Stari ia mladi Slovcnec. Preko. O. Prekoi preky adv. conira, preko ali vu preko, prokti glagolati, knjigu na prcko razgnuti; praep. per cum gen. raro cum acc. preko polja, šume, reku; prokii adj. transversus, contrarius, preky i prekij puli, prčkaja slovesa; preče, naj prcče. »S. Nsl. prekorubce absolute, prekomorski; prečiti impcdiinentum poncre, -s g seditioncm moverc, prečinti transversus; prckast torvus; prekost res conlraria, rebellio, - in contrarius, -nik rebellionis auctor. Znamenito se mi zdi, da s prečiti sklepate i precej illico, fortiter, serb. priki. Premo. O. Prcmo, tudi prema-u-y in prjami-a-u, adv. e regione, vi premo, premi adv. via recta, preme recte, vetru 20# vi prenm plavaše; praep. cum dat. licu, očinia, gradu, cum gen. premo ilii, reky; premiino trans, ultra, prHinii adj. rectus, ¦ aecjualis, - inii qui e regione est; promina rectiludo, premiti -mljq, - miši dirigere, reclum iter tenere. 8. I nsl. spremiti se, ispremiti, sprmila (pro spremila) dušo v sveti raj ; prema jedcr der beiden \vagentheile (prednja, zadnja); premek slabo proso, slaba ajda; opremek appluda t. j. otrobi; da bi prera, premda, akoprem quamquam, čečiprem; cf. hrov. serb. prema, prima, primalitje; gr. nq6nog. Preti. 0. Preti prj^-priši, raro pra^-preši contendcre, conlradicere, causam tueri, dubitare, — o čenu, po komi; — sg pugnare, sl kymi za koju vešči, prčlig, sg, proliota sg; prja ili piirja, prenije contentio, contradictio, imoti pru litigare, pirivii - riniku, -lnti; pirici contealiosus, adversarius, causidicus, prici advocatus. 8. To je nsl. per, perec (Perc, nem. Pcer, Pirec); prio t. j. prja (actionem) imajo spom. briz., prnja ri.va, prnjati ri.vari, hrov. razgledaj pru moju, serb. preti preui, parac accusator, parnica pravda. 0. Od tod i s^pri-niku, siiporii rixa, suporilivii, vtisporivu contentiosus. $. Iz prčti je tudi preliti-šia,-tiši minari, increpare, kogo i komu (nsl. iniate prititi, priteti, pritež); prčlilo reprehensio, preta f. pretti m. pretiba, preštenije minae, preštati - aja, minari; pa prctuka offendiculum (cf. pretuknatitykati); preprja - prenije persuasio, prcpreti kogo o čemi persuadere, prepirati suadcre, — sg slovesy. Prestanii. O. Prestanif. bezu — ni perpetuo, sine intermissione — nije cessatio, prestalije. &. Jaz rabim prestanek, brez prestanka ; naj mi služ tudi presta ti-stanij - neši cessare, desinere p. oli igry, grehi; prestajati oli sladosti, o mnoze. Prgdati. 8. Tako prenda ali mu prenda t. j. mu prede z nosnikom, sem že čul vclikrat; je tedaj iz prgsti-d% nere, prgdenije - deno - divo. 0. Prgdati-aja,-aješi salire, trepidare, ni fallimur. S. Opresti: tako mi je po ti jedi slabo prišlo, da bi bil kmalo (okoli) opredel; prelo transitus; de bi živina sej vsa ne opredla; brov. serb. predali irepidare, strahom ne predaju, opredom pozornim, mrazni i predljivi; mačka prede (knurrt), prenuli e somno excitari itd.