Razprave in gradivo, Ljubljana, december 1979, 51. 9—10, s. 33—39 33 Melanija Mikeš — Albina Luk — Ferenc Junger UPOTREBA MATERNJEG JEZIKA | JEZIKA DRUŠTVENE SREDINE KOD ŠKOLSKE OMLADINE Školska omladina koja se vaspitava u uslovima dvojezične sredine i na način koji treba da obezbedi uspešno integrisanje mladog čoveka u zajedništvo ravno- pravnih naroda i narodnosti Jugoslavije pretstavlja centar pažnje istraživanja koja se vrše u Institutu za madarski jezik, književnost i hungarološka istraživanja Filo- zofskog fakulteta u Novom Sadu i u Institutu za narodnostna vprašanja u Ljub- ljani počev od 1973. godine. Podaci koji se prikupljaju na osnovu ankete odnose se na četiri govorne situacije: kod kuče, u školi, u društvu i na javnom mestu. Svaka govorna situacija sadrži varijable koje se tiču teme i sagovornika. Teme su: život u porodici, zbivanja u školi, kulturni dogadaji, intimni život i aktuelni dogadaji u svetu i u nas. Glavni kriteriji za klasifikaciju sagovornika su nacional- ni identitet i stepen dvojezičnosti. Medutim, unutar ove klasifikacije uzeti su u obzir i kriteriji koji su specifični za pojedine govorne situacije. Tako se u govor- noj situaciji u školi razlikuju sledeče kategorije sagovornika: drugovi iz istog odeljenja ili iz odeljenja sa nastavom na nematernjem jeziku, nastavnik njihove ili druge nacionalnosti. U govornoj situaciji na javnom mestu javlja se i katego- rija nepoznatog sagovornika. Polazeči od dosadašnjih iskustava u našim istraživanjima i parcijalnih rezul- tata naše analize, kao i iskustava u ispitivanjima ove vrste u nas i u svetu, po- zabavili smo se problematikom metodološkog pristupa u izučavanju upotrebe maternjeg jezika i jezika društvene sredine. U ovom radu želimo da prikažemo mogučnosti obrade, analize i sinteze podataka, i ilustrujemo svoje metodološko- teorijske postavke primerima koji se zasnivanju na parcijalnim rezultatima naših empirijskih istraživanja. Analizi podataka koje prikupljame.:na osnovu navedenih kriterija prilazimo na osnovu tri koncepta. Njihova konstrukcija se temelji na tri elementarna kri- terija: narodnost, društvena sredina i jezik. Konstanta Variable 1. koncept narodnost društvena sredina jezik 2. koncept jezik društvena sredina narodnost 3. koncept društvena sredina narodnost jezik 1.0. Analizirajuči naše podatke na osnovu 1. koncepta, možemo da dobije- mo uvid u to kako se različiti uslovi u društvenim zajednicima ili sredinama odra- žavaju na upotrebu maternjeg jezika i jezika društvene sredine. Na primer, ovaj koncept nam omogučuje da postavimo pitanje — a u zavisnosti od podataka ko- jima razpolažemo i da damo odgovor — kako se školska omladina madarske narodnosti odnosi prema upotrebi svog jezika i jezika društvene sredine u za- visnosti od toga da li živi u Vojvodini, Baranji ili Prekmurju. 1.1. Poredenja smo vršili u dve relacije: a) Isti tip vaspitno-obrazovnog procesa, različita etno-jezička struktura sta- novništva ' Uzorak 1: grupa ispitanika: iz Subotice (kao predstavnika Vojvodine) i grupa ispitanika iz Baranje koja proti nastavu na maternjem jeziku Mu Mikeš-LiUk-Junger: Upotreba malernjeg jezika Uzorak 2: grupa ispitanika iz Prekmurja i grupa ispitanika iz Baranje koja prati nastavu na dva jezika ; b) ista (slična) etno-jezička struktura stanovništva, različiti tip vaspitno- obrazovnog procesa Uzorak 1: grupa ispitanika iz Subotice (kao predstavnika Vojvodine) i grupa ispitanika iz Prekmurja Uzorak 2: grupa ispitanika iz Novog Sada (kao predstavnika Vojvodine) i grupa ispitanika iz Baranje Rezultati naše analize pokazali su da upotreba madarskog jezika kao mater- njeg ne zavisi isključivo od razlika ili podudarnosti u etno-jezičkim strukturama društvene sredine i od različitih uslova školovanja u odnosu na nastavni jezik, a to potvrduje uticaj ostalih društvenih faktora, pre svega insitucionalnih i fak- tora subjektivnih snaga u našem društvu. (Detaljnjiji rezultati ovog istraživania biče objavljeni u 34. broju Hungaroloških saopštenja.). 1.2. Ovaj koncept se takode primenjuje kada se analizira šta se dešava sa izborom jezika prilikom promene ambijenta, tj. šta se dešava kada učenici pre- laze iz dvojezičnog područja u jednojezično ili obrnuto. Kao primer čemo navesti jednu takvu analizu koja je vršena na osnovu podataka dobivenih u okviru naših istraživanja u Sloveniji (Luk, 1977). U vreme našeg anketiranja (aprila 1976) na području opštine Lendava i Mur- ska Sobota u dvojezičnim školama se školovalo 1447 učenika, od kojih 60 °%/o pripadnika mažarske narodnosti. Za svoje ispitanike smo izabrali učenike sedmih i osmih razreda osnovne škole. Upitnik je popunilo 334 učenika, od kojih 120 (35,92 %) Slovenaca, 197 (58,98 °/o) Madara i 17 (5,08 %) učenika iz redova dru- gih nacionalnosti. Docnije smo (maja 1977) na području Prekmurja u srednjim školama anke: tirali sve učenike koji su završili dvojezičnu školu. Upitnik je popunilo 320 uče- nika, od kojih 144 (45 %0) Slovenaca, 158 (49,37 %0) Madara i 18 (5,62 %o) iz re- dova ostalih nacionalnosti. Koristeči se podacima koje smo dobili ovim anketiranjem da bismo ilustro- vali analizu prema 1.konceptu, ograničičemo se na podatke koji se odnose na školsku omladinu madarske narodnosti, a vrednovačemo samo one podatke koji se odnose na situaciju kada su ispitanici u društvu sa svojim prijateljima i po- znanicima, dakle, u ambijentu u kojem su relativno slabo zastupljene formalnosti u društvenom komuniciranju. S obzirom na dve različite etno-jezičke sredine u kojima su vršena ispitiva- nja, očekivali smo da če doči do pomeranja u upotrebi madarskog jezika kao maternjeg. Medutim, smatrali smo da če baš u neformalnoj govornoj situaciji kakva je govorna situacija u društvu sa prijateljima i poznanicima to pomeranje biti najslabije izraženo, jer pravni i širi društveni status jezika u takvoj situaciji ne utiče neposredno na njegovu upotrebu, nego neposredan uticaj može da ima stepen poznavanja maternjeg jezika ili jezika društvene sredine naših ispitanika i njihovih sagovornika. Izmedu grupe ispitanika iz osnovnih škola na dvojezičnom području (u da- ljem tekstu: grupa M1) i grupe ispitanika i srednjih škola koji su završili dvo- jezičnu osnovnu školu (u daljem tekstu: grupa M2) konstatovana je razlika od 4,06 %o u smislu frekventnije upotrebe madarskog jezika u grupi M 2. Medutim, u istoj toj grupi porasla je i upotreba slovenačkog jezika za 8,44 %o. Frekventnija Razprave in gradivo, Ljubljana, december 1979, št. 9—10 35 upotreba madarskog i slovenačkog jezika u grupi M2 izvršena je na račun ne- diferencirane upotrebe oba jezika, koja je u odnosu na frekvenciju upotrebe u grupi M 1 opala za 14,94 %o. Tema razgovora — život u porodici, zbivanja u školi, kulturna zbivanja, intim- ni život i aktuelne teme u nas i u svetu — nemaju neki veči uticaj na izbor jezika ni u grupi M1 ni u grupi M2. Na primer, razlika izmedu upotrebe madarskog jezika kao maternjeg kada se govori o životu u porodici (najfrekventnija upotre- ba) i upotrebe madarskeg jezika kada se govori o kulturnim zbivanjima (najmanje frekventna upotreba) u grupi M 1 iznosi svega 3,17 %o. U grupi M2 ta razlika se čak i smanjuje. Naime, razlika izmedu upotrebe madarskog jezika kada se govori o aktuelnim dogadajima u nas i u svetu (najfrekventnija upotreba) i upotrebe madarskog jezika kada se govori o zbivanjima u školi (najmanje frekventne upo- trebe) iznosi svega 2,37 %o. Ovi rezultati upučuju na konstataciju da se kod naših ispitanika ne javlja diglosija u smislu društveno determinisane podele odredenih funkcija na pojedine jezike. Razlike koje nastaju u upotrebi jezika u zavisnosti od sagovornika su zna- čanije. U govornoj situaciji koju analiziramo razlikujemo četiri kategorije sago- vornika: sagovornik madarske narodnosti koji dobro govori madarski i slovenački (u daljem tekstu: m/dv), sagovornik madarsko narodnosti koji slabo govori slo- venački (u daljem tekstu: m), sagovornik slovenačke narodnosti koji dobro govori oba jezika (u daljem tekstu: s/dv) i sagovornik slovenačke narodnosti koji slabo govori madarski (u daljem tekstu: s). Zabeležene su sledeče razlike: Kategorija sagovornika m/dv m s/dv s Jezik Grupa 9, %/ %o % madar. M, 46,70 87,00 20,30 4,16 M; 60,63 88,35 23,67 1,77 ar +13,93 +1,35 +3,37 —2,39 sloven. M, 3,04 3,45 15,23 82,64 Mz 8,48 5,19 35,44 90,63 neka 45,44 +1,74 +20,21 +7,99 Iz ovog pregleda se ujedno vidi i to da se redosled frekvencije upotrebe je- zika u odnosu na kategoriju sagovornika ne menja prilikom etno-jezičkog ambi- jenta. Sumirajuči dosad navedene podatke, dolazimo do sledečih zaključaka: — lIsključiva upotreba jednog od jezika u ispitivanoj govornoj situaciji fre- kventnija je prilikom zamene dvojezične makro-sredine za jednojezičnu rnakro sredinu nematernjeg jezika. — Tema razgovora nema veči uticaj na frekvenciju upotrebe jezika, dok je taj uticaj značajniji u odnosu na kategoriju sagovornika koji dobro govori oba jezika u korist upotrebe maternjeg jezika. Kod srednješkolaca obe narodnosti očit je porast isključive upotrebe ma- darskog odnosno slovenačkog jezika uz smanjenje nediferencirane upotrebe oba jezika. Dalje istraživanje če pokazati, da li leže uzroci za takvu promenu u pro- menjenoj jezičkoj sredini ili do takve promene dolazi zbog toga što učenici osnovnih škola spontanije biraju jezik razgovora, dok srednješkolci, usled sazre- vanja svesti o jeziku, svesnije uključuju jedan ili drugi u govornu interakciju. 2.0. Analiza na osnovu 2. koncepta omogučuje nam da upotrebu jednog od jezika u dvojezičnoj ili višejezičnoj zajednici ili sredini posmatramo u dvostrukoj funkciji, tj. u funkciji maternjeg jezika kada ga upotrebljavaju pripadnici one na- 36 Mike3-Lik-Junger: Upotreba maternjeg jezika cionalnosti čiji je to jezik i u funkciji jezika društvene sredine kada ga upotreblja- vaju pripadnici one nacionalnosti kojima taj jezik nije maternji jezik. Upotreba tog jezika može takode da varira u zavisnosti od etno-jezičke strukture društvene zajednice ili sredine. Kao primere čemo navesti dve analize: jednu smo vršili na osnovu podataka dobivenih u okviru naših istraživanja u Vojvodini (Mikeš, 1974; Junger, 1977), a drugu na osnovu podataka dobivenih u okviru naših istraživanja u Sloveniji (Luk, 1977). 2.1. Zadržavajuči se i dalje u domenu govorne situacije U DRUŠTVU sa prija- teljima i poznanicima, odabrali smo uzorak koji se nastoji od dve grupe ispita- nika. Svi ispitanici ovog uzorka su učenici završnih razreda srednje škole u Senti, a grupisani su u dve grupe prema tome da li im je madarski maternji jezik (u daljem tekstu: grupa L 2). Upitnik je popunilo 252 ispitanika grupe L1 i 144 (u daljem tekstu: grupa B 2). Upitnik je popunilo 252 ispitanika grupe L1 i 144 ispitanika grupe L 2. Pregled upotrebe madarskog jezika dajemo za obe grupe (L1 i L2) prema kategoriji sagovornika: Sagovornik Grupa L1 Grupa L2 Madar koji slabo govori srpskohrvatski jezik 85,63 %o 67,73 %/o Madar koji dobro govori oba jezika 82,86 °/o 27,20 %o Srbin koji dobro govori oba jezika 46,43 °/o 19,13 %o Srbin koji slabo govori madarski 17,06 %o 13,05 %/o Obe grupe opredeljuju se za upotrebu madarskog jezika u relativno visokom procentu kada njihov sagovornik slabo poznaje srpskohrvatski jezik. Ono po čemu se razlikuje upotreba madarskog jezika kao maternjeg od njegove upotrebe kao nematernjeg je kriterij narodnosti. Naime, ispitanici čiji maternji jezik nije madar- ski (grupa L 2) upotrebljavaju ovaj jezik u govornim interakcijama sa sagovorni- cima madarske narodnosti koji slabo govore srpskohrvatski u prilično visokom procentu (67,73 %0), dok sa sagovornicima madarske narodnosti koji dobro go- vore srpskohrvatski upotrebljavaju madarski jezik u puno manjem procentu (27,20 %0). Ispitanici čiji je maternji jezik madarski (grupa L 1) upotrebljavaju svoj maternji jezik u gotovo isto tako visokom procentu sa sagovornikom svoje na- rodnosti koji dobro govori oba jezika (82,86 %) kao i sa onim koji slabo vlada srpskohrvatskim jezikom (85,63 °/o). 2. 2. Naš drugi uzorak broji 302 učenika srednje škole, koji su završili dvoje- zičnu osnovnu školu u Prekmurju od kojih 158 upotrebljava madarski jezik kao maternji (u daljem tekstu: grupa L 1), a 144 kao nematernji (u daljem tekstu: gru- pa L 2). U odnosu na kategoriju sagovornika, izbor madarskog jezika je na istom prin- cipu kao kod ispitnika iz Sente. Najčešče se upotrebljava madarski jezik i kao maternji (88,35 °/o) i kao nematernji (52,78 %) u govornim interakcijama sa sa- govornicima koji slabo govore madarski. Razlika na osnovu kriterija poznavanja jezika kod sagovornika madarske narodnosti je jasno izražena: u slučaju upo- trebe madarskog jezika kao maternjeg ona iznosi 27,72 %o u korist sagovornika koji slabo poznaje slovenački jezik, a u slučaju upotrebe madarskog jezika kao nematernjeg ta razlika iznosi čak.42,23 /o. 3.0. Analiza na osnovu 3. koncepta naročito je podesna u slučajevima kada je društvena zajednica ili sredina višejezična. Ovakva analiza omogučuje da se preko jezičkog ponašanja pripadnika pojedinih nacionalnosti sagledaju obeležja meduetničke komunikacije u datoj dvojezičnoj ili višejezičnoj sredini. Razprave in gradivo, Ljubljana, december 1979, št. 9—10 37 3.1. U okviru istraživanja upotrebe madarskog jezika kao maternjeg i kao jezika društvene sredine ovaj koncept je značajan stoga što omogučuje sagle- davanje diferencijalnih obeležja upotrebe madarskog jezika u odnosu na upotrebu ostalih jezika naroda i narodnosti Vojvodine. Zasad čemo se zadovoljiti time da ukažemo na neke konstatacije u parcijalnoj obradi te problematike, na osnovu podataka dobivenih popunjavanjem istog upitnika kojim se i mi služimo u našim istraživanjima. Za upotrebu slovačkog jezika kao maternjeg se, na primer, kaže da govorna situacija nema večeg uticaja na izbor jezika komunikacije izuzev u onim sluča- jevim akada je srpskohrvatski jezik obrazovnog procesa. Tada se dešava da u govornoj situaciji u školi dolazi do znatno manje upotrebe slovačkog jezika u odnosu na ostale situacije. Zanimljiva su i zapažanja u odnosu na govornu situaciju na javnom mestu prilikom izbora jezika u kontaktu sa nepoznatim sagovornikom. Ako se rezultati istraživanja u okviru slovačkog jezika uporede sa rezultatima ispitivanja omladine rumunske i madarske narodnosti, može se uočiti da i kod Madara i kod Rumuna do izbora maternjeg jezika u ovoj situaciji dolazi dosta često u onim sredinama u kojima je on i jezik sredine, a u sredinama gre on nije jezik sredine, znatno rede (Turčan, 1976). Svakako je instruktivan i kratak rezime rezultata ispitivanja koja su vršena kod učenika rusinske narodnosti u gimnaziji u Ruskom Krsturu marta 1975. go- dine. U tom rezimeu se kaže da govorna situacija nema večeg uticaja na izbor jezika komunikacije. Napominje se, medutim, da činjenica da se neki predmeti predaju na srpskohrvatskem jeziku znatno smanjuje upotrebu maternjeg jezika u govornoj situaciji u školi sa sogovornikom ispitanikove narodnosti, a isto tako utiče na gotovo isključivu upotrebu srpskohrvatskog jezika sa sagovornicima druge narodnosti. Tema razgovora ni kod omladine rusinske narodnosti — kao što je to konstatovano za školsku omladinu madarske i slovačke narodnosti — nema uti- caja na izbor jezika komunikacije. Medutim pri izboru jezika, za učenike rusinske narodnosti je nacionalni identitet sagovornika značajniji od stepena njegove dvo- jezičnosti. Primečuje se ipak da u slučajevima kada sagovornik dobro govori oba jezika, relativno često dolazi do nesigurnosti u izboru jezika komunikacije. To znači da stepen dvojezičnosti sagovornika druge nacionalnosti ima neki značaj u izboru jezika komunikacije, ali svakako manji od nacionalnog identiteta (Me- doši i Besermenji, 1977). Literatura (citirana) Junger, Ferenc (1977), Prilog proučavanju upotrebe madarskog jezika kao jezika društvene sredine (Prvi kongres jugoslovenskih društava za primenjenu lingvistiku) Beograd Lik, Albina (1977), Nekateri vidiki rabe madžarskega jezika in slovenskega jezika med učenci v Prekmurju (Prvi kongres jugoslovenskih društava za primenjenu lingvistiku) Beo- grad Medeši, H., Besermenji, V. (1977), Upotreba maternjeg i nematernjeg jezika kod sred- . nješkolske omladine rusinske narodnosti u SAP Vojvodini (Prvi kongres jugoslovenskih društava za primenjenu lingvistiku) Beograd Mikeš, M. (1974), Some patterns of language use in Hungarian-Serbocroatian bilinguals (VII| World Congress of Sociology) Toronto Turčan, Jaroslav (1976), Obrasci upotrebe maternjeg i nematernjeg jezika kod srednje- školske omladine slovačke narodnosti u SAP Vojvodini (Jezik u društvenoj sredini) Novi Sad 38 MikeS-Lik-Junger: Upotreba maternjeg jezika Rezumeč AZ ANYANYELV ES A KORNYEZETNYELV HASZNALATA A TANULOIFJUSAG KOREBEN Az Ujvideki Egyetem Bolcseszettudomanyi Kardnak Magyar Nyelv, Irodalom és Hun- garologiai Kutatasok Intezeteben, valamint a ljubljanai Nemzetisegi Intezetben (Inštitut za narodnostna vprašanja) 1973 ota folynak kutatasok a tanuldifjusag ket-es tobbnyelvu kšrnyzetekben valo nevelčsčvel, illetve azoknak a feltételeknek a tanulmanyozdésaval kap- csolatban, amelyek lehet6vé teszik az ifju nemzedéknek nemzeteink és nemzetiségeink egyenrangusagan alapulč tarsadalmunkba valo bečpuleset, A kerdčives felmeres az alabbi negy beszedhelyzettel kapcsolatban szolgaltatott adatokat: OTTHON, AZ ISKOLABAN, TARSASAGBAN és NYILVANOS HELYEN. A felsorolt beszedhelyzetek kereteben ket-ket valtozo tenyezot vizsgalunk: a teszédtémat čs a beszedpartnert, a beszedtema kapcsan pedig kulon vizsgaltuk a csaladdal, az iskolaval, a muvelodesi esemenyekkel, a magane- lettel és az idédszeri eseméryekkel kapcsolatos témakat. A beszédpartnerek osztalyoza- sanak fč kriteriumai: a nemzetisegi hovatartozas a ketnyelviiseg foka. Az osztalyozas soran azonban figyelembe vettunk néhany olyan mozzanatot is, amelyek csak egy-egy beszéd- helyzetre jellemzček. Igy példaul AZ ISKOLABAN megnevezéssel jelolt beszedhelyzetben a beszkdpartnereket egyebek kozott az alabbi kategoriakba soroltuk be: a beszél6 osztaly- tarsa, nem anyanyelvén tanulé diak, a beszéléével azonos vagy nem azonos nemzetiségii oktato. A NYILVANOS HELYEN megnevezésti’ beszédhelyzetben szem elčit tartottuk az ismeretlen beszedpartner kategoriajat is. A kutatasaink soran szerzett tapasztalatok, elemzéseink részieges eredményei, illetve a masok altal vegzett haosnolo jellegii kutatasok soran szerzett tapasztalatok figyelembe vetelevel a szerzOk az anyanyelv-es a kornyezetnyelv-hasznalat tanulmanyozasanak mod- szertani vonatkozasait taglaljak tanulmanyukban. Foglalkoznak az adatok feldolgozasanak, elemzésének es szintezisenek a lehetosčgevel, s az egyes elmeleti-modszertani kerdeseket az empirikus kutatasok adatain alapulo peldakkal illusztraljak. Az emlitett kritériumok alapjan gyijtott adatok feldolgozasat a szerzok harom elemzesi mod alapjan végzik. E mddszerek alapjaiba harom mozzanat čpul be: a nemzetiseg, a tarsadalmi kornyezet es a nyelv. Az elsO elemzési mod lényege az, hogy a nemzetiség alland0, a tarsadalmi kornyezet es a nyelv valtozo tenyezokent szerepel. E modszer segitsegevel arra kaphatunk valaszt, hogy a tarsadalmi kozossegekben, illetve kornyezetekben uralkodo kiulonbozo feltetelek hogyan befolyasoljak az anyanyelv, illetve a kornyezetnyelv hasznalatat. A mésodik elemzési méd a nyelvet veszi allando tenyezčnek, a tarsadalmi kornyezet es a nyelv pedig vadltozo tenyezčok. Ez a modszer lehetoseget nyujt arra, hogy a ket-, iletve tobbnyelvii kornyezetben hasznalatos nyelvet ket vonatkozasban, anyanyelvként és kornyezetnyelvkent vizsgaljuk. A nyelvhasznalat e modszer alapjan valo vizsgalata soran figyelembe kell venni a tarsadalmi kozosseg, illetve kornyezet etnikai-nyelvi sajatossagait is. A harmadik elemzesi mod, amely esetčben a tarsadalmi kornyezet allando, a nyelv es a nemzetiseg pedig valtozo tenyezč, mindenekeldtt arra adhat feleletet, hogyan alakul a nyelvhasznalat a ket-, illetve tobbnyelvi kornčezetekben. E modszer lehetoseget nyuijt arra, hogy a vizsgalt nemzetiségek nyelvi magatartasanak a figyelembevétele alapjan megallapitsuk, melyek az adott két-, illetve tébbnyelvG kérnyezetben &!16 nemzetiségek kozotti kommunikacionak a sajatossagai. Summary THE USE OF THE FIRST AND THE SECOND LANGUAGE AMONG THE SCHOOLYOUTH in the present paper attention is paid to the use of the mother tongue and the second language of the primary and the secondary school students educated and raised in bilin- gual environment in the spirit of full equality of the peoples of Yugoslavia which should promote their overall integration into the Yugoslav community of nations and nationalities. Since 1973 investigations into the speech behaviour of these pupils have been carried out at the Institute for Hungarian language and literature studies by the Faculty of Arts in Novi Sad and at the Institute for Ethnic Problems in Ljubljana. Data. ilustrating four speech situations, namely AT HOME, IN SCHOOL, AMONG FRIENDS and IN A PUBLIC PLACE, have been gathered. Each speech situation comprizes variables concerning the topics of conversation and the interlocutors. The topics of con- versations are as follows: the family life, the school events, the cultural events, one’s intimate affairs and everyday news at home and abroad. The interlocutors have been clas- sified according to their national identity and according to their fluency in both laguages. Razprave in gradivo, Ljubljana, december 1979, št. 9—10 39 Within the frame of this classification further criteria characteristic of the particular speech situation have been taken into account. Thus in the speech situation IN SCHOOL the fol- lowing categories of interlocutors are present: the schoolmates from the same class and the schoolmates being thaught in the second language, teachers of the same nationality and teachers of different nationality. The cathegory of an unknown interlocutor has been intro- duced into the speech situation IN PUBLIC PLACE. Our own experiences and partial results as well as investigations and studies of simi- lai kind carried out in Yugoslavia and abroad have led us to the problem of methodo- logical approach appropriate to the research of the use of mother tongue and of the se- cond language. In the present paper some alternatives for the treatment, the analysis and the sin- thesis of data have been presented and the methodologicaly — theoretical assumptions have been illustrated by the examples taken from our research work. The analysis of data stems from three basic outlines comprizing the following ele- mentary criteria: nationality, social environment and language. The analysis according to the three basic outlines comprizes the following constants and variables: The first outline should show the influence of a different social environment on the use of the first and the second language. constants variables outline 1 nationality social environment nationality outline 2 language social environment language outline 3 social environment nationality language The second outline for the analysis permits us to examine the use of one of the two languages in a bilingual or a multilingual environment in twofold function, namely as the mother tongue and as the second language. The frequency of use of a given language may also depend upon the ethno-linguistic structure of a social community or environ- ment. When the speech of a bilingual or a multilingual social community is being observed the third outline may prove as especially appropriate. The analysis according to the third outline enables an insight into the features of interethnic communication in a given bilin- gual or multilingual community that can be observed in the speech behaviour of the members of different nationalities.