KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 12 (4) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. APRiLA 1929. PATENTNI SPIS BR. 5716. Societć de Recherches et d’ Exploitations Pćtroliferes, Pariš. Postupak i uredjaj za odlučivanje i dobivanje plinova i para pomoću krutih apsorp- cicnih tvari. Dopunski patent uz osnovni patent br. 4683. Prijava ud 23. avgusta 1927. Važi od 1. februara 1928. Najdulje vreme trajanja do 30. novembra 1941. Predmetom su nazočnoga pronalaska poboljšanja kod u osnovnom patentu br. 4683 opisanih ured jaja, pa uredjaji u smislu pronalaska omogućuju po svojoj nutarnjoj konstrukciji izravno postupanje na vruće plinove, osiguravaju njihovo ohlađnjivanje, dopuštaju postupanje m bogate plinove itd. Oni tvore po sebi jedinstvo, pa ne traže uporabe pregrijajča pare niti ogrijevnih cijevi, koje su se kod poznatih uredjaja morale upuštati u masu apsorpcionog ugljena. Uredjaj se dade lako izraditi i sastaviti i svi su njegovi dijelovi lako pristupačni za popravke, upravo protivno od dosadanjih uredjaja, gdje su na pr. apsorpcioni filteri imali u ugljen upu štene cijevi. Na nacrtima prikazane su dvije forme izradbe uredjaja, prema pronalasku, po je fig. 1 aksialni prerez kroz apsorpcioni filter s jednim jedinim tijelom u obliku cijevi za ponovno ugrijanje odnosno za hla-djenje, fig. 2 pripadni pogled sa strane i fig. 3 pogled odozgora kod oduzetog poklopca i medjupoda. Fig. 4 prikazuje u okomitom prerezu drugu formu izradbe apsorpcionog filte-ra sa dva cijevna tjelesa, od kojih je jedno smješteno centralno, a drugo izi adje-no prstenasto. Fig. 5 je pripadni pogled sa strane, a fig. 6 pogled odozgora kod oduzetog poklopca i medjupoda. Na fig. 1—3 prikazani filter naročito je podesan za dobivanje u rasvjetnom plinu sadržanog bencola, rasplinjivih sredstava za ras-tapanje u zraku i za gazolin iz naravnog plina; naprama poznatim prijašnjim spravama imade se ovdje prednost jeftinije izgradnje i veće djelatnosti kod danog, volumena pregrijača. Novi se uredjaj sastoji iz posude A, pretpostavno cilindričnog oblika sa. podom u obliku tupoga cunja a. Posuda je opredijeljena za primanje apsorpcione mase, pa je nepropustna za plin odnosna paru. Apsorpciona masa leži na rešetki B, koja tvori medjupod, pa je u sredini izrezana radi propuštanja vertikalnoga cilindričnoga. tijela Q, koje leži koncentrično prema posudi A i sadrži svežanj djevi q, koji je na svakom kraju pričvršćen na rupičastoj ploči q, a počiva na klijetci N koja je spojena s dnom a. Kroz snop cijevi q dovodi se dovodi s pipcem 1-1 za plin u kontakt s gornjom pio hom apsorpcione mase. Dovod za plin pri ključen je klijetci N. Poklopac posude A dade se skidati ili je providjen vratlom G, čiji promjer dopuščava umetanje cilindričnoga tijela Q. Postrana stijena posude A može takodje; biti provi.Ijona s jednim \ r 3 ti om ili. sa više njih (što na nacrtu nije prikazano), koji dopuštaju vadjenje apsorpcione. mase. Sa poda a odvaja se prema (- bodu cijevni vod N,, koji vodi u komad sa. četiri, proauše- - Din 25.— nja/0đvovoga'.iz(aXe vo.odvod za plin s pipcem H,- odvod za zrak s pipcem V,, vod ventilatora J se umetnutim cirkulacionim pipcem S; ovaj ventilator ulazi u klijetku N. ...; - Kod V je smješten pipac za pridolazak zraka u vodu, koji spaja pipac S s ventilatorom J. Snop cijevi q loži se parom, koja se privadja na jednom kraju m snopa cijevi a otpušta na drugom kraju h; hladjenje dobiva se pomoću hladne vode, koja se čini opticati u protivnom smjeru. Djelovanje uredjaja može na pr. biti slijedeće, akoprem je bez daljnjega moguće, da se neznatnim preinakama isti aparat načini uporabivim za razne postupke, a da se time ne izlazi preko okvira pronalaska. ■ ' U prvoj periodi, t. j. u periodi apsorp čije, pipci su S, V, V, zatvoreni, a pipci H i H, naprotiv otvoreni. Plin, na koji se postupa, ulazi kod H pa prolazi od dole do gore snop cijevi q (koje se do potrebe ako je plin vruć, napune vodom) pa se ra zdijeli preko mase aktivnoga ugljena (1), pri čem ide prema dole i konačno izlazi kroz vod N, i pipac H,. Ako je plin vrlo bogat produktima, ko ji se dadu apsorbirati, mogla bi se oslobo diti količina topline, koja bi mogla prou-rokovati bitno povišenje temperature ap-sorpcione mase i bila bi na uštrb dobroj apsorpciji. Ovomu se nedostatku, koji kod poznatih uredjaja često nastupa dade kod uredjaja prema pronalasku lako izbjeći. Mogao bi se naime, kad nastupr rečeni slučaj, otvoriti cirkulacioni pipac S, te staviti u pogon ventilator ,1 i upriličiti cirkulacija hladne vode u snopu cijevi q. Pri tom se izazivlje jedno-, dvo- ili trostruko razredjenje ishodnoga plina, u koliko se kroz ventilator proizvadja jedno-, dvo- ili trostruko jača cirkulacija, nego što bi se proizvela po plinu, koji ulazi kroz H bez ventilacije. Ugrijanje apsorpcione mase tim postaje irelevantnim i neškodlji vim. Kada je zasićenje apsorpcione mase dostatno, prekida se cirkulacija plina, na koji se postupa tim, da se zatvore pipci H i H,. Onda se prelazi »predgrijavanju apsorpcione i metalne mase, dakle drugoj fazi radnoga procesa, kojoj je svrha, da se zapriječi odnosno smanji kondenzacija vode za slijedećega postupanja s parom. Ovo se predgrijavanje zbiva pomoću plinskih struja, koje služe prenosu topline, kako je opisano u osnovnom patentu. Kod nazočnog se pronalaska za nastajanje plinskih struja otvori cirkulacioni pipac S i onda '"stavi u pogon ventilator J, tako da plin sadržan u spravi, čini opticaj S, J, N, q, (1) prema N„ S. Medjutim se snop cijevi q primjerice vodenom parom pod pritiskom, petrolejskom parom itd. dovede na višu temperaturu. Uslijed toga se plin kod svakog prolaza kroz snop cijevi ugrije i stva ra količine topline za apsorpcionu masu, koja uslijed toga brzo dosegne temperaturu od preko 100 stupanja C. Ova masa općenito počinje podavati apsorbirani produkte, koji kroz cijevni vod h i pipac cure ka kondenzacionom hladniku. Kod nekih načina uporabe, gdje ne bi bilo ni potrebno ni probitačno, da se do-vadja pare neposredno do apsorpcione mase, nastavlja se grijanje apsorpcione mase cirkulacijom plinova kroz cijevni snop q, a pretičak ovih plinova ispuštava se u kondenzacioni hladnik. Mogao bi se izme-dju pipaca V i V1 smjestiti i posebni kondenzator s neznatnim otporom i zatvoriti pipac S, čime bi se prisililo s kondenzacio-nim produktima napojeni plin, da predje u taj kondenzatoi. Ovaj je postupak naročito probitačan za dobivanje alkohola, etera itd., dakle sredstava za rastapanje, koja valja čuvati od kontakta s vodenom parom. Kod drugih načina uporabe, na pr. za iz vučenje benccla iz rasvjetnog plina ili gazolina iz naravnih plinova itd. preći će se iza spomenutog predgrijanja na direktno ugrijanje pomoću pare, jer tu ne nastaje štete, ako se vodena para pomiješa s dobivenim produktom. Pregrijana ili nepregrijana para pod niskim tlakom upuštava se onda kroz otvor t klijetke N. Ako se pipac S zatvori i ventilator .1 zaustavi, ova se para pregri-je već pri prolazu kroz snop cijevi q, pro-žme apsorpcionu masu i izlazi kroz cijev h napolje, da dodje do kondenzacionoga hladnika, pri čem ova para nosi sa sobom znatnu količinu dobivenog produkta. U ostalom je moguće poboljšati i stupanj termijskog učinka, time da se proizvede cirkulacija pare u zatvorenom okrugu i to otvaranjem pipca S i pogonom ventilatora J; ova cirkulacija proizvadja potpuno prožimanje apsorpcione mase s parom i privadja joj veću količinu topline. Pri tom nastaje ispiranje apsorpcione mase po pari, te pretičak curi skupa s dobivenim produktom prema kondenzacionom hladioniku. Kada vodena para, koja izlazi iz cijev^ noga voda h, već ne nosi više dobivenoga produkta sa sobom, obustavi se dovod pare i zatvori otvor t i cijevni vod.h. Onda se počinje sušenjem apsorpcione mase bilo pomoću plina, na koji se je: već postupalo, bilo pomoću zraka. .U prvom slučaju dostaje, da se otvore pipci H i Hi i upusti pare u snop cijei q; plin, koji se je kod prolaza kroz potonje ugrijao,'dolazi do apsorpcioile mase i obavila "njezino isušen je isparivanjeni i ponesen jem. ' U drugom se slučaju otvore pipci V . *Vj, zatvori cirkulacioni pipac S i stavlja u tečaj ventilator 1, koji kroz V prisišava suhi zrak, pa ga tlači kroz parom ugrijani snop cijevi q, da ga kroz V, onda opet izvede. Da se osušeni ugljen rashladi, dostaje u oba gornja slučaja, da se u snopu cijev, q para nadomjesti hladnom 'vodom; kada se upotrebljuje zrak, ostaviti će se ventilator J u djelatnosti. Kada je konačno apsorpciona masa dosta ishladnila, obustave se rashladni plinovi ili struje zraka i opet uspostavi cirkulacija plina, na koji se postupa. Time je radni ciklus dovršen. Kod nekih se uredjaja radi veće jednostavnosti rađje nadomjesti ventilator s parnim injektorom; mehanički stepen učinka kod potonjega znatno je manji nego kod ventilatora. Na fig. 4, 5 i 6 prikazani apsorpciom filter s dva odjela i grijanjem pomoću dvaju snopova cijevi osobito je prikladan za apsorpciju »bogatih plinova«, koji se kod apsorpcije znatno ugriju; takovi su plinovi primjerice naravni ili zemni plinovi s velikom sadržinom gazolina. Na nacrtu prikazan je uredjaj s ventilatorom, ali se može upotrebljavati i bez takovoga. U potonjem je slučaju prevodnost snopova ciejvi znatno manja nego u prvom slučaju, jer izmjena u cijevima vrlo naglo pada s brzinom plinova, koji prolaze kroz cijev. Uredjaj prema pronalasku sastoji se iz posude A pretpostavilo cilindričnoga obli ka s podom u obliku kusatog čunja a za primanje apsorpcione mase. Za plin i paru nepropustna posuda A providjena je osim snopa cijevi q prema fig. 1—3 još i s prstenastim snopom cijevi g1( koji sadrži tijesne cijevi izmeđju dva cilindrična i koncentrična tuljka Q, i Qj. Ovi su tuljci shodnim načinom spojeni skupa i po cijeloj plosi vezani svornic,-ma. Jedan od ovih nepropustnih tuljak i spojen je s podom a, a drugi s poklopcem posude A. Snop cijevi qj drži na svakom njegovom kraju probušena ploča u obliku krune skupa. Apsorpciona se masa upuštava u oba ovako nastala odjela (1) i (2) i počiva na rešetkama i B2. Postoji dakle nesmeta- na cirkulacija ižmed ju ovih odjela posred, stvom . snopa cijevi. q,. Poklopac apsorpcionog filtera ili se dade dizati ili je samo providjen vratlom G, koje imade dostatan promjer, da se može upuštati snop cijevi q. Vratila G2, G„ i G4 omogućuiu umetanje apsorpcione mase. Cilindrični dio posude A može takodjer biti providjen s jednim ih više vratla, koja na nacrtu nijesu prikazana, radi ispražnjivanja posude. Snop cijevi q spaja po klijetci N nošeni dovod za plin s pipcem H s gornjom stranom u odjelu (1) sadržane apsorpcione mase. Sa poda a posude A odvaja se do njegovog ruba cijevni vod N,, koja pomoću komada sa četiri provrtine stvara spoj 1. s izlazom plina s pipcem Hx 2. s izlazom zraka s pipcem V,. 3. s ventilatorom I, potonje posredstvom pipca S. Ovaj ventilator ulazi u klijetku N. Kod V smješten je pipac za upust zraka u cijevni vod, koji spaja pipac S s ventilatorom. Grijanje centralnog snopa cijevi q zbiva se pomoću pare, koja se upuštava kroz jedan kraj m, a ispuštava kroz drugi kraz n. Hladjenje ovoga snopa biva hladnom vodom, koja cirkulira u obratnom smjeru. Grijanje i hladjenje prstenastog snopa cijevi q, biva jednakim načinom upuštanjem pare odnosno hladne vode kroz krajeve m, ili nt. Krajevi m, ma, n, n, mogu se prikopčati paralelno na isti cijevni vod. Apsorpcioni filter imade na svojoj ba zi cijevni vod hj za evakuaciju kondenzata, koji dolaze iz apsorpcione mase i nadalje vod h2 za odvod kandenzata ili para, koje dolaze iz apsorpcione mase (2). Djelovanje ovog uredjaja i rukovanje s njim identično je s onim, koje je pri kazano prema fig. 1—3, uz jedinu razliku, da je apsorpciona masa razdijeljena u dva odjela (1) i (2), koji leže jedan za drugim. Prema tome može se plin, koji izlazi iz apsorpcione mase (1), ako se je uslijed apsorpcije ugrijao, u snopu cijevi q, ishlad-niti i u apsorpcionoj masi (2) upotrijebiti za apsorpciju. Time se postizava bolje grijanje ili hladjenje apsorpcione mase za jednaku brzinu cirkulacije, čime je omogućeno postupanje na plinove, koji su vrlo bogati tvarima, koje se dadu apsorbirati. Moglo bi se providiti aparate i sa 2 ih 3 koncentrična snopa cijevi. Da se konačno izbjegne izradbi prstenastih snopova cijevi (q, Fig. 4—6), može se apsorpcioni filter izgraditi u okruglom, ovalnom ili prstenastom obliku, pa ga razdijeliti na dva ili više pododjela, jedan kraj drugoga; prelaz iz jednoga odjela u drugi biva uvijek kojimgođ snopom cijevi, a cirkulacija plina u zatvorenom okrugu izvadja se pomoću ventilatora, injektora ili ekshaustora itd. Mjesto snopova cijevi moglo bi se, a da se ne bi izašlo iz okvira pronalaska, uzimati kakovegod ložne plohe, tožne zavojnice, električne otpore i si. Patentni zahtjevi: 1, Uredjaj prema patentu br. 4683, naznačen tim, da put u apsorpcionom filteru (A) za cirkulaciju plina, zraka, pare ili njihove mješavine vodi preko centralnog cilindričnog tijela (Q) s u njemu smještenim snopom cijevi (q), ložnim zavojnici- ma, električnim otporima ili drugim tožnim plohama, preko apsorpcione mase (1) i do potrebe preko ventilatora iti injektora (J). 2. Uredjaj prema zahtjevu 1 za postu panje na bogate plinove, naznačen tim, da je nutrina filtera (A) podrazdijetjena pomoću drugog ili više snopova cijevi ('gj) izmeđju koncentričnih tutjaka (Q, Q2) u dva ili više koncentričnih odjela (1, 2). 3. Uredjaj. prema zahtjevu 1 ili 2, naznačen tim, da je nutrina filtera podrazdi-jeljena u stanoviti broj odjela, koji staje jedan uz drugi, te da prevodjenje plina iz jednoga odjela u drugi biva pomoću snopova: cijevi. ■ ; ■ A . '■ . v' . -t - Adpatent broj 5716. :Y • ' . • • • • /" v j - • ■ - v ■ V . ■ - ’ " ■ . . > ' . • 'J Adpatent broj 5716. ■ "" ’ o , ■