KRPLJE U SREDNJEM POLIMLJU I POTARJU Petar Vlahović U spomen Dr. Borisu Orlu inicijatoru i pokretaču proučavanja naprava svih vrsta koje ljudima služe za savlađivanje snega, ovaj skromni prilog posvećuje avtor. Krplje su, kao što je poznato, naprava koja u narodnom životu ima veliku praktičnu primenu. Ali, upnkos tome one kod nas nisu dovoljno proučene, posebno u Srbiji, Crnoj Gori, Hercegovini i Makedoniji. Iz ono skromne literature o njima još uvek se ne dobi ja prava slika njiho- vo'^; rasprostranjenja o čemu posebno svedoči karta priložena uz rad V. Košak^ jer su one i danas poznate u planinskim predelima u slivu Drine i istočno od nje. Cilj je ovoga priloga da ukaže na rasprostranje- nost krpalja u Srednjem Polimlju i Potarju. Krplje su nastale iz potrebe, u mukotrpnoj borbi i ljudskoj želji da odoli stihiji prirode i da je savlada. Oblast Srednjeg PoHmlja i Potarja ispresecana je grebenima planina Jadovnika, Ljubišnje, Zlatibora, Mijajlovice, Lise i Crnoga Vrha. Na njihovim padinama se nalaze naselja na relativno velikoj nadmorskoj visini (i do 1.600 m nadmorske visine), udaljena jedno od drugog i po nekoliko sati pešačkog hoda. Glavno zanimanje stanovništva na pribrež- nim stranama Tare, Lima, Ljuboviđe i Ćeotine, reka koje presecaju ovu oblast, je stočarstvo, a krplje su uglavnom vezane za takve oblasti. Da bi se održavala veza sa spoljnim svetom i obavljali neophodni svakodnevni poslovi oko stoke, donosilo brašno iz vodenica, dovlačila drva iz šume, donosio list i seno itd. krplje su u zimskom periodu neophodno pomagalo. Snežni pokrivač se u ovim krajevima zadržava negde od oktobra do maja meseca, tj. dobru polovinu godine. Zbog toga su krplje uvek pri ruci u tom periodu, kao odeća, obuća ili neka privredna alatka bez koje se ne može, sekira ili drvena lopata na primer. Krplje se nalaze u svakoj kući iz planinskih naselja ove oblasti. U zadružnijim kućama ima i po više pari. Ustvari za one članove koji ' V. Košak, Krplje hodaljke za snijeg, Etnološka biblioteka sv. 21, Za- greb 1934; T. Urb as, Krplje in smuči na Pohorju, Slovenski etnograf IX, Ljubljana 1956, str. 91—116; M. Jagodic, Krplje na Gorenjskem, Slovenski etnograf IX, Ljubljana 1956, 117—136 i tamo navedena literatura. 405 Petar Ylahovic tokom dana obavljaju poslove oko stoke nešto dalje od kuće ili se kreću do šume ili mlina. Lovci ih takođe upotrebljavaju. Da bi čobani nahranili stoku i došli do sena oni »obuju« krplje. Pomoću njih naprave prtinu i »učepaju« torinu. Prtinom doteraju stoku pa na torini joj »polože« seno ili list. Ukoliko je snežni pokrivač visok, pomoću krpalja se »proprti«, tj. napravi prolaz u snegu između ekonom- skih zgrada dotičnog domaćinstva i do vode. Cesto se to čini i do su- sednih kuća. Krplje pravi svako domaćinstvo za sebe jer za -to nije potrebno neko posebno tehničko znanje. Krećući se za stokom preko leta čobani na pašnjacima naiđu na deblju leskovu mladiku prečnika 4—5 cm. Ovu mladiku rascepe na dva dela. Sa unutrašnje strane površinu uglačaju tesanjem a sa spoljne skinu (»ogule«) koru pa naprave dva obruča preč- nika oko 50 cm. Krajevi ovako savijenog drveta uvezeni su »oputom« tj. impregniranom vrvcom od teleće ili goveđe kože, a ponekad, samo rede, mogu biti spojeni i manjim drvenim klinovima. Obruči se potom ostave u »postrevu« ispod strehe kolibe ili obese iznad ognjišta da se dobro osuše. Preko zime, kada je manje poslova nastavlja se rad na izradi krpalja. Omanjim svrdlom (»burgijom«) na obruču izbuše osam una- krsnih rupica, ili to čine »žigom«, tj. užarenom metalnom žicom. Na- spramne rupice su razmaknute jedna od druge oko desetak cm, ustvari koliko je široka obuvena noga. Potom se kroz ove rupice u vidu krsta provuku četiri deblje vrvce od konopljane pređe. U sredini kruga gde se vrvce prepliću i ukrštaju, obrazujući kvadrat, oko njih se isplele od istog konca »Ijesa« kružnog oblika prečnika tridesetak santimetara koja je ustvari glavni oslonac da se »ne grezne« tj. ne propada u sneg. Krplje se za nogu vezuju »obuvačama«. To su vrvce od konopljane pređe ili impregnirane kože. Dve se postavljaju u visini prstiju na nozi a dve iza pete. I jedne i druge se ukrštaju na lesici. Prednje obuvače se unakrsno zavezuju iznad pete a suprotne njima na lesici jer time osigu- ravaju da se potpetica mnogo ne odvaja od »Ijese« sa krpalja. Mada krplje može bez osobitih teškoća napraviti svaka osoba koja ih je videla, ipak se sa njima ukoliko nije naviknuta, ne može lako kretati. Slobodno se može reći da je hod pomoću krpalja prava vestina. Noge su rastavljene jedna od druge oko pola metra. Zbog toga prilikom koračanja treba izbeći da obruč krplje ne udara po cevanici ili jedna krplja u drugu. Prilikom nespretnog koračanja dešava se da se jedan deo obruča nasloni na obruč druge krplje što dovodi do pada. Hod sa krpljama je posebno naporan za osobe koje imaju mali korak, odnosno kratke donje udove. Krpljama se uglavnom služe muškarci. Žene ih upotrebljavaju samo u krajnjoj nevolji kada u kući nema muškaraca, i to na kratka rastojanja. Krplje se obuvajn na pragu kuće ili na mestu gde je sneg visok tako da se odmah sa njima može stupiti u »cijelac« — visok sneg jer je hod sa 406 Krplje u srednjem Polimlju i'Potarju î njima po niskom snegu skoro nemoguć. Takođe se i izuvaju na sličnom mestu. U vezi sa krpljama nema običaja, ali se ipak nerado posuđuju. Na njih se pazi i suše se isto onako kao i drugi delovi odeće ili obuće jer bi kanap uprotivnom ubrzo istrunuo i raspao se. Zbog toga jedne krplje služe i po nekolike decenije. Životna potreba primorava stanovnike planinskih naselja Srednjeg Polimlja i Potarja da se i danas pridržavaju ove stare naprave poznate i u drugim našim krajevima pa i kod drugih naroda. No, o njihovom uticaju na čoveka i deformaciju hoda onih koji ih upotrebljavaju biće reči drugom prilikom. Résumé LES RAQUETTES EN USAGE SUR LE TERRITOIRE DU LIM MOYEN ET DE LA TARA L'auteur décrit les raquettes, moyen de transport hivernal de bergers, en usage sur le territoire du Lim moyen et de la Tara. Elles sont fabriquées, en hioer généralement, dans certaines maisons de paysans. L'auteur fait une description détaillée de leur fabrication et de la maniere de les porter. Les raquettes ne sont portées de regle que des hommes et n'ont aucun rapport avec les coutumes populaires. 407