Veličanstven uspeh glavnih dana П pokrajinskog slela u Sarajevu ®vogodIšn|i vidovdanski slel u Sarajevu, kao jedna od najvelebnijlh sokolsko - nacionalnih Manifestacija kod nas do sada uopće, pokazao |e kako sokolska misao pobedonosno uiire Ш u sve slojeve i krajeve našega naroda, hvalajući naročilo svoj najsnažniji i najzdraviji koren u našem selu U &izu krasno uspelih slelsklh priredaba, osobilo javnih vežbi 28 i 29 Juna, kruna slela bila Je grandiozna s°kolska povorka, u kojoj je učeslvovalo 16.000 Sokola i Sokolica u kroju sa 715 sokolskih zastava i 30 glazba Rekordan broj vežbača I vežbačica, od kojih su same sokolske čele dale njih ; polovicu, oko 8.000 — Svega sokolskih učesnlka na slelu bilo je preko 32.000 ^fajevo Je u sleiskim danima bilo u neopisivom oduševljenju i zanosu i ono je dočekalo i primilo Sokolstvo olvorenim, toplim, bralskim srcem Sarajevo u velikim sokolskim danima bJJTh Slavnih sletskih dana II poje sleta u Sarajevu nadmašio sya i najoptkmističkija oče-као .^a V samih njegovih priredivača, јељЈ svih ostalih. Ovaj slet bio je i|0 °d najveličans'tvenijih sletova гча£-а u иабој zemlji, a po svome je nosio, jedna od na-mar,;taj P*ih i najdivnijih nacionalnih Racija uopee. sVe J;0 đa sve to opiše! Ko da opiše čam zanimljive prizore i slike, po-žova 0 q dolaska prvih sokolskih votla ,u Sarajevo pa do divnih nastupa Ko h vi * veličanstveno povorke! ^°če]f °^e one tak° tople i srdačne taj ^ na stanici, pa radostan susre-ulic * Sa,1'ajevskim gradanstvom na u SVgu’ Л°Је je na svakom koraku i Svoij,, prilici gledalo da iskažo i radost nad tim velikim sokol- je' iei na P*yA""rima. ^ao i svoje največe sim skj Sedani—--j—- 'г sv'>,Pr.ema Sokolima i Sokolicama °Piše Vejeva podjednako. Ko da lilćilj °n,a> život, koji je dolaskom to-vim t?0*c°fekih armija zabrujio čita- vim~ ,?l>Kois^ih armija zabrujio žakut‘i araievom, u svakom njegovom s!ets,k;U’ Sarajevom, koje se je u tim tl 111 Ranima bilo podvostručilo. С5Г a°kok, .°P>Se taj život, koji struji na SvUyri sletovima! Svugdo radost, e Pesma, svugde se čuju ili od-2 vukovi bezbrojnih sokolskih 1 fanfara. A jedna živa reka gradanstva, koje izrabljuje • .r®nijtak da vidi kako izgledaju ■setci njegovog Sarajeva, de- da j s 1 Ja«a Sokola i Sokolica iz gra-’ °staliKCLa xz- sv'^ dajeva zemlje, kao sve r°j,nih tisuča učesnika sleta flo kasrf0 P°malja od ranog jutra °vimi unakrsno po svim dc- Sar • ov^og Sarajeva. Ustava ° k.ao t,a se kupa u moru ГагПоћп' a, n°eu u svetlu niebrojenih *ђа su u? električnih sijalica, koji-Se ja 'c ukirašene i osvetljene mno-K,?6 ' Privatne zgrade. Nigde ?Vecann^ ?astave! Svugde kakav znak *enia-k t ^adosnog sokolskog raspo-°^ižnoi u . na Palati, tako i na ^°m Hi skromnom musliman- uevljcnn a ,• 1 svo pozdravlja, odu-uatski-’ i5,reno> otvoreno, toplo, ,ate!«' ^ i^ravo Sokoli!« »Zdravo »Л vavo sestro!« I kud god ,°kolief> pncs> svugde Sokoli, svugde *]c-tskc \ SvYU;2cle sokolske, svugde značke! 81еГ:! ^rcati Sokolstva i učesni- ea- Sve ep^estano stižu sa svih stra- li rajevr> i*1 s.a svi^ strana sleva 11 si sve c\a sve 'to p rebro ji, ko JWovaS-PQC^n,a! Stižu 1 hra^a čc-f^ki 1 Soiknli ; • *ete. šanflIZM čitavo žuipe, društva, ?Cta stižo i da^va našil1 sokolskih C Pfoko iz župc Mostar ih iUp.e *upc Niš 250()- pa iz Jc 1 t. d. A opet članstvo Učeslvovanje bralskog češkoslovačkog i ruskog Sokolstva Odlična organizacija slela Sletski odbor sa svim svojim ot-secima i tehničko vodstvo sleta — to je sada možak ove grandiozne priredbe i o njemu ovisi uspeh sleta. Ali, iako je učešće prevazišlo sva očekiva-nja, ipak sve se odvija u potpunom redu, sve funkcioniše dobro. Svi su organizatori u najpunijem jeku posla i svaki na svome odredenom mestu. Sve je tačno raspodeljeno. Uprite su i uložene sve snage i svaka je isko-rišćena do krajnjih granica. Nema traga pometenosti, iako je užurbanost velika, jer ovaj ogroman posao, koji ima da se po programu odvija tačno i u strogo ograničenom vremenu, svladava se najbržim tempom. Župa je mobilizovala sve svoje sile. Isko-rišćeni su i najmladi — starija deca, kao vodiči, najsusretljivije izilaze u susret Sokolima i ostalim učesnicima sleita. Najzaposlenije je, pored otseka za doček, otsek za nastanbu i prehra- nu. Jer to su dve i najvažnije i naj-delikatnije stvari na sokolskim sletovima. Treba svakoga dobro smestiti, pobrinuti se za pojedinačnu, a osobito za zajedničku nastanbu. S prehranom je mnogo lakše od nasitan.be, jer mnogi učesnici sleta to rešavaju sami, kako im najbolje odgovara. Dakle treba svakoga zadovoljiti, a da li je to uopće moguće? Ipak razmerno nije velik broj onih, koji kada odilaze na velike sokolske sletove, a koji su spremni da od svoje kućne udobnosti žrtvuju jedan stanoviti procenat i da budu pripremni i na izve&na odri-canja u tome pogledu. Svako mnogo traži, i najbolje traži, ali se ipak, i daje se i pruža sve što je u največoj mogucnos.ti. Zajednička nastanba je bila odlična. Tu je bilo i čisto i uredno. Uostalom, mnogo je zavisilo i od samih pojedinih vodnika raznih jedini-ca, koliko su se brinuli za svoje. Tehnično vodstvo sleta, glavni štab, na čelu s načelnikom župe, br. Oskarom Lavračem i župskom načel-nicom sestrom Jelenom Dopuđom sa svojim požrtvovnim pomoćnicima bra-čom i sestrama neumorno pripremaju sve što je pottebno da javni nastupi • i povorka poluče najbolji uspeh. Jeti oni su stvarni zapovednici i vodi tih brojnih sokolskih armija, od njih, uglavnom, zavisi, kakvu če one u tim nastupima izvojevati sokolsku pobe-du pred tolikim tisučama domačih > stranih gostiju. Medužupska lakmičenja u lakoj allelici Dne 27 juna održana su na sara-jevskom sletištu i medužupska takmi-čenja u lakoj atletici članova i članica. Ovim takmičenjima učestvovale su župe Sarajevo, Mostar, Tuzla i Užice s članovima, i to u šesteroboju, a župe: Sarajevo i Mostar s članicama u troboju. Nadalje bila su nastavljena i takmičenja naraštaja župc Sarajevo. Na ovim takmičenjima, koja su održana u najlepšem redu i disciplini, ; i г\л л oper uian&rvo 'Ijade stižo ih na hiljade ^astupane su sve župe. Veličaiisiveni zbor Sokolslva dne 29 Juna na slelu u Sarajevu palalom Zemeljske banke, odakle su održali pozdravne govore SKJ br. Gangl, i minisfar fizičkog vaspilanja naroda u Aleksandrovo! ulici pred 1 zamenik siarešine Saveza br. dr. Andelinović iako po velikoj sparini, polučeni su nekoji upravo odlični rezultati. U takmičenjima nastupilo je 28 članova pod vodstvom zamenika načelnika župe Sarajevo br. Vlada Juvanca, i 20 članica pod vodstvom načelnice župe Sarajevo s. Jelene Dopuđa. Prva mesta i kao vrsta i kao po-jedinci odneli su članovi i članice je-dinica župe Sarajevo. t Rezultati takmičenia: ? Vrste: 1) «upa Sarajevo 15,734, 13 tačaka (dobija diplomu); 2) župa Mositar 13,499,61 tačka; 3) župa Tuzla 12,716,46 tačaka i 4) župa Užice 9, 956, 69 tačaka. Pojedinci: 1) Đurica Cvjetkovič, župa Siarajevo, društvo Sarajevo 3098, 17 tačaka: 2) Novak Popadič, župa Sarajevo, društvo Foča 2854,92 tačke; 3) Nedeljko Nikolič, župa Mostar, društvo Blato 2555,28 tačaka; 4) Sveti-slav Gačinovič, župa Sarajevo, društvo Sarajevo 2526,79 tačaka; 5) Anton Rupčič, župa Sarajevo 2507, 36 tačaka; 6) Dragutin Predič, župa Tuzla, društvo Bijeljina 2466,21 tačka i 7) Stjepan Balgavi iz župe Sarajevo, društvo Novo Sarajevo 2455,67 tačaka. Svi gornji takmičari dobili su po diplomu i zeleni venac. Najbolji postignuti rezultati članova u pojedinim disciplinama šeste-roboja su sledeči: Bacanje kugle: 1) Ahmed Arsla-nagič, Trebinje—Mostar (društvo —-župa) 11,73 m; 2) Jovan Stomenič, Užice 11,05; 3) Đurica Cvjetkovič, Sarajevo, 11,04 m. Bacanje diska: 1) Milorad Blečič, Trebinje—Mostar 32,23 m; 2) Ahmed Arslanagič, Trebinje—Mostar, 32,17 m; 3) Novak Popadič, Foča—Sarajevo, 29,20 m. Trča-nje na 100 m: *1) Đurica Cvjetkovič, Sarajevo ll8/io sek.; 2) Ante Rubčie, Sarajevo i Šalih Kurtovič, Mostar 12'/io sck.; 3) Vojislav Đukić, Užice i Dra.gutin Predič, Bijeljina— Tuzla, 12s/io sek. Trčanje na 15C0 m: 1) Novak Popadič, Foča—Sarajevo, 4,52°/10 min (vrlo dobro vreme); 2) Svetislav Čačinovič, Sarajevo, 5 min; 3) Stjepan Balgavi, Novo Sarajevo — Sarajevo 5, OlVi* min. Skok u visinu: 1) Dorde Stark, Užice 156 cm; 2) Đuriea Cvjetkovič, Sarajevo i Dragutin Predič, Bijeljina 154 cm; 3) Novak Popadič, Foča i Stje-pan Balgavi, Novo Sarajevo 152 cm. Cena Din 2*- SOKOLSKI G l A S I lO SAVIZA S C K C U KO L J IV I Ul JICOSUVI Jt И ESIČ^II PHILOC -S O KOLŠKO SELO- Ф Izlazi svakog peika o Godišnja prelplala 50 Din • Urednišfvo 1 uprava nalazi S3 u Učiteljsko} fiskari, Frančiškanska ulica broj 6, lelefon broj 2177 d Račun poslanske šledionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku Ф Rukopisi se ne vračaju GOD. V BROJ 28 Skok u daljinu: 1) Sava Sandič, Bijeljina, 571 m; 2) Svatislav Gačino-vić, Sarajevo, 543 m; 3) Hajirudia Curie, Sarajevo, 540 cm. Definitivni rezultati natecanja članica su sledeči: Po vrstama: 1) župa Sarajevo, 426 taeaka i 2) župa Mostar, 400 ta-caka. Po pojedincima: 1) Jarka Bohaček, Visoko—Sarajevo, 103 tačke; 2) Zorka Ivkovič, Mostar, 86 tačaka i 3) Ljiljana Blečič. Sarajevo, 81 tačka. Najbolji postignuti rezultati članica u pojedinim disciplinama troboja su sledeči: Trčanje na 60 m: 1) Jarka Boha-ček, Visoko, 92/io sek.; 2) Ljiljana Blečič, Sarajevo i Milena Karabiitkovič, Sarajevo, 93/io sek. i 3) Marija Benič, Mostar, 94/io sek. Bacanje kugle: 1) Jarka Bohaček, Visoko, 7,58 m (vrlo dobair rezultat); 2) Marija Mazetič, Dubrovnik, 7,48 m i 3) Zorka Ivkovič, Mostar, 7,32 m. Skok u visinu: 1) Jarka Bohaček, Visoko, 127 cm; 2) Zorka Ivkovič, Mostar, 125 cm; 3) Benič Marija, Mostar i Hedviga Šrofenauer, Zenica, 120 cm. Veliki sokolski muzički festival Rezultati takmičenja sokolskih glazba, fanfara, tamburaških zborova i narodnih guslara Dne 27 juna, u okviru ostalih pri-redaba II pokrajinsko^ sleta u Sarajevu, prireden jev po prvi put u sio-venskom Soicolstvu uopče, na inicija-tivu Prosvetnog odbora Saveza SKJ, veliki muzički festival, na kome je u takmičenju učestvovao lepi broj sokolskih glazbi, fanfara, tamburaških zborova, kao takoder i narodnih guslara. Kako je ovo dakle bila prva priredba svoje vrsti i u našemu Savezu, to je opčenito, a naročito medu interese vanim sokolskim krugovima uzbu-dila pojmljivo živo zanimanje. Apstra-hirajuči izvesne nedostatke, koji su se neminovno i morali pokazati pri organizaciji i izvodenju jedne i — na-glašujemo — prve priredbe, zamišljene u tako velikom stilu, potrebno je svakako naglasiti, da je zamisao Prosvetnog odbora Saveza SKJ da priredi ovaj festival bila nadasve srečna i da če ona u ovom pravcu i ovoj gra-ni sokolskog rada snažno uticati ne samo na intenzivnije več i na racio-nalnije gaj en j c muzićke umetnosti po našim sokolskim jedinicama, i to u prvom redu na gajenje glazbe, koja ima da upotpunjuje, ulepšava i ople-menjuje sokolski rad u našim jedinicama te da kao važan faktor u sokol-skom vaspitanju u buduče, po jednom odcedenom sokolskom glazbenom sistemu, bude i nerazdruživi i sastavni deo tog opčeg vaspitnog rada. Ističuči ovo, treba ujedno naglasiti i još jed-no, a što je i najvažnije, da sokolske glazbe — mislimo uopče na Insitrumen-talnu muziku — moraju da budu po-svema sokolskog karaktera i da služe isključivo sokolskoj vaspitnoj svrsi, a nikako da budu samo dekor u paradnim ptrigodama, kojemu inače ne-d os ta ju svi pravi sokolski elementi. Pri gajenju glazbene umetnosti, sokolske glazbe imaju da se osnivaju i uz-gajaju prvenstveno da udovoljavaju sokolskim potrebama, a zatim tek da se, prema danim mogučnostima, po-svečuju čistoj grani glazbene umetnosti, ne pretendujuči nikako, da je ova poslednja njihova jedina svrha. Iznoseči ovo nekoliko opčenitih napomena, držimo, da tumačimo i želje, kao i da pogadamo intencije Prosvetnog odbora Saveza SKJ, koji če znati najbolje da sokolskim glazbama označi jasno pravac i zadatak njiho-vog sokolskog delovanja, kao i to, da celokupno sokolsko delovanje na glazbenom polju poveže u jedan odredeni sistem u duhu opčeg sokolskog vaspitnog sistema. Ograničeni prostorom, nažalost ne možemo da se poduže pozabavimo ovim našim prvim muzičkim takmiče-njima i da im poklonimo onu pažnju, koju bi ova takmičenja i zasluži vala, pa stoga moramo da predemo preko njihovog toka. i da se zaustavimo samo na rezultatima, koji su na ovim takmičenjima polučeni. Takmičenja vodio je glazbeni referent Prosvetnog odbora Saveza br. Svetolik Paščan, dok je sama takmičenja sudio specijalni ocenjivački žiri stručnih lica. Takmičenja sokolskih glazbi i fanfara održana su u Narodnom pozo-rištu, tamburaških zborova u Jevrej-skom domu, a narodnih guslara u domu sairajevske »Sloge«. Rezultate ovih .takmičenja saopeio je br. Svetolik Paščan, i oni su sledeči: Fanfare prve kategorije: Vinkovci prvo mesto druga nagrada, bez kon-kurencije, sa 320 bodova. Fanfare druge kategorije: Virovitica četvrto mesto, bez nagrade, 231 bod. Muzike prve kategorije: Prilep četvrto mesto, bez nagrade, 360 bodova. Sarajevo druga nagrada, drugo mesto, 512 bodova. Muzike druge kategorije: Zagreb prvo mesto, druga nagrada, 323 boda. Dubrovnik drugo mesto, treča nagrada, 303 boda, Split treče mesto, bez nagrade, 285 bodova, Središče ob Dravi četvrto mesto, 248 bodova. Senta peto mesto, 243 boda, Leskovac šesto mesito, 238 bodova, Orašac sedmo mesto, 235 bodova i Stolac osmo mesto, 230 bodova. Tamburaški zborovi bačkog sistema prve kategorije: Subotica prvo mesto i prvu nagradu, 342 boda, Veliki Bečkerek Matica drugo mesto i drugu nagradu, 322 boda, Srbobran treče mesto i treču nagradu, 306 bodova i Banja Luka četvrto mesito, bez nagrade, 269 bodova. U zboru Banje Luke bilo je tambura bačkog i sisačkog sistema, ali mu je dozvoljen nastup u tambu-rama bačkog sistema, jer je ovih bilo više. Tamburaški zborovi bačkog sistema druge kategorije: Sveti Ivan Žab-no treče mesto i treču na,gradu, 262 boda, Kula četvrto mesto, bez nagrade, 234 boda. Zborovi tambura sisačkog sistema prve kategorije: Kotor Varoš prvo mesto, drugu nagradu, 306 bodova, bez konkurencije. U drugoj kategoriji: Srpske Mo-ravice prvo mesto, druga nagrada, 320 bodova, Otok drugo mesto, treču nagradu 263 boda, Turan četvrto mesto, bez nagrade, 262 boda, Kamensko peto mesto, 261 bod, Ivanec šesto mesto, 246 bodova i Svodha sedmo mesto sa 214 bodova. Guslari: Milovan Tomanovič, Lijeva Rijeka-Cetinje, prvo mesto, prva nagrada, 90 bodova; Miloš Lubura, Kasindo-Sarajevo, drugo mesto, druga nagrada, 81 bod, Lazar Lubura, Ka-sindo-Sarajevo, treče mesto, treča nagrada. 67 bodova, Milorad Pavličcvič, Topola-Beograd, četvrto mesto, 66 bodova, Mirko Cečez, Donje Selo-Mostar, peto mesto, 67 bodova i Rade Sa-mardžič, Sarajevo, šesto mesto, 63 boda. Pri ovim takmičenjima na rezultat u bodovima uticala je izvedba do-tičnog komada, kao i to, da Ii je izvedba bila na pamet ili uz note; uz note naime izvadači gubili su po 9 bodova; taj je princip bio primenjen takoder i na dirigente, koji su — ako su dirigovali uz noite — gubili po 18 bodova. Objavljeni rezultati ovih takmičenja izazvali su medu učesnicima takmičenja najživlje komentare, i dok su mnogi bili zadovoljni dosudenom oce-nom žirija, bilo je dakako i onih, koji su se ocenom svog ansabla našli po-godenima. Razumljivo je, radilo se je tu i o prestižu u našim sokolskim muzičkim krugovima, na koji sc po tradiciji ljubomorno gleda. Uostalom, naš Prosvetni odbor Saveza SKJ, odnosno njegov referent za glazbu, znače da svaki eventualni onravdani prigovor uvaži, i da, budu li ti prigovori bitne naravi, učini na ovoj sokolskoj mu-zičkoj »rang-listi« čak i odgovarajuči »changement des places«. Dar češkoslovačkog Sokolstva gradu Sarajevu Dne 27 juna ujutro, pre svečanog otvorenja sokolske izložbe, posetila je jedna delegacija češkoslovačkog i ju-goslovenskog Sokolstva u Gradskoj večnici pretsednika sarajevske opčine br, M u t e v e 1 i ć a. U ime jugoslo-venskog Sokolstva pozdravio je pret-sednika opčine zamenik starešine Saveza SKJ br. G a n g 1, a u ime češkoslovačkog Sokolstva pozdravio .je isto-rijski grad Sarajevo potstarosta Če-škoslovačke obče sokolske br. J. Truhlarž, koji je tom prilikom predao u ime češkoslovačkog Sokolstva gradu Sarajevu prekrasen dar. Ovaj dar češkoslovačkog Sokolstva simboličnog je značaja; pretstavlja naime Sv. Dorda kako ubija aždaju. Dar je odlična kopija spomenika Sv. Dorda. koji se na,lazi u Pragu na sta-rodrevnim Hradčanima, te potiče iz 15 veka. Pretsednik opčine br. Mutevelič najtoplije se je zahvalio na pozdravi-ma Sokolstva gradu Sarajevu, a naročito na ovoj bratskoj pažnji češkoslovačkog Sokolstva, zaželivši češkoslo-vačkoj braći 1 sestrama, koji učestvu-ju sletu, najugodniji boravak u Sarajevu. Svoj govor pretsednik opčine za-vršio je rečima: »Da ljubav bratska do neba poraste! Na zdart Zdravo!« Svečano oivorenje sokolske izložbe Jedna od najzanimljivijih i svakako najodličnijih priredaba II pokra-jinskog sleta u Sarajevu bila je velika sokolska izložba, smeštena u prostranim dvoranama raskošne sarajevske Gradske večnice, a koja je bila svečano otvorena 27 juna u jutro u 10 sati. Velika aula Večnice pružala je upravo divnu sliku. U sredini aule bio j c podignut na tri stepenice veliki po-dium u obliku šesterokrake zvezde, na koji su bile unaokolo postavljene u malom nagibu brojne zastave jedinica župa, za koje je ovaj slet bio obave-zan. Aula je bila več mnogo pre svečanog otvorenja izložbe prepuna pose-tilaca, koji su se kao živi venac na-tisli i unaokolo balkona, nestrpljivo očekujuči svečano otvorenje izložbe. Izložbu je otvorio pireitsedndk Prosvetnog odbora Saveza SKJ br. dr. VI. Belajčič u prisustvu pretstavriika jugo-sloveniskog, češkoslovačkog i ruskog Sokolstva, pomočnika bana br. dra Hadžiomeroviča, pomočnika komandanta Armije diviz. gen. Tomiča, komandanta divizije gen. Miloradoviča, konzularnog zbora, velikog broja sena-tora i narodnih poslanika, pretstavnika grada Sarajeva, te kulturno nacionalnih društava. U svom krasnom i zanosnom govoru br. dr. Belajčič u prvim svojim rečima veli, da Sokolstvo danas okupljeno u ovom istorijskom gradu sjajem sokolske Zublje zahvalnosti upučuje svoje prve pozdrave belom našem Kra-ijevskom dvoru, Njegovom Veličanstvu Kralju Aleksandru I i Njegovom uzvišenom Domu, što svi prisutni popračaju oduševlje-nim burnim poklicima »Živeo!« U nastavku svoga govora br. dr. Belajčič erta značaj i važnost ovoga sleta, na kome se Sokolstvo nije okupilo u ovako grandioznom broju da samo izvrši utakmicu svojih vrlina i kreposti, v^č se je ono okupilo i zastalo za trenutak da ponikne u slavnu i veliku prošlost svoje nacije i da oda počast onim borcima i herojima, neimarima naše slobodne otadžbine, velike Kraljevine Jugoslavije. Prelazeči na istoirijsku ulogu Sokolstva bosansko-hercegovačkog u ovim krajevima, podvlači, da je ono dalo toliku falangu mučenika i heroja, ka-kovu još nikada Sokolstvo nije dalo. Dokumenata o tome, i to vrlo rečitih i ubedljivih, ima izloženih i na ovoj sokolskoj izložbi. Na koncu svoga govora brat dr. Belajčič obrača se pomočniku bana bratu dru Hadžiomeroviču i moli ga da ova izložbu proglasi otvorenom. Govor brata dra Vladimira Belaj-čiča bio je na koncu popračen frene-tičnim pljeskom i bu'rnim oduševlje-njem. Nakon brata dra Belajčiča govorio je brat dr. Mehmedagič u ime trezve-njaka, jer jč u sklopu ove sokolske izložbe aranžirana takoder i izložba trezvenjačka i higijenska. Br. dr. Mehmedagič zaiblagodario je svima, koji su omogučili priredenje ove izložbe, a zatim je u sažetom obliku ocrtao značaj trezvenjačkog^ po-kreta, koji se sve to uspešnije širi u čitavoj našoj domovini kao i u^ čita-vom svetu. Naročito govori o važnosti trezvenjačkog pobreta za naše selo. Na koncu govora i brat dr. Mehmedagič moli pomočnika bana brata dra Hadžiomeroviča, da u sklopu sokolske izložbe izvoli otvoriti i ovu trezvenjačko-higijensku izložbu. I govor brata dra Mehmedagiča bio je popračen odu še vi j enim odobravanjem. Tada je .glazba intonirala »Hej Sloveni«, nakon čega je pomočnik bara brat dr. Hadžiomerovič oglasio izložbu oitvorenom. Tada su pretstavnici vlasti i Sokolstva, predvodem sta.rešinom Sokolske župe Sarajevo bratom drom Besa-rovićem uputili se iz aule u prvi sprat Večnice tla ogledaju ovu krasnu izložbu, koja je podeljena u tri odeljenja i vrlo ukusno, s največim razumevanjem i pomnjom aranžirana tako, da deluje kao jedna krasno povezana celina. Sokolski deo izložbe može se reči da pretstavlja jedan od najznačajnijih perioda i sokolske i naše nacionalne istorije uopšte. Taj deo, iako pretstav-Ijen fragmentarno, ipak odaje neodolji-vo snažan utisak iz onog doba muče-ničkog stvaranja naše nacionalne slobo-. de. U tim izložbenim predmetima oli-čene su sve one nebrejcne muke, pat-nje i borbe, koje su položene na oltar naše domovine i njene slobode. Sve te mrtve stvari, ti dragoceni dokumenti, odišu jednim zasebnim životom, koji svakog posetioca bpunja osečajima pijeteta prema onim znanim i neznanim mučenicima i herojima, neimarima naše današnje slobode, kao i dužnim poštovanjem prema onim njihovim živim drugovima, koji se ni danas u ovo doba materijalizma ni,su odalečili od ideala, za koje su stradavali u toj velikoj prošlosti. Osim toga ti dokumenti najuveirljivija su opomena naročito mladim pokolenjima, kojima ta- ko živo i ubedljivo govore, kako se je mučno sticala naša današnja nacionalna sloboda, pa prema tome kako ju moramo i čuvaiti. Teško bi bilo jednim letimičnim pogledom zahvatiti sav taj izložbeni materija! i sokolske i trezvenjačko-hi-gijenske izložbe, pajestoga i nemoguče detaljnije opisati ono, na što je samo leitimice pao pogled oka, u nizu tolikih priredaba onih veličanstvenih glavnih sletskih dana u Sarajevu. Ipak instinktivno pada pogled, odmah kad se ude u veliku izložbenu dvoranu, na dva predmeta, koja se nalaze s leve strane. To je u prvom redu Spomenica brata dra Voje Besaroviča, puna fotografija iz doba njegova tamnovanja pod tu-dinom. Čitav niz slika, koje pretstav-ljaju njega i njegove drugove u onim mučnim danima. Čudan i nimalo lago-dan osečaj podilazi čoveka, kada svrče pogled na te tužne slike iz tužneg doba. Drugi predmet, koji na sebe svra-ča pozornost sviju posetilaca, jest takoder jedna uokvirena spomenica: grančica lipe slobode, koja je zasa-dena na grob Gavrila Principa. Ova lipa dar je češkog Sokolskog društva u Terezinu, gde je i okončao svoj život Gavrilo Princip, našem Sokolu. Uz ovu grančicu ispisane su ovo reči: »Sokol Terezin, Češkoslovačka, 18 VIII 1927. Včtevka Iipy s Svobody z Česko-slovenske divisu nemočniee 3 u Terezine. kde slavny Hrdia a mučenik br. Gavrilo Princip za Svetove valku V. R. 1915 dotrpel.« Medu ostalim bogatim izložbenim matorijalom zapažamo brojna dokumenta i fotografije, medu kojima se naročito ističe ona društva Pobratimstva iz Foče iz god. 1893, zatim izve- štaje i zapisnike raznih sokolskih i društava, odela i narodne nošnje, razne rekvizite, grafikone, embleme, zastave, vence i t. d. Tu vidimo iJ£' dnu teku, u kojoj učitelj Veljko № brilovič piše o osnivanju Sokolskog društva u Priboju, zatim arak hartij*. na kome je rešenje zemaljske vl№ kojim se odobrava nošenje odore Srp-skom Sokolu, nadalje zapisnike Hrvat-skog Sokola u Sarajevu, staru zas^vl{ Hrvatskog Sokola u Mostaru, pla^8, javnog časa Srpskog Sokola u Nc'^‘ sinju iz god. 1903, fotografije i osta|e zanimljive predmete iz novijeg dobe jedinica župe Cetinje i t. d. i t. d. Osobito je vredno ovde istaknuti zastavu Srpskog Sokola, koju su № moljubni seljaci sela Korita, nevesm)-skog sreza, da bi ju sačuvali od nep^1' jatclja, zakopali u zemlju. Ovo je sC‘° od austrijske vojske bilo posvema oPu' stošeno, kuče popaljene, njegovi sjn-novnici poubijani, ali zastava nije >a°' pala kao plen u ruke tuđi'iia. Tek na' kon oslobodenja iskopali su je da P°' novno pobedonosno zaleprša s ostali111 narodnim zastavama. U ostalom delu izložbenih pros|°' rija ukusno je i s mnogo smisla iz'0' žen bogati materij al trezvenjačk0' higijenske izložbe, ponajviše u slikam3 i grafikonima, zatim materijal ituristic-kog značaja, koji je izložilo društvi »Putnik«. Vidimo tu zaista nino#* krasnih fotografija divnih bosansk® krajeva, pejsaža. raznih planinskih m®' tiva, zanimljivih grupa i portreta pova iz naroda. Izloženo je i nekoliko upravo kr®?' nih radova rezbara g. V. Kuzmenčevj' ča i njegovih učenika, pitomaca DeC' jeg sirotinjskog doma u Reljevu. TisU radovi privlačili osobitu pažnju P°se' tilaca. Po svemu ova izložba po svom, aranžmanu i po svojoj vrednosti čj®1 veliku čast njenim vrednim prire*'. vačima i aranžerima, a sami posetiocl njome su se mogli da mnogo okoristi l>oszdravi sarafevskom sletu Pozdravni telegram bugarskih Junaka II pokrajinskom sletu u Sarajevu uputili su bugarski Junači sledeči pozdravni telegram: Sprečeni valutnim i pasošnim zaprekama, duboko žalimo što je time osuječeno naše srdačno nastojanje da učestvujemo svečanostima bratskog Л1' goslovenskoig Sokola u Sarajevu. ^ te da,ne slavi ja hičemo u mislima *г Vas, želeči Vam sjajan uspeh. Zdrj vo! Pretsed.: Lazov, tajnik: Glfl poređ piretstavnika jugoslo- češkoslovačkog i ruskog So- vi ,a> pretstavnici civilnih i vojnih sveštenstva, sarajevske opčine, ^ nki broj senatora i narodnih posla-i f'kve'*ki broj bivših veleizdajnika tu •u^v°ljaca, Pretstavn,ici svih kul-t 'j1'"1 i nacionalnih društava te naj-Rteonije ličnosti iz gradanstva. bfir ^anu sednieu župe otvorio je, V"}« pozdravljen, starešina br. dr. v °J|sIav Besarovič, koji je u svom go-ru medu ostalim rekao: : Priređivači sleta smatrali su svo- noVrVom dužnošču, da u znak si-f j Je blagodarnosti iz istorijskog Sa-•*eVa a trčečem koraku ponesu plame-' °ganj u našu svetinju Topolu, i da Vaf n^e8°vom plamenu zapale večitu Svj.ru u znak najveće blagodarnosti Књр bivših podjarmljenih krajeva in i PsI°h°diocu (svi prisutni usta-r: 1 Wiču: »Slava Mu!«), koji je ostva-Sok z,avetnu misao i Njegovom Sinu V i?.u (oduševljeni polici: »Živeo „Jalj.«) kojj je dokončao veliko delo °8a uzvišenog Roditelja. j Danas kad počinju glavni sletski d„n; Prva i najsvetija dužnost nam je jj. 1 s ovoga mesta u znak najdublje »Sodarnosti i odanosti svoje prve *aki uPu«mo Kralju Sokolu i da Mu p v,aS°darimo na Njegovoj velikoj 8e njI’ ^°Ји nam ie ukazao time, da te! Zx Pokrovitelja našega sleta pri-Žin° o^ov Prvenac Sin, a naš Stare-srS? .Naveza, i ad Ih pozdravimo sa dolskim Zdravo! : . U tom trenutku svi prisutni usta-„]. 1 °duševljeno kliču: »Živeli!« našto azba udara dTŽavnu himnu. cit- ada starešina br. dr. Besarovič j a Pozdravni telegram, koji ova sve-c ,Па. sedniea upučuje Dvorskoj kan-a .arUi Njegovog Veličansitva Kralja, tim sv’ Prisutni prihvačaju s najve-01 oduševljenijem. n« ^^atim starešina br. dr. Besarovič Ustavlja: i Pozdravljam sve prisutne učesni-|: OVe naše svečan© sednice. Pozdrav-yjn Pfetstavnike: bana Drinske bano-tQ.e' Komandanta armije. Senata i Na-n„„?e skupetine, grada Sarajeva, svih p IOnalnih i kulturnih društava. (Svi m^iuti bivaju toplo aklamirani.) «e^N?jiskrenije pozdravljam braću ftDl °S!ov.ačke Sokole (du^otrajan iekfUZ * raduje me, da oni ovako Sok6]”? - SudeI«j« u današnjim našim Drn»i J!® manifestacijama, s kojima 15v'iamo 25-godišnjicu prve sokol-10 ZuPe. čiju su prvoborci po svet-knl pr‘mern braće češkoslovačkih So-ia a ,V doba kad su naši do tada pod-HeDr*. krajevi stenjali pod istim tuVui!em razvili visoko našu sve-ncsiV ~ f zastavu i u zanosu pod-Vefn^ ^jve za ostvarenje velike za- najiskrenije braću vcli!«\ u ^!e (oduševljeni poklici: »Ži-svim teko aktivno učestvuju u našim sokolskim manifestacija-1 time " ‘ SavJ>0zdravljam 7.ave*a Sokola za naše oslobodenje sećam se s naj-većim pietetom svih onih nacionalnih boraca, koji su vekovima polagali svoje živote na oltar otadžbine (svi usta-ju i kliču: »Slava im!«) i svima nama tako ukazali svetao primer kako se ima da pregara za najviše ideale. Zdravo! Konac govora br. d>r. Besaroviča popračen je oduševljenim aplauzom. Nakon br. dra Besaroviča uzeo je reč br. Jovo Popovič, koji je iznaša-juči u svom govoru istorijat 25-godiš-njeg rada bratske Sokolske župe Sarajevo rekao sledeče: Pored velikih sletskih svečanosti, koje priredujemo u Sarajevu, ovi dani imadu naročit značaj za Sokolsku župu Sarajevo i stoga što u njima ona proslavlja 25 godina svoga opstanka i rada. 25 godina sokolskoga rada u vre-menima kakva su bila od 1909 do da-nas sadrže u sebi ne samo istoriju Sokolske župe Sarajevo nego znatan deo istorije Srba i Hrvata nastanjenih u ovim pokrajinama. Sokolstvo medu Srbima u Bosni i Hercegovini počelo se razvijati tek u 1903 godini, ali je odmah od početka svoje pojave pokazalo da je zreo plod srpske narodne misli i s vesti. Naša sokolska misao i težnja postala je istovetna s opštom težnjom i misli srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Ta osnovna misao predratnog srpskog Sokolstva bila je ova: »Srpsko Sokolstvo je jedno kao što je i srpski narod jedan. Nikakve granice ni administrativne ni državne ne mogu biti smetnja ni zapreka njegovom zajedničkom i sporazumnom radu i njegovom glavnom nastojanju: Jedinstvu celokupnoga srpskoga naroda.« Od prvih početaka svoga rada naše predratno Sokolstvo verno je služilo srpskoj narodnoj misli i dosledno je provodilo sve do njezina ostvarenja. Druga osnovna misao na kojoj smo iz-gradivali naše predratno Sokolstvo bila je: »da je srpsko Sokolstvo deo sveslo-venskoga Sokolstva. Ono mora da teži na« v V""- najbolje dokazuju, kako лИи najuže bratske veze. pretstavnike našeg kao ; „ ? , 'a Kraljevine Jugoslavije žuna P^rstavnike svih naših bratskih ts6 okolnc visove. Na sabiralištu pak za vcžbac« koje se je nalazilo iza istočne tribin.e, stajalo je več okupljeno oko 8000 vež* bača i vežbačica, koji su se svrstava« i pripremali za javni nastup, kojim 3e s načelničkog mostiča, povrh glav°e tribine. upravljao načelnik SokolsKc župe Sarajevo br. Oskar Lavrač pomoč župske načelnice sestre Jelene Dopuda, br. Vlada Juvanca i br. R°' dolfa Ažmana te ostalih. U počasnoj loži na glavnoj itribim nalazio se je izaslanik Nj. Vel. Kralj3 div. gen. g. Tomič, izaslanik Nj. V'3- Zanimanje za ovaj prvi javni nastup bilo je i medu Sokolstvom kao i medu gradanstvom vanredno veliko. To sc jc najjboljc videlo po irekord-nom broju gledalaca, kojih je bilo na sletištu samom kako i na obližnjem brdu Crnom Vrhu oko 40.000. Več u ranim popodnevnim sato-vima ogromne mase sveta i Sokola hrlile su sa svih strana grada prema sletištu. Glavne ulice, koje vode prema sletištu, a osobito Aleksandrova cesta, bile su upravo pretrpane, tako da se je i promet sa saobračajnim sredstvkna vršio veoma oprezno. I tramvaji, i automobili bili su prenatrpani, a pešači prekrili su ulice kao mravi. 2.600 članova Izvodi proste vežbe Na njima se je prosto lelijalo more gledalaca. Osobito je bio divan pogled na obližnjc brdo sa severne Strane Crni Vrh, koji je bio prekriven gustim masama od preko desetak hiljada gledalaca, koji su s »galerije« besplatno po-smatrali javni nastup. Uopče čitavo sletište svojem gradnjom i smeštajem bilo jc izvan-redno lepo. Unaokolo tribinc bile su okičene jugoslovanskim zastavama, a glavna tribina pak, koja je inače sva natkrivena, još i češkoslovačkim, poljskim, ruskim i bugarskim kao i gir-iandama zelenila. Sredina glavne tribine, naročito lože za pretstavnike vla-sti, Sokolstva i ostale odličnike bila __ -\ Prestolonaslednika Petra, I zam. st»' rešinc Saveza SKJ br. Gangl, pome*' nik bana br. dr. Hadžioinerovič, k°" mandant divizije general g. MilOraA^ vic, s još nekoliko gg. generala, za-, menik starešine Saveza SKJ br. Dur* Paunkovič s mnogim članovima upr3' ve Saveza SKJ, potstairosta češkpskj" vačkog Sokolstva br. Josip TraMerz» br. Koudela, bivša načelnica češko*-, Sokolstva sestra Miiada Mala, načp' nica Saveza SKJ sestra Elza Skatarje' va, starosta ruskog Sokolstva br. АГ' tamonov s mnogim ruskim Sokoli m3' zam. saveznog načelnika br. Miroslav Vojinovič, pretsednik Prosvetnog od' bora Saveza SKJ br. dr. Vladimir lajčič, pretsednik sletskog odbora 1 Izvaclanje vežbi 2.500 Sokolica gledaju deseici iisuča oduševijen h gledalaca ... Akademija na sietištu 28 VI naveče Divan naslup vojske i mornarice u vežbi »Ja sam Slovan« dr vSm-a Sokolske župe Sarajevo br. ra • -*a Besarović s članovima odbo- ‘ra'l U^,ravc župe, pretstavnici opčine sen ? Sarajeva, strani konzuli, brojni fiatori i narodni poslanici, brojni resme sokolskih župa i drugi, o ^Ve vežbe pratila je glazba Sokolske8- društva Sarajevo, a nastope voj-' mornarice vojna glazba. .j'. Javni nustup počeo je tačno u st ^ sata, kada je s načelničkog mo-kolsV /Па^ 1 kad je uz zvukove so-25^n ^ marša umarširalo na sletište Vcžbača, koji su nakon odlično rei. ,1102 nastupa potpuno prekrili na pS'ctište, da je slika bila jedinstve-'ežh* !^a 'e ovaJ nastup tolike mase nje aca' Pozdravila silnim oduševlje-koje nije jenjalo za celo vreme. tfe. su članovi izvodili svoje lepe i ; ei e vežbe s največom skladnošču tloban°m- Pokrivanje je bilo prilično Su r°’ a uvežbanost sigurna. Vežbe a filedaoce ostavile najlepši dojam. *>ка i ^Г1?2оЈ ta^ci nastupila je voj-°Цц’. ^ојој su gledaoci priredili naj-• e VJcnije ovacije. Krasan, oštar nastup vojnika s puškama, SVoi zadivio je gledaoce. Oni su siain„ • pe vežbe s puškama izveli s najvećom preciznošču. Gle s.iaino j fia oci оц Su ih nagradili zato s pravom ^ ^ oduševljenja. Njihovim vežba-br l*Pravljao je s načelničkog mosta $Kj n Kovač, član uprave Saveza W±rent za fizičko vaspitanje Carstva vojske i mornarice. U tre čl odnšcvljcndh glcdalaca. Nji- zatim ЧС<^°Ј tačei nastupile su odmah pljesj_o članice, pračene frenctičnim vsa? r.ru:a°. je divnu živopisnu zantn' lu *?u Podavale svojim impo-Vežb nL гоЈет od njih 2460 i svoji samr? odkima. Ovde se je mog im ^lo bilo o '^titi, c'a pokrivanje nije ras.tuiv ° Pa .ie zato i kod l^ače \ do manjih zabuna. vrlo , Ranice su svoje vežbe izvele ОсЦјл 0"ro, s največom skladnošču i bile x °m uvežbanošču, te su zato i ''itn ,Ja?ra tačei nastupila je »stara ^агаа c , ?. r^a ^raća u prostim vež-^astun Lf Cam,a' Nastupilo ih je 480. 8ledaooi™ 1JC bFaćc izazvao je medu 1 °Pravdin nCOpisivo oduševljenje, a Stari i nt u’ >|Cr. su t0 bili sve sami Sv°mc ,Li° , fani Sokoli, neumorni u Pustili j °‘s'k°m radu, koji nisu na-VasPitani., osn,ov,n« granu sokolskog °vOm J ’..s°kolsku telovežbu. Medu b Prvim "J?m • hraćom zapazili smo Sarovii'!, uVlm?: starešinu br. dra > br. Stevana Žakulu, br. Divno uspeli prvi javni nastup na sietištu potpuno je osvojio čitavo Sarajevo kao i sve učesnike sleta, koji su stoga pojmljivim nestrpljivim oče-kivanjem želeli da vidc krunu ovog sokolskog sleta, veličanstvenu svečanu sokolsku povorku. Več pre 8 r,ati ujutro nepregledne čete Sokola i Sokolica kretale su iz mesta svoje na' taiVbe prema zbornom mestu za povorku, i to članovi u ulicu Vojvode Putnika, članice u. Račkoga i Daničiča ulice, a članovi sokolskih četa na Vilsonovo šetalište s desne strane Miljacke, dok su se pretstavnici Saveza SK.J, češkoslovačkog i rus-kog Sokolstva, članovi sletskog i teh-ničkeg odbora te starešinstva župe Sarajevo okupili pred Zemaljskim mu-zejom. lako je povorka imala da krene u 10 sati, ipak več pre 9 sati mase sveta nagrnule su u glavne uliec i one, kojima je imala povorka da prode, i u gustim i nepreglednim špalirima zauzels mesto. Kako se je sve više približevalo vreme kada je povorka imala da krene, tako su se i sve ostale ulice sve to više natrpavale svetom, koji je gledao da nade što bolje i vid-nije mesto,'i po mogučnosti zaklonje-nije od sunca, koje je počelo da več prilično peče. I dok se je tako svim ulicama pro-tezao živi venac tolikih desetaka ti-suča gledalaca, zbijenih kao proso, po prozorima, balkonima i terasama kuča opet natislo so jc sve ono, što je mislilo da če tako najbolje i najudob-nije da gleda ovaj toliko željno oče-kivani i u tolikom broju još nevideni defile tisuča i tisuča Sokola i Sokolica. Čak su se o tvorili kapci i s onih naj-skromnijih kučica i pokučaraka. iz ko-jih su navirivale glave sirotinjskog sveta, a!i vedre i radujuči se ovom ve-likom sokolskom slavij u. I bulevar i čaršija, i trg i ulica, sve je to bilo pn-epuno sveta, obojeg spola, razne dobi, vere i staleža. Sve je to htelo da dade punog oduška svome odušev-ljenju i ljubavi prema Sokolstvu. U svakoj ruci kita ili struk cveča ili zelenila, kojim če da pospe nado'budnu i ponositu sokolsku vojsku. Sve je izbilo i natislo se da vidi i pozdravi: i šešir i fes, i feredža. Sve je na ulici, po prozorima. balkonima. Punih 60 tisuča ljudi sleglo se je da gleda i pozdravi sokolsku vojsku. U 10 sati tačno povorka je kre-nula uz zvukove marša sokolskih glazba. Diže se va! oduševljenja. Sve odjeku j e od poklika i aplauza. Celo povorke otvarala je fanfara konjičkog otseka, zatim je stupao pro-čelnik tehničkog otseka, načelnik župe Sarajevo br. Oskar Lavrač, sa žup-skom načelnicom s. Jelenom Dopuda, koji su vodili povorku, zatim starešinstvo Saveza SKJ na cclu s br. Gancilom, Paunkovičem te pretstavni-kom češkoslovačkog Sokolstva potsta-rostom bratom Truhlaržom, starostom ruskog Sokolstva br. Artamanovom i starešinom župe Sarajevo br. drom Besarovičem, zatim su stupali članovi načelništva i tehničkog odbora te uprave Saveza SKJ i sletskog odbora, za njima češkoslovački pa ruski Sokoli i Sokolice, zatim standard župe Banja Luka, za kojim načelništvo župe i starešinstvo, a za ovim članovi u odori, i tako redom sve župe, njih 25, po abecednom redu s time, da je poslednja bila župa Sarajevo. Nakon članova stupale su istim redom kao i č'anovi u kroju i članice u kroju, a za njima članice u vežbačkom odelu pa onda one u narodnim nošnjama. Iza članica stupali su članovi sokolskih četa takoder po abecednom ''cdu župa. Ovi su bili u povorci najbroj-niji, jer ih je bilo oko 9000. Kao i kod članova tako i kod članica i članova sokolskih četa nošeni su pred svakom župom standardi. Zastave bile su porazmeštene duž svake kolone tako. da je prva zastava bila u pirvom osmerostupu, a drugam nekoliko osmerostupa iza nje i t. d. Od Zemaljskog muzeja povorka je prošla Aleksandrovom ulicom i oko Gradske večnice obalom Vojvode Stepe Kralja Petra ulicom i imala je da ponovno zaokrene u Aleksandrovu, ali kako je bila preduga i sastajala se sa svojim začeljem, produžila je još nekojim pokrajnim ulicama i tek kada je začelje odmaklo, mogla je da skrene ponovno u Aleksandrovu ulicu i odatle s čelom prema Zemaljskoj ban-ci, gde je na tom najprostranijem delu Sarajeva održan zbor Sokolstva, koje je saslušalo govore zamenika starešine Saveza SKJ br. Gangla i ministra za fizičko vaspitanje naroda br. drx Andelinoviča. Povorka je prevalila punih 6 kilo-metara i još se je uvek njeno čelo sastajalo sa začeljem Kuda god je povorka prolazila prolamao se je pravi umebes odušev-ljenja, poklika i pljeska, i kiša cveča s prozora. balkona i tiotoara obasula je Sokolstvo, koje u glavnijim ulicama kao da je stopalo, vo pravom cvet nGm sagu. Naročitim oduševijenjem bili su pozdravljanj češkoslovački i ruski So-kjii i Sokolice, pa juaoslovenske So-k>.;iee u divnim narodnim nošnjama iz raznih krajeva zemlje, te kršni članovi naših sokolskih četa župa Mostar, Sarajevo, Cetinje, Niš, Užice i t. d. Duž glavnih ulica, kojima je povorka prolazila, Sokolstvo su najodu-ševljerfije pozdravljali na raznim me-stima porazmešteni članovi s\4h sarajevskih nacionalnih i kulturnih dnu-štava. Takoder i obalom Vojvode Stepe povorku su jednakim oduševijenjem pozdravljale velike . mase_ okupljenog muslimanskog sveta, kao što je to bilo i na svim ostalim drugim mestima. Jcdna od najjedinstvenijih slika svakako je bila ona na Aleksandrovoj ulici, u koju je povorka na koncu svra-čala, da se svrsta u veličanstveni zbor čelom prema palati Zemaljske banke, odakle su s balkona održani govori. Kada se je več, na dogled oka, uz nepregledan špalir gradanstva, ogromno mnoštvo Sokolstva svrstalo i prekrilo prostranu Aleksandrovu ulicu — iako je još uvek povorka u daljini na-dolazila i zaustavila se tamo daleko prema Marijinom dvoru is-tom nakon održanih govora — stišalo se je to nepregledno mnoštvo, koje je pretstav-ljalo neopisivo divnu sliku popuit ži-vog saga išaranog najživopisnijim Sarama, te je tada bio trubom dan znak, da počinje govor. U tom trenutku br. Gangl, oduševljeno pozdravljen, počinje svoj govor, koji je bio raznošen megafonima, a u kome je irekao sledeče: Bračo! Sestre! Narode! Kada je bratska Sokolska, župa Sarajevo iz ovog slavnog, divnog i istorijskog mesta ponela Zublju za-hvalnosti na Oplenac, da tamo nad grobom prvog jugoslovenskog Kralja Petra Velikog Oslobodioca i Vožda Karadorda (poklici: »Slava Im!«) zapeli večno Kandilo, tada se je onaj plamen raspršio u stotine hiljada iska-ra. koje su sudbinom i putem božje milosti pale u naše duše. I duše sokolske širom otadžbine sada gore kao ve. černje nebo, kada ga prekriva plašt nebrojenih zlatnih zvezda. U živim dušama plamte žive vatre sokolskih ideala! Nebrojene zlatne zvezde! Pa i vas. bračo i sestre, ne mogu da pre-brojim. Jer ja ne gledam ovde samo vas, koji ste se sakuplli u ovom gradu, nego gledam i vidim iza vas i sve one, koji su ostali kod svojih kuča širom naše domovine. Gledam i vidim čitavu našu nacionalnu sokolsku vojsku, na-oružanu ljubavlju prema Kralju i Otadžbini! Gledam i vidim tu vojsku, koja traži i čuva mir, da može u miru i radu da podigne ogromno bogatstvo naše zemlje i naše duše do neslučene veličine! Mi Sokoli, stražari smo mira i najbudniji čuvan nacionalne slobode i državne samostalnosti. (Oduševljeni poklici: »Tako je!«) Pa zato ne može da bude naš prvi poklik drugačiji nego samo izraz na-šeg najdubljeg osečaja, kada u ime sviju stotina hiljada pripadnika jugoslovenskog Sokolstva kličem, da nas čuje čitav svet: Živeo Kralj Aleksander I!. Živela naša domovina Jugoslavija! (Burni, dugotrajni poklici: »Živeo Kralj! Živela Jugoslavija!«) U Čelo povorke: Pretstavnici Saveza SKJ, češkoslovačkog i ruskog Sokolstva, te članovi sletskog odbora vežbu podesna. Vežba je inače оНИЛ. no izvedena. — Uz recitaciju pesme iz korala »Panta rei« od Nazora, mor-nari su izveli novi sastav br. L Kovača. Ako ima savršenstva u prostim vežbama, i ako se to može postiči kako u kompoziciji, tako i u izvedbi, onda jc to oboje postignuto od br. Kovača i njegovih mornara. Zaista, nešto bolje i lepše teško da se može videti. — Brača i sestre Rusi uz po-znatu pesmu »Ej uhnjem« dali su jednu dobru kompoziciju vrlo dobro uvežbanu. Na kraju akademije članovi i članice Sok. društva Zagreb IV prikazali su nam jedan dobar ritmički komad veoma lepo izveden. Akademija je bila odlična, samo je bilo previše ritmike a i suviše malo one prave i čiste gimnastike. Izgleda naime, da se zaboravlja, da se naše članstvo, a naročito žensko, nikako ne sprema za balet, i da vežbanjem u sokolanama to nikako i ne žele, ali oni koji o vežbanju kod njih odlu-čuju, izgleda da misle obratno, što je svakako pogrešno. i,„ Slikovite vežbe članova i članica sokolskih četa i društava župe Mostar Pred punim sletištem, po lepom vremenu, održana je u 9 s. akademija, čiji je program bio ispunjen odabra-nim tačkama raznih jedinica našega Saveza. Kao gosti nastupile su češkoslovaške Sokolice i ruski Sokoli u za-jedničkoj tačei članova i članica. Kao prvu tačku videli smo »Pozdrav zastavi«, koju su vežbu veoma lepo i skladno izvele i dobile zasluženi aplauz. Sastav je češkog porekla. — U drugoj tačei nastupile su opet sestre s prostim vežbama; bio je to veoma dobar sastav, skladno izveden. — U trečoj tačei sestre Sok. društva Zagreb IV izvele su jedan ritmički sastav br. M. Jankoviča na opče zadovoljstvo. — Kao četvrti na'stupili su mornari s poznatim sastavom br. I. Kovača »Srb, Hrvat i Slovenac«, koji su izveli odlično. — Sestre Sok. društva Beograd Matica prikazale su vrlo dobro sastav »Ritam i pokret«. — U šestoj tačei opet sestre Sok. društva Zagreb IV pokazale su jedan nov ritmički sastav od br. Jankoviča. Ovde bi se dalo j edino primetiti, da odela nisu bila baš mnogo ukusna, niti za Sir. 6 ovom nada sve svečanom trenutku ovog veličanstvenog sokolskog nacionalno^ slavlja srečan sam, da vam mo-gu ove svoje pozdravne reči uputiti i u ime Njegovog Visočanstva Prestolonaslednika Petra, našeg brata starešine, koga imam Čast da zastupam. COduševljeni gromki poklici: »Živeo!«) Pozdrav Sarajevu (buran aplauz i poklici) tom divnom gradu, koji nas je ovako srdačno i bratski primio i gde ovih dana nacionalna i sokolska svest ovako svečano i iskreno manifestira svoju istorijsku životnu snagu. Jer gde je bile muka, žrtava i umiranja, tamo je neiserpivo vrelo državljanske svesti i sokolskog oduševlje-nja i života! Zdravo bračo i sestre, borci mo-ralnog i radinog života — primer svi-ma. kako trebamo i moramo da služimo svome Kralju i svojoj otadžbini! Podignimo duše, podignimo srca! Spremajmo se na nove napore, na čast našeg naroda, na moč i veli-činu Slovenstva! Bog i sreča junačka — sokolska svima vama! Neka živi Slovenstvo! Zdravo! Konac govora br. Ganila popra-čen je od onog ogromnog, nepregled-nog mnoštva Sokolstva i gradanstva burnim i oduševljenim poklicima, koji se za dugo nisu stišali. »SOKOLSKI GLASNIK« stupio je na vežbalištu i veliki broj ostalih članova sokolskih četa, koji su so porazmestili sa severne i južne Strane kao gledaoci. Svi ovi vežbači župe Mostar nastupili su na sletište pod vodstvom svog starešine br. Čede Miliča, te su bili najoduševljenije aklamirani od svih gledalaca. Vežbe ove tačke bile su nadasve slikovito i ostavile su najlepši utisak. Divota je bilo* videti, kako su naročito članovi sokolskih četa s največim elanom izvodili svoje skupinske vežbe, podavajuči svojim raznolikim odelima, čistim i urednim, vrlo živopisnu sliku. U trečoj tačei nastupila je 'u po-sebnom nastupu sokolska župa Sarajevo sa svojim jedinicama, i to s članovima i članicama društava te s članovima svojih sok. četa. Zadivio je nastup članova sokolskih četa, obuče-nih svih kao jedan u lepoj narodnoj nošnji: u belim kao sneg košuljama, suknenim čakširama sa šarenim poja-sima i črnim džemadanom sa sokol-skom kapom na glavi. Članovi i članice društava ispunili su sredinu sletišta, dok su se članovi četa nalazili s jedne i s druge strane njih. Ovaj posebni nastup župe Sarajevo bio je, obzirom na sastav vežbi i na različit vežbački elemenat, jedna medu najlepšim tačkama ovoga dana. Svi vežbači izveli su svoje vežbe, po opčem priznanju, odlično i zato su bili nagrađeni s najodu-ševljenijim odobravanjem. Za vreme ove tačke, medu pau-zom, nastupila je na vežbalište pobed--nička četa u natecanjima iz Kasindola sa zastavom, kojoj je kao pobednici na ovogodišnjim takmičenjima, pred postrojenim vežbačima, predao zastup-nik Nj. Vel. Kralja general g. Tomič Kraljev venac uz prigodan govor. Kra-ljevu izaslaniku zahvalio se je na ovom visokom priznanju u lepom ' govoru starešina brat Đuro Ostojič. Nakon što je bila otsvirana himna, izaslanik Nj. Vel. Kralja izrukovao se je srdačno sa starešinom čete i s njenim pojedi-nim članovima. Tada je zamenik načelnika župa Sarajevo brat Juvanec podelio pojedi-nim članovima društava i četa, pobed-»licima na takmičenjima, pobedničke vence i diplome. U svakoj grani prva takmičarska trojica dobila su pored diplome i zeleni venac s trobojnicom, dok su ostali dobili diplome. Prvi kao pojedinci, u natecanjima bili su, i to s jednakim brojem bodova, član čete Kasindol brat Isakovič Meho i prof. brat Hajrudin Čurič, član Sokolskog društva Sarajevo. Svaki od njih postigao je po 897 bodova. U četvrtoj tačei nastupila je pod vodstvom br. I. Kovača vojska i mornarica s vežbenim sastavom »Ja sam Slovan«. Nastup vojske i mornarice izazvao je pravu buru oduševljenja. Ova tačka bila je kruna današnje javne vežbe i prosto je zadivila sve gle-daoce, koji su u neopisivom zanosu priredili našoj odličnoj vojsci i mornarici veličanstvene ovacije. Savršeno i s največom preciznošču vežbači su izvodili svoje krasno sastavljene vežbe. Na koncu majstorski su izveli kraljev inicijal »A I«, što je također iza-zvalo pravi urnebes zanosa. Izaslanik Nj. Vel. Kralja general g. Tomič kao i ministar br. dr. Ande-linovič pozvali su u svoju ložu vodu ovoga nastupa br. Ivana Kovača i naj-srdačnije mu čestitali na ovako sjaj-nom nastupu naše vojske i mornarice. U slcdcčoj petoj tačei bio je nastup na spravama. Nastupilo je 4 vrste članova i jedna članica. Članovi nastupili su na preči, ručama i karika-ma, a članice na ručama. I ova tačka pračena je s največim zanimanjem i odobravanjem. U sestoj tačei nastupili su članovi sokolskih četa, drugi deo, u prostim vežbama. Nastupilo ih je 2200. Oni su v^žbalr vrlo dobro, s največim razumevanjem i oduševljenjem i ponosom. Samo su u nekim momentima vežbači izišli iz tempa glazbe, a što je svakako kvarilo efekat; medutim kriv-nju za ovo treba tražiti u samom sa-stavu vežbe, u kojoj je trebalo predvideti neke pauze bar od dva takta. Svoje vežbe završili su sa slikovitim skupinama uz sviranje himne. Bili su nagradeni oduševljenim i burnim odobravanjem. U sedmoj tačei nastupila je mornarica i opetovala svoju jučerašnju divnu tačku »Hej trubaču!«, koja je i danas izazvala pravi orkan oduševljenja, divljenj? i opčenito priznanje. U osmoj tačei nastupila je konjiča, i to u tri grupe: prva je izvodila manješko jahanje i skakanje preko prepona, druga preskoke preko prepona a treča vežbe sa sabljama. Nastup konjiče bio je pračen s največim zanimanjem i ona je izvedbama svih svojih grupa oduševila gledaoce. S ovom tačkom bila je završena i ova druga javna vežba, koja je u svemu • polučila sjajan uspeh i koja jo ujedno bila i doličan završetak ovih vc-lebnih glavnih sletskih dana. Naveče toga dana bio je na sleti-štu prireden vatromet uz veliko sokolsko i narodno veselje, a uz učešče od nekoliko' hiljada duša. Takoder i ova završna priredba postigla je največi uspeh u svakom pogledu. Još ove večeri počeli su da Sokoli i učcsnici sleta napuštaju lepo Sarajevo, vračajuči se iz njega s najlepšim dojmovima i utiscima svojim kučama, a mnogi produžujuči na izlete po raznim krajevima, a najviše prema moru. Koliko je na sletu nastupilo vežbača Na ovim glavnim sletskim danima u Sarajevu nastupilo je 7800 vežbača članova sokolskih četa, 5400 vežbača članova sokolskih društava i 2800 vež-bačica članica društava. Starije braee nastupilo je 450. Po ovome se vidi, da su na ovome sletu dominirale sokolske čete, a što je vrlo radostan i zdrav pojav za naše Sokolstvo. Vođa slela župski načelnik br. Oskar Lavrač o sletu U razgovoru s njim, odgovara nam, da jo potpuno zadovoljan s uspehom sleta. I prema njegovom priznanju, disciplina članstva bila je vrlo dobra. Osečao sc je samo nedovoljan broj vodnika, koji bi bili dorasli svojoj teškoj dužnosti, a što se je naročito videlo pri nastupu sokolskih četa 29 juna. Bilo je dakako i neminovnih grešaka, ali kojima se mnogima od njih God. IV — broj 28 nije moglo izbeči. Moralo so je pri j№ nim nastupima boriti i s nekim teh-ničkim poteškočama, jer neke instala-cije na sletištu, kao telefon, nisu pravilno funkcionisale. Redarstvo na zbi-ralištima nije bilo dovoljno jako d* održava red,. Sve ženske kategorije vodila je na ovome sletu župska načelnica s. Jelena Dopuda, Brat Ažman organizovao je pozna-tu sokolsku stafetu, a br. Juvanec, zamenik načelnika župe, organizovao Je i vodio sva sletska takmičenja, pocaffl od onih dana školske omladine, pa župska takmičenja članstva, na kojima Jc nastupio upravo rekordan broj tak№ čara, takmičenja naraštaja i vojske 1 konačno medužupska lakoatletska taj mičenja, u kojima jc župa Sarajevo od-ncla posvemašnu pobedu, a to u v«oma oštroj borbi. Na sletištu moglo je odjedno® da nastupi 2.592 vežbača; bilo bi duše mesta i za 3.000 njih, ali su spi3' ve zauzele mnogo prostora. Na balkonu Zemanjske banke: potstarešina br. Gangl drži pozdravni govor; do njega ministar br. dr. Anđelinović, potstarešina br. Paun-fcović, s leve strane general g. Tomič, otraga podban br. dr. Hadžiome- rović i s. Milada Mala Glavnom gradu Sarajevu naš sokolski Zdravo! (Gromki: »Zdravo!«) Bratska zahvalnost i iskreno priznanje svemu gradanstvu! A sada pozdravljam vas, bračo i sestre, iz naše slovenske sokolske za-jednice! Bračo i sestre Čehoslovaci, Rusi (oduševljeni poklici: »Živeli!«), eto gleda j te naše otvorene sokolske duše i slušajte kucaj naših srdaca, da vidite u nama lik svoje zemlje i da se uverite o iskrenosti našeg sloven-skog sokolskog osečaja. Jedno smo — jedno čemo ostati! (Burno odobravanje.) Duh velikoga Tirša (gromki poklici: »Slava mu!«) sagradio je most, koji spaja prošlost sa sadašnjicom i koji se pruža u budučnost sviju slovenskih naroda, sakupljenih u jednoj misli i uz jednu zastavu! Ja vas pozdravljam u duhu slovenskog sokolskog bratstva! Na zdar! Zdorovo! (Oduševljeni, dugotrajni poklici.) Bratski pozdrav svima vama, bračo i sestre, iz naše zemlje! Lepi ste, viteški ste, naši ste, jer ste Sokoli i Sokolice! Samo je ona j život naš, ju-goslovenski i slovenski, koji je sokolski — sokolski po osečanju i sokolski po skromnosti, poštenosti i požrtvov-nosti života. Nema Jugoslovenstva bez Sokolstva (poklici: »Tako je!«), a nema jugoslovenskog Sokolstva bez našeg sela. (Oduševljeno odobravanje.) Zato naročito pozdravljam u tom mnoštvu ovde sakupljenog sokolskog sveta, vas, bračo i sestre. Sokoli seljaci (burni poklici: »Živeli!«), koji treba da budete srž i možak našeg naroda, temelj i stup domovine naše! Od vas dolazi ovamo miriš naše zemlje; naše sek> nam daje hleba, da se njime pri-češčujemo i da odajemo čast i pošto-vanje pravednome Bogu, koji potiče u našim dušama plamen bratske lju-bavi! Sokolstvo živi i živeče dok bude u našoj zemlji sokolskog sela! (Oduševljeni poklici: »Tako je!«) Nakon br. Gangla uzeo je reč ministar za fizičko vaspitanje naroda br. dr. Grga Andelinovič, koji je, burno pozdravljen, održao sledeči govor: U svom temperamentnom govoru ministar br. dr. Andelinovič rekao je medu ostalim sledeče: U one dane, pre dvadeset godina, kao tajnik jednog sokolskog društva, rekao sam na sletu na dalmatinskom Kosovu, da če Soko savladati črnog dvoglavog orla. Danas mogu reči, da je mali Soko kao velika ideja slobode uzvitlao ceo naš narod i duboko zašao u naša jugoSlovenska sela. Kao ministar fizičkog vaspitanja naroda imam danas največu sreču da vidim ovaj ogromni sokolski slet i da vas u našem dragom Sarajevu pozdravim u ime svih onih, koji nisu mogli da pristustvuju ovome sletu, a koji su sa vama. Budite uvek primer svemu narodu kako se sokolski žrtvuje za velike sokolske i nacionalne ideale — za Kralja, Narod i Otadžbinu! Bračo i sestre Sokoli i Sokolice — Zdravo! Govor ministra br. dra Andelino-viča bio je urnebesno pozdravljen od onog nepreglednog mnoštva, koje nije moglo za zakrili čovečje oko. Nakon toga bio je trubom dan znak za razlaz povorke. Tada su pojedine sokolske čete, ponovno najoduševljenije pozdravljanj, a koje su i jednakim oduševljenjem uvek i posvu-da otpozdravljale i pozdravljale, kre-nule obližnjim razdvojnim ulicama u svoja odredišta. Time je bila završena ova do sada najveličanstvenija sokolska povorka. U povorci je učestvovalo članova u kroju 3881, članica u kroju i vežbač-kom odclu 3000, članova sokolskih četa 8500 i konjiče 140. Glazba bilo je 30, zastava 715. Ukupno bilo je u povorci 15.551 učesnik. . Druga Javna vežba 29 juna koju je promatralo preko 25.000 gledalaca, polučila je takoder sjajan uspeh Interes za ovu drugu javnu vežbu nikako nije jenjao, iako je na sletištu bilo mnogo manje gledalaca nego prosi o ga dana, a to s razloga, što je svet bio zaokupljen radom. Ipak i ovoga dana sletište kao i obližnji Crni Vrh pružali su veličanstvenu sliku. Javna vežba počela je nešto iza 4 sata. U počasnoj loži bili su: izaslanik Nj. Vel. Kralja, divizijski general g. Miroslav Tomič, izaslanik Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra potstarešina Saveza SKJ brat Gangl, podban brat dr. Hadžiomerovič, generali gg. Stojan Miloradovič i Dušan Simovič, potstarešina Saveza SKJ br. Paunkovič, potstarešina češkoslovačkog Sokolstva br. Truhlarž s bivšom načclnicom s. Mi-ladom Malom, starešina ruskog Sokolstva br. Artamonov, predstavnici sarajevske opčine, Senata i Narodne skup-štine, pretsednik sletskog odbora i starešina župe brat dr. Besarovič s članovima sletskog odbora i uprave župe, mnogi strani konzuli, pretstav-nici raznih korporacija i društava, mnogi članovi uprave Saveza, medu kojima su bili primečeni br. dr. Belaj-čič, Brzakovič, dr. Dragič, Branovačld, zamenik saveznog načelnika br. Voji-novič sa saveznom načclnicom s. Skalarjevem, mnogi starešine župa, kao br. dr. Bujič, Mita Petrovič, Rade Di-mitrijevič, dr. Gavrančič i drugi. U prvoj tačei nastupili su članovi u prostim vežbama, njih 2160, koji su svojim jedinstvenim nastupom i izved-bom vežbi izazvali i danas koti svih gledalaca največe oduševljenje. Jcdino se moglo samo primčtiti, da je pokrivanje vežbača bilo nešto slabijo nego prvoga dana. U drugoj tačei nastupila je župa Mostar sa svojim slikovitim vežbama. Nakon izvedenog nastupa postrojih su se sučelicc glavnoj tribini s leve i s desne strane po 20 barjaktara sokolskih četa sa zastavama, zatim u sredini članovi vežbači i članice društava, jednih i drugih po 84, dok su. postrance od njih nastupili članovi sokolskih četa u 6 vrsta njih svega s leve i desne strane oko 240. Ošini ovih vežbača na- NciKon II poUrcijinskog slela Saveza SKJ u SarafevU Na daljnjl rad k učvršćivanju I produbljivanju sokolske misli! Izjava i zahvala br. dra Vojislava Besarovića, prelsednika slelsBofl odbora i starešine Sokolske župe Sarajevo Nakon završetka veličanstve-nih sletskih dana II pokrajinskog sleta Saveza SKJ u Sarajevu, obra-tio se je naš urednik pretsedniku sletskog odbora i starešini Sokolske župe Sarajevo, bratu dru Vojislavu Besaroviču, da bi mu rekao nekoliko reči o ovoj do sada kod nas zaista največoj sokolskoj manifestaciji. Brat dr. Besarovič bratski se je i najljubaznije odazvao ovoj zamolbi i na postavljenih mu nekoliko pitanja izjavio je sledeče: Kada je na našu molbu glavna skupština Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije održana u aprilu 1933, odobrila da župe: Sarajevo, Mostar, Tuzla, Banja Luka, Cetinje, Užice i Kragujevac prirede Vidodanski pokrajinski slet u Sarajevu, bili smo svi svesni velike odgovornosti, koju na sebe primarno. Formirali smo odmah Sletski odbor, koji je razdeljen na otseke za-počeo sistematski rad. I sekretarijat Sletskog odbora, i pročelnici i članovi otseka natecali su se u tome, ko če bolje da izvrši svoju dužnost. Zato smo se s pravom nadali, da naš Vidovdanski slet neče zaostati za ostalim velikim sokolskim manifestacijama. Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem, da se ne samo nismo u očekivanju pre-varili, nego da je — po izjavama upu-čene brače — ovaj slet i po broju u Česnika i po odzivu, na koji je naišao u svim redovima, u svakom pogledu pre-vazišao sva očekivanja. Pre svega rado konstatujem, da smo od prvih sletskih dana pa sve do završetka sleta naišli na največu paž-nju svih merodavnih faktora, na največu predusretljivost pretstavnika grada Sarajeva i na največe razumevanje i najiskreniju pomoč pretstavnika kulturnih, privrednih i nacionalnih ustanova, koji su uzeli vidna učešča več u svečanom početku naših sletskih dana u palenju Zublje zahvalnosti, koju su 2 juna naveče naši Sokoli poneli u trčečem koraku iz istorijskog Sarajeva i doneli je za nepunih 18 sati, preva-livši 350 km, uz največe učešče celog naroda, u Topolu i njom zapalili ve-čitu vatru u znak zahvalnosti oslobo-dene Bosne Kralju Oslobodiocu. koji je izvršio zavetnu misao i u znak zahvalnosti Kralju Sokolu, koji je do-končao veliko delo svoga uzvišenog roditelja. To veliko učešče i saradnja pretstavnika nacionalnih i kultunul! društava došlo je do vidna izražaja kod svih ostalih priredaba, kao kc, otvaran ja sokolske izložbe 27 juna, je u prostrano) prekrasnoj auli Gr8' ske opštine uz pretstavnike vlasti . naročitim interesovanjem veliki br°J pretstavnika kulturnih društava i o8”1" log gradanstva pratilo lepe reči brat dra Vladimira Belajčiča, koji je otvono izložbu i istakao njeno istorijsko zfl8” čenje. Veliko je bilo učešče pretstavnik® tih društava na svečano j sednici kojoj iz delikatnih obzira ne mogu širnije govoriti, — gde je br. Vasi) Grdič, najiskrenije pozdravljen, tumač oduševljenja i zanosa pretstev^ nika kulturnih društava u ovim čajnim nacionalnim manifestacijama Poseta i oduševljenje prvog dao® na javnom času bili su najbolji dokfl^ kako Sarajevo ovu našu manifestacij1* smatra svojom, ali je oduševljenje šlo do največeg izražaja prilikom ve'. lebne sokolske povorke, kada je °Vfl^ grad latentnih energija s največim z«' nosom pozdravljao svoje Sokole. Mi priredivači sleta srečni smo, da su naši napori urodili potpunim dom da je Vidovdanski slet u Sarajev bio dostojna sokolska i nacionalna nifestacija, i da je bio dokaz na»® opravdane vere u našu budučnost, “ se čvrsto nadamo, da če taj dan čiti nov datum u sokolskom radu ovim krajevima. U tom uverenju i s ovog blagodarim svima koji doprinesoše v pehu ove naše velike nacionalne *ve. čanosti. Blagodarim svoj brači, koji velikom broju dohrliše u historijsko S* rajevo i s nama za jedno manifestovfl»_ veliku sokolsku misao, a naročito godarim brači češkoslovačkim i ruski®! Sokolima, koji svojim učeščem našoj svečanosti dadoše puno slove®' ske obeležje. Na nama je sada da s punim ševljenjem i zanosom udvostručij® svoj sokolski rad, da nedostatke ji su bili neminovni — pravilno uočjtf i da ih ispravimo i da nam ono ve«|' oduševljenje kojim je na svim lio*^: ma pračen ovaj naš veliki sokol®^ slet, služi kao podloga za daljnji гв. na učvrščivanju i produbljivanju sok*5 ske misli uopče, a u ovim krajev^ naročito. IZ H AS I H 2UPA Župa Celinfe CETINJE. — Pozorišni otsek našeg društva priredio je u subotu 23 juna t. g. pozorišnu akademiju u prosto-rijama Zetskog narodnog banovinskog pozorišta. Program je izveden na opšte zadovoljstvo, jer su svi komadi izvedeni sa žlvošču i skladno. U programu su bili ovi komadi: Francusko-pruski rab. od K. Trufko-viča, Analfabeta, od' Br. Nušiča i Tragedija ljubavi (Živo kino u jednom činu) preveo s ruskog brat Dordije Mališie, sudija. Svi komadi su bili dobro primlje-ni od publike. Osobito' je komad Analfabeta, šala u jednom činu, oraspolo-žila publiku s puno humora. Prihod od 550 dinara br. Sokolsko -Л društvo Cetinje poslalo je porodic^.^ postradalih u Kaknju, preko Sokols župe Cetinje. A. Župa Karlovac ČRNOMELJ. — Kakor vsako leg tako tudi letos je imelo naše Sokol društvo svoj letni javni nastop v je tlel jo 24. t. m. Krasno jutro nan1,0e obetalo vroč, toda lep dan. Dop° ^ so se izvršile še zadnje Pr'PraV£n1tf' glavne skušnje telovadnih vrst in K j,ad'a sokolstva in Jugoslavije. Brezhibni nastop vseh kategorij, kakor s prostimi vajami, tako tudi na orodju je žel splošno priznanje. Zlasti nas je razveselil pogled na vrsto starejših bra-.0v’ kije strumno prikorakala na te-ovadisče, ter izvedla lepe vaje, za kar 7 .)e občinstvo nagradilo z ovacijami, elo so tudi ugajale lepe otroške igre, 'i so izzvale med gledalci smeh in veselost. Vse telovadne točke je spremil na. klavirju naša načelnica s. Ve-~a {ptičeva, ki je poleg br. načelnika nastavila mnogo truda, da nastop čim olj uspe. Po končani telovadbi je br. arosta Vrankovič nagovoril zbrane vrste ter pozdravil prisotne. Drugi go-ornik delegat župe br. Dr. Variola je Pozval nase vrste, da tudi nadalje “rajamo v našem edino pravem delu Kralja, narod in domovino. Toplo Pozdravljen je stopil na govorniški h C,r Ppavoslavr|i župnik br. prota Mi-'k j.° Popovič, ki je s svojimi lepimi |;scanskimi besedami segel v srca .em Prisotnim. S svojim krščansko . luninim nastopom je na mah prionu vse poslušalce, a ko je pohvalil se sokolsko delo za bratsko Ijube-med vsemi Jugoslovani po geslu ra5 je mio koje vere bio«, so ga pri-ze .®геч^ govora nagradili z aplav-Ki ni prihajal le iz navade, temnit Pt?v,.*z src- Pohvala iz ust služab-n . “ožjega nas je še bolj utrdila v asem prepričanju, da smo na pravi a ponosni in veseli pogledi pred-. jakov so nam pričali, da smo vsi brez Jeine storili svojo dolžnost. Še en-Dl кЈ° ^Jokranjci manifestirali svojo no f nacionalno zavest in priprav-st brezkompromisno in neomajno na braniku državnega in narod-eSa edinstva. Vsem, ki so na kateri-Cj ttačin pripomogli k uspehu te na-„onalne manifestacije, sokolski — Zdravo! ■ SLU N J. — Slunjsko Sokolsko j rijžje održalo je 24 juna o. g. svoju °kružnu sokolsku javmu vežbu u Glavnu brigu o uspehu ovc ^ lrcdbe vodilo je matično Sokolsko rustvo Slunj. Samo mesto bilo je oki-: n° jugoslavenskim zastavama. Sve x c,avalo dojam velike sokolske sve-^^°sti. Lepi letnji dan dobro je do-c ?• ™a vež bi su aktivno sudelovala fi^ka društva Slunj, Rakovica, Ce-VaW te čete: Cvijanovič Brdo, No-0o i Primišlje. Bio je lep broj iz Karlovca, medu njima sta-nilc'lf ^UP° ^rat Marko Sablič i načelih brat Branko Blaškovič. Javna vež-aoh°0^ela Jc u ^ sata P° Podne. Mno-n ,rpine Sokole i goste pozdravio je ђг j^ešina Sokolskog drušitva Slunj Vc-l Josip Neralič. Izvedene su proste va 7 c\ecc, naraštaja, članica i člano-j v, ^atim vežbe na spravama članica D apova- Osobitu pažnju pobudile su no- ycžhe sokolskih četa (u narod-dri> «<*nji). Mešoviti zbor Sokolskog § stva Slunj otpevao je tri pesme. dob programa izvedene su vrlo je nv' a oduševljena publika radosno velf* ^а- Svršcitak programa bio je stv^anstveP- Sve kategorije, pod vod-stai01 svo-№ prednjaka, bile su svr-»pj.10 u kolonama na vežbalištu. Staje n** *uPe ^rat Mamko Sablič održao če u kojem biranim rečima isti- 1'ku važnost ove javne vežbe. dULI Govo.r ^rata Sabliča popračen je otn'01 .Paskom. Iza toga svi vežbači Pn,7ali su snažno i veselo »Sokolski oduševi^’ "'ec*aoce v^e koja^^c Programa bila je igranka, rasr,,.!10-protc^a u pravom sokolskom točila Alkoholna pića se nisu Župa Ljubljana št,vorROSUPLJE- — Sokolsko dru-de vsi V ~ Srebrni jubilej. aajln„ c°, ?e, Ju^ija je proslavilo ^družpn« i ° društvo Sodražica sken-i ' ,v. 7\ .okrožnim zletom dolenj-nico svf45p?iZJa iZ4pe Ljubljana, 25 let-x P'odonosnega delovanja. Pripravi i«iC °i fokolsko slavje se je liko vrJm ,cc'°kupno članstvo z vc-kaže Л!?0/ m Požrtvovanjem, da po-i svoiega .. dolgoletnega Poslanstvo w Pravilno Pojmuje roda. Sokolstva za preporod na- in Wu!!Vo ijc .?e ves tedcn urejevalo zletišče, kajti pričakovali smo tudi sedaj lepega vremena, s katerim nam je bilo tudi prej vedno naklonjeno in ustreženo pri vsakoletnih nastopih. Že na predvečer se je odel naš napredni trg v praznično lice in raz vseh hiš so plapolale državne trobojke. Vsi smo bili ene misli in čuta z željo, da naj bo to izredno slavje svečana manifestacija sokolske misli celokupnega okrožja ter viden napredek sokolske moči, ki je v našem narodu globoko ukoreninjena. Na predvečer se je zbralo celokupno članstvo z naraščajem in deco itier v slavnostni povorki z bakljado in godbo na čelu krenilo na dom br. staroste Jos. Oberstar-ja, ki istotako praznuje svoj srebrni jubilej sokolskega delovanja in sta-rostovanja našemu društvu. Redkemu jubilantu je zapel sokolski pevski zbor dve podoknici, za kar se je brat starosta iskreno zahvalil. 135 članstva broječa povorka je krenila nato pred sokolsko dvorano, kjer se je vršil v proslavo 25 letnice slavnostni koncert, katerega so otvorili pevci s »Sokolskim pozdravom«. Br. Starosta je nato v vznešenem govoru pozdravil vse prisotne ter v lepih besedah orisal 251et-no delovanje. Po končanem govoru br. staroste, ki je ganil vse prisotne, je izročila br. starosti n&raščajnica s primernim nagovorom šopek cvetlic z željo, da bi nam bil br. starosta vodnik tudi v bodoče. Br. Kleiridinst, član društv. uprave, je nato posvetil svoj govor br. starosti za njegovo 251etno stairostovanje ter izrekel v imenu članstva vse priznanje ter iskrene bratske česrtiitke, nakar je v imenu starešinstva župe Ljubljana podal pozdrave in čestital tudi župni odposlancc br. Stane Flegar. Pevci so pod vodstvom br. Adamiča zapeli več pesmi po sporedu teir zaključili lepo uspelo prireditev nato se je pa vršil na domu br. staroste prijateljski sestanek celokupne društvene uprave. Naslednji dan kmalu po jutranji budnici so pričeli prihajati oddelki raznih sokolskih edinic okrožja, nakar so se pričele telovadne skušnje, ki so trajale celo predpoldne pod nadzorstvom br. okrož. načelnika Stane Hočevarja ter župnega prednjaka br. Raj-merja. Članstvo društva Sodražica je po končanih skušnjah odkorakalo v sprevodu z br. starostom na čelu na tukajšnje pokopališče, kjer je zapel moški zbor dve žalostinki v spomin umrlim društvenim članom. Br. starosta se je v svojem ganljivem in v srce segajočem govoru poimensko spomi-aijal vseh članov, kakor pok. narodnjaka in člana tržaškega Sokola br. Krže-ta, dalje L staroste br. Grudna, agilnega in zaslužnega podstaroste in vzornega nacionalnega borca za jugo-slovensko idejo in sokolsko misel brata Alojza Gnidico, blagajnika br. I. Drobniča in Košmrlja, dalje pred kratkim umrlega člana br. Vesela in Jelovška, posebno pa še naše kumice pok. sestre Amalijo Fajdigove. Lepe spominske besede, namenjene *pok. članom, so ganile vse prisotne, nakar je članstvo počastilo spomin ter zopet odkorakalo na trg, kjer se je ravno pričel promenadni koncenti godbe br. društva Ribnica. V opoldanskem odmoru je društvo v lastni režiji skrbelo za prehrano naraščaja in dece. Vse je brezhibno delovalo, iz česar se razvidi, da je bil prireditveni odbor kos svoji prevzeti nalogi. Popoldne ob 15. uri se je vršila slavnostna povonka, pri kateri je sodelovalo poleg 19 članov godbe 5 praporov in siccr: Ribnica, Kočevje, Vel. Lašče in Dolenja vas ter z lipovim vencem okinčanim praporom v sredini jubil. društvo Sodražica, poleg tega je nastopila četa Koprivnik z drž. tro-bojko. V povorki je dalje sodelovalo 78 članov v kroju, 75 članic, 18 žen. nar., 23 m. naraščaja, 108 ženske depe, 102 moške dece ter 34 članov v civilu. Sprevod je zaključilo članstvo našega vrlega gasilnega društva s praporom in 17 člani v kroju. Številno občinstvo je navdušeno pozdravljalo Sokole kakor tudi gasilce. Povorka se je zaključila na letnem telovadišču, nakar so številni gostje, ki so prihajali od blizu in daleč, zavzeli svoja mesta. Vsled lepega vremena so se udeležili tega jubileja in okrožnega zleta skoro vse edinice dolenjskega okrožja, kakor: Ribnica, Kočevje, Vel. Lašče, Grosuplje, Dolenj avas, Št. Vid ter čete Dvorska vas, Rob, Nova Sela, Mozelj, Koprivnik Stara cerkev, Turjak, društvo Dobrepolje in Nova vas, poleg tega pa tudi čete društva Sodražica v Loškem potoku. Vel. Poljanah ter odsek Gora pri Sodražici. Poleg Ribnice je dala naj večje število telovadečega članstva četa Loški potok, ki je ena majagilnej-ših čet našega okrožja. Javno telovadbo je otvorila deca (152), nato so se pa s prostimi vajami vrstili tudi drugi oddelki, od katerih je nastopilo: 18 žen. naraščaja, 23 moškega nar., 78 članic, 78 članov ter 21 starejših bratov s palicami. Pri orodni telovadbi so nastopile 3 vrste članov ter 1 vrsta članic, ki so pokazali dokaj posrečene vaje, tako, da jih je občinstvo nagradilo in ni štedilo s priznanjem. Posebno se je odlikovala vrsta na krogih, ki je s svojimi drznimi vajami zadivila občinstvo. Društvo Sodražica je za zaključno točko nastopilo samostojno s posebnimi vajami, pri katerih je nastopilo celokupno članstvo 148 po številu. Z vajami »Morje« je bil dosežen višek priznanja, izvedba je bila skladna in brezhibna. Članstvo je pokazalo svojo neomajno voljo in disciplino, svoj napredek dolgoletnega sokolovanja in moč sokolske misli. Ob zaključku je brat starosta Oberstar imel na vse prisotne navdušujoč govor o pomenu tega jubileja ter podal smernice bodočega dela. Godba bratskega društva Ribnica pod vodstvom kapelnika br. Majnika je spremljala vse izvajane točke kakor tudi posebno točko »Morje« ter ji gre vse naše priznanje. Po javnem nastopu se je razvila prijetna zabava, ki je zadovoljila vse goste. Vsem udeležencem bo pa ostala slavnost 251et-nice tudi dalje v nepozabnem spominu. Iz poteka prireditve pa razvidimo, da se sokolska misel lepo razvija in deluje v polni meri za boljšo bodočnost in preporod našega naroda. Kupuje se konj Sokolsko društvo Dugirat, župa Split, kupilo bi (vežbačeg) konja, dobro uzdržanog. Ponude pod oz-nakom cene i uveta plaćanja te s opisom i izgledom konja slati na društvo. Župa Maribor BELTINCI. — V nedeljo dne 24. junija je priredilo Sok. društvo Beltinci svoj javni leitini nastop. Pod vodstvom br. staroste, podstaroste in tajnice so se vršile z veliko požrtvovalnostjo predpriprave za ta nastop. Na predvečer nastopa je bil sprevod po vasi, katerega so se udeležili člani, članice in sok. deca z lampijončki deloma v krojih. Sprevod je spremljala godba, navdušeno petje članstva, vmes pa je bilo vžiganje raket, ki je privabilo mnogo občinstva na ulico. Mnogo trobojnic, visečih raz streh poslopij, je dalo vasi prav slavnostno lice. V prvih popoldanskih urah v nedeljo se je že začelo zbirati občinstvo na telovadišču. Prisrčno dobrodošli so bili člani in članice Sok. dr. M. Sobota kakor tudi četaši nekaterih čet Prekmurskega okrožja. Ob 16. uri je na telovadišču v navzočnosti članstva, sok. dece in mnogo-broj nega občinstva imel lep nagovor br. starosta dr. Sesardič. Nato se je pričel nastop pod vodstvom br. načelnika Kosi-ja. Prav prisrčno je nastopila najmlajša sok. deca pod vodstvom s. Prešernove z ljubkimi igricami. Nato so bile proste vaje večje sok. dece skupno s sok. deco iz Brezovec. Nastopila je tudi m. in ž. šolska deca nar. šole v Beltincih pod vodstvom s. Urbančič in br. Kosija, kateri se je pridružila tudi m. in ž. deca treh okoliških šol. Prav posebno je ugajala sok. deca iz Brczovec, ki so izvajali zelo lep in precizno proste vaje na godbo »Naprej zastava Slave« pod vodstvom br. Furcka. Ravno tako so bile zelo dobro izvedene proste vaje m. in ž. naraščaja. Člani Sok. društva M. Sobota so dovršeno izvajali težke vaje na bradlji in želi s strani občinstva navdušeno priznanje. Tudi prosite vaje članov in članic Sok. društva Beltinci, M. Sobota in četašev so bile dobro izvedene. Skupno je nastopilo čez 350 telovadcev. Po nastopu je bila prosta zabava s plesom. KONJICE. — 15 letnica društva. Dne 24. junija je ob izredno ugodnem vremenu obhajalo Sokolsko društvo Slov. Konjice, ob prisotnosti številno zbranega Sokolstva iz vsega konjiškega okraja, na skromen način 15 letnico društvenega obstoja. Narodni dom, od nekdaj sokolska trdnjava in za njim letno telovadišče sta bila bogato in okusno okrašena z državnimi trobojnicami in cvetjem. Po dopoldanskih skušnjah je društveni načelnik točno ob %\6. uri dal znak za javni telovadni nastop, na katerem so se vrstili v vzornem redu in v točnosti vsi mladinski oddelki in oddelki članstva s prostimi vajami in igrami, nastop je zaključila vrsta na orodju. Priznati je treba, da spada nastop ob 15 letnici med najboljše telovadne nastope društva. Po končani telovadbi je imel na zbrano Sokolstvo govor starešina br. dr. Mejak Ervin, ki se je uvodoma spominjal v iskrenih besedah 20 letnice vladanja našega kralja, kateremu so poslušalci viharno vzklikali, godba »Dravinja« Pa je zaigrala državno himno. V nadaljnem poteku govora je br. starešina v kratkih potezah podal najznačilnejše in najvažnejše dogodke društvenega delovanja tekom 15 let, omenil posebno za društvo zaslužne člane ozir. članice in pozval ob koncu zbrano članstvo in sokolsko mladino k nadaljnemu požrtvovalnemu sokolskemu delu, ki je še zlasti v našem okraju zelo težavno. To priliko je uporabil br. dr. Mejak tudi za nekaj poslovilnih besed svojim sodelavcem in prijateljem, ko odhaja iz Slov. Konjic ter se preseli s svojo pisarno v Gornji grad. Po oficjjelnem delu nastopa se je razvila izredno dobro ani- mirana zabava, pri kateri je neumorno svirala »Dravinja«. Konjiški Sokol ima zaznamovati s to skromno proslavo 15 letnice lep pozitiven uspeh pri svojem delu v dobrobit naroda in naše ljubljene domovine. Ž.upa Mostar BLATO. — Ovdašnje Sokolska društvo priredilo je 24 juna svoju XVI javnu vežbu s uspehom kakav se ne pamti od reorganizacije društva. Svečanost je počela u nedelju ujutro do-čekom pretstavnika i muzike bratskog Sokolskog društva Velaluka. Iza toga formirala se povorka, koja se krenula preko mesta prolazeči kroz gust špalir oduševljenog naroda. Razlaz povorke bio je u sokolani gdc je starešina br. dr. F. Cetinič toplim rečima raz-buktio oganj u srcima vežbača nagla-šavajuči važnost javne vežbe. Iza toga vršili su se pokusi. Posle podne dočekane su svečano i uz pratnju muzike Sokolske čete Smokvica i Čara. Iza izmen j ene pozdravne reči čete su u sokolani izvršile probu vežbi. U 4.40 sati formirala se je povorka od oko 300 vežbača i vežbačica, što jc više nego pohvalan broj. Uz zvukove sokolskog marša i frenetični aplauz gledalaca ulazile su kategorije na vežbalište, koje je bilo udešeno na opštinskoj plokati. Pred postrojenim kategorijama otvorio je u 5 sati starešina brat dr. F. Cetinič javnu vežbu naglašavajuči važnost ove priredbe i ističuči nacionalni rad i korist Sokolstva. Iza govora zasvirala je muzika bratskog Sokolskog društva Velaluka državnu himnu. S interesom i pažnjom gledalaca i uz njihova burna odobravanja izvodile su nato kategorije svoje vežbe u savršenom redu i izvedbi. Skupni nastup najmlađih — muške i ženske dece — raznežio je srce svakog gledaoca. Ženski naraštaj izveo je svoje vežbe za divljenje, a za njim nije nimalo zaositajao muški naraštaj. Igre i kola muške i ženske dece koja su zatim usledila unele su veselje u gledaoce, koji su mališane nagradili toplim aplauzom. Iza toga nastupaju čete Smokvice i Čara. Gle-daoci su bili zadivljeni i urnebesno su pljeskali i klicali četama. Članice su izvele vežbe pune ritmike bez ikakve zamerke. Posle njih ulazi muško članstvo. Oni su izveli vežbe na opšte zadovoljstvo i ispračeni su dugotrajnim pljeskom. Vežbe na spravama članova društva Blato i čete Smokvica bile su odlične. Zadnju tačku — skupine — izveli su članovi četa Smokvice i Čara i zahvaljujuči njima oduševljenje je dostiglo vrhunac. Uz zvukove muzike povorka se krenula s vežbališta i kroz mesto. Po svršenoj povorci vežbači su u sokolani saslušali starešinu, koji im je s ganučem zahvalio za pokazanu sokolsku svest i uloženi trud poziva-jući ih, da i dalje tako rade. Kategorije, oduševljene uspehom i priznanjem, klicale su potvrdujuči svoju vernost sokolskim idealima. U večer su bratski ispračeni pret-stavnici i muzika iz Veleluke i čete Smokvica i Čara. Ovakova manifestacija sokolske misli i spreme dovolj na je da pokaže jačinu i svest onih, koji) s ponosom pripadaju tim redovima. Iv. KORČULA. — 10 juna održalo je naše Sokolsko društvo svoju javnu vežbu na obali. Kao gosti, lepim bro--jem vežbača, nastupila su i društva Orebič i Žrnovo te Sokol, četa Pup-nat. Za Orebič i Pupnat ovo je prvi javni nastup. Osobito su oduševljeno pozdravljeni članovi čete Pupnat, jer su pri nastupu pokazali savršen uspeh i di-sciplinu. Goste je dočekala i ispratila Sokolska muzika. Vežbale su se sarajevske proste vežbe, a najbolje su uspela muška i žen. deca u svojim skupnim vežbama (nastupilo svega 11-2), te starija brača s batinama (32). Na kraju su sve kategorije nastupile na spravama i u igrama. Ovom zgodom nastupilo je svega 374 vežbača, pa je to najuspelija javna vežba našega društva. Z. P. Župa Osijek ČEPIN. — Sokolsko društvo Čepin priredilo je 24 juna 1934 svoju prvu javnu vežbu, koja je dobro uspela. Ova javna vežba bila je smotra nacionalista tc su nade u bolju i lepšu bugučnost čepinskog Sokolstva oprav-dane. Velika sokolska povorka s bračom iz Osijeka i svim mesnim čepinskim društvima bila je upravo krasna slika i prilika za javno manifestiranje i vernost svom Kralju i otadžbini. Priredba je održana u opštimskom parku gde su nastupile domače kategorije na lepo uredenom letnjem vežbalištu i brača iz Osijeka, Budimaca, Martinaca i Semeljaca. Vežbe su bile lepe i skladne, tako da je mnogobrojna publika svaku vrstu nagradila dugotrajnim frenetič-kim aplauzom, a naročito vrstu na spravama. Na kraju je o značenju Sokolstva govorio brat Kalajžič, starešina, i brat Krulj, izaslanik Sokolske župe Osijek, što je isto osetno delovalo na prisut-ne. Nakon toga razvila se animirana zabava. NAŠIČKA BREZNICA. — Sokol, četa u Naš. Breznici priredila je 17 VI 1934 na letnjem vežbalištu II javnu vežbu. U izvedbi programa osim Sok. čete u Naš. Breznici sudelovali su večini brojem članova vežbača jedinice: Našice, Velimirovac i Koška. Program je bio obilan, a na koncu je sok. podml. Naš. Breznica sa sok. podml. Velimirovac odigralo igru »Pobednici«. Nastupile su 2 vrste podjednako jake te je odlučilo samo (+) plusi. Pobednička vrsta čete Velimirovac dobila je za dar veliku sliku Nj. Vis. Prestolonaslednika. Izmedu programa održao je okruž. prosvetar govor o napretku ove čete, te razvitku Sokolstva uopče, a mapose na selu. Program je izveden vrlo dobro tim više, što su mnoge točke bile izvedene uz glazbu skladno i točno, pa je za prisutne bila velika novost. Javna vežba je uspela moralno, a i materij almo odlično. Zupa Sušah. - Rl/eJca OMIŠALJ. — Naše društvo proslavilo je ovogodišnji Vidovdan vrlo svečano. Oseča se da duh Vidovdana sve više prodire u naš narod i da mu se pridaje sve veče i pravo značenje. Ujutro dne 28 pr. m. otišli su pripadnici našega društva u punom broju na Bogo9luženje i pomen u crkvu, a nato su se sve kategorije skupile u sokolani. Postrojenim vrstama progovo rio je najpre društveni prosvetar br. M. Garapič o značenju dana i o vidovdanskim žrtvama, koje su pale za slobodu otadžbine. Govor je bio vrlo brižljivo sastavljen, sadržajan i shvat-ljiv. Nato su deca i naraštaj izveli svoje proste vežbe za sarajevski i za-grebački slet, a iza toga se je izveo simbolički sastav »Oslobodenje Istre«, koji je naišao na živo odobravanje i divljenje sviju gledalaca. Kako je tog dana zavržena i škol ska obuka to je i taj čin bio spojen s ovom sokolskom matinejom, što joj je dalo naročiti timbar i svežinu. Pri-sutno je bik) preko 140 sokolskih pripadnika i lep broj ostalih sokolskih prijatelja, tako da je naša sokolana bila puna učesinika. U zadnje vreme pokazuje našt društvo lep i zavidan napredak. Sve kategorije lepo i marljivo vežbaju. Naročito se je povečao broj omladin-skih vrsta, sto se mora naročito istači jer pre nekog vremena nismo imal> naraštajske kategorije. * Nastupili su veliki školski praz-nici i živo se pripremamo na pokaže mo plod našeg rada i pred širim redovima opčinstva. Kao što smo svake godine uspeli nadamo se, da če se to ponoviti i ove godine. Želeli bi samo da nam se sa Strane viših sokolskih mesta pokazuje više uvidavnosti i bratske moralne pomoči. Župa Tuxla LUKAVAC. — Na dan 22 juna o. g. inavršilo se 10 godina od osnutka našeg društva. Ovaj svoj jubilej pro slavilo je društvo u zajednici s dru štvima I okruga Zupe Tuzla vrlo svečano sa sledečim obilnim programom. U petak 22 juna posle podne održana su s kategorijama članstva i naraštaja takmičenja u odbojci između svih društava I okruga. U veče istog dana priredilo je društvo svoje drugo pozorišno veče na kojem je društveni muški pevački zbor otpevao pesrau »Jugoslavija« od S. Paščana-Kajanova, a društveni pozorišni otsek odigrao je pozorišni komad »Zla žena« od Jovana Sterije Popoviča. Pre početka programa i za vreme pauza svirao je društveni tamburaški zbor. U subotu 23 juna održana su takmičenja društava I okruga prema ras-podeli načelništva naše župe. U veče istog dana priredena je bakljada i po zdrav kumu zastave u čemu je pored pripadnika društava učestvovalo mnoštvo meštana i gosti ju. Na ovoj povorci svirala je Vatrogasna četa Jugo-slavenske Solvay tvornice d. d. iz Lu-kavca. Posle bakljade priredena jc akademija sa sledečim programom: 1) »Slikovite vežbe petorice« od Mu droga — muška deca. 2) »Brodari« od M. Jankoviča — ženska deca. 3) »Marš iz opere Profet« — muški naraštaj. 4) »Jugoslavenski vojnik« od Boguno-viča — muška i ženska deca^ 5) »Veče na Savi« od Svarcvalda — ženski naraštaj. 6) »Zečji repic« od Burgerove Dubove — mlada ženska deca. Sve su vežbe uzorno odvežbanc uz glasovirsku pratnju gospode Mati-ševič Henriete. Posle programa priredena je igranka na kojoj je svirao društveni tamburaški zbor. U nedelju 24 juna pre podne odr-žani su pokusi svih vežbacih kategorija za poslepodnevni javni nastup. Posle podne u 16 čaeova razvijena je društvena zastava kojoj je kumo-vao generalni direktor Solvav tvornice gospodin Eudorc Lefevre samenjivan po direktoru Jugoslavenske Solvav tvormce d. d. Lukavac br. ing. Mirku Milem. Da bi se sačuvala uspomena na stanje Sokolstva u ovoj godini prikovani su na koplje zastave čavliči s nat-pisom Saveza, svih naših župa i svih društava u Sokolsko) župi Tuzla. Po-red toga pričvrščeni su čavliči s ime-nima prilagača od' čijih je priloga zastava nabavljena. Posle razvijanja izvršen je pozdrav novoj zastavi i javna vežba sa sledečim programom: 1) Proste vežbe za slet u Sarajevu — članovi. 2) Proste vežbe za slet u Sarajevu — članice. 3) Proste vežbe za sl cit u Sarajevu muški naraštaj. 4) Proste vežbe za slet u Sarajevu — članovi četa. 5) Proste vežbe za slet u Sarajevu — muška i ženska deca. n) Proste vežbe za slet u Sarajevu —-ženski naraštaj. 7) Proste vežbe za slet u Sarajevu — starija brača. 8) Vežbe i kola — muška deca. 9) Vežbe na spravama. Vežbe na javnom času izvodene su uz pratnju vojne glazbe iz Tuzle, glazbe vatrogasne čete Jugosl. Solvay tvornice iz Lukavca i uz pratnju na klaviru gospode Matiševič Henriete. Ovu našu priredbu, pored ostalih, posetili su njegovo preosveštenstvo gospod in Nektarije Krulj, vladika zvorničko-tuzlanske eparhije, pukovnik gošpodin Mihajlo Vasič, komandant mesta iz Tuzle, g. g. oficiri tuzlanskog garnizona, velečasni Karlo Cankar, župnik iz Lukavca, brat Jovan Petrovič, starešina Sokolske župe Tuzla, i mrioge druge ugledne ličnositi. Po završetku javne vežbe prirede-no je narodno veselje s igrankom i vatrometom. Za ovu piriliku izdalo je društvo svoju Spomenicu u kojoj je u kratkim potezima izmešen rad društva za deset godina. Ova društvena priredba kako po organizaciji tako i po uspehu je jedha od najuspelih do sada. M. Župa Varaždin BELICA. — 17 VI o. g. održala je ova četa svoj prvi javni nastup uz sudelovanje društava Čakovec, Mala Subotica i Dekanovec te četa Gardi-novec, Pribislovec i Podturen. Nastup je započeo pcvanjem članova iz Belice »Sokolski pozdrav«. »Sokolima« dekla-movao je član podmlatka, »Iz brat-skog zagrljaja« pevali su članovi iz Belice, »Sokblica Otadžbini« deklamirala je članica podmatka, »Pojmo pesmti« pevao mešoviti zbor čete Belica, m uš. i žen. deca sairajevske vežbe (216), žen. tleča vežbe s venčičima Belica (74), m. deca Čakovec i Belica zagreb. vežbe (76), žen. deva (64), m. naraštaj sarajev. vežbe (34), članovi sarajev, vežbe (52), vežbe starije brače čete Podturen (12), članovi Gardino-vec (15). Program je završen svitanjem himne, koju su svi Sokoli i veliki broj seljaštva pevali. Vežbalište bilo je ukusno uredeno, a podignuta su i dva slavbluka. Ova nova četa svojim prvim nastupom oduševila je seljaštvo čitavog kraja za Sokolstvo. Župu je zastupao brat Kučiš. B. BIŠKUPEC. — 24 VI održan je u Biškupcu javni nastup. Na tu vežbu došlo je korporativno varaždinsko društvo s glasbom i izaslanicima župe te čete Kneginec, Zbelova-Kučan, Sv. Ilija i Kaštelanec. Njih su dočekali brača starešina Lisiček i načelnik Gluhak. Nastupili su: članovi sarajev. vežbe (24), članice (7), m. deca vežbe zastavicama (28), žen. deca s vencima (20), m. i žen. deca sarajev. vežbe (107), m. deca kombinovanc vežbe (24), m. naraštaj (6), ž. deca s Inkovima (16), m. naraštaj sarajev. vežbe (24), m. i žen. deca (44), m. deca raznolikosti (16), članice i žen. naraštaj iz Kneginca ritmičku vežbu od sestre Nevenke Persoli »Po jezeru« (15), članovi kombinov. vežbu (6), m. naraštaj na kozliču. Vežba je vrlo dobro uspela. Vežbalo se uz pratnju sokolske glazbe, a svirala je i glazba iz Mar-tijanca. Veliki broj seljaštva s odu-ševljenjem je pratio tok vežbe. GORNJA RIJEKA. — 17 VI odtr-žala je ta četa svoju javnu vežbu. Nastupili su članovi u narodno) nošnji, naraštaj i deca. Vežbe, kao i celi program izveden je lepo i skladno. Pored domače čete nastupile su četa Miholjec iz bjelovarske župe, koja je održala lakoatlctsko natecanjc u ba-camju kopija i kugle te četa Bisag iz naše župe. Ovu priredbu posetila su i brača Sokol, društva Sveti Petar Orehovac. Svirala je vatrogasna glazba. Uspeh je u svakom pogledu od-ličan. B. JALŽABET. — Na javnoj vežbi, održanoj 17 VI o. g. u Jalžabetu nastupile su ove kategorije: muš. naraštaj (39) saraj. vežbe, žen. deca (54) posebne vežbe, muš. deca (80) posebne vežbe, žen. deca (27) simbolične vežbe, članovi (21) sarajevske vežbe, žen. deca (40) posebne vežbe, muš. deca (30) igre, žen. deca (34) kola s pevanjem, žen. deca (53) vežbe s p.e-vanjem. Sudelovale su jedinice iz Mar-tijanca, Zbelove-Kučama i Kaštelanca. Prisutno je bilo vrlo mnogo seljaštva. Ženska deca nastupala su u prekrasnim narodnim nošnjama. Vežbi je prisustvovao načelnik varaždinskog okružja brat Julije Kovačič. KNEGINEC. — 17 VI o. g. održan je treči javni nastup ove čete. Sa-kupljeni narod i članstvo pozdravio je starešina brat Josip Horvat, a od-govorio mu je izaslanik župe brat Pon-gračič. Nastupilo se u 12 tačaka. Uče-stvovale su i čete Kaštelanec-Jakopo-vec i Zbelova-Kučan. Sve su tačke izvedene tačno i skladno. Naročito se svidele članice i naraštajke u prekrasnim narodnim nošnjama, koje su ot-pevale pod ravnanjem sestre Persoli nekoliko pesama i odigrale kolo. Po-set naroda bio je vanredan, kao još nijedan do sada. S. T. MURSKO SREDIŠTE. — 17 VI o. g. održan je redovni godišnji javni nastup. Pred brojnim narodom nastupile su sve kategorije našto je domači starešina društva pozdravio goste, narod i izaslanika župe brata dra Bla-šiča. Raspored bio je sledeči: članovi zagrebačke vežbe (60), članice zagreb. vežbe (30), muška deca vežbe s puškama (16), muš. naraštaj (39), žen. naraštaj (16), muš. i žen. deca zagreb. vežbe (95), starija brača (15), ritmičke vežbe maribor. župe članovi i članice (36), zagreb. četne vežbe (23), žen. naraštaj kolo uz pevanje (12) i dve vrste na spravama, PETRIJANEC. — 24 VI o. g. održan je javni nastup četfe Petrija-nec. Sudelovale su čete Petrijanec, Strmec, Križovljan-Cestica i Sračnice te društvo Vinica. Župu je zastupao brat Špoljar, koji je ozdravio na govor brata tajnika čete Ramuščaka. Nastupili su članovi, d. i žen. deca u prostim vežbama, vežbi s vencima, skupinama i igrama. Mešoviti pevački zbor otpevao je nekoliko nacionalnih pesama. Poset naroda bio je vrlo brojan. R. ŠENKOVEC. — Ova novoosno-vana četa održala je 17 VI o. g. Svoj prvi javni nastup. Sudelovalo je društvo Čakovec i čete Mačkovec, Zasad-breg, Sv. Juraj na bregu i Nedelište. Sletište je bilo ukusno uređeno neda-leko kapelice Zrinjskih. Sve vežbe pra-tila je domača glazba. Giradanstvo i brojno seljaštvo je s ushitom pozdravljalo svaki nastup. Župu je zastupao zam. žup. načelnika brat Miroslav Iskra. Nastupalo se je ovim redom: muš. i žen. deca, sletske vežbe (136), muš. nar. (21), muš. deca Zasadbreg vežbe puškama (16). članovi sletske vežbe (33), muš. i žen. deca iz Čakovca simbol, vežba Istra (34), muš. nar. iz Šenkovca skupine, članovi četne vežbe (9). Pre nastupa pozdravio je goste starešina brat Volarič, a govorili su još brača prosvetar i izaslanik župe. B. Župa Zagreb PODSUSED. — Sokolska četa u Podsusedu priredila je 24 juna izlet u selo Lisičinu. Izletnicima su se priključili gosti iz Stenjevca i iz Zagreba. Četa je priredila ujedno javnu vežbu te su nastupile sve kategorije vežbača kao i sokolski podmladak i naraštajci iz Lisičine. Podmladak iz Lisičine izvodio je precizno vežbe s obručima i zastavicama pevajuči nacionalne pesme, koje je uvežbao agilni br. Molnar, voda otseka u Lisičini. Svim vežbama rukovodio je načelnik čete br. Bora Vuksan. Sve te vežbe pratio je mnogobroj-ni narod iz obližnjih sela, koji je gle-dao i slušao kako njihova dečica pe-vaju iz dubine svojih malih srdaca. Posle javne vežbe započela je narodna veselica. Oko 8 sati posetio je ovu priredbu na povratku s okr. sleta u Krapini br. župski starešina dr. Gav-rančič, koji je pred sakupljenim narodom izrekao par lepih reči i uputio ih neka stupe svi u Soko. Sakupljeni narod s oduševljenjem je pozdravio ta j govor. Prisutni seljaci bili su oduševljcni ovom priredbom, te su zamolili čet-u, da i u drugim obližnjim selima priredi javnu vežbu, što če četa i učiniti, jer samo ovakvim načinom užeg kontakta upoznaee seljački narod uzviše-ne ciljeve Sokolstva. Predvideni su daljni propagandni izleti s javnim nastupom u sela Dolje i Bistru. VRGINMOST. — I slet Sokolskog okružja Vrginmost. U nedelju dne 1 jula održan je u Vrginmostu I okrUž-ni slet novog okružja Sok. župe Zagreb. Velika kiša, koja je počela več dan ranije nimalo nijc smela Sokolove i Sokolice, koji su dohrlili sa svih stra-na oko naše Petrove Gore da pokažu svoju spremu, uvežbanost i odanost Sokolstvu, Po kisi, več dan ranije ukusno je okičeno vežbalište do novog Sok. doma te je domače društvo na čelu s bratom starešinom Sarnardžijom ulo-žilo mnogo truda da doček gositiju i sam nastup uspe što veličanstvenije. U nedelju več oko 9 sati stižu po ve-likom pljusku celi nizovi punih kola okičenih zastavama. Odmah su zapo-čele probe, koje je izvršio okružni načelnik brat Đorđe Nikoliš i načelnik društva Vrginmost brat Samardžija. Po podne u 2 sata, pre samog početka formirala se povorka svih Sokolova te na čelu s okružnim načelnikom, društvenim načelnikom Vrginmosta i To-puskog, izaslanika župe te članova uprave društva Vrginmost krenula je mestom. Kod povratka pred Sok. dom, društveni starešina brat Dušan Samardžija pozdravlja sve prisutne i u kratkom i lepom govoru istakne važnost tog prvog sleta za okolicu, a oso-bito ističe kako prave Sokolove ne može smetati nikakova nepogoda, i da Sokolstvo kreče uvek napred ni koraka natrag, neustrašivo i pobednički čuvajuei narodne svetinje uvek spre-man dati sve za Kralja i otadžbinu. S oduševljenjem prima zbor predlog brata starešine da se pošalju brzojavni pozdravi Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru, starešini Saveza SKJ, i banu Savske banovine br. dru. Ivi Peroviču, koji imade najviše zasluga za podiza-nje Sok. doma u Vrginmostu, Nakon zbora počinje nastup. Kiša dalje pada, ali to ništa .n,e smeta vež- bačima i vežbačicama. Nastupaju muška i ženska deca (84) kao prva točka. 2. članovi društava (15) sa sletskim vežbama. 3. Članice društava (7)_ sa sletskim prostim vežbama. 4. Naraštaj muški (40) s prostim vežbama. 5. Starija brača (12) vežbe s palicama, u. Sokolske čete (94) s prostim vežbama za slet u Sarajevu. 7. Ženski naraštaj (6) s prostim vežbama. 8. Jubilarne proste vežbe župe Zagreb (članova Pl članica 12, četa 62) i kao zadnja točka simbolički sastav Oslobodenjc Ish® muška i ženska deca društva Vrgm-most pod vodstvom načelnice društva Vrginmost sestre Špehar. •> Za celo vreme nastupa padala Jc kiša. Teren je bio sasvim raskvasem Nastupi su izvedeni uzorno, dok Jc samo vežbanjc bilo pod takovim okol-. nostima vrlo teško no izvedene su sv? do kraja u potpunom redu i na zadovoljstvo gledalaca kojih nije kisa mogla da otera, a da ne gleda svoje drage kako vežbaju. Posle vežbe razvila sc u domu Pr|' jatna zabava. Kod svih itočaka jc svirala glazba iz Lasinje. Slet je uspeo u moralnom pogledu iznad očekivanja. Toliko poseta P0? takovim vremenskim prilikama najbolj i je dokaz velikog napredka Sokolstva u tamošnjem kraju. 178-28 kove sokolske ‘U našoj nakladi izašle su sledeče nove sokolske knjige: B o b o J o s. s Pripovetke za sokolsku decu i naraštaj (sa slikama). — Cena 8 Dm Milčinski Fran: Junaštvo, priča sa slikama — srpskohrvatskL Cena 5 Din Hčbert G. -Trček: Šport zoper telesno vzgojo. — Cena 10 Div Sajovic - Trček: Priprave za vaditeljske izpite (sa slikama). "" Cena 18 Din _ Schmidt - Pichler: Fiziologija telesnog vežba nja (sa slikama). *~ Cena 35 Din š u I c e: Sokolski sustav telovežbe, drugo izdanje. — Cena 55 Din (J štampi: Dr. Vaniček - Drenik: Baton i boks 1 S&kdsha MuUUg LJUBLJANA, NARODNI DO M Telefon 25-43 • Račun poslanske štedionice Ljubljana 13Д31 Braćo, sestre! Sve sokolske potrepšline za javne i svečane naslupe dobijele najjevlinije 1 najsolldnije kod bralske radnje BRANKO PALČIČ glavni dobavljač Saveza S. K. J. SoUotiee! 181—U CENTRALA: Zagreb, Kraljice Marije ulica 6 F1LIJALA: Beograd, Balkanska 24 - Nabavljajte svečane i vježbaće potrepštine za sletove, uz najjevtinije dnevne cijene kod brata G. HORVATEK, dobavljača Saveza S. K. J. Zagreb, Frankopanska ulica 9 ■'■t 180-10 KR. DVORSKI DOBAVLJAČ Prva jugoslavenska industrija športskih potrepština M. DRUCKER ZAGREB ILIČA 39 BEOGRAD Pasaž Akademije Nauka Izašao je novi ejenik sokolskih potrepština sa rasporedom utakmica za laku atletiku. ZATRAŽITE HITNO! e vishmMrjio Sokolski glasnik' Soko" „Sokolič" i radost' KUIMNAtT-BŠU ЦОВЦАДЈА-РАЈМДПИаУАИ ................. j' 170-28 Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjigo v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 TRGOVAČKA TISKARA V. G. KRALJETA SUŠAK „ Strosmajerova ulica 5 f TELEFON BROJ 2-22 UČITELJSKA TISKARNA I V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 I 177-27 Oo&ASuite U iokote Izdale Save* Sokola Krallevine Jugoslavife (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Sljepan Čelar' • Uredufe Redakcijski olsek • Tiska LčHelJska liskama (prelslavnik Franc« Šlrukel|); svi u Lfubifani /