KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 37 (1) INDUSTRIJSKE SVOJINE Izdan 15. Septembra 1924 PATENTNI SPIS BR. 2129 ALOYS MEDGUES, ARHITEKT, BUDIMPEŠTA. Sistem gradenja. Prijava od 19. juna 1922. Pronalazak se odnosi na nov sistem za gra-denje a naročito na osobitu izradu osobenih nosečih glavnih sastavnih delova za gradenje koji dol'aze u1 primenu (stubovi, nosači po-resi i torne slično) koji omogučava da se glavni delovi, što noše, sklapaju na mestu gradenja iz fabrički u masi gotovo izradenih e-lemenata i neposredno zatim opterete, usled čega se, s jedne Strane može gradenje ža vrlo kratko vreme završiti .u suhom stanju i s druge se strane mogu dosad potrebne sku-pocene skele skoro sasvim uštedeti. Suština pronalaska sastoji se u torne, što se glavni sastavni delovi, što noše (koje valja opteretiti: stubovi nosači, pojasi i t. d.) grade iz dva ili više jednakih paralelno rasporede-nih koji su pojedinačno jedva dovoljni doti-čnim naprezanjima armiranog betona, sasta-vljenih iz ovih jednakog oblika spojnih delova, koji pojačavaju protiv izvijanja i kruto vezuju. Prema pronalasku sastoji se stepenasti stu-bni elemenat iz dve ili više paralelnih greda i prečaga koji ove spajaju. Jedan takav elemenat prestavljen je u lig. 1 u srednjem preseku paralelnom ravnini zida u fig. 2 u izgle-du uspravnom na to i u fig. 3 u osnovi. Obe su paralelne grede jednog stubnog elementa, koji je načinjen iz jednog komada armiranog betona, čija je dužina ravna punoj ili u pola višini sprata, spojeni gore i dole glavom 3 koja zalazi u zid i podnožjem 4 i izmedu ovih prečagama 5, koje u odnosu na spojnice koje če se docnije opisati, pokazuju u-legnuta pleča 7 s obe strane srednje ravnine, koja je upravna na ravninu zida. Prečaga koja se nalazi u bližini glave 3 prenosi teret ta- Važi od I. avgusta 1923. vanice na elemenat stuba i može biti u danom slučaju načinjena odgovarajuči jače. Stubni se elemenat gradi na poznat način iz nabivenog ili levanog betona i iz šhodno naprezanjima rasporedene i odmerene armature u gvoždu. On je na upravnim na ravninu zida stranama grede snabdeven jednim brojem alki i kuka 8 koje su spojene gvozdenom armaturom. Stubovi se sastavljaju iz u masi fabričkih izradenih stubnih elemenata tek na njihovom ko-načnom mestu spajanja; u tu celj se posta-vljaju dva ili više stubna elementa sa svojim uzanim stranama paralelno zidnoj ravnini u o-dredenim razmacima i pojedine se njihove suprotno ležeče prečage kruto vezuju celisho-dno uzengijom i ramenjačom koji su isto tako fabrički proizvedeni od armiranog betona. Dole se opisuje jedan oblik izvodenja koji se sastoji iz dva stubna elementa, čije su suprotno ležeče prečage par po par vezane pomoču po dve uzengije i po tri remenasta kamena. Samo se po sebi razume da treba za takav broj prečaga vezati, koji zajemčavaju doti-čnu potrebnu čvrstoču izvijanja stuba. Jedna uzengija predstavljena je u fig. 4 u horizontalnici, u fig. 5 s pogledom pozadi, i u fig. 6 u pogledu spreda, koji odgovara fig. 1. Od tri ramenasta kamena su oni jednaki, koje treba rasporediti na obema spoljnim stranama i preseku na fig. 7 treči kamen koji pro-lazi izmedu stupnih elemenata odstupa od ove u odnosu na širinu. Izvodenje spajanja pokazano je na fig. 8 u srednjem preseku koji je paralelan sa ravninom zida, na fig. 9 u horizontalnom preseku po liniji IX—IX figure 8. Na prečagama 5,5 koje stoje jedna prema drugoj izmedu greda Din. 12. 2 pokrivene tankim malterom, paralelno postavljenih stubnih elemenata 1,1, nameštaju se dve uzengije 21 jedna od druge okrenute tako, da njihova ramena 22 leže na spoljnim stranema greda 2 oba stubna elementa i njihova ramena 24 izmedu prednjih odnosno zadnjih greda stubnih elemenata, dok njihovi donji izrezi 25 bvataju preko ramena 31 i postavljajo između spoljne Strane po jednog stubnog elementa 1 letve 26 uzengiju 21 koja viri, tako, da ramena 32, koja na dole ispadaju, ramenastih kamena hvataju preko nzengije, najzad se sličnim načinom srednji ramenasti kamen 33 stavlja između stubnih elemenata tako, da njegova ramena 34 hvataju uzengiju preko ramena 27. Posle se sklapanja pojedini delovi učvrščuju u svom krajnjem relativnem položaju malim drvenim klinovima, žljebovi se naliju cementnim malterom i naposletku se stvara kruta veza time, što se posle umetanja gvozdene armature 36 ispunjuju betonom šupljine, koje su prestavljene na levoj strani fig. 8 i 9 i dole ograničene prečagama 5 a sa Strane u-zengijom 21 i ramenima 31. Usled osobenog zailaženja spojnih delova, može se stub sastavljen iz elemenata, čim su sve prečage tako vezane, odmah opteretiti a da se ne mora čekati stvrdnjavanje nabive-nog betona, prema torne može gradenje napredovati vrlo brzo, u toliko više, što se neposredno posle nameštanja stuba može namestiti skela na prečage ili na ramenasto kamenje, koje ove spaja i onda odmah prede na nameštanje nosača koji spajaju stubove u uzdužnom i poprečnem pravcu linije gradenja, pojasa i tavanice. Dalja dobit nove konstrukcije stubova sa-stoji se u torne, što se sposobnost nošenja stvarno može povečati npr. u donjim sprato-vima, ako se alke (8) okrenute jedna prema drugoj, stubnih elemenata odgovarajučim načinom vežu pomoču gvozdenih armatura i potom meduprostor stubnih elemenata nabije betonom i time stvarno poveča presek. Stubovi, po pronalasku odlikuju se svojom la-kočom, jeftinočom i brzom podobnošču za u-potrebu, mogu se kod večine metoda za gradenje primeniti, naročito je pak njihova pri-mena onda od koristi, kad se drugi glavni delovi gradevine rade po istom principu kao i stubovi, jer se u ovom slučaju može pot-puno iskoristiti postignuta dobit u vremenu brzom upotrebljivošču stubova. Težina i opterečena tavanica gradevina u armiranem betonu prenosi se najviše gredama od armiranog betona — pojasi, glavni nosači •— koje se pružaju u pravcu zida od jednog stuba ili zida ka najbližem na ove. Ako bi se ove grede običnim načinom opla-čivanjem i nabivanjem proizvodile na licu mesta onda bi s jedne Strane, bile nužne kao što se zna skupoceno gradenje skele a s druge strane ne bi se greda mogla opteretiti do stvrdnjavanja, čime se produžuje izvršavanje tavanice a naročito bi bila nemogučna upo-treba grede kao skela u daljim fazama gradenja. Radi otklanjanja ovih nezgoda treba da se grede shodno pronalasku, sklapaju na licu mesta iz elemenata greda pomoču gotovih spojnih delova tako, da se one mogu neposredno posle dovršavanja opteretiti na čvorovima. Novi elemenat grede (pojasni-nosačev element koji se može upotrebiti kao konstruk-cioni deo i sam za sebe) sastoji se, kao što se zna iz pritisnutih i zategnutih pojaseva i iz vertikala (direka) pri čem su shodno pronalasku odeljci grede koji se nalaze između krajnih tačaka i čvorova koji se obično sa-stoje iz armiranog betona i vertikala, praktično načinjeni, iz golih gvozdenih delova. Jedan takav elemenat prestavljen je na figuri 10 u pogledu sa strane i odozgo. Pritisnuti se pojas elementa grede presta-vljenog na fig. 10 gradi od dva ili više laka, jedno za drugim rasporedena T ili I gvožda ili torne slično; zategnuti pojas iz dva ili više parova okruglog gvožđa 44 koji leže jedan pored drugog i vertikale iz komada armiranog betona 49, koji čine jedan komad sa čvorovima 48. Kod postavljenog su primera razdaljine raspona između krajnih tačaka 43 i čvorova 48 podeljenje medu čvorovima 47 od betona, koji su poduhvačeni parovima okruglog gvožđa 45, koji su pričvrščeni na glavnim čvorovima. Gvozdeni delovi, koji se nalaze između krajnih tačaka 43, čvorova 47, 48 i vertikala 49 koji obrazuju po jedan blok od armiranog betona, ele-lementa grede leže slobodni i mogu se osi-gurati protiv rdanja. Samo se po sebi razume da valja preduzeti odmeravanje i rasporede-nje gvozdenih delova i armature dotičnih naprezanja. Iz prednjeg zida krajnih tačaka viri jedna kuku 50. Iz takvih napred primljenih, protiv bočnih horizontalnih naprezanja jedva otpornih elemenata za gradenje sastavljaju se na mestu nameštanja grede koje se opiru svakom naprezanju pojasi i torne slično time, što se dva ili više elemenata paralelno nameštena u odmerenom odstojanju spajaju pomoču uzen-gija od armiranog betona koje hvataju preko pritisknutih pojasa; stavljajuči uzengiju pre-stavljenu u fig. 11 na čvoru premazanom cementnim malterom tako, da iseci 52 svojom donjom stranom hvataju preko čvorova, na isti se način vezuju goli gvozdeni delovi (42) par po par pomoču uzengije 53 prestavljene u fig. 12. Nosač načinjen iz dva spojena e-lementa prestavljen je u fig. 13 u izgledu o-dozgo i u izgledu sa strane. Fig. 14 pokazuje u preseku medu zid pa-ralelan sa linijom zida i fig. 15 u horizon-talnici rasporedenje nosača 41, koji noše ta- vanicu, na zidni pojas 41 sastavljen iz ele-menata za gradenje. Pošto se stubni elementi 1 vežu pomoču uzengije 21 i ramenastih kamena 31, 33 na početku opisanim načinom, stavljaju se krajne tačke 49 pojasnili eleme-nata 411 na remenasto kamenje 31 i pojasni elementi se tad spoje pomoču uzengije 511 i 53. Ele u danom se slučaju pojasi pomoču kuka 50 utvrduju ankerskim zavrtnjima i to, ili time što se kuke dveju suprotno ležečih krajeva pojasa neposredno vezuju pomoču gvozdene uzengije, ili tako, što se kuke priključuju za odgovarujuče alke 8 stubnih elemenata; i time se mogu kuke 50 jednog zidnog pojasa tiskati o ankerni štap 60 i ovaj priključiti na odgovarajuči konstruktivni deo. Na pojasima se mogu odmah raspodeliti nosači 41 koji se grade iz elemenata grede, na ove konačne ili privremene tavanice raspo-rediti i potom u danom slučaju odmah preči na postavljanje sledečeg reda stubova; za tu se svrhu na gornju površinu, premazanu cementnim malterom, ili glavama stubova 3 postavljaju elementi idučeg reda stubova i ovi več opisanim načinom privremeno vezuju pomoču uzengije, ramenastih kamena i dr-venim klinovima, za čim se u šupljini 63 sli-čnoj lastinom repu, ograničenoj glavom stu-ba 3 i podnožjem stuba 4 umeče armatura za stub 64 i spaja izmedu stubnih alki 8; ako se šupljina 63 ispuni betonom, onda nisu samo gornji i donji stubovi potpuno spojeni, več je stvoren i betonski blok koji dopire od najviše prečage 6 donjeg podupi-rača do najdonje prečage 5 gornjeg podupi-rača, u kome su kako stubovi tako i pojasi i nosači sigurno spojeni. Po sebi se razume da se pojasi ne samo na najgornjim več na drugim prečagama stuba mogu postaviti npr. za podupiranje prozora ili okvira vrata u glavnim zidovima kod upotrebe prozorskih ramova od armi-ranog betona mogu se ovi upotrebiti odmah kao konstrukcija delova pojasa, koji ih noše, ili upotrebiti spratovske pragove i spratov-ske svodove, kao uzengiju koja spaja suse-dne stubne elemente. Za izradu tavanice služe tavanski nosači 71 prestavljeni na fig. 16 u izgledu s preda i preseku, čije se vertikale i pritisnuti pojasi sastoje iz armir. betona, njihovi istezani pojasi pak iz dva ili više gvozdena nosača. Tavanski se nosači 71 nameštaju upravno na glavne nosače na uzengiju 51 istih. Kuke 71 koje se nalaze iznad iste uzengije 51 ta-vanskih nosača, vezuju se pomoču biglama 73 kao što je to pokazano u fig. (17) izgled sa Strane i u fig. 18 (izgled odozgo). Na ta-vanskim nosačima dolaze tavanske ploče 75, prestavljene u fig. 19 u uzdužnom i poprečnem preseku, pokazanim redom na fig. 18, posle čega se žljebovi između kuke 73, dalje između ivica ploča 75 i kosih ramena 76 ta- vanskih nosača ispunjuju cementnim malterom. Po fig. 15 nameštaju se iznad zidnih pojasa 411 na mesto tavanskih nosača 71 tavanske ploče prestavljene u fig. 20, koje su na me-stima za popust za dimnjake i torne slično snabdevene odgovarajučim otvorima. Donja strana tavanice može po izboru o stati nepataosana ili se prema fig. 19 patoše proizvoljnim načinom. Zidne se površine mogu graditi kao prosti ili dvojni zidovi od proizvoljnog materiala za gradenje, alke 8 stubnih elemenata bitno olakšavaju nameštanje mreža Rabicovog sistema, zidnih ploča i torne slično. Naro-čito je probitačna upotreba gotovih zidnih ploča, koje se pomoču zgodnih spojnih članova (fig. 23) vešaju o alke 8 stubnih elemenata. Takav način rada prestavljen je na fig. 21 i 22 u izgledu spreda odnosno u preseku normalnom na zidnu površinu; fig. 24 pokazuje dalji oblik izvodenja. Patentni zahtevi: 1. Glavni sastavni delovi zgrade koji noše (stubovi, podupirači, nosači pojasi i torne slično), naznačen time, što se sastoje iz dva ili više, paralelno rasporedenih jednakih elemenata od armiranog betona koji pojedinačno nisu dovoljno otporni dotičnim naprezanjima na izvijanje i od ovih jednakih oblika spojnih delova koji pojačavaju protiv izvijanja i čvrsto spajaju. 2. Elemenat od armiranog betona za predstavljanje stubova ili podupirača po zahtevu 1, sastoji se iz dve paralelne grede i iz poprečnih prečaga koje ove kruto vezuju. 3. Elemenat od armiranog betona po zahtevu 2 naznačen celishodno na prečagama načinjenim ramenom i t. sl. koje dejstvuje za-jedno sa spojnim delovima odredenim za spajanje više elemenata u jedan stub. 4. Elemenat od armiranog betona po zahtevu 2 i 3 naznačen time, što su grede snabdevene gvozdenim alkama (kukama i t. sl.) priključenim na gvozdenu armaturu. 5. Elemenat od armiranog betona po zahteva 2—4 naznačen time, što je jedna ili više prečaga odmerena i načinjena podesnim načinom radi prenošenja opterečenja na grede. 6. Podupirač iz dva ili više elemenata od armiranog betona po zahtevu 2—5, naznečen time, što su najmanje po jedna prečaga, koja se nalazi na istoj višini, elemenata armiranog betona kruto vezane pomoču uzengije i t. sl. 7. Oblik izvodenja stuba po zahtevu 6, naznačen time, što je šupljina (35) ograničena uzengijom 21 koja vezuje prečaga, ramena-stim kamenjem (31, 33) rasporedenim na ove pored i izmedu stubnih elemenata i gredama stubnih elemenata, ispunjenja armiranim betonom. 8 Nosačev elemenat od armiranog betona za izradu nosača i torne slično po zahtevu 1, naznačen time što pokazuje izmedu usadenih u betonu gvozdenih delova krajnjih tačaka i čvorova i vertikala stvarno gole konstruktivne gvozdene delove. 9. Elemenat nosača po zahtevu 6, naznačen time, što ima alke ili t. sl. rasporedene na oba kraja. 10. Greda od armiranog betona po zahtevu 8 i 9, naznačena time, što su dva kraja snabdevena kukama ili alkama. 11. Višestruka greda od armiranog betona, prema zahtevu 1, naznačena time, što je sasta- vljena iz dve ili više greda načinjene shodno zahtevima 8—10. 12. Zid za gradevinska rebra po zahtevu 1—7 iz elemenata, naznačen time, što se zid sastoji iz pojedinačnih zidnih elemenata, koji su snabdeveni kukastim delovima (80x) za ve-šanje o potporne delove (8,19) stuba i zai-laze jedan u drugu svojim donjim i gornjim ivicama. 13. Zid po zahtevu 12, naznačen time, što su preko obešenih elemenata okačeni o potporne delove (8,19) stubova zailazeči elementi, koji čine unutarnje patosanje. /4c/ pafenf brcjj 2/29. v . Fi g. 10. Adpđfen F broj 2129. Ad patent broj 2129. /)c/patent broj 2?2tt UVJ . -v.