REGIONALNI RAZVCM U SR SLOVENIJI** Igor Vrišer
IZVLEČEK UDK 911:711(497.12)
Na osnovi devetih kazalcev je za dvanajst regij v okviru SR Slovenije prikazan regionalni razvoj v obdobju 1952     1982.
ABSTRACT UDC 911: 711 (497. 12)
REGIONAL DEVELOPMENT IN THE SOCIALIST RE PUBLIC OF SLOVENIA
The study tries to reveal fluctuations in the level of regional development for 12 regions in Slovenia during the years 1952 to 1982, using nine indicators.
I.
Medžu uLlm regionalnogeograiskim temania je. po mom mišljenju, od posebnog značaja regionalni razvoj, to jest analiza dosadašnjeg dru-žtvenog razvoja, postignuti stupanj socijalno-ekonomskog razvoja i dosadaSnji problemi prirodnog, društvenog i ekonomskog značaja i njihova uloga u budučem razvoju regije. Regionalni razvoj u suStini obu-hvata kompleks društveno-ekonomskih faktora te, u ne baš maloj mje-ri, zavisi od prirodnih izvora i opčih društvenih prilika u regiji. Iz neobjašnjivih- razloga jugoslovenski geografi prepuštaju tu tematiku ekonomskim parametrima (npr. o narodnem dohotku, vrijednosti osnovnih sredstava, investicijskim ulaganjima, zaposlenosti itd. ) u regiji. Pri tome zanemaruju druge za regionalni razvoj relevantne faktore kao što su prirodni izvori, socijalnogeografski odnosi, očuvanje okoline i naročite teritorijalna podjela rada u regiji. Smatram da je takvo pasivno shvačanje geografa štetno jer prepušta tu izrazito geografsku tematiku drugoj struci i time siromaši regionalnu geografiju.
Dr., redni prof.. Oddelek za geografijo. Filozofska fakulteta, 61000 Ljubljana, Aškerčeva 12.
Regionalni razvoj v SR Sloveniji, Ekonomska revija, 4, 1985, p. 272-288. Tu je predstavljen skračeni prikaz študije.
- 113 -
I. VriSer_\_Regionalni razvoj   ...
- 114. -
Pojam regionalnog razvoja   je novijeg izvora. Pošlijeratni društveno-ekonomski razvoj je gotovo u svim zemljama ukazao na činjenicu da regionalne razlike koje nastupaju u privrednom i socijalnom životu pokrajina   država i kontinenata imaju dublji društveni značaj. Postalo je očigledno da treba uzimati u obzir uz sektorsku i prostornu (teritorijal-nu) podjelu rada (Vrišer, 1978). Ona proizlazi iz opčih socijalno-eko-nomskih odnosa i prilika i ima odredžene eklatantne ekonomskogeograf-ske i regionalnogeografske uvjete i specifičnosti.  Zanimljivo je da su se nove ideje, bez obzira na njihovu aktualnost, vrlo teško prihvačale u privrednim ideologijama kako kapitalističkog tako i socijalističkog svijeta (Ambrožič-Počkar, 1975).  Zbog toga su još danas rijetke zemlje u kojima je politika regionalnog razvoja prihvačena u cjelini te kompleksno uključena u ekonomsko,  odnosno društveno planiranje. Obič-no se rješavaju samo pojedini zaostreni problemi koji izazivaju socijal-ne, političke ili etničke probleme i suprotnosti. Druga karakteristika dosadašnje politike regionalnog razvoja je njena prvenstvena usmjere-nost na rješavanje problema manje razvijenih područja. Daleko manje paž-nje. se posvečivalo depresijskim područjima ili različitim aglomeracijama iako su u tim oblastima postojali odred ženi teški ili potencijalni problemi (npr. zastarjelost industrijskih postrojenja, degradacija okoline, neodgovarajuča infrastruktura itd. ). Samo povremena pažnja ukazi-vala se je   različitim specifičnim regionalnim problemima, npr. agrarna prenaseljenost,  zapošljavanje, odumiranje rudnika, prekvalificiranje radnika, dopuna infrastruktume mreže itd. (Report 1983).
U Jugoslaviji smo uglavnom slijedili taj razvoj s izuzetkom pomoči manje razvijenim predjelima. Toj pomoči se od samog osnivanja so-cijalističke Jugoslavije pridavala posebna pažnja koja je bila uključena u sve planske akte. Interesantno je da se je taj razvojni problem mnogo godina rješavao samo na razini federalnih jedinica. Tek potkraj šestdesetih godina pojavilo se saznanje da postoje nerazvijena područja i
* Regional deve]pp'ment, amm^nagemant du territoire, Raumforschung und Raumplanung.
1. Vrišer_Regionalni razvoj . ..
- 115 -
(Lačni .... 1969) unutar razvijenih jedinica te da i ona trebaju poseb-nu brigu. U tom smislu su gotovo sve federalne jedinice usvojile posebne republičke zakone o uskladživanju, odnosno o pospješivanju regionalnog razvtjg nedovoljno razvijenih opčina, kasnije i mjesnih zajednica i pograničnih   predjela (Šakota,  1977). Na taj način se je u jugoslaven-skoj politici regionalnog razvoja formirala dvojaka praksa: pomoč nedovoljno razvijenim na federalnoj razini i pomoč manje razvijenim unutar federalnih jedinica. Pospješivanje regionalnog razvoja izvodilo se je posebnim fondovima, subvencioniranimkamatama i udruživanjem rada i sredstava. Karakteristično je da se do danas nije prakticirala pomoč drugim ekonomski ili društveno pogodženim područjima, npr. depresijskim ili područjima ugroženom prirodnom okolinom.  Ovakvo sužena politika regionalnog razvoja ostala je aktualna sve do danas jer i poslednji društveni dokumenti ostaju na starim shvačanjima i dopuštaju jedi-no diskusiju o opredeljivanju nedovoljno razvijenih područja i o mjerili-ma za njihovo svrstavanje (Komisija ...,1983). O širem uključivanju regionalne razvojne politike u opču planska politiku nije bilo nikakvih poticaja.    Čak i večina naučnih publikacija o toj tematici sužava diskusiju na. problem razvijenosti i na raspravu o ekonomskim indikatorima razvijenosti, a izostavlja socijalne i prirodne faktore (Stajic, Sicherl, Bolčič, 1971).
Iz svega. toga proizlazi:
- da su regionalni razvojni problemi za mnoge političare i privredni-ke premalo aktualni, iako je poznato da se oni  godinama kumulira -ju i da je tada njihovo rješavanje mnogo teže i skuplje (sliCno kao
i s degradacijom okoline),
- da još uvijek nemamo odgovarajuče metodologije koja bi na objekti-van način omogučavala mjerenje regionalne razvijenosti i usporedži-vanje s drugim regijama,
- da postoje poteškoče s podacima i indikatorima koji  meraju biti reprezentativni i u dugim serijama da bismo dobili pravilnu sliku o
I. Vrižer___ Regionalni razvoj   . ¦.
- 116 -
razvoju i naogučnost usporedženja. Posebno pitanje je kako te različite indikatore ujediniti u jedan zajednički nazivnik i time olakšati uspore-dživanje.
n.
Na osnovi navedenog želim u ovom prilogu pokazati na primjeru SR Slovenije slijedeče:
1. kakav je bio regionalni razvoj u poslijeratnim godinama u pojedi-nim regijama i
2. da li su se regionalne razlike smanjivale ili povečavale, naroCito poslije usvajanja republičkih zakona u uskladženom regionalnem razvoju od 1971. godina dalje.
Metoda mjerenja. Složeni problem mjerenja regionalnog razvoja pomo- ' ču različitih indikatora i pojava pokušao sam riješiti jednostavnim i svima razumljivem metodom: sve upotrebljene indikatore (devet po bro-ju) mjerio sam u indeksima od republičkog prosjeka. Republički prosjek je uvijek iznosio 100, ako je pojava imala nižu vrijednost indeks iznosio je od O do 100, a ako je bio iznad prosjeka imao je vrijednost iznad 100. Budiči da su indeksi relativni i neimenovani brojevi možemo ih računsko obradživati. Na toj osnovi smo indekse svih devet pokazatelja za pojedinu regionalnu jedinicu sakupili i izračunali njihovu aritmetič-ku sredinu, odnosno, prosječni indeks regije. Iz njega je bilo vidljivo za koliko indeksnih točaka (postotaka) je bila regionalna jedinica iznad ili ispod republičkog prosjeka i kako se je u godinama proučavanja mi-jenjao njezin položaj u usporedbi s drugim regijama. Kao sve statistič-ke metode i ova je imala neke slabosti. Njezina največa mana je bila u tome da je pokazivala samo relativni stupanj razvijenosti, a ne i apsolutni. Na konačni rezultat mnogo su utjecale neke abnormalne ili iznimne vrijednosti pojedinih pokazatelja. S druge strane njegova glavna prednost bila je u tome da su se rezultati mogli usporedživati me-džusobno za više vremenskih presjeka. Time smo dobili vremenske serije o mijenjanju položaja regionalne jedinice tokom više godina,
I. Vričer_Regionalni razvoj . ..
- 117 -
Indikatori. Upotrijebili smo devet indikatora koje je usvojio i republički zakon o ubrzavanju uskladženog regionalnog razvoja u SR Sloveniji (Uradni list SRS 30/80) koji sii Jaili relevantni za opredeljenje razvijenosti opčina, odnosno mjesnih zajednica i drugih geografskih područja. Ti pokazatelji predstavljaju tri značajna aspekta društveno-ekonomskih prilika: ekonomsko, socijalno i opskrbno stanje.Republičko zakonodavstvo ih upotrebljava več više godina i prema tome možemo ih smairati pro-vjerenima. Bili su upotrebljeni sljedeči pokazatelji:
1. Udio zaposlenih u radnom kontingentu stanovništva,
2. vrijednost aktivnih osnovnih sredstava društvenog sektora po radno sposobnem stanovniku,
3. razvoj stanovništva u odredženim razdobljima (izmedžu popisa sta-novništva),
4. narodni dohodak po stanovniku,
5. udio negrarnog privrednog sektora u društvenem proizvodu cjelokup-ne privrede,
6. promet u trgovini na male pe stanovniku,
7. udio studenata viših i visokih škola u cjelokupnem stanovništvu,
8. udio predškolske djece u odgojne-obrazovnim ustanovama od cjele-kupnog breja predškolske djece,
9. brej liječnika na 10.000 stanovnika.
Na žalost, neki od navedenih indikatora su djelemično kvarili račune; najviše problema bilo je s pokazateljem "vrijednost aktivnih sredstava" i "zaposleni u radnom kontingentu stanovništva".  Za neke su nedosta-jali podaci za prve peslijeratne godine (udio predškolske djece, udio studenata).
Regionalne jedinice. Za analizu na regionalnej ravni upotrijebili smo 12 regija koje se upotrebljavaju u republičkom zavodu za društveno planiranje i koje se uglavnom slažu s regionalizacijom S.Ilešiča (1981). Te regije su danas i medžuopčinske zajednice. Regionalne jedinice su bUe slijedeče:
I. Vričer_      Regionalni razvoj
- 118 -
Pomurska regija Posavska regija Gorenjska regija
Podravska regija Dolenjska regija Goriška regija
Koruška regija Zasavska regija Notranjska regija
Savinjska regija Osrednje-slovenska        Obalna regija
regija
Buduči da su današnje opčine bile osnovane 1958.  godine morali
smo za raniji i>eriod upotrijebiti nekadašnje srezove (kotare). Oni su pojedinačni ili udruženi bez večih odstupanja odgovarali izabranim regijama, odnosno današnjim medžuopčinskim zajednicama. Iako se nisu potpuno podudarali smatrali smo da tim pojednostavljenjem nismo napravili neku veču grešku.
Vremenski presjeci. Statistička gradža uvjetovala je izbor vremenskih presjeka. U prvim poslijeratnim godinama jugoslavenska statistika do-nosila je dosta oskudne podatke. Njezin redovni rad je počeo tek poslije 1952. godine. Nakon 1960. godine dostupni su prvi podaci o današnjim opčinama.  Zbog toga smo bili prisiljeni da analizu regionalnog razvoja na razini regija ograničimo na 1952., 1961., 1966.,  1971., 1976., i 1982. godinu što se   uglavnom podudara i s popisima stanovništva. Detajlniju analizu na razini opčina izveli smo za 1961., 1971. i 1982. godinu (rezultate te analize ne navodimo u ovom referatu).
m.
Osnovna konstatacija iz sprovedene analize regionalnog razvoja u SR Sloveniji prema opisanem postupku je da su se u periodu 1952 - 1982, razlike postupno   smanjivale.  Medžutim, te promjene nisu bile niti br-ze niti jednakomjerne. Bile su u tijesnoj vezi s opčim društveno-eko-nomskim prilikama i privrednom politikom. Konstatacija se najbolje vidi Iz indeksa za pojedine regije.
I. VriSer_Regionalni razvoj   ___
Regija	1952!	1961.	1966.	1971.	1976.	1982.
Pomurska	54,4	57,6	64,1	64,5	67,3	73,1
Podravska	107,1	96, 9	93,5	91,2	93,4	91,0
Koruška	100,4	96,2	88,3	80,8	90, 9	89, 7
Savinjska	94,2	85,2	89,3	84,1	91,5	94,3
Posavska	63,4	60,0	61,9	61, 6	67,3	90,8
Dolenjska	55,0	65,7	72,1	72,2	72,4	89,7
Zasavska	130,9	107,2	102,3	100,2	101,2	95,1
Središnjaslo-						
venska	139,8	136,0	142,4	137,8	122,3	117,5
Gorenjska	132,2	110,9	115,3	106,1	1Q8,8	103,1
Goriška	73,7	83, 1	89,1	91,6	98,8	97,8
Notranjska	68,1	78, 0	94,5	106,0	85,4	87, 8
Obalna	69,2	115, 9	117,8	120,9	125,2	113,7
SR Slovenija	100,0	100,0	100,0	100,0	100,0	100,0
Smanjivanje razlika nije bilo pravolinijski več bilježimo pojedine otklo-ne. Stanje 1952. g. s velikim razlikama izražava naslijedžene regionalne razlike nastale pod utjicajem kapitalističkog sistema predratnih —
Nedostaju dva indikatora: aktivna osnovna sredstva na radno sposob-nog stanovnika i udio studenata.
Razlike izmedžu najmanje i najviše razvijenih regija iznosile su 1952. godine 85,4 indeksne točke. Godine 1982. su se smanjile na 44,4 indeksne točke. Pojfedinih godina su bile:
1952.    85,4 indeksne točke. 1971.    76,2 indeksne točke
1961.    78,4 indeksne točke 1976.    57, 9 indeksnih točaka
1966.    80, 5 indeksnih točaka 1982.    44,4 indeksne točke
- 119 -
Stupanj postignute društveno-ekonomsfce razvijenosti slovenskih regija mjeren u indeksnim točkama od prosjeka SR Slovenije (= 100) na osnovi devet pokazatelja: - •
I. VrlSer_Regionalni razvoj
- 120 -
razdoblja. Očigledna je duboka* izražena polarizacija na razvijene (Zasavje, Gorenjska i Središnja Slovenija) i nerazvijene (Pomurje, Dolenjska, Posavje, Goriška, Notranjska) koji zaostaju za prosjekom za 30-40 pošto. Tri regije imaju republički prosjek: Podravje, Koruška i Savinjska.
Na smanjenje razlika 1961. g. su, prema svemu sudeči, utjecala ula-ganja u industriju i infrastruktiiru u manje razvijenim regijama (u Do-lenskoj, Goriškoj, Notranjskoj, a naročito Obalnoj regiji). Do izražaja je vjerovatno došla i djelomična dcentralizacija podsticanja uvodženjem komtmalnog sistema i povečanjem privredne samostalnosti novih opčina.
U 1966. g. bilježimo ponovno povečanje regionalnih razlika. Privredna liberalizacija u tom periodu je zasigurno išla u korist razvijenih regija i to naročito Središnje Slovenije. U tom periodu se pokazuju prvi znaci relativnog smanjenja idoge nekih starijih industrijskih regija (Zasavje, Koruška, Podravje).  Povečanje regionalnih razlika pobudilo je u Sloveniji mnogobrojne primjedbe jer se prilike ni u 1971. g. nisU bitno promijenile.Odredžena pozitivna pomjeranja su u to vrijeme zabi-Iježena samo u korist Obalne, Notranjske i Goriške regije. Kod ostalih manje razvijenih regija zapažamo stagnaciju, a u starim industrijskim područjima nazadovanje.
Tek posle 1971. g. došlo je, izvodženjem nove regionalne razvojne politike na osnovi posebnih zakona o uskladženom regionalnem razvoju, do preokreta. Godine 1976.   se amplituda razlika smanjila na 57,9 indeksnih točaka. U to vrijeme su izrazit razvoj postigle Dolenjska, Goriška i Savinjska regija. U poslednjem petogodišnjem periodu do 1982. godine se je konačno popravio i položaj Pomurske i Posavske regije. Relativno se snizio i visoki položaj Središnje slovenske (ljubljanske) regije i Obalne regije, koje su u prethodnom razdoblju doživljavale izrazitu konjukturu na račun velikih ulaganja i koncentracije kapitala. Nije se bitno promijenio ni položaj Podravske i Koroške regije koje su se zbog
I. Vričer_Regionalni razvoj___
Literatura ;
Amhrožič - PoCkar, M. ,1975: Nekateri aspekti alccije za reševanje problema neenakomernega razvoja posameznih območij v Jugoslaviji in nekaterih državah v Evropi. Ekonomska revija   26,    št. 2 , Ljubljana,  s. 227-235.
Ilešič, S. ,1981: Redakcijska zasnova in struktura predvidene regionalnogeografske monografije Slovenije, Geografski vestnik   Lili, Ljubljana, s.103-114.
Komisija zveznih družbenih svetov za vprašanja gospodarske stabilizacije,
1983, Regionalni vidik razvoja Jugoslavije. Kubovič, B. ,1974: Regionalna ekonomika.  Zagreb. Lačni i siti Slovenci, 1969, Maribor.
Report of an Inquiry into Regional Problems in the United Kingdom, •
1983, Regional Studies Association, Norwich. Rosic, I. M. , 1979: Regionalna ekonomika Jugoslavije. Kragujevac. Stajic, S. , P. Sicherl, S. Bolčič, 1971: Kriteriji i metodi za merenje
stepena razvijenosti nerazvijenih područja Jugoslavije, lEN, Beograd. Šakota, I., 1977: Privredno nedovoljno razvijena područja u republikama
i autonomnim pokrajinama 1976-1980. Jugoslovenski pregled   XXI,
št. 6, Beograd,  s. 223-228. Vrišer, I. , 1976: Regionalno planiranje, Ljubljana, p. 50-57.
- 121 -
stagnacije našle ispod republičkog prosjeka. Jak pad bilježimo kod Zasavske regije koja je sve do 1965. g. bila industrijsko srce Slovenije, a se je sada pretvorila u depresivno područje. Još uvijek je ostao problematičan položaj Pomurske regije   koja zaostaje za prosjekom za 17 indeksnih točaka. Središnja slovenska i C5balna regija su zadržale svoj visoki položaj. Ipak treba napomenuti da je visoki položaj Obalne regije izraz njenih posebnih komparativnih prednosti (posebno položaja na Jadranskoj obali) i koje su još uvijek premalo iskorištene.
Opisano smanjivanje regionalnih razlika zapažamo na regionalnoj kao i na opčinskoj razini samo da su tu one ostale i dalje vrlo velike i za-brinjavajuče. Politika uskladženog regionalnog razvoja pokazala je na opčinskoj razini manje uspjeha i mnogo veču zavifenost od konkretne mikroregionalne situacije.
I. Vričer_Regionalni razvoj --
- 122 -
REGIONAL DEVELOIMENTIN THE SOCIALIST REPUBLIC OF SLOVENIA
During the post war pieriod it has been gradually estabilished that even "regional differences" have a deep social singnificance. There are but a few countries in the world which implement an integral regional development policy. In Yugoslavia, for instance, the assistance to the less dev)(. loi>ed regions has been the principal objective of this policy.
The study tries to reveal fluctuations in the level of regional development for 12 regions   in    Slovenia during the   years 1952 to 1982, using nine indicators to show the development of productive forces, the effects of the functioning of productive forces, and the growth of social standard. The study also points at the results of the policy of a more balanced regional development which was introduced in the seventies and has been used ever since.
The level of development reached was measured in index points against the existing republican mean.  Finally the mean of aH the nine indicators was calculated.
Thus obtained findings indicate that the regional differences have been gradually eliminated thanks to industrialization, decentralization of ma-nagement, and a more balanced regional development which has been imposed since the year 1972. Nevertheless, regional differences bet-ween the most and the least developed regions continue to be conside-rable. The differences among various communities are even greater.
- 123 -
99