr. kondenzatori, prigušni kalemi ili tome si. Pošto je za pomenute ciljeve potreban veliki momenat privlačenja odn. veliki momenat zaustavljanja, kod zaustavljanja stojećim magnetnim poljem, po pronalasku su ankerovi i statorovi piolovi izvedeni, otstupajući od četvorougaonika ili pravo-ugaonika, u vidu romba, u vidu kruga ili tome si. Takvo izvođenje polova je naročito korisno kod motora sa nenamotanim ankerom, pošto ovi usled nedostatka namotaja samo tada mogu proizvesti veće snage, ako su uzeta sva moguća sretstva za povećanje dejstva snage. Dalji detalji pogonske naprave po pronalasku izlaze iz nacrta i iz sledećeg opisa, u kome je pronalazak bliže opisan pomoću primera izvođenja i naročito podesnih rasporeda vezivanja, naročito za biračke uređaje. Sl. 1 pokazuje jedan primer izvođenja pronalaska za obrtni birač u telefonskim postrojenjima. Sl. 2 pokazuje jedan primer vezivanja za obrtni birač koji je pretstavljen u si. 1. SI. 3 pokazuje elektromotor sa nenamo-tanim ankerom, koji je izveden po pronalasku. SI. 4, 5 i 7 pokazuju primera radi, izvođenje motorovog ankera sa pomoćnim ankerom, a u si. 6 je pretstavljeno vezivanje koje odgovara ovom motoru. SI. 8 i 9 pretstavljaju jedan primer izvođenja za jedan motor koji za vreme jednolikog kretanja radi kao motor naizmenič-ne struje. SI. 10 pokazuje motor, kod kojeg, preko jednog i istog kolektora, biva izvedeno kako jednoliko kretanje, tako i stupanjsko kretanja. U si. 11 je pretstavljen rasp'ored vezivanja u kome elektromotorna pogonska naprava, po pronalasku, nalazi primenu za pogon birača za telefonska postrojenja. Kontaktna ploča 1 u slici 1 pretstavlje-nog obrtnog birača biva dodirivana bira-čevim kracima 3 koji su postavljeni na o-sovini 2. Pogon biračevih krakova se vrši pomoću zupčanika 4, 5 i 6 sa motorovog ankera 7, čiji stator 8 biva nadražen na-motajem 9. Iz veze, koja je pretstavljena u si. 2, vidi se na koji način motor biva osposobljen da može izvoditi kako jednoliko ili skoro jednoliko obrtno kretanje tako i stupanjsko obrtno kretanje. U ovom cilju su predviđena dva relea, i to jedan preključujući rele U i jedan impulsni rele J. Način dejstva je sledeči: Zatvaranjem kontakta 2u i 4u preključnog relea U počinje motor da radi (da se kreće), pošto usled zaustavljačkog rasporeda, koji u si. 2 nije pretstavljen, i koji približno odgovara zaustavljačkom rasporedu, koji je pretstavljen u si. 3, anker biva održavan u takvom položaju, da na njega može dej-stvovati izvestan obrtni momenat. Motor se kreće jednoliko odn približno jednoliko usled kolektora koji je obeležen sa 11. Pre-ključivanjem na kontakte lu i 3u četkice, koje su podređene kolektoru 11, ostaju bez struje i zato bivaju uključene klizne četkice oba klizna prstena 12, sa kojima se nalaze u vezi krajevi ankernog namotaja. Posledica toga jeste, da anker ostaje trajno nadražen baterijom B’ i on na taj način usled stojećeg polja koje biva proizvedeno statorom zastaje na mahove. Struja u ovom slučaju teče od baterije B’preko: zatvoreni kontakt 6i, lu, klizna četka, klizni prsten 12, ankerov namotaj 10 natrag ka drugom kliznom prstenu 12, klizna četka, kontakti 3u, 8i natrag ka bateriji. Na-dražaj statorovog polja se vrši kroz namotaj 9 i bateriju B zatvaranjem kontakta 13. Baterije B i B’ mogu naravno biti je- dan i isti izvor struje. Za ovim sledujući impulsni nadražaj relea J izvodi svaki put po jednu promenu smera struje u ankeru motora tako, da ovaj u ritmu reagovanja J relea može izvoditi pojedine stupnje. Anker motora po si. 3 nema nikakav namotaj. Da bi se on uvek obrtao u jednom smeru, na njemu su predviđeni dispersiom ispadi 17. Trajno kretanje ovog motora biva postignuto naizmeničnim nadražajem magneta 14 i 15. Magneti 14 i 15 imaju protivpolove 31 i 32. Zaustavljački raspored se sastoji iz dve lisne opruge 19 i 20, koje se oslanjaju na četvrtasti deo 18, koji je čvrsto postavljen na ankerovoj osovini. Na ankerovoj osovini su osim toga predviđena dva prekidača 21 i 24, čiji su delovi 22 metalni i čiji su delovi 23 izolisano izvedeni. Na ovim prekidačima klize četkice 25, 26, 33 i 34. Kod trajnog kretanja struja iz baterije ide sledečim putem zemlja, baterija 30, namotaj magneta 15, prekidačev segmenat 22, klizna četka 33, kontakt 29 ka zemlji. Namotaj 15 biva time nadražen i privlači anker 16. Po obrtu za približno 90° četka 33 napušta segmenat 22, dok u istom trenutku četka 34 nailazi na segmenat 35 dole ucrtanog prekidača i time namotaj magneta 14 biva nadražen kroz sledeče kolo struje: zemlja, baterija 30, namotaj magneta 14, prekidačev segmenat 35, četka 34, kontakt 29 ka zemlji natrag. Dovođenje struje ka prekidačevim segmentima 22 i 35 vrši se na po sebi poznat način, na pr. kroz klizni prsten. Motor se dakle, dokle je kontakt 29 zatvoren, kreće jednoliko odn. približno jednoliko. Otvaranjem kontakta 29 i zatvaranjem kontakta 28 vrši se prelaz od jednog načina kretanja (jednoliko kretanje) ka drugom načinu kretanja (stupanjsko kretanje). Kod po-slednjeg stupaju u dejstvo klizne četke 25 i 26. Klizne četke 25 i 26 su za takav ugaoni iznos pomerene prema kliznim četkama 33 i 34, da se ne može izvesti uključenje drugog statorovog kalema 14 koji treba da se nadraži, ako se anker nalazi pred polom prvog statorovog kalema 15. Po si. 3 struja po zatvaranju kontakta 28 teče sledečim putem: zemlja, baterija 30, namotaj 15, prekidačev segment 22, četka 25, kontakt 27, kontakt 28 natrag ka zemlji. Posledica toga jeste, da statorov kalem 15 biva nadražen i anker 16 se stavlja u kretanje do pred pol kalema 15. Po otvaranju kontakta 27 kalem 15 biva ponovo bez struje, posle čega se anker pod uticajem zaustavljačkog rasporeda 18, 19, 20 obrće dalje za takav ugaoni iznos, da segmenat 35 prekidača 24 dolazi u dodir sa kliznom oprugom 26. Ovim biva pripremljeno kolo struje za kalem 14 tako, da pri zatvaranju kontakta 27 sada ne biva više nadražen kalem 15, nego kalem 14 i anker biva vučen do pred pol kalema 14. Ovaj se proces ponavlja dotle, dok kontaktom 27 bivaju o-dašiljani impulsi struje ka motoru. U cilju osiguranja pravca kretanja obrtnog anke-ra 16, na ovome su na po sebi poznat način predviđeni dispersioni ispadi 17. Između ovih dispersionih ispada i stvarnih an-kerovih polova ankera 16 predviđena su udubljenja 36 u gvožđu u cilju da se obez-bedi sigurno zaustavljanje ankera pred svakim nadraženim polom. SI. 4, 5, 6 i 7 pretstavljaju jedan primer izvođenja za motor, koji je snabdeven jednim glavnim i jednim pomoćnim ankerom. Između šematički pokazanih statorovih ka-lemova 33 i 34 obrće se glavni anker 35, koji je, u cilju održavanja male mase, podesno izveden iz lima sa presekom koji je izveden u vidu dvostrukog slova T. Takođe su na njemu predviđeni dispersioni ispadi 38. Pomoću opruge 37 na ankerovoj osovini 45 je isto tako u magnetnom polju polova 33 i 34 predviđen pomoćni anker 36, koji je obrtno postavljen rta osovini 45, pomoću ležišne kutije 46. Masa ovog pomoćnog ankera biva, u odnosu na masu glavnog ankera, ordžavana veoma malom. Sa osovinom 45 je kruto vezana ploča 40 iz fibre, dok je ploča 39 iz fibre isto tako kruto vezana sa ležišnom kutijom 46. Pomoću ovih ploča iz fibre bivaju upravljani kbntakti svežnjeva 41 i 42 kontaktnih o-pruga. Na osovini 45 je osim toga pritvr-đen zaustavljački raspored približno po načinu koji je pretstavljen u si. 7, a koji se sastoji iz jedne zaustavljačke opruge 50, koja zapada u udubljenja 46 zaustavljač-kog kotura. Udubljenja 46 su tako postavljena, da uvek stupaju u dejstvo onda kad se anker 35 nalazi nep'osredno pred polovima motora. Ovaj zaustavljački raspored ima za cilj, da glavni anker 35 održi u njegovom položaju pred polovima, kad se pomoćni anker 36, pri ostajanju statorovih polova bez struje, bude pod uticajem opruge 37 okrenuo za izvestan ugaoni iznos. Pomoću vezivanja u si. 6 treba sad da se objasni način dejstva motora. Motor koji je pretstavljen u ovim slikama, ima 2 statorova kalema sa po jednim parom p'olova eventualno sa rasporedom koji je pretstavljen u si. 3. U pret-stavljenom položaju kontakta U47 motor se kreće jednolikim, odn. približno jednolikim obrtnim kretanjem, pri čemu pomoću kotura 40 iz fibre pri obrtnom prelaženju kroz kontaktne opruge 41a i 41b, koje su pomereno postavljene za 90°, statorovi kalemi 52 i 53 naizmenično ostaju bez stru- je. Ako se na pr. ploča 40 iz fibre nalazi između para 41b kontaktnih opruga, to je samo statorov kalem 52 nadražen preko sledećeg kola struje: zemlja, U47, par 41a kontaktnih opruga, kalem 52, baterija 51, zemlja. Pri daljem obrtanju motorovog ankera ploča 40 iz fibre ostavlja par 41b kontaktnih opruga, usled čega kontakt o-vog para opruga biva zatvoren, a kontakt para 41a opruga biva rastavljen. Posledica toga jeste, da sada statorov kalem 53 biva nadražen preko sledećeg kola struje; zemlja, U47, kontakt 4lb, kalem 53, baterija 51, zemlja. Zaustavljanje motora se vrši zatvaranjem kontakta i, koji biva u-pravljan relejem J koji nije pretstavljen. Ovim kontaktom bivaju oba namotaju motora jednovremeno uključena i tako motor biva zaustavljen proizvođenjem stojećeg polja. Oba motorova namotaja dobija-ju struju sledečim putem: 1. zemlja, kontakt U47, 41a, kalem 52, baterija 51, zemlja. 2. zemlja, U47, 41a, i,, kalem 53, baterija 51, zemlja. U cilju postizanja stupanjskog kretanja ankera biva zatvoreno kolo struje za jedan upravljajući rele U koji nije pretstavljen, i koji na Pr- može biti nadražen u zavisnosti od relea J. Pele U otvara svoj kontakt U47 i zatvara U48. Otvaranjem kontakta U47 biva zemljin potencijal isključen sa motor ovih namotaja, usled čega ovi ostaju bez struje. Aktivnost zemljinog potencijala preko kontakta U48 za sada ne može da se izvede, pošto je prekinut drugi kontakt i„ dalje nadraženog relea J. Anker se, kao što je gore pomenuto, po ovom primeru izvođenja sastoji iz jednog glavnog i jednog pomoćnog ankera. Pri zaustavljanju motora zatvaranjem kontakta i, anker se postavlja pred jedan od polovili parova. Glavni anker će pri tome u-sled svoje mase izmaknuti preko nadraženog para polova. Ali je ovaj bez značaja pošto su.isključena sretstva 41a, 41b, koja su njime stavljena u dejstvo. Pomoćni će anker pak usled svoje male mase sigurno ostati pred parom polova. Glavni anker biva stojećim poljem po izmaku ponovo doveden pred par polova. U ovom položaju glavnog ankera opruga 50 upada u u-dubljenje 46 kotura 49 iz fibre i time drži glavni anker u ovom položaju. Pri isključenju nadražujuće struje, što se, kao što je gore navedeno, vrši kroz kontakt U47 i i„, pomoćni anker se, pod uticajem spiralne opruge 37, kreće napred za takav ugaoni iznos, da jedan od oba svežnja opruga, na pr. 42b, biva rastavljen. Ovim biva pripremajući isključen namotaj 53 statora tako, da pri zatvaranju kontakta i„ samo kalem 52 dolazi do dejstva i tako anker može da učini jedan stupanj. Struja teče tada preko: zemlja, U48, kontakt i2, svežanj 42a opruga, statorov kalem 52, baterija 51, zemlja. Pri otvaranju kontakta i2 kalem 52 ostaje ponovo bez struje. Pomoćni anker žuri pod dejstvom opruge 37 toliko napred, da sada svežanj 42a opruga biva pripremno rastavljen. Time pri ponovnom zatvaranju kontakta i2 biva na-dražen kalem 53. Kao što se vidi, moguće je dakle, po zatvaranju kontakta U48 pomoću impulsnog stavljanja u dejstvo kontakta i2, da se motorov anker svagda dalje uključi za 90°. Slike 8 i 9 pretstavljaju jedan primer izvođenja, kod kojeg motor za trajno kretanje biva pogonjen naizmeničnom strujom, a pojedini stupnji bivaju izvođeni pomoću jednosmislene struje preobračanjem struje u ankerovom namotaju. Slika 8 pokazuje vezivanje, dok si. 9 pokazuje podesan zaustavljački raspored za motorov anker. Način dejstva jeste sledeči: Ako su kontakti lu i 3u U-relea zatvoreni, to anker dobija svoju struju od izvora naiz-menične struje prema sledečem: izvor struje, kontakt lu, klizna četka 3, ankerov namotaj 2, klizna četka 4, kontakt 3u natrag ka izvoru struje. Statorovi polovi 6 i 7, pri zatvaranju ontakta 8, bivaju nadraženi kroz statorov namotaj 1 baterijom B. Posledica toga jeste, da anker izvodi jednoliko obrtno kretanje. Pri reagovanju U-relea bivaju rastavljeni kontakti lu i 3u i zato kontakti 2u i 4u bivaju zatvoreni, u-sled čega ankerov namotaj preko kontakta 3i i li biva stavljen na izvor jednosmislene struje W’, i anker usled toga dospeva do stajanja. Impulsnim reagovanjem J-relea biva svagda kroz kontakte 2i i 4i menjan smer struje ankernog' namotaja tako, da anker svaki put biva dalje uključen za jednu polovinu obrta. Da bi se ovo obezbedi-lo, predviđen je zaustavljački raspored, koji je pretstavljen u si. 9, i koji se sastoji iz jedne lisne opruge 10, koja je snabde-vena valjkom 11, kao i iz zaustavljačkog kotura 9, koji je izveden u vidu dvostrukog srca. SI. 10 pretstavlja jedan primer izvođenja, kod kojeg se nadraživanje motorovih namotaja, koje je potrebno za zaustavljanje, odn. za stupaniski rad. i koje otstupa od nadraživanja koje izvodi jednoliko kretanje, vrši uz koriščenje uključnih sretsta-va, koja izvode jednoliko ili približno jednoliko kretanje motora. Ova se uključila sretstva sastoje iz jednog normalnog kolektora sa dva para kliznih četaka, pri čemu je d’ugi par četaka za izvestan ugaoni iznos pomereno postavljen u odnosu na prvi par četaka. Četke 13 i 14 služe trajnom kretanju, dok četke 12 i 15 služe za zaustavljanje odn. za stupanjsko kretanje motora. Ako su kontakti lu i 3u zatvoreni, to motor radi kao normalni motor za jed-nosmislenu struju sa namotanim ankerom. Ako pri reagovanju U-relea kontakti lu i 3u budu rastavljeni i zato 2u i 4u budu zatvoreni, to par 13 i 14 četaka ostaje bez struje i zato bivaju priključene četke 12 i 15, koje su prema lamelama 16 i 17 polo-vog pretvarača tako postavljene, da se promena polova .ankera 5 ne vrši u prave vreme, tako, da anker zastaje pod uticajem polja statorovih polova 6 i 7. Na sličan način, kao što je ranije opisano, tada, pri otvaranju J-kontakta, ostaje anker bez srtuje, obrće se pod uticajem nepretstav-Ijenog zaustavljačkog rasporeda za izvestan ugaoni iznos dalje i pri svakom zatvaranju J-kontakta izvršuje pola obrtaja. Dok su kod opisanih rasporeda za proizvođenje stojećeg polja uvek korišćeni oni magneti odnosno namotaji pogonske naprave, koji služe i za proizvođenje obrtnog kretanja^ može naravno biti predviđen i jedan ili više naročitih magneta, koji bivaju uključivani samo tada, kad pogonska naprava treba da bude zaustavljena, koji, dakle, služe jedino za zaustavljanje. U sl. U je pretstavljen jedan raspored vezivanja u kome elektromotorna pogonska naprava po pronalasku, nalazi prime-nu za pogon birača u telefonskim postrojenjima. Ovde je pokazano samo ono što je neophodno potrebno za razumevanje pronalaska, dok su izostavljeni svi ostali uređaji, koji po sebi nemaju nikakve veze sa pronalaskom, kao na pr. uređaji za odašiljanje signala (znaci slobodno, zauzeto, pozivanje itd.). Ovde je u pitanju takozvani obrtni birač (eventualno kao po si. 1) t. j. birač sa jednim smerom kretanja, kod kojeg pojedini sprovodnici bivaju dostignuti samo jednim obrtnim kretanjem biračevih krakova. Pošto takvi birači moraju biti dalje kretani velikom brzinom, to je elektromotorna pogonska naprava po pronalasku, naročito podesna za takve uređaje. Najpre će biti opisano kako birač, koji je pretstavljen u si. 11, radi kao grupni birač. Neka je pretpostavljeno, da je birač posednut proizvoljnim napred postavljenim uređajem za biranje (na pr. predbirač ili drugi grupni birači) preko c-žile. Rea-govanje relea C sada još nije moguće, pošto je njegov namotaj kratko vezan preko kontakta lc, 3a. Ali po uključivanju skroz u napred postavljenom biraču biva doveden do reagovanja i impulsni rele A: zemlja, baterija, otpornik Wi,, žila b, petlja u napred postavljenom biraču, žila a, namotaj relea A, zemlja. Rele A otvara svoj kontakt 3a, usled čega biva otklonjena gore pomenuta kratka veza za rele C. Ovaj reaguje, otvara svoj kontakt lc i zatvaranjem svoga kontakta 2c priprema nadra-žaj relea V. Sad pozivajući učesnik odašilje brojne impulse struje i time izvede periodično otvaranje petlje koja teče preko a i b, to odgovarajući često odaslanim brojnim impulsima rele A biva dovođen do padanja. Pri prvom padanju relea A kontakt 3a biva zatvoren tako, da rele V reaguje u sledečem kolu struje: zemlja, kontakti 3a, 2c, namotaj I relea V, baterija, zemlja. Rele V ostaje nadražen za vreme trajanja rada impulsa struje, pošto njegov kontakt 32v kratko zatvara II namotaj relea V čime padanje relea V biva toliko usporeno, da rele ne pada za vreme kratkih prekida struje na kontaktu 3a. Usled toga za vreme trajanja reda impulsa struje biva zatvoren kontakt 20v a time i kolo za puštanje motora u rad: zemlja, kontakti 20v, ISu, 6p2, kontakt kod DL, motorov namotaj Mo II, baterija, zemlja. Uređaji DL i ES su ovde samo šematički pokazani. Oni odgovaraju uključnim uređajima, koji su pokazani u slikama 2—10, za upravljanje motorovih namotaja radi postizanja kon-tinualnog (DL) i stupanjskog (ES) kretanja. Zaustavljanje motora i sprečavanje njegovog pokretanja biva sad po pronalasku postignuto time, što biva proizvedeno stojeće polje, pri čemu oba motorova namotaja bivaju jednovremeno nadražena i an-ker biva zaustavljen, odn. držan pred polom, pred kojim se upravo nalazi. Jedno-’vremeni nadražaj oba motorova kalema biva po ovom primeru izvođenja postignut time, što oba kalema bivaju stavljena u jedan most, na čiji jedan ogranak biva stavljen zemljin potencijal. Ako sad rele A pada prvi put i kontakt 16a bude zatvoren, to po reagovanju relea V za oba motorova kalema biva obrazovan sledeći most: motorov kalem Mo I, d-krak birača u položaju mira, O-kontakt, kontakt 181, 16a, 12v, 8u, motorov kalem Mo II. Oba motorova kalema bivaju jednovremeno nadražena i to: 1. zemlja, kontakti 20v, 19u, 6p2, kontakt kod DL, motorov kalem Mo II, baterija, zemlja i 2. zemlja, kontakti 20v, 19u, 6p2, kontakt kod DL, kontakti 8u, 12v, 16a, 181. O-kontakt, d-krak birača u položaju miru, motorov kalem Mo I, baterija, zemlja. Kod ovog stanja je dakle isključeno pokretanje motora. Ali čim sad po završetku prvog impulsa rele A ponovo reaguje, to u trenutku, kad kontakt 16a bude otvoren, biva prekinuto premošćenje na ovom kontaktu tako, da je nadražen samo jedan motorov kalem koji je kod DL uključen kontaktom (u ucrtanom položaju motorov kalem Mo II) i tako na motorov anker biva predat obrtni momenat. Anker i biračevi krakovi, koji su s njime vezani, bivaju dakle kretani dalje. Ipak pre no što kontakt 16a bude otvoren, kontakt 15a je zatvoren (kontakt na vučenje). Motor će dakle odmah, kad biračevi krakovi budu premešteni na sledeći kontakt, dospeti do mira, pošto je premošćenje sada ponovo zatvoreno preko: kontakt 15a, prvi glavni zaustavljač, prvi kontakt kontaktne ploče 1HR, biračev krak d, i stojeće polje biva ponovo uspostavljeno jednovremenim nadražajem oba nadražujuća namotaja. Neka je pretstavljeno, da je učesnik odaslao red impulsa struje, koji se sastoji iz dva impulsa struje. Kao što je opisano, biračevi krakovi se, po svršetku prvog impulsa struje, nalaze na prvom kontaktu (đ-krak na kontaktu 1HR). Ako sad rele A o-stane po drugi put bez struje i kontakt 15a bude otvoren, to je prekinuto premošćenje motorovih namotaja na kontaktu 15a tako, da, kao što je gore opisano, motor izvršuje pokretanje. Biračevi krakovi, koji velikom brzinom bivaju pokretani napred, dospevaju do zastoja kad biračev krak đ dostigne kontakt 1ZR (prvi među zaustavljač) i time je izvršeno premošćenje motorovih namotaja preko ovog kontakta i kontakta 16a. Čim se rele A po svršetku ovog impulsa ponovo vrati u radni položaj, motor biva ponovo pokrenut (premošćenje biva prekinuto na kontaktu 16a) i biračevi krakovi bivaju dovedeni na kontakt 2HR, gde preko kontakta 15a premošćenje biva ponovo zatvoreno. Pošto je rad impulsa struje sada završen i kontakt 3a ostaje duže vreme otvoren, pada rele V. Pri tome treba voditi računa o tome, da je uređaj tako izveden, da kontakt 21v bude pre zatvoren no kontakt liv. Motor sad dobija struju preko: zemlja, kontakti 21v, 22k (zatvoren, kad su biračevi kraci ostavili položaj mira) taster Ts u položaju mira, otpornik Wi5, kontakt 6p2, kontakt kod DL, motorovi namotaji, baterija, zemlja. Otpornik WiB koji je uključen u ovo kolo služi za oslablejnje struje tako, da time biva smanjena brzina motora za vreme sad sledećeg procesa ispitivanja. Uređaj je tako izveden, da je biračev krak d napustio svoj položaj 2HR, još pre no što je kontakt liv bio zatvoren. Ispitivanje na slobodni sprevodnik u biranoj sprovodnoj grupi vrši se preko biračevog c-kraka. Biračevi kraci sad bivaju napred uključivani, dok ne bude nađen slobodan sprovodnik, koji se odlikuje time, što na istome leži baterijski potencijal. Po torne reaguje prvi ispitujući rele P1: baterijski potencijal slobodnog sprevodnika, c-krak birača, kontakt 37p2, namotaj relea P,, taster T2 u položaju mira, kontakti 31v, 301, 26c, 28k (zatvoren čim su biračevi kraci napustili položaj mira), zemlja. Rele Px reaguje i zatvara odmah svoje kontakte Op! i 10pr Na kontaktu Opj bivaju ponovo premeščena oba motorova namotaja, kroz jednovre-meni nadražaj oba namotaja, kao što je ranije opširno opisano, biva proizvedeno stoječe polje i motor, a time i biračevi kraci, biva odmah zaustavljen. Oba motorova namotaja su sad nadražena prema sledečem: 1. zemlja, kontakti 21v, 22k, raster T3, otpor Wi5, kontakt 6p2, kontakt kod DL, motorov kalem Mo II, baterija, zemlja i 2. zemlja, kontakti 21v, 22k, taster T3, otpor Wi5, kontakt 6p2, kontakt kod DL, kontakt 9pt, motorov kalem Mo I, baterija, zemlja. Zatvaranjem kontakta lOp, je završeno kolo struje za drugi ispitujući rele P2. zemlja, baterija, motorov kalem Mo II odnosno Mo I, kontakt lOp^ namotaj I i II relea P2, taster T2, kontakti 31 v, 301, 26c, 28k, zemlja. Rele P2 reaguje i stavlja u dejstvo svoje kontakte. Na kontaktu 6p., biva prekinuto kolo struje za nadražujuče namotaje motora. Na kontaktu 37p2 biva otvoreno kolo struje za prvi ispitujući rele P, i na kontaktu 36p2 uključni krak c birača biva priključen na drugi ispitujući rele P2. Zatvaranjem kontakta 35p„ biva kratko vezan vi-sokoomni namotaj II relea P2 i tako je birač osiguran protiv dvogubog posedanja. Zatvaranjem kontakta 34p2 postaje kolo struje: zemlja, kontakti 28'k, 26c, 301, 31v, taster T2, kontakt 34p2, namotaj I relea L, baterija, zemlja. Rele L reaguje i zatvara za sebe na kontaktu 291 održavajuće kolo tako, da za vreme trajanja veze biva održavan nadraženim u sledečem kolu struje: zemlja, baterija, namotaj I relea L, kontakti 291, 26c, 28k, zemlja. Definitivno za-prečujuće kolo struje teče sada preko: baterijski potencijal na c-žili, c-krak birača, kontakt 36p2, namotaj relea P2, kontakti 35po, 291 26c, 28k, zemlja. Najzad još zatvaranjem kontakta 38p<, i 39p2’ govorne žile bivaju uključene skroz ka jednom sledečem brojnom prijemniku impulsa struje. Ako sad na završetku veze baterijski potencijal biva uzet sa c-žile i tako rele P2 bude doveden do padanja, to za motorov namotaj nastaje kolo struje: zemlja, kontakti 51, 6p2, kontakti kod DL, motorov namotaj, baterija, zemlja. Pošto birač biva brzo dalje uključivan, dok ne dostigne svoj položaj mira. U položaju mira motor biva trenutno doveden do zastoja, pošto je sad ponovo izvršeno premošćenje oba motorova kalema (i to: Mo i, d-krak, O-kon-takt kontaktne ploče, kontakt 17i, Mo II) i trajnim nadražajem oba namotaja motorov anker biva čvrsto držan. Odmah po dostizanju položaja mira bivaju otvoreni kontakti 22k i 28k. Kontaktom 22k biva isključen zemljin potencijal koji leži na kontaktu 21v, dok na kontaktu 28k biva otvoreno kolo struje za rele L. Dakle ta-kode otvaranjem kontakta 51 biva isključen zemljin potencijal, koji je potreban za dovođenje birača natrag u njegov položaj mira. Birač se sada nalazi u svom položaju mira. Da posmatramo slučaj, kad su posednuti svi sprovodnici jedne birane grupe i kad birač za vreme ispdtujućeg kretanja ne nalazi nijedan slobodan sprevodnik. Neka bude opet pretpostavljeno, da se red impulsa struje, odaslatih od strane pozivaju-ćeg učesnika, sastoji iz dva impulsa struje, d-krak. birača biva tada, kao što je ranije opširno opisano, doveden do zastoja na kontaktu 2HR. Padanjem relea V biva tada uveden ispitujući proces i birač biva pomoću motora dalje kretan radi traženja jednog slobodnog sprevodnika. Po pronalasku preko isprobane sprovodne grupe dospeva d-krak na kontakt 3HR. Preko ovog kontakta i preko kontakta 15a i 131, namotaja II relea L, kontakta liv, 8u itd. most je ponovo izveden za oba motorova nadražujuća namotaja tako, da birač ne može biti dalje kretan. Jednovremeno nastaje kolo struje: zemlja, kontakti 21v, 22k, taster T3 u položaju miru, otpor Wi5, kontakt 6p„, kontakt kod DL, kontakti 8u liv, namotaj II relea L, kontakti 131, 15a, 3HR, d-krak birača, motorov kalem Mo I, baterija, zemlja. U ovom kolu struje biva na-dražen rele L preko svog namotaja II i stavlja u dejstvo svoje kontakte. Zatvaranjem kontakta 291 preko namotaja I relea L biva obrazovano održavajuće kolo struje: zemlja, kontakti 28k, 26c, 291, namotaj i relea L, baterija, zemlja. Na kontaktu 131 biva otvoreno gore pomenuto premošce-nje motorovih kalemova i vraćanje birača u položaj mira biva izvedeno pomoću motora, čiji kalemovi sada naizmenično bivaju nadraženi preko zemljinog potencijala, koji je priključen kroz kontakt 51, kao što je to ranije opširno opisano. Razume se u ovom slučaju na proizvoljan poznat način pozivajući učesnik biva kakvim znakom obavešten, da su zauzeti svi sprovodnici birane grupe. Birač koji je pretstavljen u primeru izvođenja može sada da nađe primene i kao birač sprevodnika. U tom cilju je potreb- no, da se stave u dejstvo tasteri koji su obeleženi sa Tj—.T3. Podešavanje na željenu grupu sprevodnika vrši se na potpuno isti način, kao što je ovo bilo opširno opisano kod upotrebe birača kao grupnog birača. Ako sad po završetku poslednjeg impulsa prvog reda impulsa struje, rele V padne i, pri prenošenju prvog impulsa drugog reda impulsa struje, bude zatvoren kontakt 23a, to postaje kolo struje: zemlja, kontakti 21v, 22k, taster T3 u radnom položaju, kontakti 23a, 25u, namotaj relea U, baterija, zemlja. Rele U reaguje u ovom kolu struje. On na kontaktu 24u (kontakt na vučenje) zatvara održavajuće kolo za sebe: zemlja, baterija, namotaj relea U, kontakti 24u, 26c, 28k, zemlja. Na kontaktu 4u preko tastera Tj u radnom položaju biva priključen uređaj ES, koji je tako u-, dešen, da pri prenošenju impulsa za podešavanje birača na izvestan željeni pojedinačni sprevodnik, motor pri svakom impulsu svoj anker samo toliko dalje uključuje, da se biračevi kraci koji su s‘njime vezani, uvek samo za jedan kontakt pomiču na pred. U slici 11 je ovaj uređaj samo šematički pokazan, isto tako kao uređaj DL. Ali je bliži opis ovih uređaja i njihovog načina dejstva dat u slikama 2—10 i u odgovarajućem delu opisa. Prenošenje impulsa na ES vrši se sledečim putem: zemlja, kontakti 3a, 2c, otpor Wi3, kontakt 4u, taster Tj u radnom položaju, kontakt kod ES, kontakt 7u, motorov kalem Mo II odn. kontakt kod ES (gornji kontakt zatvoren) motorov kalem Mo I, baterija, zemlja. Paralelno sa oba motorova namotaja predviđeni su uređaji, kondenzatori i otpori koji su na nacrtu obeleženi sa CO 1 Wi4, da bi se otstranila štetna dejstva koja prouzrokuju obrazovanje varnica pri kretanju motora. Patentni zahtevi: 1. Elektromotorna pogonska naprava, naročito za aparate u telefonskim postrojenjima, na primer za birače, za tele-poka-zivače, za otpravljače impulsa ili tome sh, naznačena time, što obrtni delovi motora utiču na uključno sretstvo za upravljanje njegovih namotaja i bivaju zaustavljani proizvođenjem stojećeg magnetnog polja. 2. Elektromotorna pogonska naprava, naročito za aparate u telefonskim postrojenjima, na primer za birače, naznačena time, što obrtni delovi motora utiču na u-ključna sretstva za upravljanje stojećih na-izmenično nadraživanih elektro magneta. 3. Elektromotorna ppgonska naprava po zahtevu 2, naznačena time, što se zaustavljanje obrtnih delova motora vrši pomoću stojećeg magnetnog polja. 4. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 1 ili 3, naznačena time, što stojeće polje utiče na isti anker, na koji utiču na-dražujući namotaji, koji bivaju upravljani obrtnim delovima motora. 5. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 1 ili 3, naznačena time, što nadra-žujući namotaji bivaju upotrebljeni i za proizvođenje stojećeg polja. 6. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 1 ili 3, naznačena time, što pogonska struja jednovremeno biva korišćena i za proizvođenje stojećeg polja i to tako, da pri prelazu od procesa kretanja na proces zastoja ne nastupa nikakav prekid struje. 7. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 1, 2 ili 3, naznačena time, što su uključna sretstva, koja bivaju uticana o-brtnim delovima motora, tako izvedena, da ona izvode kako jednoliko ili približno jednoliko, tako i stuplanjsko kretanje motora. 8. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 7, naznačena time, što se nadra-živanje motorovih namotaja, koje je potrebno za zaustavljanje, odnosno za stu-panjski rad, i koje je različito od nadraži-vanja koje proizvodi jednoliko kretanje, vrši uz koriščenje uključnih sretstava (kolektor, ekscentrični koturi ili t. si.) koja proizvode jednoliko odnosno približno jednoliko kretanje motora. 9. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 7, naznačena time, što je anker izveden kao anker bez namotaja, koji utiče kako na uključna sretstva za proizvođenje jednolikog kretanja tako i na uključmi sretstva za proizvođenje stupanjskog kretanja, ili samo na uključna sretstva za proizvođenje jedne od ovih vrsta kretanja. 10. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 9, naznačena time, što je masa ankera tako odmerena da njen momenat le-njivosti, kod još dovoljnog gvožđa za magnetni tok, bude održavan što je moguće manjim. 11. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 10, naznačena time, što je anker izveden po načinu ankera u vidu dvostrukog slova T sa dispersionirn ispadima koji prouzrokuju obrtanje istoga u jednom smeru, pri čemu su, radi povišenja momenta privlačenja i dejstva održavanja pri zastoju, podesno predviđena udublje-nja u gvožđu između ispada i polova. 12. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 1,2 ili 3, naznačena time, što ima jedan glavni i jedan pomoćni anker, koji poslednji usled svog relativnog kretanja ka glavnom ankeru izvodi preključiva- nje od jednolikog obrtnog kretanja ka stu-panjskom obrtnom kretanju. 13. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 12, naznačena time. što ima manji momenat lenjivosti od glavnog an-kera. 14. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 122, naznačena time, što je pomoćni a.iker vezan sa glavnim ankerom pomoću kakve opruge ili tome slično. 15. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 12, naznačena time, što su kako glavni anker tako i pomoćni anker snabdeveni svaki sa po jednom ukliučnon« napravom, koje prema načinu kretanja (stupanjsko ili jednoliko) nezavisno jedna od druge izvode upravljanje motorovih namotaja. 16. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 15, naznačena time, što je pomoćni anker obrtno smešten na osovini glavnog ankera. 17. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 7, naznačena time, što uključ-na sretstva, koja proizvode različite vrste kretanja, bivaju stavljana u dejstvo ankt /om koji je snabdeven namota irma. 18. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 1, 2 ili 3, naznačena time, što je radi osiguranja pokretanja ankera predviđen zaustavljački raspored. 19. Elektromotorna pogonska naprava pfo zahtevu 1, 2 ili 3, naznačena time, što su polove površine stojećih i ankerovih polova, izvedene, otstupajući od četvorou-gaonika ili pravougaonika, u vidu romba, kruga ili tome si. radi postizanja velikih snaga vučenja. 20. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 1 ili 3, naznačena time, što za proizvođenje stojećeg polja biva upotreb-Ijen naročiti nepomično stojeći elektromagnet. 21. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 1 ili 2, naznačena time, što su, na po sebi poznat način, radi izbegavanja obrazovanja varnica, koje nastaje na u-ključnim mestim, predviđena podesna sretstva (na pr. kondenzatori, prigušni kale-mi, ili tome slično). 22. Elektromotorna pogonska naprava po zahtevu 1, 2 ili 3, naznačena time, što se uključna sretstva za upravljanje motorovih namotaja sastoje iz svežnjeva (41ab, 42ab) opruga, koji bivaju stavljani u dej--stvo od strane obrtnih motorovih delova, i koji su tako izvedeni, da samo kontaktna mesta ne podudaraju sa kliznim mestima koja bivaju dodirivana obrtnim motorovim delovima. 23. Rasprored vezivanja za birače u tele- fonskim postrojenjima sa elektromotornim pogonom (si. 11) po zahtevu 1, 2 ili 3, naznačen time, što nadražujući namotaji (Mo I, Mo II) motora prema birajućem kretanju koej treba da se preduzme, bivaju upravlajni ili pomoću uklujčnih sretsta-va (DL) koja bivaju stavljana u dejstvo o-brtnim delovima motora ili pomoću u-ključnih sretstava (ES) koja bivaju uticana birajućim impulsima. 24. Raspored vezivanja po zahtevu 23, na koje je priključeno više grupa sprevodnika i čije se podešavanje vrši u samo jednom smeru kretanja (si. 11), naznačen time, što nadražujući namotaji motora, pri nailaženju birača na zaustavljačka mesta (HR, ZR) koja obeležavaju grupu, bivaju upravljani uključnim sretstvima (15a, 16a) koja bivaju uticana biračkim impulsima, dok isti, pri položajima kroz pojedine grupe sprevodnika, bivaju upravljani uključnim sretstvima (DL) koja bivaju stavljana u dejstvo obrtnim motorovim delovima. 25. Raspored vezivanja po zahtevu 23> naznačen time, što kod biračkog kretanja, koje biva upravljano ispitujućim uređaji-( ma, nadražujući motorovi namotaji biva- v ju upravljani samo uključnim sretstvima (DL) koja bivaju stavljana u dejstvo obrtnim delovima motora. 26. Raspored vezivanja po zahtevu 23 za birače sprevodnika, naznačen time, što radi postizanja izvesnog određenog sprevodnika motorovi nadražujući namotaji bivaju upravljani samo uključnim sretstvima (ES) koja bivaju uticana biračkim impulsima. 27. Raspjored vezivanja po zahtevu 25, naznačen time, što je kod biračkog kretanja koje biva upravljano ispitujućim uređajima, u cilju usporenja kretanja uključen otpor (WiB) u kolo pogonske motoro-ve struje. 28. Raspored vezivanja za birače u telegrafskim a naročito telefonskim postrojenjima sa elektromotornim pogonom, po zahtevu 1 ili 2, naznačen time, što kod aktivnosti brojnih impulsa struje bivaju stavljena u dejstvo uključna sretstva (relei V), koja uključuju nadražujuće namotaje elektromotorne pogonske naprave. 29. Raspored vezivanja za birače u Telegrafskim a naročito u telefonskim postrojenjima sa elektromotornim pogonom po zahtevu 1 ili 2, naznačen time, što se ispitujući uređaj koji je pridodat biraču, sadrži dva relea, od kojih jedan (ispitijući rele F,) pri nalaženju sprevodnika koji treba đa se upotrebe zadrži motor, dok drugi, (F0) izvodi isključivanje pogonske struje za motor. ( 30. Raspored vezivanja po zahtevu 29, naznačen time, što rele koji prouzrokuje isključenje pogonske struje za motor, zaprečuje i sprovodnik koji treba da se upotrebi i uključuje skroz govorne žice. 31. Raspored vezivanja po zahtevu 29, naznačen time, što ispitujući rele (Pj) u-ključuje drugi rele. 32. Raspored vezivanja po zahtevu 29, naznačen time, što se drugi rele ispituju-ćeg uređaja sam priključuje na ispitujući krak i zaprečnom strujom biva održavan nadraženim. 33. Raspored vezivanja po zahtevu 29, naznačen time, što drugi rele ismrujuveg uređaja isključuje ispitujući rele 34. Raspored vezivanja p0 zahtevu 29, naznačen time, što drugi rele ispitujućeg uređaja isključuje struju koja je potrebna za proizvođenje stojećeg magnetnog polja. 35. Raspored vezivanja po zahtevu 23, naznačen time, što jednovremenim nadra-žajem svih nadražujućih namotaja pogonske naprave biva proizvedeno magnetno polje, koje je potrebno za njeno zaustavljanje. 36. Rasptored vezivanja za birače za telegrafska a naročito telefonska postroje- nja, koji bivaju pogonjeni elektromotornim pogonskim napravama po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što za vreme kretanja birača, koji je pogonjen pogonskom napravom, preko pojedinih kontaktnih grupa (na primer (1HR ka 2HR) ovim bivaju dostignuti kontaktni položaji, pfeko kojih do završetka nadražaja za dalje uključivanje (otvaranje 16a) nastaje tok struje koji prouzrokuje zaustavljanje birača. 37. Raspored vezivanja po zahtevu 36, naznačen time, što pri postajanju toka struje, koji teče preko ovih kontaktnih mesta, biva nadraženo više kalemova pogonske naprave. 38. Raspored vezivanja po zahtevu 36, naznačen time, što kolo struje statorovih kalema, koji nisu uključeni preko pokretnih delova pogonske naprave, teče preko pokretnih delova pogonske naprave, teče preko kontakta flZR) aparata koji biva u-pravljan pogonskom napravom. 39. Elektromotorna pogonska naprn: ' po zahtevu 2, naznačena time, što se zaustavljanje motora izvodi mehanički na primer pomoću zapirača koji zapada u kakav zupčani točak ili pomoću kakve kočnice. Adp a teni broj 10475. ' ( > < . > ) Fig.3 mrm : ■ Pitij* Ptiff% <5 Fig* 6 / Adpatentbroj 10475. Fig. 10 B- Fig. ii . ■ ' J. . ~ I ■ V>4- .