U v SOKOLSKI GLASNIK /\ л C 1 1 1 1* * I 1 •• /V* Izlazi 1., 11. i 21. svakog meseca ♦ Godišnja pretplata 50 Din ♦ Uredništvo i uprava Urgan oaveza dokola Kraljevine Jugoslavije jj u Ljubljani, Narodni dom « Telefon 2543 c- Račun pošt. šted. 12.943 ♦ Oglasi po ceniku God. I. Ljubljana, 11. decembar 1930. Broj 31. Лату*, Ртш dm« Ж Mj*» -t$№' U* f/te, 4fmAtp t H5* -m s . i-■ ' ■ vil n№) i«}« aevi*li — itiU> v Ј^ЛЈО« Лда»; j prtiči « pft o *(*OW ј4&г*<с>4Д Otstup staroste ČOS br. dra. Josipa Scheinera DR. HUGO WERK (Zagreb): Značaj 1. decembra sa gledišta nacionalno državnog i sokolskog Potrebno je, da od vremena na vreme zastanemo i svrnemo svoje po* glede na put koji smo prošli. Potrebno je to pojedincu i skupovima, naro6ito narodima, da vide, j'e li dobar pu>t ko* jim su krenuli, je li dobro ono što su dali sebi i ljudskoj zajedmei, je '.d do* bro ono što kane dati. u budučnosti. Treba da se smernice rada, života i razvijanja narodnog preispitaju na iskustvu drugih, većih i jačih naroda, koji su kao takovi ranije stupili na pozornicu života. Tome posmatranju prošlosti u cilju bolje budućnosti najlepše poslužu* je narodni praznik, praznik Oslobode* nja i Ujedinjenja. Kao da je to bilo jučer. Ravno pred dvanaest godina, 1. decembra 1918. tadašnji Prestolonaslednik Regent kraljevine Srbije, okružen svojim ministrima i načelnikom štaba srpske vrhovne komande, primio je u audi* jenciju izaslanstvo Narodnog Veča iz Zagreba. Narodno veče Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu bilo je osnovano još 6. oktobra 1918., a istoga meseca definitivno konstituisano. Netom j« Au* stro*Ugarska Monarhija odgovorila Wilsonu da prihvača sve njegove za* hteve i ne’tom je podnela molbu za zaključenje posebnog mira, u času, kada su odeli srpske vojske počeli st’* zati na obale Save i Dunava, Narodno Veče u Zagrebu, kao vrhovna suvere* na vlast države SHS na teritoriji bivše Austro*Ugarske, zajedno sa dotadaš* njim Hrvatskim Saborom, dan;i 29. oktobra 1918 proglasilo jc samostal* nu državu Slovenaca, Hrvata i Srba, koja je obuhvatala sve juigoslovenske zemlje na dotadašnjoj političkoj >teri« toriji AustrosUgarske Monarhije. Mi smo, skoro svi, svedoci toga čina. On je još prebliz da bi na« ovla* stio izreči konačni sud o torne, da li je bilo uputno i korisno za opču jugo* slovensku stvar osnovati jednu posebs nu državnu celinu nezavisno, odvoje* no i mimo pobedničke Srbije, u času, dok ie pitanje primene usudnog Lon* donskog Pakta bilo još otvoreno i dok Jugoslovenski Odbor nije bio priznat saveznikom od savezničkih i udruže* nih vlada. Danas možeino samo utvrditi, da je nakon potpisanog primirja izmedu savezmka i Austro^Ugarske — 3. no« vembra 1918. — Italija najpre otela svu ratnu flotu koju je Austrija bila 30. oktobra 1918. us maju za sokolsku ideologiju, a ioš ma* nje za društveno kolektivno stanje b) Žensko članstvo: još i^ malo* brojnije, ako ga uopšte u društvu ima, 5—10 vežbačica, koje dolaze da vsž baju zato. jer i njima vežbanje korist' zdravlju ili pak zato da se pozabave, da nekoga vide, a za drugo milo ko j?, što mari. c) Naraštaj: je gde — brojriji gdV manje brojan, prema mesnim prilHa = ma i prema učitelju prednjai;u, kaji sc s njima bavi. Muški je naraštaj svu da brojniji od ženskoga, акорпчп nije ni muški onako brojan, kako bi mogao da bude prema broj j mesne o-nladitu' — 50 do 100 naraštajaca največi te broj, koji pojedina društva postignu. Naraštaj dolazi u ežbaonicu iakoder največim delom zato, da svje t?lo ulepša i ojača, zatim zato da sc sa svo* jim drugovima poura i naskiče- željan zabaArc i razonodc po'azi sve d чи štvene priredbe, bik one za u} ili nc, i zadržava se na njuna do pos '.dnjeuu sekunda da mu ne izbegne 'ii jed'in delak zabave. Na druge, poučne sa stanike manje dolaz'. a ako y. nrimo= ran, prisustvuje im nekud рчко vo« Ijc. SluŠajuči govore i predavanja oL* rača im malo pozori, osti. Malo što či* ta, i ako čita nešto, retko je :o sokol* sko štivo. Od omladinskih listava, v.i* kolskili i drugih, ako mu dop \< do . u* ku, največma traži '■portske Vv‘?ti i — zagonetke 1 d) Deca: su u svim društvima za* stupljena, gde više gde manje osib o muška deca; ali m ru nije br j Jovo» ljan prema mesnim prilikama — 80 do 120 najviše ako se popne. I deca do* laze večinom u društvo zato da se zabave, poigraju, rastrče. Za drugo ih je malo što briga. Doduše to zavisi dobrini delom od učitelja, prednjaka, vode te kategorije koji, ako je na svo me mestu, može da stvara prava ču* desa. No takovih čudotvoraca imamo na žalost danas vrlo malo u našim društvima. Zato su deca dobrim de lom prepuštena sama sebi, pa u vež baonici rade što se kome mili, ili s nji ma »radi« kakav naraštajac ili los prednjak, sem retkih, časnih iznimaka. 2. U društvenoj upravi. Odbornici, sem retikih iznimaka dolaze u društvene prostorije samo onda, kad je kakva sednica ili sastanak, i to redovito sa zakašnjavanjem. inače ni da bi zavirili u vežbaonicu Hi uopšte u društvene prostorije. Dru» štveni funkcionari u mnogim društvi* ma (tajnik, blagajnik, matičar i drugi i nemarno vrše svoje dužnosti, zato i večini tih društava administrativni ra( zaostaje in ne vodi se u redu. Obično sav posao u administraciji počiva na ledima jednoga ili dvojice odbornika (starešine i tajnika), dok su ostali sa* mo statisti. Na scdnicama se gubi dra* goceno vreme u dugotrajnim debata* ma i natezanju oko trica i kučina. Kod društvenih priredbi, ako nisu baš one glavne, retko kada pridolaze svi od* bornici. Sokolske listove i knjige malo co od odbornika čita (a od ostalih članova još i manje), a i oni koji ku* puju, malo što pročitaju iz toga štiva 3. U društvenim otsecima. U ovima (prednjačkom zboru, prosvetnom odboru, zdravstvenom ot< seku i t. d.) rade večini delom poje* dinci, na leđima kojih počiva sav rad. Drugi odbornici tek što dodu na od* borske sodnice, a za drugo se ne bn* nu: to nost samo pod jednim zajedničkim krovom u uzajamnosti sa svom slo* venskom braćom. . Posle impozantnog svesokolskog s>eta u Beogradu uzavreo je sokolski zlvot i župe se medusobno takmiče u osnivanju novih sokolskih društava i Hk’ ?osvutte se sa9tavljaju pripravni °db°ri u svrhu osnivanja novih sokol* skth jedinica i skoro ne prode dana, a da u novinama ne pročitamo o usta* n ovij en ju novih društava ili četa, bilo u °voj ili onoj župi. Soko savija nova gnezda pre sve* u onim krajevima, gde do sada nije ono zanimanja za sokolski rad ili gde SH prijašne nezdrave strančarske. a time i društvene prilike onemoguča* 'ale svaki razvoj sokolske misli. Sa 'eHkim oduševljenjem prihvaća se sa* da i inteligencija rada i po provinciji °rganizuje sokolski rad, pridobivajući u nove sokolske jedinice u prvom redu seljačke slojeve, a koji pretstavljaju 1-Л1Пи star!ovništva u državi i medu J rnora da se ukoreni duh državnog afodnog jedinstva ako hočemo da - U na*°’ zemlji potpuno kon* soncluju i da za ve na vremena nesta* 11 u razna trvenja. к^Г' svem *orn oduševljenju pak reba takoder velike opreznosti pri osruvan'u sokolskih organizacija. Usta* poviti društvo je lako, ali zatim raditi ' osigurati društvu dobar razvoj i po* kazati pozitivne usoehe, to je teško i Zahteva mnogo više. nego svakidanje °dušev!'ienje i dobra vol a. v ,PO mojem mišlenju potrebita su CtJtiri elementa e da bi se onda lako Pristupilo osnivanju sokolskih jedmi* L’a: l. prednjaštvo 2. vodstvo, 3. pro* lorije za vežbanje i 4. financijalna sredstva Za prvu silu dovoljan je i jedan Prednjak, koji bi barem vežbao nara* stej i decu i koji bi iz naraštajskin re* ilova polako uzgojio svoje pomočnike. ^a društvo je glavno da vežbaju na* 1 astaj i deca ta med mladima se po* Hajbrže uziajaju najbolji pobornici sokolske i državne ideje, a ujedno pak yaic se tako jamstvo, da če se dru* ■;tyeno vodstvo upotpuniti i nadome* st iti svežim mladim silama. Naravno ^nogo bi poželjnije bilo. kad bi u no* 'oustanovljcnom društvu vežbali svi odeli. U pitanju tehničkog vodstva ( iižna su pak starija susedna društva da 'pomažu novima, i gde ima župa svog stalnog prednjaka, morala bi da se istim posluži, naizmence, svakako u Prvom redu u svojim novo osnovanim ^ruStvhna i četama. Ode pak baš nebi bilo nikakovog !zSleda da bi sc moglo lako odmah da Počno sa telovežbom, tamo ,neka se '■“Pusti svaka misao osnivanja sokol* skih jedinica ta barem u Sokolstvu je !lf|četak i konae svega telesni uzgoj — U,<>yežbft v Za vodstvo društva t. j. za dru* ^vctui u pravu, mora biti na raspola* £nacio* na’izmom i da im je sokolska ideja samo fraza i ništa više. takovi nemaju mesta u sokolskoj organizaciji. Ukratko društvene uprave mora* ju biti stroge več pri privremenom primanju članova, još strože pak pri konačnom, ali pri tome ujedno moraju biti objektivne, i subjektivno neraspo* loženje jednoga ili drugoga člana upra* ve proti novo prijavljenom članu ne sme biti merodavno pri zakPučivanju o konačnom primanju u sokolsku or* ganizaciju, kojoj je pak dobro do.šao svaki, bez razlike spola, vere. zvanja i zanimanja, samo da je naše misli i da iskreno hoče da radi na dobrobit na* šega naroda i države! dece, 18. do 20. juna srcdnjoškolske igre, 26. do 29. juna dani sokolskog naraštaja, a od 1. do 7. jula glavni slet* ski dani. Kako se ovaj slet održava u pro* slavu stogodišnjice Tyrševog rodenja, to se sletski odbor trudi, da se na tom sletu prikaže apsolutno sve, štogod je u vezi sa tim sletom. Nastojanja oko racionalizacije rada, koja se pojavljuju u svim stru* kama današnjeg poduzimanja, može* mo i trebamo apiikovati i na naš, so* kolski rad. Kao svugde, i kod nas je vrlo važno pitanje »gubitaka« u najši> rem smislu te reči. Istina, večina sokolskih radenika su amateri, sokolski rad nije zanima* nje, ali na metode našega rada može* mo gledati sa stanovišta nastojanja oko racionalizacije. Ta nastojanja možemo u glavnorn foKmulisati ovako: što širim anketa* ma prikupiti podatke i svestranom analizom odrediti i ustanoviti nedo> statke — dosledno provesti razdeobu rada i specifikaciju — sav rad po mo* gučnosti ujednostaviti i tipizirati Praviti analizu našeg rada sa ovog gledišta daleko bi preseglo opseg jed* nog članka. U daljnjem dotači ;u se samo površno nekojih stvari. Forma ankete je bez sumnje naj* zgodnija za prikupljanje podataka. A da bude korisna, u pitanjima, koja po* stavlja i koja hoče da reši, treba da bude jasna. Treba da u njoj uzme učešča što veči broj interesanata, na-ravski upučenih u stvar, koja ima da se reši. Mi smo se razmerno malo slu* žili ovom formom. Na našu štetu, jer je mnogo 'korisnija, nego rasprava u formi članaka, gde sc lako odaleci o J same suštine. Razdeoba rada opšta i dosledna, zahteva veči broj radenika. Ali i te moramo nači. A daljnji stepen deobe, specializacija, nužna je svugde, gde se rad proširuje. Da bi smo mi Sokoli nešto više značili u životu dvanaest miliona Ju* goslovena, moramo bezuslovno poja* čati svoj broj. Nas je još uvek oiajno malo. LJ nekim krajevima^ narod nas več pozna dosta dobro, ali u mnogim krajevima o nama sc zna samo toliko, da postojimo. Tako odlične rezultate sokolskog vaspitanja oseča samo ma* n j ina. U poslednje vreme, prema izve* štajima sokolske i dnevne štampe, Sokolstvo se širi. Naročito posle našeg velikog sleta, koji nas je u najširim slojevima mnogo popularisao i tako postigao deo svoje svrhe. Seme veli* 'kog truda i napora, posejano na zdra* vo i plodno tlo, zaliveno kapljama zno* ja urodilo je, dakle, dobrim plodom. Naša je dužnost da taj plod iskoristi* mo i da one, koji nas simpatišu i ra* zumeju, privučemo sebi. Rad na širenju naše organizacije vrši se po starim oprobanim metoda* ma, koje nikada ne podbace. Znamo svi: ako je več neko medu nas došao i upoznao nas, on ostaje naš za uvek. Sokolska ideja sama po sebi je neodo* Ijiva privlačna sila, koje ljude najpre prekali, pa ih veže uz sebe Ali ove metode su uglavnom jed* nostranc. One služe večinom za pri* dobijanje pojedinaca. Jedino javni na« stupi mogu delovati i na mase. A na* stupi su, naročito oni večih razmera, kao što znamo retki. Nama je medu« tim potrebno da masama narodnim Tako stojimo pred nužnom speci* jalizacijom u našem glavnom, t. j. teh* ničkom radu: za rad po letu, iesp. vani na vežbalistima i za rad po zimi, bolje rečeno u vežbaonicama. Prvi imače obeležje lakoatietsko (sa igra* ma), drugi gimnastičko (na spravama). A razdeoba prosvetnog rada? Vlastiti prosvetni rad, koji če imati karakter širenja svesti. sokolskog du* ha i moralnog uzgoja. Oba treba po* tencirati. A i drugi treba da preuzmu prednjači. U prvom 'redu trebamo ujedno* staviti i izjednačiti celu našu sOkolsku administrativu. Uvesti jedan tip knji* ga, tiskanica kartoteka. Ovde se pru* ža agilnoj Jugoslovenskoj Sokolskoj Matici široko polje rada. Tebamo tipizirati naše škole, u prvom redu prednjačke, a izraditi ras* porede tako. da se mnoge stvari ne ponavljaju. Za prvo vreme pak treba se pobrinuti za knjige, udžbenike! Iz* jednačiti tehničku terminologiju, ras* čistiti pitanje komande za redovne vežbe. Ovo u sporazumu sa nadležnim vojnim vlastima. Za početak škola: u župama krat* ke, 7—Hdnevne praktične tečajeve sa gradom društvenih škola; analogno kod Saveza 14—28dnevne tečajeve sa gradom župskih škola, a tek nakon vremena, iz velikog broja posetilaca ovih škola izabrati i odrediti najbolje i najsposobnije za saveznu školu, ko* ja bi imala svrhu da odgoji učitelje za prva dva tipa škola. Jer, metoda rada odlučuje često puta o samome uspehu! stalno i neprekidno govorimo o So* kolstvu. U današnjem životu štampa je je* dan od najjačih činioca, koji ima veo* ma jako dejstvo na najšire narodne mase. Sokolstvo ima svoju štampu, ali sokolski listovi ne dopiru do narodnih masa. Oni ostaju u sokolskim redovi* ma i služe za obaveštavanje istih i za raspravljanje o aktuelnim pitanjima. Do sada nemarno još listova koji bi služili naročito za propagandu Sokol* stva u narodu. Ovi listovi, ako bi i po* stojali morali bi biti dnevnici i mo* rali bi se, naročito s počefcka u hilja* dama primeraka besplatno rasturati u narod. Medutim mi imamo več sada zgodno rešenje ovoga važnoga pitanja. Mi imamo dnevnu štampu, koja je sa* svim naklonjena Sokolstvu. Mi to mo* žemo odmah da i iskoristimo, i da ra* čunamo sa sigurnim dobitkom. Sokolski život je živahan. Naša društva stalno rade pa, razume se, ima i puno dogadaja, koji mogu da udu u dnevne listove. Važniji dogadaji uči če uvek u največe naše listove, a oni neznatnije nači če uvek mesta u ma* njim lolkalnim listovima. Mi trebamo nastojati da svaki sokolski dogadaj i uspeh bude zabeležen. Neka se uvek o nama piše, neka smo uvek na dnev* nom redu. Ovo se može vrlo lako spro* voditi preko dopisnika pojedinih li* stova. Na ovome najzgodnijc je da rade naši novinarski ofcseci po jedini* cama, a mogu raditi i svi članovi upra* ve, pa konačno i svi Sokoli. Brača Slo* venci ovo praktično več provode. U slovenačkim listovima uveik se može nači odličnih vesti o Sokolstvu iz svih pa i najmanjih mesta. Očito je da ta* mo ima mnogo novinara svesnih So* kola. Registrovanje sokolskih dogodaja u dnevnim listovima samo od sebe vrši propagandu u najširim slojevima na* roda. Ovo je od neoeenjive vrednosti. Navešču jedan neznatan slučaj, koji je imao odlično dejstvo. Jedan naš nraštajac igrao se prošle godine sa flobert*puškom i ranio se u trbuh. Lc* kari su konstatovali da su se zrna zbog jakosti trbušnih mišica zadržala u mi* šičimaJ nisu prodrla u čreva, Lekari su izjavili, da sc samo jakosti ima za* hvaliti što je naraštajac prošao bez komplikacija, jer da su zrna došla i iscepala čreva u pitanju bi bio njegov život. Ovaj slučaj je objavljen u dnev* noj štampi i imao je odlično dejstvo. Jasno je bilo, da je ovom mladiču1 sa* mo sokolska ' vežba spasila život. Ovakvih slučajeva ne mora biti, ali zato uvek bude mnogo vesti, koje mo* gu da budu objavljene. Uz vest uvek je veoma umesno da sc šalje fotografija, lepa i jasna, razume se. U svakom listu danas vi* dimo stranice uz tekst ispunjene i fo* tografijama. Publika hoče ne samo da pročita nego i da vidi. Naročito foto* grafije sa svih sokolskih priredaba mogu da budu divne, punc živosti i snage, impresivne i uzbudljive. Često puta sama slika deluje, da se čitaocu dogadaj usečc u pamet i da se teško izbriše. Dakle, opet podvlačim, potrebno je da mi svi nastojimo da sve sokolske vesti proturimo u dnevnu štampu. Ta* ko če se Sokolstvo popularisati baš tamo. gde treba, medu širokim sloje* vima naroda. Druga stvar, koju trebamo isko* ristiti u sokolske svrhe, jeste radio. Ova tekovina moderne tehnike, istina, kod nas je još u povojima. Jugosla* vija, prema statistici »z meseca sep* tembra ove godine ima 39.800 radio* pretplatnika, dok je na primer Dan* ska, koja ima četiri puta manje sta* novnika imala u isto vreme 388 160 ra* dio*pretplatnika. Italija je imala 145 ti* suča. Nemačka 3,350.000. Kanada 4,225.557 i Japan 692.447 radio*pretplat* nika. Kao što se vidi kod nas je sraz* merno prema stanovništvu broj radio* pretplatnika veoma malen, ali ipak ne toliko malen da s njim ne treba raču* nati. I kod nas radio*priredbe ipak sluša broj od koju stotinu hiljada ljudi. U privatnim ikućama, društvima, kafana* ma i klubovima sakupljaju se svako* dnevno mase sveta koje slušaju pre« davan ja, vesti, koncerte i sve drugo sa svih strana sveta. Mi imamo svega tri emisione sta* nice. U programima, koje svaki dan objavljuju svi dnevni listovi, skoro nikada se ne spominje Sokolstvo. To zato, što sc mi ne brinemo za ovu stvar Jer kad mogu ulaziti u progra* me recepti za kuvanje i slično, onda bi se našlo vremena i za sokolska pre= davanja svih vrsti. Naši pravilnici to ne predviđaju, ali ako prosvetni odbor Saveza ne do* spe da se 'brine i za ovo, onda neka se organizuje jedan radio*odbor * koji bi dobio u dužnost samo radlo-propagan* du Sokolstva. Sigurno bi se moglo uspeti toliko da jedna od stanica sva* ki dan u zgodno vreme nešto ubaci u program. To bi bilo od neoeenjive ko* risti za nas. Napomenuo sam samo ove dve stvari — štampu sa fotografijom i ra* dio. Obadvoje nesumnjivo može veo* ma zgodno da posluži za propagandu Sokolstva u najširim slojevima naroda. Prvu stvar mase čitaju drugu slušaju svakodnevno. Budimo elastični i iskoriščavajmo u svoje svrhe sve moderne, savremene tekovine ljudskog uma. Jer naša su gesla: »Večno fcreta* nje napred i večno nezadovoljstvo sa postignutim«. * Jedna savezna radio sekcija po* stoji u Ljubljani i svakog ponedeljka redovito od 8—8H sati drže se sokol* ska radio* predavanja. — Op, ured. Nasi iseljenici u Kanadi pomažu Sokolstvo u domovini Naša brača iseljenici, koji se na* laze u Kanadi na zaradi u dopisivanju sa svojim prijateljima doznali su, da je u mestu Staži, župe zagrebačke, osnovano Sokolsko društvo, koje kao početno još nema sprava za vežbanje iako su mu ove neophodno potrebne. Iza kako su to doznali, brača Mirolo« vic Ilija, rodom iz Jagme kod Lipika i Srbljanin Teodor, rodom iz Donjeg Hrastovca srez Kostajnički, dali su se na posao i počeli sabirati dobrovoUjnc prinose za nabavu sprava Sokolskom društvu u Staži i u kratkom vremenu sabrali su 25 dolara i 25 centi. Ovu svotu novaca doznačili su pomenutom društvu putem Srpske banke d. d. u Zagrebu. Prilagači su sledeči: Mirolovič Ilija i Srbljanin Teodor po 3 dolara, Kr* DR. E. MEJAK (Konjice): Osmvanje sokolskih društava Svesokolski slet u Pragu god. 1932. »Sokolski Glasnik« — tednik — Počam od 1. januara 1931. god., »Sokolski Glasailk« izlaziče redo* vito svakog tedna jedamput i to četvrtkoijn. Pored naših sokolskih pitanja, »Sooklski Glasnik« nastojače, da sa gle* dišta sokolskos nacionalnog prati i ostala važna pitanja iz našeg opšteg jav* nog, gespodarskog i kultumog života i iz života ostalih slovenskih naroda. Udovoljavajući ovim jednoj davno ukazanoj potrebi, a u želji, da se sokolskim redovima pruži što aktuelnije sokolsko štivo, dužnost je svakog svesnog Sokola da ova naša nastojanja što izdašnije pomogne, t. j. redo* vitom pretplatom, ličnom saradnjom i što jačim širenjem i u nošenje m lista medu narod. »Sokolski Glasnik« ;čita se u svim krajevima naše otadžbine i obzirom na njegovu lepu tiražu, veoma je prikladen u svrhu oglašivanja 'pe je duž* nost svakog svesnog Sokola, da zvanično glasilo svoje organizacije i ovim načinom bratski pomaže. Godišnja je pretplata listu od 1. januara 1931. 60 Din, mesečno sraz* merno. Dopisi šalju se uredništvu, pretplate i oglasi upravi »Sokolskog Glasnika«, Ljubljana, Narodni dom. Uredništvo i uprava MAHMUD KONJHODŽIĆ (Ljubuški); Propaganda Sokolstva u širokim slojevima naroda Putem štampe i radia. njaić Stevan, Gvozdič Stevan i Miše* vić P. po 2 dolara, Meandžija Jovo, Baltič Luka, Čučković Evica, Spanovič Jefto, Krnjaić Damjan, Žgarac Miloš, Paprika Stevo, Dupalo Dmitar i Mrao* vić Damjan po 1 dolar, S. D. Lazič, Radanovič Mile, Majstrovič Janko, Markovič Rajko i Živkovič Savo po 50 centi, Alavanja Miloš, Borota Dor* de i Sasič Pavao po 25 centi. Svoj brači prilagačima, a naročito brači Miroloviču i Srbljaninu na njiho« vom patriotskom i plemenitom ddu osobita hvala, jer su time pokazali dobre želje za napredak našega Sokola i da žarko ljube svoju dragu otadžbinu, makar da se nalaze daleko van njenih granica. Pozdravljamo ih sa našim sokol* skim Zdravo! Sokolsko društvo Staža. IZ SAVEZA SKJ Svim bratskim društvima! Povodom državnog i sokolskog praznika 1. decembra čitav niz sokole skih društava upravio je dvorskoj kane celariji pozdravne telegrame, u kojima je izrazio svoju vernost i odanost Njee gcvom Veličanstvu Kralju i Prestolo« nasledniku Petru. Sa previšnjeg mesta I naredeno je upravi Saveza SKJ, da ode ' nosnim društvima na izkazanoj vernoe sti i odanosti izreče zahvalu Nj. Vel. Kralja. Po našim okružnicama pojedina društva nemaju brzojavljati izravno dvorskoj kancelariji, što se mora u bue duče strogo uvažiti. Nova podela Saveza SKJ na župe SVIMA BRATSKIM ŽUPAMA! Izvršni odbor Saveza Sokola kraljee vine Jugoslavije, u svojoj XXII. sednici održanoj 27. novembra o. g., uzeo je u pretres mišljenja i predloge sokolskih župa Saveza SKJ glede teritorijalne po* dele pa je nakon povedene opširne de* bate i svestranog proučevanja toga pi= fanja, a po predlogu organizaciono« pravnog otseka Saveza doneo sledeči ; aključak: 1. Kako je pitanje podele teritorija župa, naročito s obzirom na sadanji nagli razvitak i porast Sokolstva, veo« ma složeno i težko, treba njegovu re« šavanju pristupiti veoma obazrivo. 2. Izvršni odbor smatra, da se nor va teritorijalna podela župa može iz* vršiti samo postepeno i to na taj na« čin, da se za sada zadrži sadanji broj župa i njihove granice po mogučnosti prilagode teritorijalnoj podeli države na banovine, uzevši pri tome u obzir i geografske i saobračajne prilike. 3. Osnivanju novih župa pristupi* če se u pojedinim krajevima onda, ka« da to razvitak Sokolstva učini potreb« nim. U Beogradu, 27. novembra 1930. Tajnik: I- zam. starešine: A. Brozovič, s. r. E. Gangl, s. r. • Promena u pravilniku sokolskih četa Svima bratskim župama stavlja se do znanja, da je po rešenju organiza* ciono*pravnog otseka, a prihvatom XXII. sednice izvršnog odbora Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije od 27. no* vembra 1930. godine odredena promena u pravilniku seoskih sokolskih četa i to: 1. U pr voj tačci § 4. da se brišu reči: »Ako se zanima zemljoradnjom.« 2. Treča tačka potpuno izostaje, a kao -treča tačka dolazi dosadanja če« tvrta tačka. U Beogradu, 27. novembra 1930. Tajnik: I. zam. starešine: A. Brozovič, s. r. E. Gangl, s. r. * XXI. sednica izvršnog odbora Saveza SKJ održana 27. novembra 1930. u Beogradu. Pošto je konstatovano, da su svi zaključei poslednje sednice izvršeni, prelazi se na dnevni red. Brat Gangl uvodno saopštuje, da je svečani decembarski broj »Sokol« skog Glasnika« doštampan i da izlazi u 15.000 primeraka. Prelazeč na dalj« liju točku dnevnoga reda: podela re« ferata o načelnim pitanjima Saveza So« kola kraljevine Jugoslavije brat Gangl referira, da su svi članovi izvršnog od« bora Saveza primili po njemu odre« dene teme. Na upit, da li svi prihvačaju dode« ljeue im teme, prisutni izjavljuju da prihvačaju. Nakon toga brat Gangl ve« li, da če se o svim temama raspravljati na sednici od 16. decembra o. g., na koji rok odlaže sednicu zakazanu za 8. december o. g., a to s razloga, jer če u ove dane sudelovati sednici Vibora Češkosliov. Obce Sokolske u Pragu, a osim toga, da se brači da više vremena za izradbusamih tema. Nanarednoj sed« nici ima svatko predložiti tačke odnos« noj temi. Sve to če brat Gangl saku« piti i onda prema predloženim tačkama za svaku temu izraditi naort rezolucije, o kojoj če se raspravljati na prvoj sed« nici izvršnog odbora, koja če se odr« žavati meseca januara. Pošto če biti ovako redigovane rezolucije prihvače« ne po izvršnom odboru, naročiti odbor trojice ima da sredi sav material i da sačini konačnu redakciju. Po tome če se rezolucije štampati i odaslati župa« ma, da stave svoje opaske, a kada re« zolucije produ i ovaj postupak, načiniče se definitivna redakcija, prama kojoj če se rezolucije predložiti glavnoj skupštini Saveza na prihvat. Ovaj predlog brata Gangla prima se jednoglasno. Prelazi se na daljnje tačke dnev« noga reda: izveštaji pročelnika pojedi« nih otseka. Pročelnik organizaciono « pravnog otseka brat. dr. Pavlas iznosi slučaj žalbe brata Gvozdanoviča Tome, pro« svetara Sokolskog društva u Starom gradu, protiv rešenja Sokolske župe Split, pa predlaže da sednica načelno zaključi, da sokolsko društvo pri po« grehu može učestvovati i odati zasta« vom poslednju počast samo preminu« lom članu sokolskog društva ili licu zaslužnom za Sokolstvo te javnim na« cionalnim radnicima. — Prima se. Dalje predlaže gledom na pravilnik seoskih sokolskih četa. 1. U prvoj tačci § 4. da se brišu reči: »Ako se zanima zemljoradnjom«. 2. Treča tačka pravilnika da pot« puno izostane, a kao treča tačka da dode dosadanja četvrta tačka. U obrazloženju toga predloga na« vada, da se više župa obratilo savez« noj upravi sa molbom da se brača, koja nisu zemljoradnici, ne isključe iz rada u sokolskoj četi, jer naročito učitelji, lekari i drugi nezemljoradnici pozvani su, da svojom saradnjom u četi po« mognu organizacioni, idejni i tehnički rad. Organizaciono=pravni otsek punim je pravom smatrao, da je ovakovo sta« novište opravdano, jer če se time oja« čati vodstvo u četi, pa stoga predlaže, da se ova promena prihvati. — Predlog se prima. Dalje referiše o naumljenoj novoj teritorijalnoj podeli župa pa iznosi, da su svoja mišljenja podnele župe: Beo« grad, Mostar, Karlovac, Cetinje, Uži« ce, Bjelovar, Maribor, Kragujevac, Niš, Split, Ljubljana, Zagreb, Skoplje, Novi Sad, Sarajevo, Veliki Bečkerek, Vin« kovei, Celje i Tuzla. 1. Župe Cetinje, Niš, Skoplje, Sarajevo i Vinkovci pred« lažu, da se jedna župa rasprostire na teritoriju jedne banovine. 2. Župe Beo« grad, Mostar, Karlovac, Užice, Celje i Tuzla predlažu, da ostane sadašnja podela župa. Po predlogu župe Mostar imala bi se obaviti revizija svih župa te se nesposobne i slabe župe imaju razdeliti na susedne župe. Župa Karlo« vac predlaže, da stara podela župa ostane na snazi bar godinu dana, a tek nakon jedne godine da se stvaraju po više župa u granicama jedne banovine sa najviše 2000 članova. 3. Župa Bjclo* var, Maribor, Split, Ljubljana, Novi Sad i Zagreb predlažu, da se ostavi sa« danje stanje sa tom izmenom, da se jedna župa ne rasprostire na teritoriju više banovina, te prema tome da se re« organizacija u tom pravcu izvrši. 4. Žu* pa Veliki Bečkerek predlaže, da se na teritoriji jedne banovine osnuje više župa na osnovi da jedna župa ima naj više 100 političk ih opština. 5. Savezno načelništvo predlaže reorganizaciju po načelu, da župe ne budu ni premalo ni prevelike i da prema tome bude na te ritoriji jedne banovine više župa. Uzevši u obzir sva napred navede« na mišljenja te mišljenja, koja su dali pojedini istaknuti sokolski radnici iz« van pojedinih župa u »Sokolskom Glasniku«, organizacioni otsek pred« laže, da bi izvršni odbor u pogledu po« dele župa podneo saveznoj glavnoj skupštini sledeči predlog: 1. Kako je pitanje podele teritorija župa, naročito s obzirom na sadašnji nagli razvitak i porast Sokolstva, ve« oma složeno i teško, treba njegovu re« šavanju pristupiti veoma obazrivo. i.Izvršni odbor smatra, da se nova teritorijalna podela župa može izvršiti samo postepeno i to na taj način, da se za sada zadrži sadanji broj župa i njihove granice po mogučnosti prila* gode teritorijalnoj podeli države na banovine, uzevši pri tome u obzir i geografske i saobračajne prilike. 3. Osnivanju novih župa pristupiče se u pojedinim krajevima onda, kada to razvitak Sokolstva učini potrebnim Predlog sc prima jednoglasno. U ime prosvetnog odbora Saveza referiše brat dr. Belajčič, koji veli, da če se u najskorije vreme sazvati sed« nica prosvetnog odbora Saveza, pošto če se još pre morati kooptirati neka nova lica. Naročito upozoruje, da u prosvetnom odboru mora da bude za« stupana redakcija Saveznog organa, kao i načelništvo Saveza, pa moli da i oni opunovlaste bilo koja lica, da ih zastupaju u prosvetnom odboru. Za potrebe prosvetnog odbora traži, da se rezerviše u redovnom budžetu Sa« veza kredit od 10.000 dinara, a za naj« hitnije poslove da se doznači stanoviti jedan iznos. Dalje podnosi izveštaje o raznim proslavama određenim po Sa« vezu, kao i o stanju sokolske štampe. Podvlači da su velik broj društava u tom pogledu pokazali skrajnju nedis« ciplinu, jer ili nisu podneli izveštaja, ili u opšte nisu održali proslavu. Na« ročito se to primetilo za komemoraciju koruškog plebiscita, dok o stanju pro« širenja sokolske štampe u čitavom So« kolstvu nemoguče je sastaviti pravu statistiku, pa če se odnosni raspisi morati obnoviti. Sva ova pitanja ras« praviče prosvetni odbor i po njima doneti svoje konkretne predloge. Izveštaj prosvetnog otseka prima se do znanja time, da se istome stav« Ija na raspolaganje za tekuče poslove potrebna svota. Za gospodarski otsek referiše brat Branko Živkovič, da su trebovanja po« moči za župe i društva dovršene i odaslane svima banovinama. Prima se do znanja. Za ozledni fond referiše brat dr. Dragič pa predlaže, da se Branku Ste« fanoviču, članu Sokolskog društva Ču* rug, iz ozlednog fonda votira iznos od 150 dinara. — Prima se. Prelazi se na daljnju tačku dnev« noga reda: Spomenica o 1. svesokol« skom sletu Sokola kraljevine Jugosla« vije. Referent brat dr. Gradojevič u toj stvari podnosi opširan izveštaj, na« vodeči da polazeč sa sokolskog stano« višta, svako sokolsko delo bilo ko j e vrste, treba da bude bolje od onog, koje je ovom predhodilo, sekcija za izradbu spomenice uložit če sav trud, da sama spomenica bude kako po sa« držini, tako i po vanj skom obliku na cioličnoj višini našeg današnjeg Sokol« stva. Ona treba da reljefno prikaže sav napor Sokola kraljevine Jugosla« vije, koji je sletu prethodio kao i sam slet u svima njegovim fazama, kako bi za buduče generacije Sokola ostao u ovoj trajan spomen, potstrek i pouka za one, koji dolaze posle nas. Vodeči računa o tome, da je naše Sokolstvo močan faktor za provodenje državne misli i duhovnog jedinstva oglašen na« rodu, to če se u spomenici dati jasnog izražaja osečajima privrženosti i lju« bavi prema najvišim faktorima u dr« žavi. S obzirom na činjcnicu, da je naš s'let bio vezan za prestolnicu Beograd, to če tendenca pri radu biti tako upravljena, da Beograd bude našem Sokolstvu prikazan u njegovim naj« svetlijim bojama, kako istorijskim ta« ko i opšte nacionalnim, dok če jedno čitavo poglavlje biti posvečeno isto« rijskom razvitku Sokolstva u predrat« noj Srbiji. Opisi pripremnih radova za slet po pojedinim sekcijama biti če povercni naj kompetentni jim ličnosti« ma, čiji če zadatak biti da u kratkoj i jezgrovitoj formi prikazu sve važnije momente sletskoga rada. Za prikazi« vanje pojedinih faza samoga slcta, kao što su dani ško'Lskc decc, sokolskog naraštaja, vojske, glavni sletski dani, biče angažovani pisci od pera iz sokol« skih redova, prvenstveno oni, koji su u čitavom radu učestvovali, jer oni su najpozvaniji da ocene važnost prired* be same. U samoj spomenici naročita pažnja biče poklonjena slovenskim so« kolskim organizacijama, koje su na sletu uzele učešča, kao i prijateljskim državama i nacijama, koje su svojim prisustvom uveličale sjaj naše prired« be. Sekcija je več pristupila radu, spremi v sav nužni materija!, koji se več potpunoma sreduje. Tekom nared« ne godine spomenica biti če posvema dovršena, a mišljena je, da se sporne« nica ne izda u svcscima več da sc od« mah izda kao jedinstveno delo. Sama spomenica biti če okrašena sa nekoliko stotina najholjih slika i velikim bro« jem umetničkih priloga. Konkretno spomenica biče formata 32 X 24, jači« no od 50 tabaka po 8 strana. Članci štampače se onim Slovima, kojima je članak u originalu napisan, sem ako pisac izrekom drukčijc ne želi. Biče zastupana i sva tri jezična dijalekta. Izveštaj brata dr. Gradojcviča u ime sekcije za izradbu spomenice pri« ma sc u celosti, a u redakcioni odbor same spomenice biraju se brača: dr. Gradojevič, E. Gangl, Ante Brozovič, Branko Živkovič, dr. Belajčič i dr. Dra* gič. Brat Paunkovič podnosi izveštaj u stvari razgovora kod gosp. Pretsed« nika vlade i gosp. Ministra prosvete, a u stvari sokolske organizacije i nje« zinog sprovodenja. Ovaj sc izveštaj prima do znanja. Brat Gangl predlaže, da se glavna skupština Saveza održi 22. marta 1931. godine u Beogradu, a svi izveštaji funkcionara da se izdaju štampom u posebnoj knjiži po stanju 31. decem« bra 1930. Rukopisi funkcionara imaju biti dovršeni do 15. februara. One žu« pe, koje kane za skupštinu podneti na« ročite predloge, imaju da to učine do 10. marta 1931. Prima se. Nadalje zaključuje se, da se na« meštenicima Saveza doznači trinajsta plata. Podjedno ima da se izradi služ« bena pragmatika, pa se gospodarskom otseku Saveza stavlja u dužnost, da čitavo pitanje prouči i definitivni predlog o tome podncsc na jednoj od narednih sednica. »Sokolski Glasnik« izlaziče od No« ve godine nedeljno jedanputa. U principu zaključuje se, da se na glavne godišnje skupštine župa imaju izaslati savezni delegati da istima pri« sustvuju. Odobravaju se troškovi za zbor župskih načelnika. Od drugog izdanja knjige »Sokol« ski sistem«, ko ju izdaje zamenik na« čelnika brat Sulce, nabaviče se jedan deo naklade u višini do 10.000 Din, pre toga ima se brata Šulce a zamoliti, da da kratak opis knjige gledom na nje« zinu veličinu, sadržinu i cenu. Bratska Sokolska župa Tuzla ima se uputiti, da se njezinom predlogu, da seoske sokolske čete nose naročite posebne značke, ne može udovoljiti s razloga, jer je Sokolstvo jedinstvena organizacija, koja se ne deli po kla* $ama i kao takova ima jedinstveni vanjski odznak svoju propisanu sokol« sku značku. Jednako se ima odgovo« riti i Sokolskoj župi Mostar, koja je tražila naročitu trezvenačku značku. Sve to na temelju principa jednakosti. * Brača zamenici starešine Gangl i Paunkovič 25. i 26. novembra o. g. po« setili su gospodina Pretsednika kra« Ijevske vlade in gospodina Ministra prosvete, gde su dulje vreme razgova« rali o svim prilikama u našem Sokol« stvu. Nj. Vel. Kralj primio je 28. no« vembra u 17'30 sati u audienciju pre pomenutu braču te ih zadržao kod se« be do 18-45 sati. Brača Gangl i Paun« kovič predali su Nj. Vel. Kralju jubi« larnu knjigu o šlovenskom Sokolstvu. Posle toga razložili su Nj. Vel. Kralju stanje Sokolstva i razvitak naše orga« nizacije u zemlji. Nj. Vel. Kralj poka« zao je vanredno zanimanje za sva pi* tanja te je osobito naglasio moralni uspeh svesokolskog sleta naročito me« du stranim gostima, najviše Francuzi« ma, koji su sa sleta poneli najdublje utisce. Nj. Vel. Kralj izjavio je svoje osvedočenje, da se nova jugosloven« ska generacija najbolje vaspitava U Sokolstvu. Kod odlaska iz dvora javili su se brača Gangl i Paunkovič i u Maršalatu dvora, gde su pokrenuli pitanje o no« vom stadionu za iduči slet. Pozdravi Savezu SKJ Lubartow. Za velik označajnu db* letnicu ujedinjenja kraljevine Jugo« slavije šalje poljsko Sokolstvo brat« skome narodu svoje čestitke sa željom najljepše budučnosti. Zdravo! Czo« lem! — U ime Saveza brat A. Zamoy« ski, pretsednik. Prag. U danima, kada slavite ju« goslovenski Sokoli svoj narodni praz* nik oslobodenja i ujedinjenja, čehos'ib« vačko Sokolstvo vezu j e vruče svoja srca s Vašima. Želimo Vam, da hi Va« še delo donelo Vašem narodu blago« stanje državi procvat, a Tyrševoj mi« sli pobedu! — Československa Obec Sokolska. * Prag. O značajno j obletnici ujedi« njenja Jugosloveng šaljemo ujedno sa glavne skupštine bratske čestitke. — Sokolska župa Barakova. Vhašin. Draga bračo! Na dan na« rodnog praznika oslobodenja i ujedi« njenja bratskog jugoslovenskog naro« da seča Vas se sa iskrenim: Na zdar! — Pretsedništvo Sokolske župe Bla« nicke. Beroun. Članstvo Sokola beroun« skog šalje Vam sa svog javnog časa na dan Vašcg velikog praznika ujedi« njenja bratski pozdrav. Neka 'živi kralj Aleksandar! Neka cvate bratska Jugoslavija! — Josef Maly, načelnik. Brno. O državnom i sokolskom prazniku iskreno i bratski čestita Druga Sokolska župa u Brnu. Mlada Boleslav. Sečamo se s Va« ma Vašeg današnjeg praznika i ždimo Vam i bratskoj Jugoslaviji mnogo uspeha. — Sokolska župa Fiignerova. Kromčriži. Draga bračo! Na dan, kada slavite praznik svog ujedinjenja i oslobodenja. šaljemo Vam naš brat« ski pozdrav. Od srca Vam želimo, da bi i u buduče celi narod u svome uje« dinjenju video više ciljeve i interese kraljevine Jugoslavije. A Vama, kao vodama jugoslovenskog Sokolstva, že« limo u Vašem dalj nje m radu mnogo uspeha. S bratskim: Na zdar! — Sokol« ska župa Hanacka u Kromerižu. Nemecki Brod. O Vašem značaj« nom danu oslobodenja srdačno čestita Pretsedništvo Sokolske župe Havlič« kove. Brloh. Čestitamo Vama, bračo, i ceiom jugoslovenskom narodu obletni« cu oslobodenja i ujedinjenja. Na zdar! — Sokolska župa Husova. Turnov. Šaljemo jugoslovenskom bratstvu na dan ujedinjenja najsrdač* niije bratske pozdrave! Sečamo se lju« bavi, 'koju ste nama uvek iskazivali i uveravamo Vas, da u našim srcima zauzimafe prvo mesto! Na zdar bračo! — Sokolska župa Ještedska. Prag. Sečamo sc s Vama Vašeg narodnog praznika oslobodenja i uje« dinjenja i pozdravljamo Vas srdač« nim: Na zdar! — Sokolska župa Jung« malinova na Smichovu. Mclenovice nad Drav. Sečajuč se Vašeg oslobodenja i ujedinjenja ša« liemo Vam bratski pozdrav. — Župa Komenskoga. Jilemnice. Na dan Vašeg velikog narodnog praznika proživljavamo u duhu s Vama Vašu radost i o duš e v« ljeno ostajemo verni. Na zdar! — So« kolska župa Krkonoška. Most. Bračo! Sečajuči se Vašeg narodnog praznika, kada stavite oslo« bodenje i ujedinjenje bratskog jugo« slovenskog naroda šaljemo Vam brat« ski pozdrav i želje za mnogo uspeha. — Pretsedništvo Sokolske župe Kru« šnohorske. Brno. Sečamo se velikih žrtava, koje jo jugoslovenski narod doprineo za svoje oslobodenjc. Celom narodu želimo mnogo napretka i pozdravlja« mo Vas. Napred1! — Sokolska župa Jann Macbala. Vyškove. Draga bračo i sestre! O značajnom prazniku narodnog oslobo« denja i ujedinjenja izjavljujemo Vam u ime Sokdlstva naše župe izraze na« ših najiskrenijih čestitaka Neka liju« bav i vernost medu obim silnim orga« nizacijama Sokolstva stalno raste na procvat obiju država i Slovenstva! Po« sle beogradskog sleta postaje dojđući sokolski slet u Pragu ponovo pozori« šte velikog bratimljemja slovenskog Sokolstva. U dalj njem razvoju Vašeg sokolskog Saveza želimo Vam naj lep« ših uspeha! — Sokolska župa Miličova. Moravska Ostrava. O narodnom prazniku ujedinjenja Jugoslavije, dra« gom sokolskom bratstvu kličemo: Zdravo! — Sokolska župa Moravsko« šleska. Olomuc. O Vašem narodnom prazniku šaljemo bratske pozdrave i želje za daljnji radosni razvitak jugo« slovenskog naroda i njegovog Sokol* st,va. — Sokolska župa Olomuc. Trebechovice pod Orebem. Na dan Vašcg praznika narodnog oslobo« denja i ujedinjenja pozdravljamo Vas. Želimo mnogo napretka sokolskoj mi* sli i Vašoj krasnoj domovini. — So« kolskaž upa Orlicka. Frenstat pod Radhostem. Na go« dišnjicu ujedinjenja Vašeg bratskog naroda sečamo sc Vas sa željom na mnoge uspehe u budučnosti. — Sokol* ska župa Palackog. Plzen. O slavnoj godišnjici oslobo* denja i ujedinjenja Vašega naroda pri* mite, draga bračo, naše iskrene čestit* ke. — Sokolska župa Plzenjska. Prag. »Sokolska župa Podbelogor* ska deli s Vama radost praznika uje* dinjenja i šalje svoje iskrene pozdrave. Kral. Vinohrady. Bratsko pretsed* ništvo! Sečajuči se sa radošču Vašeg narodnog praznika oslobodenja i uje* dinjenja i ne zaboravljajuči, da je Va* ša sloboda i naša sloboda, kličemo: Neka živi, cvate i neka ,se jača kralje* vina Jugoslavija — bratski narod Srha, Hrvata i Slovenaca — Vaš 'sokorski Savez i s njima nama svima sjajna zvezda — zajednička misao slovenska! Na zdar! — Strdočeska Sokolska župa Jana Podlipnog. Užhorod. Bračo! Na dan Vašeg narodnog praznika sečamo se zajed« niekih napora za slobodu obiju naroda i radujemo 'se s Vama. Na zdar! — Sokolska župa Potkarpatske Rusije. Nove Mesto na Dmetuji. Pozdrav* Ijamo Vas kao snagu ujedinjenog na* roda. — Jiraskova Sokolska župa Pod* krkonoška. Prag. Bračo! Pozdravljamo dan Vašeg ujedinjenja. — Sokol Praha=Bu* benec. Pferov. Sabrani učesnici beograd* skog sokolskog slcta sečaju se kras* nih dana i 'kliču velikom danu ujedi* njenja bratski: Na ,zdar: Sokol Pferov. Proste jo v. Sokolska župa Proste* jovska u Čehoslovačkoj Republiei s Vama je na današnji radosni dan i kliče Vam iskre.no: Zdravo! Živeli! •— Behal Ostrovsky. Breclav. O narodnom prazniku oslobodenja i ujedinjenja izjavljuje bratske čestitke. — Sokolska župa slo* vačka u Breclavi. Trenčin, O vašem prazniku oslo* bodenja šaljemo bratski pozdrav i ra* dujemo se s Vama. — Sokolska župa Poražska-Stefanikova, Trenčin. Liptovsky Sveti Mikulaš. Pozdravljamo Vas, bračo, na dan Vašeg narodnog praznika i iz cclog srca želim0 napredak Vašem radu, Vašim snaga* ma i pre svega Vašoj državi, koja J.c bila iskupljena morem krvi i suz.a svi' ju sinova i kčeri junuckog naroda. ' Sokolska župa Podtatranska Svicdo* clatrnva Roudnice. Zajedno s Vama, s bratskim Savezom, radosno pozdrav* ijamo veliki praznik oslobodenja i po* bede ideje ujedinjenja Vašeg naroda i države. Toplo čestitamo! Živela na s ve veko ve srečna i silna Jugoslavija! — Sokolska župa Podripska, Roudnice nad Labem. Beč. Sokolska župa u Austriji, ša* Ijc Vama, draga bračo i sestre, p rili* kom V a še g narodnog praznika oslobo* denja i ujedinjenja izraze naših dubo* kih osečaja i bratske radosti. S brat* skim: Na zdar! — Sokolska župa Ra* kouska, Beč. Rakovnik. Sečamo se Vašeg dr* žavnog praznika. Želimo sve dobro celome narodu i državi! — Sokolska župa Rakovnicka. Rokycany. Današnje obletnice oslobodenja i ujedinjenja seča se i čestita — Sokolska župa Rokycanova Louny. Prilkom praznika oslobo* denja i ujedinjenja šaljemo Vam iskre* it’ pozdrav i molimo Vas, da ustrajete u .svojoj misiji i da bi se Tyrševa na* čela obistinila na korist Vašu i nama drage Jugoslavije. Na zdar! — Sokol* ska ižupa Sladkorskog, Prerov. Sokolska župa Stredomo* ravska Kratochvilova u Prerovu puna osečaja tople ljubavi prema bratskom jugoslovenskom narodu, pridružuje se današnjim Vašim proslavama i tumači Vam srdačne pozdrave svega članstva. Klatovy. Sečamo se Vas prilikom državnog praznika. Zdar Vam! — So* kolska župa Šumavska. Doubrava. O narodnom prazniku oslobodenja bratskog jugoslovenskog naroda čestita — Sokolska župa Tešin* skasJana Čapka. Kolin. O prazniku obslobodenja i u j edin jen j« Vašega naroda primite našu iskrenu zdravicu. — Župa Tyr* ševa. Vysoko Kemito. Bračo! Na dan Vašeg narodnog praznika primite naš posdrav. Zdar silnoj ujedinjenoj Ju* goslaviji! i Zdar jugoslovens'kom So* kolstvu! — Sokolska župa Vychodo« češka. Košiče. Bračo! O dvanaestoj go* dišnjici ujedinjenja jugoslovenskog naroda šaljemo iskreni bratski po* zdrav sa erdačnom željom, da bi Vaša kra'sna domovina procvala na dobro Vašeg velikog naroda! Sa bratskim: Na zdar! — Pretsedništvo Sokolske župe Vychodoslovenske. Košiče, Dan narodnog praznika Jugoslavije je i naša radost. Primite izraze naše ljubavi prema bratskom j ugoslovenskom narodu sa žell jom da Jugoslavija cvate. — Sokol Pošice, Vy* chodoslovenska, Jičin. Draga bračo! O Vašem p raz* niku oslobodenja i ujedinjenja srdač* no čestita i izjavljuje vernost za ver* nost — Pretsedništvo Sokolske župe Žižkove*Jičin. $ Beograd. Draga bračo! Na dan, kada bratsko jugoslovensko Sokolstvo proslavlja ost varen j c svojih plemenitih i napornih nastojanja, da njihova vi* soka ideja: jedan narod, jedna država, jedno Sokolstvo dobije svoje telo i krv. Rusko Sokolstvo u kraljevini Ju* goslaviji, vaspitano u starim tradicija* ma vernosti i bratstva, koje se prelca* lilo u zajedničkom radu oko ostvare* nja velikih ideala, iz dubine svoje slo* venske duše dragoj jugoslovenskoj brači upučuje svoje iskrene pozdrave, kliouči: Živio uzvišeni Starešina Soko* la kraljevine Jugoslavije! Živela Jugo* slavija! Živeto jugoslovensko Sokol* stvo! — Pokrajinski Savez ruskog So* kolstva u Jugoslaviji, S Buenos Aires. Dosadašnji >sokol* ski otsek Slovenskog prosvetnog dru* štva u Buenos Aires u Paternal. jedno* glasnim oduševljenim zaključkom glavne skupštine proglašuje ‘se jugo* slovenskim (Sokolskim društvom Bue* nos Aires Paternal, koje če svim sil'a* ma raditi zajedno sa bratskim Sokol* stvom mile otadžbine. Molimo Savez da društvo primi u Isvoje redove i po* zdravlja ga sa sokolskim: Zdravo! — Starosta Novinc. Wancouwer. Vivat, crescat, flo* reat ad maiorem patriae Jugoslaviae gloriam! — Stjepko Ramer. Buenos Aires. Novo osnovano So* kolško društvo Buenos Aires stupa u Savez Sokola kraljevine Jugoslavije i uz oduševljeno klicanje Njegovom Veličanstvu Kralju i Prestolonasled* niku Petru, 'našem bratu istarešini i po* krovitelju, šalju sokolskom Savezu svoj bratski sokolski pozdrav. Zdravo! — Vasilije Burič, starešina. IZ ŽUPA I ŽUPA BEOGRAD AKADEMIJA SOKOLSKOG DRU« ŠTVA BEOGRAD III. U nizu svečanosti, koje je beo* gradsko Sokolstvo priredilo povodom sokolskog praznika 1. decembra ove godine, jedno vidno mesto zauzima Sokolsko društvo Beograd !III sa svo* jom akademijom. Potrebno je za nas Sokole, da to ne ostane nezapaženo, ne toliko zbog ovog mladog i agilnog društva — jer je ono radilo bez obzira, da Hi ko obrača pažnju na njega Ш ne — več više radi nekih drugih društava, koja su u mnogo povoljnijim prilika* tna pa ipak ne pokazuju dovoljno ak* tivnosti u radu, žaleči se vazda na teš* koče. Kao uvek, i ovde se potvrdila ona istina, da kad jedna stvar dode u dobre ruke, mora da pokaže dobre re* zultatc. Ma koliko da je jedna ideja zdrava i uzvišena pa čak i spasonosna, ipak sama sobom ne može da prodre i izvojujo pobedu, ako se ne nadu ljudi sposobni da je shvate i sprove* du. Ličnost dakle u krajnjoj liniji igra glavnu ulogu u svakom ljudskom poslu tnalom i običnom kao i u onom veli* kom i zamašnom. S toga Sokolstvo i teži da stvori ličnost sposobnu telesno i moralno za svaku bolju akciju i po* kret u ljudskom društvu. Jedno večito stremljenje ka boljem daje Sokolstvu značaj i vrednost onih velikih pokreta, koji su se javljali u raznim vremenima istorije i činili preokrete u životu na* roda. Ovo poredenje ne treba smatrati kao komplimenat Sokolstvu, več kao pravo merilo, koje tačno i najbolje po* kazuje veličinu i zamašaj sokolske ideje, рд prema tome i svu ozbiljnost i požrtvovanje, koje se od nas traži u našem radu. Moramo biti svesni toga Pa punom snagom i celim svojim bi* čem prilaziti svima poslovilna koji nas čekaju. Uprava Sokolskog društva Beo* grad III, izgleda, da je bila inspirisana <»vakvim shvatanjima u svome radu i sa jednom retkom energijom vršila vrlo savesno svoju zadaču. 1 kad čo* yek vidi jedan ovakav lep uspeh, ne može biti ravnodušan i ne zaradovati se. Nije radost samo u tome što je akademija bila dobro posečena i što su sve tačke onog lepog programa iz* vedenc pohvalno, več je radost bila u tome, što su sve to onako precizno iz* veli članovi, koji su sve sami radnici. Društvo je na teritoriji prestonice, koju naseljava najsiromašniji red: rad* »ici i zanatlije, koji vode veliku borbu za opstanak i s teškom mukom zara* duju svoj nasušni hleb. Oni dakle koji u ranoj mladosti — u najlepšem do* bu — ulaze u život boreči se, oni koji su največma izloženi iskušenjima veli* kovaroškog života da posrnu i skrenu na stranputicc, oni su došli u vežbao* nicu. Njih je prihvatilo Sokolstvo i iz* radilo od njih za kratko vreme jedno prvoklasno članstvo, disciplinovano, sviknuto na red i poslušnost, otrgnuto od svih uličnih opasnosti, očvrslo i oja* čano moralno da ne posrne. Uprava ovog društva izvršila je jedan blago* tvoran uticaj na ove mlade duše i od njih izradila valjane i neporočne mla* diče, koji če biti odlični gradani. Retko se gde izrazila humana strana sokol* skoga rada, kao ovde kod ovoga dru* štva. Akademija je otvorena pozdrav* nim govorom brata starešine, u kome je iznet značaj Sokolstva (o značaju dana govoreno je do podne). Govor je nosio obeležje propagandističkog pre* davanja, što jc imalo puno smisla na ovako jednom večem skupu članstva i gradana. Posle govora, koji je paž* Ijivo saslušan i toplo pozdravljen, društveni orkestar dao je tri odlično uspele stvari od veče muzičke vredno* sti. Uspeh brače iz orkestra bio je ta* ko sjajan, da su neka mesta morali i ponoviti. I ovde treba naročito istači to, što su članovi orkestra također radnici, koji su sa žuljevitim rukama uspeli da savladaju vrlo teške operne stvari. Oni su pružili jedno retko uži* vanje i lepo iznenadenje posetiocima. Posle ovoga izvedene su vežbe svih katgorija članstva. Svi su vežbali proste vežbe, a članovi i muški nara* štaj još i na razboju. Nastupanja i iz* vodenja vežbi bili su odlični i ne može se odlučiti, koju bi grupu valjalo iz* dvojiti kao bolju. Sve je bilo na svom mestu i činilo najlepši utisak. Brača i sestre su se ozbiljno spremali za ovaj svečan sokolski čas i požnjeli svi sku* pa, kako vežbači tako i oni iz orke* stra, lep uspeh. Pokazali su, što sve može dobra volja disciplinovana i vo* dena dobrom rukom. Valja ovde pomenuti jednu sim* patičnu pojavu sokolskega bratstva — posetu ove akademije od strane sta* rešinstva i članova Sokolskog društva Beograd II. Starešina i načelnici sa još nekoliko članova uprave i trideset čla* nova i članica došli su da vidc rad svoje brače i sestara i da uveličaju njihovu svečanost. Ova je poseta uči* nila na članstvo priredivačkog društva najlepši utisak i izazvala oduševljenje. Ovaj znak bratske pažnje dao je vež* bačima jedan elan, i ulio takvo raspo* loženje, da su radili sa največom vo* Ijom. Ovakve posete — koje Sokolsko društvo Beograd II več praktikuje — trebalo bi da se udomače kod svih društava, jer to mnogo doprinosi me* dusobnom poznavanju i zbližavanju, a koristi u mnogome i samom radu. Uočavajuči greške i nedostatke jedni drugima, moči če sami da ih isprav* 1 ja ju i tako postajati bolji i savršeniji Sokoli. Čovek uvek pre vidi mane drugoga nego svoje, pa prema tome ove uzajamne posete daju največe ko* risti u pogledu usavršavanja. Tako dakle akademija Sokolskog društva Beograd III imala je da zabe* leži i ovu dobit. Bračo i sestre društva Beograd III, produžite samo u tom pravcu i dalje jer ste pokazali što možete. Ništa vam se više i bolje ne može poželeti. — Zdravo! ŽUPA CELJE SOKOLSKO DRUŠTVO VOJNIK. Proslava 1. decembra. Prav gotovo se naše Sokolsko dru* štvo ravna po načelu: Malo govori, a več delaj! Če bi sodil po poročilih v časopisih, kjer se redkokdaj čitajo novice iz našega trga, 'bi človek mi* slil: Spijo 'Spanje pravičnega! Pa ni ta* ko! Od septembra do kraja junija se vrste v tej ali oni obliki sestanki, pre* davanja in prireditve. Za obletnico ujedinjenja je naš Sokol! v resnici pre* senetil s prekrasno akademijo, v ne* deljo ob 3. uri v dvorani posojilnice. 1. december od prevrata sem ni bil tako slovesno praznovan kakor tokrat. Številna publika, ki je napolnila pro* storno dvorano, je pozorno sledila pe* stremu in krasno izvedenemu sporedu in nagrajala naše delavce z burnim aplavzom. Marsikomu so stopile solze v oči, ko se je ob dvigu zaveise poka* zala prekrasna siva islrka sokolske mla* dine in članstva v krojih preko 100 oseb, razvrščenih v lepo Skupino, v sredini na temnozeleni tapeti iz smreč* ja velika slika prestolonaslednika Pe* tra, pred njo pa 'trije člani v maski ki* pov v položaju zarobljenosti, vsi ostali pa s povešenimi glavami — personifi* kacija Sokolstva pred vojno — v luči modrine. Ko se po nekaj trenutkih dvigne prednja trojica z vzklikom — Zdravo! — dvigne kakor eden. desno in levo ženska in moška deca male trobojni* ce, tedaj zaori kakor iz enega grla ostala skupina trikratni Zdravo!, za odrom pa zapoje pevski zbor »Bože pravde«. Zatem je nastopil v 7 tačkah no* voustanovljeni tamburaški orkester pod veščim vodstvom brata Podjavor* ška iz Celja. Koliko večerov je bilo treba žrtvovati, da je zbor pokazal v kratkih 8 tednih toliko lepega. Nič manj sc ni odrezala strokovna učiteljica sestra Rudolfova s svojim pevskim zborom meščanske šole. Vzorno telovadno vrsto pa iso poka* zali telovadci s telovadbo na bradlji in krasnimi skupinami pod neumornim vaditeljem bratom Ukmarjem in na* čelnikom Venturinijem. Polno smeha in zabave pa je nu* dila gledalcem enodejanka »Ljubosum* nost« v režiji ravnatelja brata Lapaj* neta. Zvečer pa je priredil Sokol ob svitanju tamburaškega zbora zabaven večer pri Kolarju. Na dan 1. decembra je bila vižup* ni cerkvi slavnostna sv. maša, katere so se udeležili zastopniki uradov, šole, gasilno društvo in Sokol v kroju. Po maši je bila proslava v meščanski in osnovni šoli z govorom, petjem in de* kiamacijami. Zvečer ob 8. uri pa je bila v telovadnici slovesna zaobljuba novih članov Sokola. Starosta brat Jankovič je prisotnim obrazložil po* men zaobljube, nakar je prosvetar br. Lapajne v zanimivem predavanju zbra* nerou številnemu članstvu predočil po* men Sokolstva .i razvoj telovadbe. V medsebojnem bratskem razgovoru in zabavi je nadahje minil večer ob svi* ranju tamburaškega orkestra. Sokolska misel pridobiva med tu* kajšnjim ljudstvom vedno širša tla. ч * USTANOVITEV SOKOLSKEGA DRUŠTVA SV. PETAR POD SV. GORAMI. Uprava Sokolske župe Celje je imela v nedeljo 30. novembra t. 1. s v o* je misli v Sv. Petru pod ISv. gorami. Ta dan se je ob 16. uri ’zbra'la v šoli šolska mladina in m'.'adina, ki je že pred leti dorasla šoli. V velikem šte* vilu so se odzvali zlasti naši zavedni kmetski fantje. Zboru so prisostvo* vali tudi bratje Sokoli iz sosednega hrvatskega Klanjca ter učiteljstvo iz Polja in Podčetrtka. Ustanovni občni zbor je otvori? predsednik pripravljal* nega odbora brat Ivan Kramer, nakar je navzočne v imenu Sokolske župe Celje pozdravil župni tajnik brat Fra* njo Čepin. Za njim je govoril o Sokol* stvu in njegovih ciljih župni matrikar br. Stanko Perc. O pripravah in dru* gih podrobnostih je poročal brat Fri* derik Dcgen. Zavladalo je pravo so* kolsko razpoloženje, 'kakršnega ismo vajeni le pri društvih, ki z uspehom delujejo že nekaj let. Ustanovni občni zbor jc predlagal v imenovanje v dru* štveno upravo naslednje brate in se* stre: starešina Ivan Kramer, podstare* šina Franc Gabron, načelnik Mirko Koželj, načelnica Mira Sevnik, prosve* tar Albin Podjaveršek, tajnik Friderik Dcgen, blagajničarka Pavla Gabron, matrikar Janko Kravarič, elani uprave: Kunst Anton, Pavlin Engelbert, Pia* ninc Žane, Ro’be'k Miha, Splajt Cene, revizorja: Jazbec Karol, Ulčnik Mar* tin. Podani so bili še razni nasveti, nakar je občni zbor na predlog Is. bla* gajničarke Gabronove določil letno članarino za telovadeče na 24 Din, za ostale na 36 Din. Po končanem občnem zboru se je sestala nova uprava h kratki seji. kjer sta navzočna matrikar in tajnik infor* mirala bodoče društvene funkcijonar* je o administrativnih poslih in sta v ta namen prinesla s seboj vse potreb? ne tiskovine. Društvu stoji ob strani celokupno učiteljstvo. Iz njihovih vrst so načefc nik, načelnica, prosvetar in matrikar. Brat načelnik je obiskoval že pred leti tečaj za telesno vzgojo, letos pa še župni prednjaški tečaj. Tega je ob* iskoval tudi brat društveni matrikar (šolski upravitelj). Sestra načelnica je bila že kot taka znana pri društvu na Bizeljskem. Tajnik brat Degen, stare* šina brat Kramar in sestra blagajničar* ka so znani kot priznati in vredni de* i'avci. Po vsem tem smemo z zaupanjem gledatj na upravo nove naše edinice. Tehnično in administrativno delo je v pravih rokah. Naj bi naši zavedni bratje in sestre iz Sv. Petra našli v prostranem kozjanskem okraju še več posnemovalcev. Na ozemlju, koder se vije Bistrica, je več krajev, kjer bi so* kolska društva uspevala. Treba jc le volje do dela. ŽUPA LJUBLJANA : . ' V •' t BR. JOŠKO MODIC. Iz redova litijskog Sokola nestalo je jedne od najmarkantnijih poia\a; dne 24. novembra umro je br. JoSko Modic. Smrt ga je ugrabila neočekiva* no naglo; teška bolest satrla ga je u nekoliko dana. Pokojnik po zvanju bio je poštar i njegovo prvo službovno mesto bilo je u Zagorju, gde je pred 40 godina bio suosnjvač Sokolskog društva. Od toga doba on je sa mladenaokim odušsvlj?* njem učestvovao u sokolskom pokre* tu. Njegovo zadnje mesto službovanja bilo je u Litiji, gde je u poslednje vre* me sprovodio svoj zasluženi pokoj. Bratu Jošku /Modicu neka je večna slava. IZ SEJE ZBORA DRUŠTVENIH NAČELNIKOV dne 23. novembra 1930 v Ljubljani V nedeljo dne 23. novembra 1930 se je vršila seja zbora društvenih na* čelnikov na Taboru. Zastopanih je bilo 39 društev, odsotna so bila društva: Gerovo, Prezid in Loška dolina. Župni načelnik br. Lojze Vrhovec poda po otvoritvi seje poročilo o prireditvah in o delovanju župnega načelništva in tehničnega odbora. V lepo zasnovanem poročilu je prikazal jasno sliko o de* lavnosti ljubljanske sokolske župe. Da bi se priprave za vsesokolski zlet kar najbolj utrdile je župa priredila v Binkoštih župni zlet in župne izbirne tekme. Uspeh je bil dober, grajati je, da niso vsa društva poslala onega šte* vila telovadcev in telovadk, kakor so jih bila priglasila. Telovadna udeležba naše župe na vsesokolskem zletu je zadovoljiva. Hvalevredni so tudi uspe* hi doseženi pri tekmah. Črn madež nediscipline mnogega članstva, ki se ni udeležil javnega nastopa pri prostih vajah pa mnogo zmanjša zadovoljnost udeležbe. Vzgojiti v članstvu pravi čut do dolžnosti, bo stalo še mnogo truda, žrtev in nesebičnega dela. Štirinajst* dnevnega prednjaškega tečaja od 15. do 28. septembra se je udeležilo 40 bratov in 23 sester iz 24 društev. Uspeh odličen, grajati pa je le ona društva, ki niso poslala nobenega udeležnika ali udeležnice v tečaj, vkljub temu, da je župna uprava nudila tudi prosta mesta v tečaju. Po poročilu župne načelnice sestre Adele Mužinove se razvije daljša de* bata o obeh poročilih. Sklene se, da naj župno načelništvo do prihodnje seje poišče vzroke vsem, v svojem po* ročilu grajanim nedostatkom in najde sredstva za izboljšanje. Oba poročila se nato soglasno sprejme. — Pri po> sameznih točkah dnevnega reda so se storili naslednji sklepi: 1. Sprejme se soglasno predlog župnega načelništva, da se priredi v mesecu marcu ali aprilu 1. 1931. župna tekma v vajah na orodju za člane, članice, moški in ženski naraščaj. Tekma obsega po dve vaji na orodju iz zbirke vaj za vsesokolski zlet v Beogradu, izmed katerih se ena izžreba. Poleg tega je tekmovati na pred* pisanem orodju tudi v eni poljubni vaji, katera težina in dolgost vaje mo* ra odgovarjati oddelku. Kdor je pri župni izbirni tekmi ali pri zletni tekmi v Beogradu dosegel 85 %, more tek* movati le v naslednjem višjem oddel* ku. Tekmovalni red in tekmovalne vaje se objavijo v posebni knjižici. V poletnem času pa se sklene prirediti župno tekmo v lahki atletiki, v igri »Odbojki« in v plavanju. Program za to tekmo se objavi kasneje. 2. Zbor društvenih načelnikov je mišljenja, da naj sc priredi prihodnje leto župni zlet ali kakšna druga župna prireditev. Odločitev in sestavo vzpo= reda se prepušča župnemu načelništvu, 3. V zimski dobi, ako bodo vre* menske prilike ugodne, sc po predlogu župnega načelništva sklene soglasno prirediti župni smučarski tečaj in župne smučarske tekme. Tekme naj bi obsegale: 1. lepotno drsanje v vr* stah, 2. hitrostno drsanje na smučeh v vrstah {patrolah). Nadalje se sklene prirediti tudi več delavnih sestankov za vadbo na smučeh in župnih smu* čarskih izletov. Določitev podrobnosti zlasti tudi glede določitve tekmovalnega reda se prepušča župnemu načelni* štvu. 4. Po poročilu župnega načelnika br. L. Vrhovca o letošnjih javnih telo* vadnih nastopih se razvije daljša raz* prava ter da bi se v bodoče ne poja* vile več grajane napake, se sprejmejo sledeči predlogi: Društveno javno telovadbo sme prirediti samo ono društvo, ki ima za javni nastop izurjenih v prostih vajah vsaj 8 telovadcev, 6 telovadk in X na* raščaja in dece. Druga društva smejo nuditi pomoč le v tolikšnem številu, kolikor nastopajočih postavi lastno društvo. Društvenim upravam se- pri* poroča, da naj ne združujejo javne nastope z veselicami ter ako jih Že pri* redijo, da omejijo točenje alkohola. Nadalje je bil sprejet soglasno predlog br. Trčka. — Župni upravi sc pripo* roča, naj v bodoče dovoli ustanovitev novega sokolskega društva samo tam, kjer so dani vsi pogoji za telovadbo. Vsa že ustanovljena društva pa, ki ne goje telovadbe, pa je župna uprava in župno načelništvo storilo vse, naj sc razpuste. 5. Župni in društveni prednjaški izpiti, ki so bili določeni na 13. in 14. decembra t. 1., se prelože na poznejši čas. 6. Župnemu načelništvu se naloži, da dobi način in pota, da sc telovadna obveznost do 26. leta izvaja. 7. Župna uprava naj čim prej do* loči stalnega župnega nadzornika. 8. Prihodnja seja zbora društvenih načelnikov naj se vrši v drugi polovici meseca decembra 1930. Ob 13. uri je br. načelnik s pri* srčnim pozdravom zaključil sejo. vc. ŽUPA SU Š AK - RIJEK A SOKOLSKO DRUŠTVO DRAGA. t Sestra Marija Helman, zameniea načelnice. Svaki se gub itak oseča. Oscčaju ga veliki i jaki, a pogotovo oni, čija snaga izvire iz maloga broia idealnih sara.dnika. Draški Soko zadesio jc veliki gu* bitak, jer smo. nesrečnim slučajem, jz* gubili jednu idealnu isaradnicu, zame* nicu načelnice, sestru Mariju Helman. Sestra Marija Helman svojom simpatičnem pojavom i vanrednom Ijubazna u saobračaju osvojila je sim* pa ti j e svih. koji su je poznavali. Na* ročito je biia ccnjena u svojoj rodnoj Dragi, gde je isaradivala u svim kul* turnim organizacijama. Osobito je raz* vila veliku ‘delatnost kao Sokolica, pa je — iako još vrlo mlada — rodena 1. decembra 1909. g. — ubrzo postala zamenieom načelnice. Dne 24. novembra pošla je na Ri* jeku, otkuda je redovno donosila cve? će za railnju gde je bila nameštena. Pošavši prema tramvajskoj stanici, da tamo sačeka tramvaj s kojim če 'se vratiti, naide najednom teretni auto, koji je naletio na nju i odbaeio ju ja= kim udarcem. Udarac je bio smrtono* san i za četvrt sata sestra Marija je izdahnufa. Ubrzo se taj glas pročuo i svuda izazvao zaprepaštenje, jer ju je sve volelo. Uz rod, najteže je It® ose* Ho draški Soko, koji je u njoj izgubio jednu prvakinju. Kad je bila prevežena sa Rijeke, društvo je ueinilo sve, da svojoj sestri oda na dostojan način poslednju po= čast, kako je ona to i .zaslužila. Sa* hrana je obavljena uz vanredno veliko učešče naroda iz cele okolice, upravo na veličanstven način. Nad grobom otpevalo je meisno pevačko društvo svojoj članici tužal'jku, a zaitim se ie od nje u ime društva aprostio sa veo* ma dirljivim govorom starešina brat Đuro Logomerac. lza njega u ime pe= vačkog društva govorio je g. August Margan, a u ime Drage g. Josip Mar* gan. Uz zvukove pesme i potresni sve* opšti plač sp.ušteno je telo iSestre Ma* rije Helman u grob. Crna ju je zemlja sakrila, da u njoj počiva naša nepre* žaljena sestra. Spavaj, sestrice! U gro* bu je mir i nema boii. Tvoja Te brača j Sokoli nikada neče zaboraviti! Slava I sestri Mariji Helman! ŽUPA VELIKI BEČKEREK 10. godišnjica osnivanja župe. Ove godine navršava se 10 godina otkako je osnovana Sokolska župa Ve* liki Bečkerek. Da bi se ovaj datum označio kao j ubite j, župa je proglasila 1930. god. kao jubilarnu za celu svoju župsku te* ritoriju, a jubileum če se zavrŠiti veli* kim župskim sletom, koji če se odr* žati maja meseca 1931. god. Prvi deo programa jubilame go* d in e Sokolske župe Veliki Bečkerek proslaviče se župskom svečanom aka* demijom, koja če se održati 14. decem* bra 1930. u Vel. Bečkereku, a na kojoj če biti zastupana sva društva u župi sa najbolj im svojim tačkama. Pre podne istog dana održače se svečana sodnica na kojoj če se govo* riti o značenju Sokola kraljevine Jugo* slavije, radu župe, t. j. o njenom isto* rijatu za ovih 10 godina. Na ovu akademij u pozvače ise sve mesne gradanske i vojne vlasti, kao i sva humana i nacionalna mesna dru* štva i svi funkcioneri društava u župi. Istoga dana završiče se svečano i žup* ski prednjački tečaj, koji če se odr* žati od 2. do 14. decembra, a na kojem če se u glavnom izvoditi vežbe odre* dene za župski Slet. ŽUPA MARIBOR SOKOLSKO DRUŠTVO PTUJ. Proslava 1. decembra. Sokolsko društvo Ptuj proslavilo je tudi letos državni praznik svečano in lepo. Ob ,11. uri se je (vršila svečana seja društvene uprave v lepi, prenov* Ljeni dvorani Narodnega doma, kateri so prisostvovali zastopniki vseh obla* sti ter veliko članstva in naraščaja. Sejo je otvoril in vodil društveni sta* rosta br. dr. Šalamun. Zbor Glasbene Matice je zapei^ državno himno, nakar se je izvršila prevedba dece v naraščaj in naraščaja v članstvo. Za tem so po* ložili prisego vsi v letošnjem lletu spre* jeti člani in članice. Zbor pa je zapel še »Oj Doberdob«. Ko je prejel nara* ščaj iz rok načelnika br. Pertota spo* minske znake, je bila slanovst zaklju* čena. Ob /15. uri pa se je vršilk .slavnost* na akademija v mestnem gledališču, ki je bilo zopet do zadnjega kotička na* polnjeno z meščanstvom. Program akademije je bil precej obsežen, toda pester in lep. Otvoril ga je orkester Dijaškega doma s sokolsko koračnico, ki je med posameznimi telovadnimi točkami izvajal še uverturo »Kraljica vil«, fantazijo »Viktoraja« in valček »Zlati časi«, vse pod vodstvom kapel* nika br. Novotnyja. Brat Skaza nam je zapel »Človeka nikar«, moški zbor pa pod vodstvom br. Šedlbauerja »Že* ne mrak se«, »Buči morje Adrijansko« in »Hej trubaču«. Grudnovo »Trža* škim bratom« pa !je deklamiral brat Krivic. Poleg že omenjenega je program obsegal še 9 telovadnih točk. Dija'ki so nam pokazali prav lepe preskoke čez eno in dve kozi, ženska deca s. Kova* čeve pa njeno sestavo »Barčica po morju plava«. Prav lepo je izvedel isti oddelek dijakov vaje s petjem »Mladi Sokoliči«. Ritmične vaje ženskega na* raščaja so prav tako zelo ugajale. Na bradlji so nastopili istočasno člani in članice. Med člani je nastopilo nekaj naraščajnikov, ki so letos prišli med članstvo, vendar njihovo izvajanje ni mnogo zaostajalo za članskim, ako iz* vzamemo br. Petroviča in Pirša. Tudi članice s s. Opltovo na čelu zaznamu* jejo prav llep uspeh. Članice iso nato izvajale še »Potko«. Prav dovršeni in pestri pa so bili vratolomni preskoki moškega naraščaja čez mizo pod vod* stvom br. Petroviča, ki so izvedli tudi še vaje »Vrbniče na morem« s sprem* ljaivo mladinskega zbora meščanske šole pod taktirko br. Hasla. Najlepša točka akademije pa je bila »Jadransko morje«, ki so jo izvajali prav dovrše* no člani, kot zaključno točko. Lepo uspela akademija je najllepše priznanje našim oddelkom in prednjaškega zbo* ra, ki naj ga vodi pot samo naprej in navzgor! S. K. Naraščajski dan. Kakor smo že napovedali se je vriši v nedeljo dne 23. novembra ob 14. uri v Mladiki naraščajski dan, ka* terega je priredil naš prosvetni odsek. Ob napovedani uri se je zbralo v ri<* salnici meščanske šole nad 100 nara* šeajnikov in naraščajnic s svojimi va* ditelji in vaditeljicami. Naraščajski dan je otvoril staro* sta br. dr. Šalamun s kratkim pozdra* vom in nagovorom o namenu teh se* Stankov, nakar je mešani zbor meščan* ske šole zapel! pod vodstvom br. Hasla sokolsko koračnico »Pohod Sokolov«. Sledilo je zanimivo predavanje načel* nika br. Pertota o ustanovitelju Sokol* stva dr. Miroslavu Tyršu. Za predava* njem je bila predstava s skioptičnimi slikami o Franciji in Napoleonu in o izdelovanju stekla. Nato je mešani zbor zapel! še »Jurjevanje in Grad se beli«. Pred zaključkom smo se še vsi naučili pesem »Pohod Sokolov«. Slične popoldneve je sklenil prirejati naš prosvetni odsek za deco in naraščaj vsak mesec. * SOKOLSKO DRUŠTVO SV. JURIJ OB ŠČAVNICI. Proslava 1. decembra. Proslava 1. decembra se je tudi topot izvršila pri nas nad vse veličast* no. V nedeljo popoldne je priredil tu* kajšnji Sokol svečano akademijo z le* pim, pestrim vzporedom. Po nagovoru br. staroste je imel lep, globoko začr* tan govor župni delegat br. Zorko iz Maribora. Najprej je nastopila ženska deca. Vaje je izvajala zelo ljubko, tako, da jih je morala ponoviti. Vaje članov so bile dobre, prekosile pa so jih vse= kakor vaje članic. Moška deca je iz* vršila svojo nalogo v popolno zado* volj s t vo, le pri prvem nastopu je bila nekako zmedena. Najboljše med vse* mi pa so se topot odrezale ženske na* raščajniee. Pevske točke, kakor tudi tambu* raške, ki jih je Sokol proizvajal skup* no Zvezo slovenskih fantov in de* klet, so žele ogromni aplavz. Vsa čast in zahvala za to lepo uspelo akademijo, ki se je zaključila z državno himno in »Zova, samo zovi...« gre društvene* mu načelniku in prosvetarju br. Dra* go Korošaku, kakor tudi načelnici se* stri Kurbosovi in vsem ostalim vadi* teljem, pevcem in pevkam ter tambu* rašem. Po akademiji se je formirala po* vorka. Na čelu državna zastava, nato sokolska mladina .gasilska župa z 80 člani, društvo starih vojakov, člani in članice ter ostalo ljudstvo. Skoraj vse hiše okrog šole, kakor tudi oddalje* ne j še, so bile lepo razsvetljene. Med sviranjem godbe, prepevanjem narod* nih pesmi in koračnic, se je pomikal sprevod po celi vasi na Jamno in v Bi* serjane. Vzklikalo se je Nj. Veličan* stvu kralju, Jugoslaviji in Sokolu. Pred šolto je bil majhen nagovor o po* menu 1. decembra, na križpotju pod cerkvijo je zaključil povorko br. Ko* rošak. 1. decembra 1930. se je Sokol ude* ležil cerkvene slovesnosti, po maši je br. starosta zaprisegel novo članstvo. Posojilnica v Mariboru Ustanovljena leta 1882. ф r. z. z o. p. # Telefon štev 108 = Narodni dom 1====== Sprejema hranilne vloge v tekočem računu in na knjižice in jih obrestuje z dnevno razpolago po 5%, proti odpovedi na 3 mesece po 7°/o. Daje posojila proti vknjižbi po 8°o, na menice po 9°o. Stanje hranilnih vlog nad Din 80,000.000*—, rezervnih zakladov nad Din 5,000.U00'—. PETER ŽITNIK SPLOŠNO KLEPARSTVO instalacija strelovodov 0 *5 naSw» »i tema in ritje _o -.j ® ђ leenoecmentnih streh. ofu § UUBLJANAHH AMBROŽEV TRG ST. 9 Precizne žepne ure Schaff-hausen. Omega, Dona, Junghans 4 letno jamstvo! IVAN PAKIŽ Ljubljana, Pred Škofijo 15 Klišeje vseh vrst, enobarvne in večbarvne izdeluje klišarna JUGOGRAFIKA I LJUBLJANA SV. PETRA NASIP ŠT. 23 Telefon štev. 2195 Oglašujte u Sokolskom Glasniku! a P O Ul oc Ш b- w < ec a o 5 je najmoderneje urejena in izvršuje vea tiekarniška dela od najpreproetejšega do najmodernejšega/Tiska šolske, mladinske,leposlovne in znanstvene knjige/ Ilustrirane knjige v enobarvnem ali večbarvnem tisku/Brošure in knjige v malih in največjih nakladah /Časopise, revije in mladinske liste/Okusna oprema ilustriranih katalogov, plakatov, cenikov in reklamnih listov/Lastnatvornicašolskih zvezkov/ Šolski zvezki za osnov., mešč., sred.šole/Risanke,dnevniki, beležnice/ Notni papir/Zvezki za okroglo pisavo 'mi LOKOMOTIVE sviju vrsta za normalni i uski kolosjek VAGONE osobne, teretne i specijalne za normalni i uski kolosjek TRAMVAJSKA KOLA motorna i prikolice VAGONETE za industrijske željeznice sviju vrsta i za razne kolosjeke AUTO - KAROSERIJE prema zahtjevima KOTLOVE lokomotivske i stabilne sa kompletnim uredjajem RESERVOARE cisterne, dimnjake i sve druge konstrukcije iz lima MOSTOVE u svim rasponima i sve druge željezne konstrukcije CESTOVNE VALJKE motorne i parne, od 3 do 14 tona LJEVAONICE za sivi ljev u komadima do 10.000 kg prolzvadja i popravlja PRVA JUGOSLAVENSKA TVORNICA VAGONA, STROJEVA I MOSTOVA S: BROD NA SAVI (SLAVONIJA) JUGOSLAVIJA Fabrika i centrala i BROD NA SAVI. Kancelarijai BEOGRAD, Knez Mihajlova 42/1. Brod: teL 81 i 120, brzojavi Lokomotive Savebrod. Beograd t telefon 30-27, brzojav s Lokomotive. ______ W Tvornice P.TESLIC, Sisak , proizvode: rafinovani špirit, denaturisani Špirit, sve vrste likera, sve vrste konjaka, sve vrste rumova i sve vrste domačih rakija, kvasac, uglj. kiselinu, potaSu, vjeStačko djubrivo, kristalnu sodu i bukove spirale za fabr. sirćeta. Firma je vlasnik prirodnlh vrela pitke i ljekovite vode, poznate na tržiitu pod imenom prirodna radioaktivna SISAČKA MINERALNA VODA koju preporučuje zdravima i bolesnima. — Plitka sama, sa vinom, voćnim Sokovima i mlijekom, lij e Čl iznemoglost, zakrečenje žila (arteriosklerozu), kožne, ženske i orne bolesti, bolesti žlijezda, crijeva i želuca, organa^ za disanje, spolnih i mokraćnih organa, bubrežni i žučni kamen, živčane bolesti, zapalenje sluznica, gusavost i suljeve (hemoroide). ZAJTRKOVALNICA ŠČURK & VRTAČIC Ljubljana, Dunajska cesta 12 priporoča vedno sveže delikatesne izdelke ter pristna domača in tuja vina. H ђ l/l M % & INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN BRANKO PALČIČ CENTRALA ZAGREB ULICA KRALJICE MARIJE 6 Dobavitelj Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Naslov za brzojavke: TRIKOTAŽA Zagreb Telefon štev. 26-77 Podružnica BEOGRAD Balkanska 28, Hotel Prag Izvršujem vse vrste sokolskih potrebščin za javni in zletni nastop članov, članic in dece točno po predpisih 8KJ. Nadalje se priporočani vsem bratom za izdelavo naimodernejših civilnih oblek, katera izdelujem po najnovejšem kroju v lastni delavnici. Tvornlca gimnastttkih I ■portskih sprava = J.Oražem Ribnica, Dolenjsko vseh vrst po foto* grafijatuli rizoah izvršuje za vsakovs sten tis* natsolidneje KLIŠARNA* ST* DEU UUBURNfi-DRtMRTimii OSNOVANA 1881. GOD. МАКСИНА КОМБИНАЦИЈА најбоља je и може ce добити само у кафани „Савиначка Касина“ Цара Николе број 58 Београд B JC ) R izradjuje sve sokolske vežbaće sprave, opreme čitavih društvenih i škotskih vežbaona, sportske potrepštine za laku atletiku, sprave za letna vež-bališta, kupališta i bašće lju-Ijanke, sprave za decu itd. Izrada savršena i elegantna, poslužba najsolidnija, cene naj-umerenije. - lluslitvui cioit besplatno. ;uuuuuuuuuuuuuuuuuuuuww Tko oglašuje, tal napreduje! B REGISTKOVANA ZADRUGA S OGRANICENIM JAMSTVOM opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje 8U potrebne za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspaeava tiskanice, knjige i brošure sokolsko - programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacije i muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija. NASLOV: JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA, LJUBLJANA, NARODNI DOM TELEFON BHOJ 25-43. — POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA: 13.831 Zahtevajte ceniki Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl). — Glavni i odgovorni urednik Stjepan Čelar. — Uređuje Redakcijski odsek. — Za upravu I oglase odgovara Mica Koščeva . — Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik France Štrukelj); svi u Ljubljani.