J.IU932 Hosiarina plaćena ц qWtu tena Dlii 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »Sokolska Prosveta« God. Ш. « Brof 31 L| iii £/ ifailft, Izlazi svakog čctvrtka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo nalazi se n Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177, 4 augtl5ia uprava u Narodnem domu, telefon broj 2543 — Ljubljana • Račun poštanske štedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračata 1932 = = =....= = =... - = : —-............. ................... Svetla prošlosl neka nam ukazuje puteve za budućnosl Deveti,^ jubilarni svesokolski slet u Pragu završen je skoro pred mesec dana u punom sjaju sokolske misli, kao, do danas, največa i najznačajnija sokolska manifestacija a možemo kazati i najjača i najznačajnija afirmacija slovenske misli. Šta više, ovogodišnji svesokolski slet u Pragu možemo da smatramo ujedno kao i jednu od naj-ogromnijih i najvažnijih priredaba na polju telesnog uzgoja uopče. Ne samo da su se skupili u zlatnom slovenskom Pragu slovenski Sokoli iz sviju slovenskih zemalja osim Rusije, gde vlada protuslovenski i razume se i protuso-kolski režim, ali sve značajnije telesno-uzgojne organizacije čitavog kulturnog sveta poslale su na slet svoje referente, da objektivno prosude sokolski telesni i nacionalni sistem. Nije još bilo na svetu ni jedne priredbe, gde bi bilo sakupljeno toliko raznih telesnouzgoj-nih stručnjaka kao ove godine u Pragu. I u tom pogledu možemo da smatramo slet kao potpuno uspeo, pošto su se mogli pretstavnici raznih telesno-uzgojnih smerova i sistema uveriti o važnosti i velikom značenju Tirševog sokolskog telesnouzgojnog sustava, bilo to u Sokolstvu samom, kao i u redo-vima češkoslovačke i jugosl. vojske. Slet sam, prireden u ogromnim dimenzijama na uspomenu 100-godišnji-ee rodenja velikog osnivača sokolske organizacije i stvaraoca sokolskog telesnouzgojnog sustava dra. Miroslava Tirša nije samo premašio što se tiče broja učesnika, bilo vežbača bilo ma-nifestanata, nego je opet po prvi put posle dvadeset godina skupio u Pragu zastupnike sviju slovenskih sokolskih * rganizacija, te je baš time postao ka-en-međaš u razvitku sokolske orga-izaeije. J o moramo naročito podvuči. i e samo da je češkoslovačko Sokolstvo istupilo u jednoj masi, koja može da nnponuje celome svetu, na vežbali-stu i u velikoj povorci, nego su i ostale slovenske organizacije imale prilike da saraduju rame uz rame s bračom Če-hoslovacima i da na taj način ne samo manifestiraju za sokolsku skupnost, nego da se i vlastitim očima uvere o ogromnoj organizaciji, o njenom načinu rada, o njenim uspesima, o ljubavi naroda spram Sokolstva. Zašto pretstavlja po našem mišljenju baš deveti slet medaš u daljnjem razvitku slovcnskog Sokolstva? Mo- gao bi neko da primeti, da je deveti slet bila samo neka kopija sedmog ili osmog sleta u večim dimenzijama. Do-nekle je ova tvrdnja i istinita. Ali ako pogledamo dublje, odmah opažamo, da nije bio slet samo veliko opetova-nje predašnjih sletova, več da je on bio i od velike važnosti za daljnji razvitak sokolske stvari i tamo, gde ona još nije tako napredovala kao u Češkoslo-vačkoj. Na sletu su bili prisutni u masama jugoslovenski, poljski, ruski i lu-žičkosrpski Sokoli, dalje bugarski Junači i ukrajinski Sičevi, dakle sami pretstavnici slovenskih telesnouzgojnih organizacija, kojc su delimično več i uelanjenc u savezu Slovensko Sokolstvo, a delimično traže, da se ih primi. Poležimo li sa stanovišta, da moraju biti u pomenutom savezu kao članovi , s°k°jske organizacije s čisto • s ^sto sokol-l Programom, moramo honstatovah, da je baš veliča istven na stup Jugoslovena, Polja,ka( Rusa ,n™ zickih Srba morao ugodno uticati na pretstavnistva ostalih Slovena te im time dati potstreka, da i oni u svojim zemljama pristupe što pre formiranju pravih sokolskih društava i četa, te potpunih organizacija, kako bi u toku nekoliko godina mogli i oni da stupe u Slovenski sokolski savez kao ravno-pravni članovi i kao punovredni po-hornici sokolske ideje. Baš krasno uspeli svesokolski slet sa svom svojom ogromnom moralnom snagom bio je najboljom prilikom da sc pokaže svim onim kolebajučim slovenskim plemenima ne samo veličinu sokolske misli kao takvc, nego i sokolsku misao kao jezgru celokupnog slovcnskog kulturnog života. Zato stoji taj slet kao medaš izrnedu sokolske prošlosti i sokolske buduenosti. Potpuno smo uvereni, da čemo na nared-nom svcsokolskom sletu, a možda još i pre na kojoj drugoj večoj sokolskoj manifestaciji, pozdraviti u našoj sredini kao članove naše sokolske zajednice i onu braču Slovenc, koji su učestvovali prošlom sletu samo kao posmatraei. Svesokolski slet u Pragu ne smemo suditi samo po njegovoj ogromnoj i divnoj vanjštini. Njegova je unutraš-nja vrednost mnogo, mnogo veča od spoljašnje. Zato neka nam bude do-zvoljeno da pregovorimo nekoliko reči o uticaju sleta, odnosno njegove moralne strane, na naše jugoslovensko sokolsko članstvo, koje je imalo prilike da učestvuje na sletu u Pragu. Nemarno pri ruci nikakvih stati-stičkih podataka otkuda je došlo i iz kojih jugoslovenskih sokolskih društava i četa sve ono mnoštvo jugoslovenskih Sokola u Prag. Naše največe zadovoljstvo bi bilo, kad bi mogli utvrditi, da su bile na svesokolskom sletu u Pragu zastupljene sve jugoslovenske sokolske jediniee. No, izgleda, da je ipak bilo kod nas društava i četa, koje nisu bilo iz kojeg uzroka poslale kojeg člana ili članicu u Prag. Kad bi bile zastupljene sve naše jediniee, uspeh sleta, uticaj sleta na naše članstvo bio bi još potpuniji, još veči. Tirš kaže: »Što svet nije video, niko nije video-« Ta divna izreka osnivača Sokolstva može se s punim pravom primeniti baš u našem slučaju. Čim je više jugoslovenskih Sokola i Sokolica videlo ovogodišnji svesokolski slet, tim je veči i njegov uticaj na njihove duše. Čim je iz više jedinica bilo ovih jugoslovenskih Sokola, tim čemo imati više dobrih društava za nekoliko godina, ako — su svi ti svesno posmatrali, opažali i shva-tili sve ono, što im je slet nudio! Onaj, koji je pošao u Prag samo radi šetnje, nije video sve one unu-trašnjc lepote sleta kao onaj, koji je sve to posmatrao s čisto sokolskog stanovišta. Nije pozvano samo češkoslovačko Sokolstvo da ono prireduje sokolske sletove. I mi Jugosloveni, kao druga največa sokolska organizacija u slovenskom svetu, stojimo uvek pred istim zadačama kao i naša severna bra-ča. Več naredne godine moramo i mi da pokažemo, da nije slet u Beogradu, a pogotovo onaj u Pragu, mimoišao i nas bez dubljeg uticaja, jer pred vrati-ma nam je pokrajinski slet u Ljubljani, koji se prireduje u proslavu 70-godiš-njice opstanka našeg matičnog društva »Ljubljanskog Sokola« bivšeg »Južnog Sokola« u Ljubljani i medusletske utak-mice, obavezatne za celokupno naše Sokolstvo! U daljini pak, več se opa-žaju i konture našeg drugog svesokolskog sleta, na kojem mora naše Sokolstvo pokazati, da je iskoristilo vreme posle I svesokolskog sleta u Beogradu u punoj meri! I po broju i po kakvoči! Ovogodišnji svesokolski slet u Pragu mora da bude za sve nas Jugo-slovene velika škola oduševljenja, po-žrtvovnosti, radinosti, istrajnosti, vere u pobedu, vere u solidnost sokolskog rada i uzajamnosti. Slep je bio onaj, koji nije u Pragu video krasnu reviju sviju ovih nabrojanih moralnih vrlina. Sve češkoslovačko članstvo, bilo ono, koje je aktivno saradivalo i učestvova-lo na sletu, bilo ono, koje iz ma kojeg uzroka nije moglo prisustvovati sletu, sav naraštaj, sva deca, ceo češkoslovaški narod, sve je bilo na poslu, da ga omoguči i da uspe i po moralnoj i po gospodarskoj strani. Deca, naraštaj, svi vežbači i vežbačice, prednjači i prednjačice i stara sokolska garda, svima je lebdeo pred očima jedino uspeh velikog jubilarnog sleta, pobeda sokolske misli. Sokolstvo je u Jugoslaviji več vrlo lepo ražvijeno. U poslednje vreme po-jačao se je broj društava i četa, članstva, naraštaja i dece u ogromnoj meri. Stoga smatramo vrlo potrebnim da se produbi posle samog osnivanja novih jedinica te prijema tolikih tisuča novog članstva i podmladka i unutraš-nja vrednost naše organizacije time, da svi oni, koji su videli grandiozni svesokolski slet u Pragu, nastupe kod kuče, u svojim sokolskim društvima, kao učitelji i učiteljice, kao propagato-ri sviju onih sokolskih moralnih vrlina, koje su imali prilike da opaže u Pragu. Time če preči sav onaj veliki moralni uspeh sleta iz njihove krvi u krv cclo-kupnoga članstva i pripadništva uopče, i baš na taj način biče najbolje produžen i produbljen uspeh samog sleta i u sreima onih, koji nisu mogli da idu s našom velikom ekspedicijom u kolevku slovenskoga Sokolstva, u Prag. Uspeh svesokolskog sleta u Pragu moramo, po našem mišljenju, smatrati kao uspeh solidnosti sokolskog rada celokupnog češkoslovačkog sokolskog bratstva. Kad je bio dat znak, da se slet u Pragu, i unatoč sviju poteškoča, sviju prepreka privrednog značaja, mora da održi, nijedan između tolikih tisuča brače u ČOS nije mogao ni misliti, da bi moglo biti drugojačije. Cela ogromna sokolska armija dala se je na posao, da sc spremi na ovu velebnu proslavu Tirševog imena, držeči se po-znatog sokolskog gesla: jedan za sve, svi za jednoga. Po društvima, po žu-pama i u samom savezu počeli su pri-premni radov: za slet, da tako kažemo, več odmah posle VIII sleta 1926 godine. Od tada su se iz godine u godinu sve više i više stupnjevali te postigli u danima odmah ispred sleta kulminaci-ju napona i napora. A sada, kad još nije prešlo ni mesec dana od sleta, več je sve češkoslovačko Sokolstvo na poslu, da se sprema za daljnji rad: po društvima i četama spremaju se za društvene javne vežbe, župe več razmišljaj u o sletovima u narednoj godini, na vidiku su več i pokrajinski sietovi, a u daljini več se odrazuju konture i X svesokolskog sleta! Večito nezadovoljstvo, večiti po-kret! I svi mi moramo da nastojimo, da u okviru naših snaga i naših moguč-nosti radimo isto tako predano, istraj-no i požrtvovno na zdanju našeg Sokolstva. S osnivanjem više od podruge tisuče sokolskih jedinica širom naše drage otadžbine nije naš rad završen, nego je tek u počecima. Potrebno je da podižemo po svim^naširn jedinicama našu duhovnu organizaciju na osnovi nepokolebljive sokolske volje, jer smo pozvani od naroda samo mi, da pri-dignemo njegovu telesnu snagu i moral, te time uvečamo i njegovu otpornost. Stoga je potrebno, da se sustavno spre-mamo, bilo za naše velike sokolske priredbe, bilo za manje javne vežbe po-jedinih društava, okružja i župa, bilo za ono vreme, kad nas bude domovina pozvala! Verij Švajgar — Ljubljana. Prvi saveznl leča} za pozorišle lulaka U danima od 24 do 31 jula odr-žavao se je u Ljubljani prvi sokolski lutkarski tečaj, koji je ujedno i prvi svoje vrsti u našoj državi. Učestvova-nje bilo je, nad svakim očekivanjem, upravo ogromno, što je znak da su . s,?nP*ske župe pravilno shvatile poziv MO Izostale su samo tri župe i o. zagrebačka, karlovačka i splitska. Svih tečajnika bilo je 28, jer su se prijavil, još i brača i setre kao ek-stermste. Materija! je bio odličan , potpuno je odgovarao uslovu za prijem u tečaj. Zastupani su bili svi de lovi naše države. Medu njima videli smo slikare, kipare, režisere raznih sokolskih pozornica, sokolske diletante, omladinske pisce i t. d., pače i jed-nog muslimanskog svečenika iz Kragujevca, koji se več oduže vreme bavi pozorišnom umetnošču. Baš ta okol-nost da su bile izabrane samo prvo-vrsne sile podigla je još više vrednost tog svestrano uspelog tečaja- Predavači su bili vrlo srečno oda-brani. Predavale su samo prokušane sile na dramatskom i lutkarskom polju i to: prof. Šest, glavni režiser Na-rodnog gledališta u Ljubljani, Viktor Markič, poznati recitator, slikar Vaclav Skružni, arhitekt Mitja Švigelj, Ivan Laureneič iz Maribora, kipar Božidar Samar i J°s0_ Zidarič, koji je ujedno bio i voda tečaja. Predavalo se je sledeče predmete: istorija lutkarstva, izrada i sastavlja-nje potpune pozornice, izrada glava i trupala, recitacija, režija i inscenacija igara, umetno slikanje na platnu i kartonu, oblačenje i kostimiranje lutaka, glazba u lutkarskim pozorištima, električno osvetljenje. Radilo se dnevno od 8 do 12 i od 13 do 16 časova. Dva puta čak i do 11 sati u noči. Trečeg dana posetio je tečaj I zamenik starešine br. E. Gangl, brača dr. Vladimir Belajčič, pretsednik SPO Bral Gangl s učesnicima 1 predavačima I saveznog lufkarakog tečaja u Ljubljani (24-31 Jula 1932) i Niko Mrvoš, tajnik SPO, župski tajnik i župski prosvetar te drugi sokolski funkcioneri. Na tečaju se je medu ostalim iz-radilo i razne načrte glava i kulisa. Žiri je pregledao 11 načrta i podelio prvu nagradu br. Ščuki Cvetku iz Murske Sobote. Daljnja tri priznanja dobili su: I br. Vojin Bakič iz bjelovarske župe, drugo br. Ferjan Gustav i treče brat France Eržen, obojiea iz Sokolske župe Ljubljana. Velikim veseljem prihvatili su se učesnici tog rada i pokazali sjajne uspehe, tako, da se vodstvo upravo divilo. Ma da je bio rok za predaju načrta vrlo kratak (tek dva dana), ipak moramo da utvrdimo činjenicu, da su bili načrti više-manje na umet-ničkoj višini. U torne ide brači i sestrama največa pohvala i zahvala. Učesnici su ovim tečajem dobili temeljitu podlogu za širenje te prekrasne omladinske ustanove u župama i u svojim društvima. Odabrani su tečajnici marljivo vežbali igru u 5 slika »Kraljevič iz podzemlja«, od omladin-skog pisca Mladena Širole iz Zagreba i to u srpskohrvatskom jeziku. Zad-njeg dana tečaja t. j. 31 jula, u 10 sati pre podne, prikazivala se je spomenu-ta igra na lutkovnoj pozornici Sokola I na Taboru, koja je u svakom pogledu vrlo dobro uspela. Prisustvovali su pretstavi: 1 zamenik starešine br. li. Gangl, tajnik ljubljanske župe br. Flegar, zamenik starešine Sokola I br. N. Marolt i drugi sokolski funkcioneri, te brača i sestre, koji se zanimaju za to miniaturno pozorište. Naše Sokolstvo ponovno je oboga-čeno jednim spremnim i požrtvovnim kadrom sokolskih prosvetnih radenika, koji če svojim nesebičnim radom vrlo mnogo doprineti širenju sokolske ideje medu našim najmladim sokolskim redovima, medu našom zlatnom sokol-skom dečicom. Nemanje sokolskog uzgoja i discipline O ovome se stalno pisalo i piše se, ali se slabo provada u delo, premda je to tako važna stvar, bez koje je nemoguče i zamisliti opstanak jedne organizacije kao što je Sokolstvo. Kao očevidac jednog nemilog incidenta u sokolskom vozu br. 6 prilikom povratka sa IX svesokolskog sleta iz Praga, nalaže mi sokolska duž-nost, da se o takovoj stvari povede više računa, jer zaista zaslužuje svaku pažnju. Da vide ostala brača i sestre kakovih je bilo Sokola na IX svesokolskom sletu u Pragu, i da ovo bude jedan »memento« za sve one koji vode računa o tom, koga če u buduče da vode na ovakove priredbe, tim pre, jer se ovakvi Sokoli nalaze i na vodečim mestima sokolskih uprava- Slučaj, naime, jednog »starijeg Sokola« koji je nažalost i starešina jednog sokolskog društva župe Sarajevo, prema jednom mladom članu iste župe iza-ziva ogorčenje proti brata starešine, a divljenje sokolskom uzgoju i disciplini mladog jednog člana. Slučaj je počeo na praškoj stanici time što su stvari stigle na stanieu pred sam pola-zak voza, i svako nije imao vremena da pronade svoje, nego jc uzeo čije bilo stvari iste župe, »la se posle u vozu zamene. Tako je i taj član došao u vagon društva Travnik da potraži svoje stvari. Na njegovo pitanje da li imaju koji koveeg više, stupi pred njega stariji član i poče da ga gura van, i ne saslušavši ga. i to na jedan tako neotesan način, da se čovek s čudenjem pita da li zaista ima ovakovih ljudi na sokolskim vodečim mestima. I kad ga je ovai mladič sabrano zamo-lio, da ga sasluša što želi, uhvati ga za ramena i poče ga gurati van. Nato je ovaj mladi član odgovorio kako to nije sokolski i bratski, a brat starešina nato odgovori: » I u nema bratstva, ovo nije tvoj vagon ti sebi traži svoga vodu nek ti on nade stvari.« Ovo su reči, bračo, jednog starešine, to su reči ono-ga koji bi trebao da bude uzor svima mladima, to su reči onoga koji treba da najviše služi primerom: bratstva, jedinstva i ljubavi. Ali s ovim nije bi- lo sve završeno, nego je jedan član istog društva »okuražen« ponašanjem svoga starešine uzeo tudu košaru misleči da je njegova i bacio ovom bratu na noge tako da mu je malo kožu izgubo na jednoj nozi. A ovaj sačekavši.u susednom kupeu, dok je dobio svoj kovčeg, koji je bio u njihovom kupeu ode bez ikakvog daljeg raspravljanja u svoj vagon, sa suzom u oku. Ko je bio prisutan ovom incidentu taj je mogao da oceni što znači sokolovati, bez sokolskog odgoja i discipline, a što znači biti sokolski uzgojen i discipli-novan. Mi ne smemo, bračo, dozvo-liti da se ovako postupa u sokolskom redovima. A naročito s našim mladim sokolskim radnicima, koji su proveli u podmlatku i naraštaju šest ili sedam godina, i tek što su stupiii u najjače sokolske redove, u kojima treba da se potpuno iskristališe njihova mlada sokolska duša, tu sc s njima postupa kao s najgorim uličnjacima, i to baš sa strane onih koji bi trebali da budu primerom sokolskog uzgoja i discipline. — Boško Kovačevič, Sarajevo. Bral dr. A. Zamojski u Beogradu Kako javlja beogradska Politika dne 1 avgusta stigao je u Beograd iz Varšave brat Zamojski, starešina polj-skog Sokolstva i potpredsednik Slo-venskog Sokolstva. U Beogradu je grofa br. Zamoj-skog Sokolstva i potpretsednik Slo-članovima uprave Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. Posle kračeg bavljenja u Beogradu i konferisanja s br. Ihunikovit^m i Ua-novima Sokolskog saveza br. Zamojski otišao je u Sofiju U iunkc:ji potpret-sedeika Slovcnskog Sokolstva. Rosi}a ~ Fonsier ♦ društvo za osiguranfe t reosiguranfe ♦ Beograd SLoVEH/Ko /0K0L/TK0 f Prvi načelnik COS bral Josef Klenka Neustrašivog borca iz Tirševih vremena i iz prvih godina ČOS, prvog načelnika ČOS, br. prof. Josefa Klenka, nema više medu Sokolima. Još za po-slednjeg svesokolskog sleta u Pragu videli smo ga kao 80 godišnjega starca uz br. J. Vaničeka na načelničkom mostu. Tada nismo ni pomislili da če stidbina tako naglo prekinuti nit njegova života i odeliti ga od nas. Ali tako je usud hteo — t Brat Josef Klenka Još kao visokoškolac saradiv^o je s prvacima sokolskog pokreta na nje-govu širenju medu češkoslovačkim narodom i pored velikih poteškoča i pregona sa strane austrijskih vlasti. Kao profesor telovežbe na praškim srednjim školama posvetio je ceo svoj život Sokolstvu a naročito telesnom uz-goju sokolske i vansokolske omladine. Več u prvim danima sokolske organizacijo stao je verno uz Tirša te je naročito propagirao misao kako treba udružiti sve sokolske jedinice putem župa u veliku celinu, u ČOS. Kako Tirš ni je doživeo ostvarenja svog ve-likog sna, sudbina je odlučila Kienku da on postane, posle osnivanja ČOS, njenim prvim načelnikom te je na tom položaju i vodio II svesokolski slet u Pragu. Uz to je bio br. Klenka i voda znamenite ekspedicije čeških Sokola 1889 godine u Pariz, gde su po prvi put stvorena dublja poznavanja i veze s francuskim gimnastama. Docnije je bio brat Klenka duže vremena načelnikom Sokola na Maloj Strani u Pragu, postao je i prvi župski načelnik župe Podbelogorske. Njegova je zasluga i osnivanje Praškog društva za gajenje omladinskih igara na širo-koj ravnici Letna iznad Praga, gde su održani i svi preratni svesokolski sle-tovi. Pokojni prvi načelnik ČOS imao je prilike da vidi na IX svesokolskom sletu i uspehe, svojeg rada: ogromne utakmice češkoslovačkog i slovenskog Sokolstva. On naime beše jedan od glavnih pobornika takmičarske ideje medu Sokolstvom: pred više nego 30 godina uveo je u Sokolstvo redovite utakmice, te je na taj način vezao re-doviti neprekidni rad u sokolanama s plemenitim viteškim sokolskim načinom takmičenja na svesokolskim i ostalim sletovima. Time nam postaje razumljivo s kakvim je zanimanjem i veseljem pratio stari 8U godišnjak ovo-godišnje svesokolske priredbe, a naročito natecanja u svim granama boga tog sokolskog sustava. Slava prvome načelniku češkoslo vačkog Sokolstva i sokolskom uzoru Tirševe igre u Pragu Velike telesnouzgojne organiza cije Češkoslovačka amaterska atletska unija i Češkoslovačka obec sokolska sporazumele sli se da če prirediti 17 i 18 septembra, dakle na stogodiš njicu rođenja osnivača Sokolstva Tir ša, veliku telesnouzgojnu priredbu pod nazivom »Tirševe igre« u kojoj če za jednički nastupiti članstvo Unije i ČOS i to: u utakmicama u lakoj atletici i u vežbama na spravama. Očckuje se, po sadanjem raspoloženju. da če biti broj učesnika-takmičara mnogo veči nego na svim dosadašnjim sličnim priredbama. — Cela priredba deliče se u dva dela: na sportski i sokolski. Iz sportskih krugova najavili su svoje učestvovanje razni sportski savezi kao: hazena, odbojka, rugbv, basket-bal, a što se tiče Sokolstva, nije još definitivno odredeno, u kolikoj se če meri nastupiti bilo na spravama, prostim vežbama, igrama i ostalim grfffia-ma. Oeekuje se svakako, da če i Sokolstvo pokazati na ovim Tirševim igrama svu svoju snagu i unutarnju vrednost. Možemo očekivati, da če Tirševe igre biti dostojan zaključak svečanih proslava Tirševe godine. Veliki slovenski sokolski slet u Americi Jugoslovcnski, češki i slovački Sokoli, udruženi na dalekom američkom Pacifiku u svojim župama i povezani u jednoj užoj organizaciji, prireduju za vreme olimpiskih igara u Los An-delesu od 7 do 10 avgusta sokolski slet i to tako, da če sletski program de-lomično biti uvrščen u olimpiske priredbe. Na dan 7 avgusta biče javna sokolska vežba na vežbalištu Saudern California University, a 10 avgusta nastupiče udruženo pacifičko Sokolstvo na olimpiskom stadionu, gde če izvesti zajedničke proste vežbe. Na čelu sviju tehničkih radova udruženih župa stoji br. František Mahovski iz Cedar Rapidsa. Druga sednica društvenih načelnika u Budišinu Sistematski rad tehničkog vodstva Lužičkih Srba pokazuje se svakim da-nom u sve večoj meri. Dobra je bila misao, da se ostvari, putem sastanaka, za jednički rad sviju društvenih načelnika sa saveznim načelništvom, što su več pokazali i vrlo lepi uspesi. Na dan 17 jula pozvao je na drugi sastanak načelnik saveza br. Mješkank pored članova saveznog načelništva i sve društvene načelnike, a prisutan je bio i savezni starešina Sajba i tajnik Janak. Iz izveštaja saveznog načelnika vidi se, da su tri okružja priredila svoje okružne sletove. dalje da su bila otvo-rena i dva letnja vežbališta, dok se radi na torne da se priredi savezni tečaj u Mješicama. Pored toga priredila su mnoga društva svoje javne vežbe. Naj-važniji dogadaj bio je svakako polazak savezne ekspedicije na svesokolski slet u Prag i njezin javni nastup na vežbalištu, gde je srpsko Sokolstvo pod vodstvom podnačelnika Mjeltke i tajnika br. Janaka veoma uspešno odvežbalo svoje sletske proste vežbe. — Sastanak je posle izveštaja br. načelnika potan-ko raspravljao i o pitanju nogometa u srpskim sokolskim društvima, od kojih večina ima uredena igrališta. Igranje nogometa je dozvoljeno, ali po strogo sokolskim propisfma i u sokolskom duhu. Zaključeno je i to. da če se u na-rednoj godini održati i savezna utak-mica u ovoj igri. — Izmcdu priredaba, koje su još na programu treba Spome-nuti, da če i ostala tri okružja, srednje, zapadno i istočno, prirediti svoje javne vežbe uz saradnju sviju okružnih društava. Isto tako prirediče u avgustu sva društva naročite dane svoje sokolske omladine, da se i u njoj učvrsti sokolski duh i disciplina. Lužičko srnski Sokoli mogu opet nosili svečanu odoru Svojevremeno smo izvestili, da je policijska vlast zabranila lužičko-srp-skim Sokolima nošenje svečane odore s motivacijom, da su sokolska društva u Lužici politička udruženja. Pošto je Savcz odmah poduzeo shodne korake kod državne vlasti da se ukine ova za-brana, to je i policijska vlast nakon istrage donela negativan rezultat, a državne su vlasti save^u opet izdale dozvolu, da mogu lužičko srpski Sokoli, kao i prc zabranc, nositi u svečanim prilikama svoj sokolski kroj. Oikriče spomenploče + br. Kmohu Na uspomenu 20-godišnjice smrti br. Fr. Kmoha, čuvenog sokolskog kom-pozitora i kapelnika iz Kolina, bila je u nedelju 24 jula t. g. uz veliku svečanost otkrivena u Zasmukama spomen ploča na kuči u kojoj sc pok. brat ro-dio 1 augusta 1848 godine. Raspis saveznog slaiistl-čkog otseka SVIM BR. ŽUPAMA I DRUŠTVIMA Na raspis statističkog otseka, ob-javljenog u 26 broju »Sokolskog glasnika« o. g., naknadno je poslalo još 6 društava i 32 čete »Veliki statistički izveštaj za 1931 godinu«, dok još uvek nisu udovoljila svojoj dužnosti spram Saveza 83 društva i 196 četa. Moramo naročito podvuči žalosnu činjenicu, da se nalazc medu ovim društvima čak i župska centralna društva, koja bi morala biti uzor ostalim jcdinicama. Statistički otsek mora konstatovati još i to, da su iz nekih župa prispeli »Vel. stat. izveštaj i« od svesnih sokolskih četa. dok Savez od njihovih matičnih društava uzalud traži da predlože svoj godišnji statistički izveštaj. U smislu zaključka sednica Izvrš-nog odbora saveza od 23 jula o. g. objavljamo danas po zadnji put sva ona br. društva i čete, koja do danas još nisu poslala »Veliki statistički izveštaj za 1931 godinu« s napomenom, da če svaka izmedu ovih jedinica biti predložena saveznom Izvršnom odboru za brisanje iz Sokolstva, ne izvrši li svoje dužnosti. Jedinice su ove: A. Društva: župa Banja Luka: Bos. Gradiška, Bos. Krupa, Dvor, Kostajnica, Kotorva-roš, Mrkonjičgrad, Sanski Most; župa Beograd: Čortanovci, Lajkovac, Ljig, Požarevac, Sefkerin; župa Cetinje: Berane, Bijelo Polje, Ko-lašin, Petrovac; župa Karlovac: Skakavac, Slunj, Vrbovško; župa Maribor: Puconci; župa Niš: Bela Palanka, Bor, Caribrod, Donji Milanovac, Kladovo, Kuršum-lija, Niš (centralno društvo), Pirot, Ražanj, Tekija, Zagubica; župa Osijek: Batina, Brodski Dreno-vac, Jakšjč, Kneževo, Velika; župa Sarajevo: Kiseljak, Kraljevska Sutjeska, Turbe; župa Skoplje: Bitolj, Bujanovac, Gnji-lane, Gostivar, Kavadar, Kičevo, Kočane, Kratovo, Kruševo, Kumanovo, Ohrid, Preševo, Priština, Radovište, Rcsan, Skoplje-matica, Skoplje I, Struga, Štip, Urošcvac, Valandovo, Veles, Zletovo. župa Split: Donja Kaštela, Gradac, Klis, Livno, Ncrezišče, Omiš, Selca, Solin, T ril j, Vranjic, Vrlika; župa Tuzla: Tesanj; župa Užiee: Plevlja, Priboj, Sjenica; župa Veliki Bečkerek: Crvena Crkva; župa Zagreb: Bos. Dubica, Križ, La-sinja. Sv. Ivan Zelina, lopusko. I*. čete: _ , župa Banja Luka: Brezičani, Gadavica, Divuša, Donje Vodičevo, Drugovici, Dubovik, Gornji Radomirovac, Gornji Hrastovac, Gornji Podgradci, Gustivare, Hasani, Hrvacam, glasnice, kosijerevo, Kozarac, Kukulje, Kukuruzari, Laktaši, Lipovac, Majur, Mečcnčani, Miloševo Brdo, Utoka, Omarska, Perna, Piskavicc, Po jezna, Potočani, Prekaja, Pritok, 1 učenik, Svodna, Šljivno, Štrbci, Veliki Radič, Volar. Vučjak, Zabrdc, Zirovac; župa Beograd: Barajcvo, Drmno, Slo- župa Cetinje: Bare Kraljske, l>ata, Bo-ljeviči, Brčeli, Deževo, Dupilo. Izvori, Kameno, Klinčina, Komarno, Kov-ren, Limijani, Ljubotinj, i lokrine, Novo Selo, Osaonica, (^str.9s- ' °°i, Postenj, Požega, Seoca, Ггпјте, \ ra-novine i Vrela; župa Kragujevac: Dragocvet, Veliki Popovič; župa Maribor: Ss'. Duh na Ostrem Vrhu; župa Mostar: Brgat, Dračevo; župa Niš: Balajnovac, Balinale, Banski Do. niotfnce.' Ristar. Boljetm, Rrače-vac. Brusnik, Crnoštica, iJonja Ka menica, Donji Matejcvac, Cložane Grlište.Halovo, Hum. kobismca-Vu kovčane, Laznica Ljubata, . lanasti-rica, Marinovac, Metovmca, j letriš, Miljevci, Mokra, Nikohste, Niška Banja, Novo Korito, Oresac, Poljska Ržana, Ponor. Rgotina.^Senokos, Sopot, Suvi Do, Sukovo, Stipikovo, Špaj, Toponica, Trnjane kod 1 irota, Urovica, Vasilj, Vlasina. Vratarnica, Zorunovac; Željuša, Zine; župa Osijek: Branjin Vrh, tJakovaeka Satnica, Hum, Ilača, Jagodnjak, Mar-kušica. Nova BukovTica, ' orec, Ru-ševo, Svilaj; župa Sarajevo: Podlugovi; župa Skoplje: Bclovodica, Bogdanci, Bolna, Brežane, Carev Dvor, Dedinje, Dihovo, Dračevo, iJraslavica, .lorgulica, Karbinci, Lcništa, Markov Grad Mcšeišta, Mramorci, Openiea, Pareš, Podareš. Radnja, Rakovac, Rotimna, Slcpčc, Smiljance, Soko-larci, Suvi Do. Virči, Vladimirovo, Zleovo; v . župa Split: Jesenice, Lečevica, Lokva, Potstražje, Praznice, Škrip, Omiš-Kutleša; župa Šibenik: Galovac, Kninsko Polje, Polača, Privlaka, Smilčič, Smokoviei, Škabrnje, Tkon; župa Užiee: Bijelo Brdo, Gornja Lijes-ka, Gornje Dobrinje, Kamena Gora, Orahovica. Sokolovič, Zabrđc; župa Zagreb: Cernik, Donja Kupčina, Dubravica, Klasnič, Lepa Ves, Lije-vo Sredičko, Ostrožin, Perna, Pod-vrško, Subotska. »Savezna velika statistika za 1931 Rodinu« nalazi se več u radu, te ako sva bratska društva i čete ne bi udo-voljile svojim dužnostima, ispašče ne-potpuna, pašče loša sena na točnost našeg sokolskog statističkog rada. Savezni statistički otsek razaslače ovih dana »Male statističke izveštaj e za sokolski kalendar za 1933 godinu« i to svim župama, kako bi ih onda porazdelile svim svojim jedinicama na što hitnije popunjenje i povratak žup-skoj upravi. Onih nekoliko najnužni-jih podataka, koje treba statistički otsek za sastav male statistike, nadamo se, če svaka jedinica ispunit' što prc i što točnije. — Dužnost je pak sviju župa, da što brže vratc primljene i is-punjene izveštaje društava i četa iz-ravno redakciji »Sokolskog kalendara« u Ljubljani, Narodni dom. Mali statistički izveštaji biče ra-zaslani u prvoj polovici avgusta, a za vračanje je utanačen rok 25 avgusta. Svaka jedinica imače dakle dostatno vremena da prikupi sve podatke i da ih na vreme vrati svojoj župi. Zdravo! Iz sednice saveznog TO održane dne 2 avgusta 1932 U vezi s otkazivanjem tečaja za plivanje saopčio je savezni podnačel-nik br. Ambrožič, da je otkazao tako-đer i tečaj za vodnike dece i narašta-ja, što je naknadno odobreno. Otka-zanc su takoder i plivačke utakmice. — Brata Deklevu i Mačusa priznaje se sucima za igru odbojke. Za pret-sednika komisije u odbojci, koja čc se odigrati dne 28 t. m. u Mariboru od-reduje sc brata Jerasa. — Raspravljalo sc je o pretpripremama za pokrajinski slet u Ljubljani, koji čc se održati 1933 godine, kao i o nameravanom no-vom izdanju sokolske »Organizacije«. — K raspisu za sastav prostih vežbi za pokrajinski slet u Ljubljani, prema kojem je odreden rok za predaju predloga do 31 avgusta 1932,_dodaje se, da onim predlagačima vežaba, koji bi imali do navedenog roka izvežbane vežbače, koji bi mogli na zahtev pokazati dotične vežbe, nije potrebno da bi vežbe posve terminologijski opisali, več je dovoljan opis vežaba samo u glavnim potezima. U tom slučaju treba prcdlagači da to posebno navedu u svojim predlozima. »Gdinja nad Baltikom, sila i ponos Poljske« Članak pod gornjim naslovom, koji je priopeen u »Sokolskom glasniku« (14 VII 1932) od br. dra. Fr. Ilešiča, univ. profesora. izišao je i^ u poljskom jeziku u dnevniku: »Dan Grudzianski«, koji izlazi u gradu Grudziodzu u poljskem Primorju. Članak je preveden po inicijativi samog poljskog Sokolstva. Po ovome se najbolje vidi kako se pomno prati pisanje našeg »Glasnika« i kako ne ostane nezapažen ni jedan bolji članak trajnije vrednosti. IS PR A V AK U izveštaju o Savcznoj prednjač koj školi u Mariboru izostalo je zabu-nom ime brata Pohla Evadla, koji je apsolvirao školu s odličnim uspehom. Ovimc upotpunjujemo spisak apsol-venata II Savezne prednjačke škole u Mariboru. Vodstvo skole. 1%, ielovežbačlcog sveta mmm IZ ISTORIJE MODERNIH OLIMPIJADA Našim čitaocima sigurno jc po-znato iz starogrčke istorije da su bile održavanc Olimpijade svake četvrte godine u starodrevnom gradu Olimpiji. Po tomc dobile su ime »Olimpi jade«. Prva Olimpijada od ržana je 776 godine pr. Kr., a poslednja 3^4 godine posle Kr. Na spomenutim olimpiskim igrama takmičili su se mc-dusobno najbolji gimnaste starogrekih država u raznim disciplinama: lakoj atletici, borenju, trčanju i t. d. Pobed-nik pobednika primio je iz ruku naj-višeg pretstavnika Greke pobednički lovorov venac kao znak pobede. Osnivač modernih olimpiskih iga-ra^ jc Franeuz barun Pier Kuberten (Coubertin), koji je več 1889 godine izrazio mišljenje, da bi bilo u veli-kom interesu razvitka telesnih vežbi i sportskih grana, kad bi se nastavilo priredivanjem olimpijskih igara. Iako je prvotno naišao na nerazumevanje od strane pozvanih krugova, ipak mu je uspelo, da sazove 1894 godine na pariškom sveučilištu sastanak zaintere-sovanih faktora. Osam dana zatim osnovan je Medunarodni olimpijski odbor, koji je imao za zadaču da svake četvrte godine priredi moderne igre iz telesnouzgojnih grana moder-nog doba. Bilo je takoder zaključeno, da če se održavati Olimpijade svaki put u drugom mestu uz saradnju sviju zainteresovanih telesnouzgojnih i sportskih organizacija sveta. U Mcdu-narodnom olimpijskom odboru bilo je u početku zastupljeno samo nekoliko naroda, ali več posle prvih Olimpijada taj je broj počeo rasti, tako, da pret-stavlja danas spomenuti odbor organizaciji! od 56 naroda iz skoro sviju država sveta. Do danas održano jc ukupno osam Olimpijada, a ovih je dana bila svečano otvorena deseta u Los Andelesu u Severnoj Americi. Prva Olimpijada održana je več dve godine nakon osnivanja Meduna-rodnog Olimpijskog odbora u Ateni. Posle ove održane su olimpijske igre 1900 godine u Parizu, 1904 godine u St. Luizu, 1908 godine u Londonu, dok jc nameravana priredba za 1916 godinu u Berlinu radi nastalog rata morala otpasti. Posle rata bila je olimpijada u Anversi 1920 godine, onda u Parizu 1924 i u Amsterdamu 1928 godine. Sokolstvo je učestvovalo prvi put na pa-riškoj Olimpijadi i dalje na olimpijskim igrama u Amsterdamu, dok dese-toj Olimpijadi u Los Andelesu ne može učestvovati zbog materijalnih razloga. Vcčeg značaja imale su za telesnouzgojne organizacije, udružene u Me dunarodnoj gimnastčkoj federaciji, pariška i amsterdamska Olimpijada. Ta-mo su sc merilc sile najboljih vežbača sveta na koj ima jc baš slovensko Sokolstvo, oba puta, dokazalo svoju vi-sinu na medunarodnom gimnastičkom poprištu. Gimnastičke utakmice na Olimpijadama nisu priredene nažalost po sokolskom ukusu, jer obuhvatavaji. samo vežbe na spravama i proste vežbe, dok spadaju sve grane proste telovežbe ili lake atletike u sportski program priredbe. Na taj način nije mo guče razviti na takmičarskom polju one delatnosti kao na medunarodnim utakmicama MGF. U tom pogledu su so kolske utakmice več daleko šire od olimpijskog takmičarskog programa. S Olimpijadama, kakve su danas. nisu zadovoljni ni sportski, ni gimna-stički krugovi, a još manje može biti zadovoljno Sokolstvo, koje radi po svestranom Tirševom sokolskom telo-vežbenom sustavu, gde se uopče ne ide za rekorderstvom, ni stvaranjem naročitih prvaka, nego prevladava ten-dencija da se podigne nivo telesnog vaspitanja naroda. I sam osnivač i glavni ideolog olimpijskih igara, barun Kuberten, izrazio se je nedavno, povodom svoje scdamdcsetgodišnjice, da su ga Olimpijade u nvnogočem razočaralo, jer su postale priredbe, gde sc više radi o samim rekordnim uspesima a manje o sveopčem vaspitanju naroda na polju telesnog uzgoja. Taj način takmičenja rdavo jc uplivao na pojedine organizacije i takmičare, a same olimpijske igre nisu uzbudile živ-ljeg interesa medu širim vrstama naroda SVEČANO OT.VORENJE OLIMPIJADE U LOS ANDELESU U subotu dne 31 jula u 14 časova bila je svečano otvorena deseta Olimpijada. Stadijon, koji ima mesta za preko 100.000 gledalaca, sasvim je bio zauzet i opeinstvo je burno pozdravilo preko 2000 takmičara iz 39 drza-va, kad su pod vodstvom grčke delegacije ušli na vežbalište. P-otiireused-nik Unije severne . Amerike Kurtis otvorio je značajnim govorom X Ulinv-pijadu, a posle njegovih reči izvesena jc olimpijska zastava s 5 krugova, koji pretstavljaju 5 kontinenata. лаа stadionom su u to vreme kruzili brojni vojni avioni. Kratke govore odrzali su dalje generalni komesar Olipijskog odbora Gerlan i rektor Kalifornijskog univerziteta g- 1'i'ul. PRVE VESTI IZ LOS ANDELESA Takmičenja su počela u nedelju 1 avgusta i to dizanjem tereta. Na prvo je mesto došao Franeuz Duveržc sa 325 kg te postavio novi svetski rekord, dok je Austrijanac 1 las. u ko-jega su se ulagale velike nade, dosao tek na drugo mesto sa 307-5 kg. U srednjelakoj kategoriji pobedmk jc Franeuz Osten sa 265 kg (nov svetski rekord) a na drugom mestu Danac Olzen U trčanju na 10.000 m pobedio je Poljak Januš Kusočinski sa 11:10 4 cime je pobio za nekoliko sekundi do-sadašnji rekord Nurmija. U semifinal-nim takmičenjima u trčanju na 400 m s preprekama pobedio je Američanin Heding u vremenu od 52-8 sekundi. U ponedeijak 2 avgusta održana su tak mičenja u trčanju na 100 m, trčanju na 400 m s preprekama, pokusna trča-nja za žene na 100 m, pokusna trčanja na 300 m, dalje bacanje čekiča, takmi-čenja s floretom i bieiklistička utrka na 4000 m. U finalu na 100 m pobedio je Američanin Tolan u rekordnom vremenu 10-3 sek. I u finalu na 400 m s preprekama je pobedio s 52 sekunde Američanin Hedin (svetski rekord) pošto se je Irac Tisdale, koji je protrčao prugu za 51-8 sek. dotaknuo poslednje pregrade. U semifinalu je nakon 3 po-kusnih trčanja, u kojima su pobedile razne poznate sportistke, pobedila gospodiča Strejk (Kanada). U pokusnim trčanjima na 300 m prvo je mesto postigao Englez Iven-son sa 9:18 sek.,_ a u bacanju čekiča Irac Keligen sa 53-88 točaka. U bici-klističkoj utrei na 4000 m pobedila je italija Kanadu s rekordnim vremenom 4:52-9 min. U floretu pak pobedila je Francuska Italiju s 62’58 točaka. Helen Medison (Helene Madison), pravo plivačko čudo Amerike P. N ur mi, poznati svetski trkač na velike daljine DR. ŠAJNER KAO LUTKAR Več smo jedanput pisali u »So-kolskom glasniku«, da se je brat dr. Šajner, pokojni starešina ČOS, svog života vrlo rado bavio lutkarskom umetnošču. U svom stanu imao je pok. brat starosta potpuno lutkarsko pozo-rište, koje je uredio za svoju decu. Za to svoje pozorište napisao je on i nekoliko igara, koje je sada izdala knjižnica češkoslovačkih lutkara. Izdane su ove igre: »Dvoje brače« i »Pancer iz Žampaha, hajdučki vitez«, pripovest iz viteškog- doba. Treča je igra, koja je ujedno i najprikladnija za sokolska lutkarska pozorišta: »Sokolsko vrelo«, u kojoj se u četiri dela prikazuje sokolska tema Tirševe proslave. Izašla je još i četvrta igra »Na rat-noj staži«. Svaka igra stoji 5 Kč. * »Glasnik« društva Prosvete. Upravo je izišao iz štampe 8 broj ovog vrlo lepo i dobro uređivanog glasila poznatog našeg udruženja u Sarajevu. Kao uvek, tako i u ovom broju, donosi vrlo birano štivo, koje preporu-eujemo našim čitačima. 2UPAI m Župa Cel/e SOKOLSKO DRUŠTVO SV. PETER POD SV. GORAMI Domače društvo priredi dne 14. avgusta svoj II. letni javni nastop. Svojo soudeležbo so prijavila vsa sosednja društva, kakor tudi društva iz zagrebške župe. Popoldan se vršijo meddruštvene lahkoatletske tekme. Bratje in setre pridite k nam. —- Zdravo! SOK. DRUŠTVO ZIDANI MOST Le malo dni nas loči od 6. in 7. avgusta, ko praznuje mlado sokolsko društvo Zidani most svoje sokolsko slavje, na katerem hoče izpričati svojo delavnost. Pri tem delu nam je mnogo pomagalo, ko smo sredi zime 1. 1931./32. dvignili skromen a prijeten sokolski dom, ki je, kot sprejme mati svojega otroka v toplo naročje, sprejel sokolsko deco, naraščaj in članstvo. V njem se je začelo živahno življenje, čigar sadove bomo pokazali ob nastopu. One 6. avgusta ob 20. uri 30 minut se vrši obhod po Zidanem mostu, , dne • avgusta ob 15. uri povorka, sprejem Sostov in otvoritev sokolskega doma štva k tu*?vadni nastop. Bratska dru- Г:Л'; £■*“. •» >1»" dan, da z n a m Г vred i z m-i °U J C- ta nostjo, kako se množc sokolska'ancAh in jacajo nase vrste! Z4ravo! Župa Cetinje SOKOLSKO DRUŠTVO LASTVa Dne 10 jula 1932 god. održan je javni' čas Sokolskog društva Lastva uz učešče susednih bratskih društava Bi-jela, Kamenare i Tivat. Programjav-nog časa otvorjo je brat kap. I ripo Matkovič, načelnik Lastvc. govorom u konic je ocrtao rad i napredak ovog društva te je završio s klicanjem Nj. Vel. Kralju i Kraljevskem domu. U lepo izvodenim vežbama nastu-pilo je muško članstvo, muški i ženski naraštaj i muški podmladak. pod vodstvom brata načelnika Iva Grubišiča. S v e vezbe izvodcnc su skladno i disciplinirano uz pratnju pomenute giazbe. (;-a vežbe nastala je animirana vese-iiea. Javni čas je uspeo u moralnom i matcrijalnom pogledu. Župa Karlovac SOKOLSKO DRUŠTVO PLAŠKI Dana 24 jula o. g. priredilo je Sokolsko društvo Plaški u prostorijama osnovne škole popularno predavanje: »O darovima trezvenosti«. Predavač br. N. Ćurič, izaslanik Ministarstva socijalne politike i narod-nog zdravlja je na veoma razumljiv način istakao sve prednosti trezvenosti. Predavanje je oživeo modelima te nekih organa (srca, bubrega, mozga i želuca), usporedio organe trezvenog čoveka s organima pijanice. Predavanje je bilo dobro posedeno kako od Strane članova Sokola tako i od naroda. Posle predavanja razvila se diskusija izmedu predavača i slušača što je dokaz .da jc predavanje zainteresovalo prisutne. Župa Kranj SOKOLSKO DRUŠTVO DOLENJA VAS PRI RIBNICI V nedeljo, dne 24. t. m.’je bila vsa Dolenja vas praznično odeta. Že v soboto je bilo na letnem sokolskem telovadišču opaziti, da se pripravlja nekaj svečanega. V nedeljo popoldne pa so hiteli skupaj gostje na avtomobilih in vozovih, da prisostvujejo svečanemu razvitju sokolskega prapora tukajšnjega društva'. Takoj po prihodu ministra brata Puclja, ki je .bil pokrovitelj razvitja, se je začel svečani akt na tribuni pred občinskim domom. Po uvodnem govoru br. staroste, v katerem se je zahvalil Vsem, ki so pripomogli, da je društvo prišlo do svojega prapora, med katere moramo prišteti br. župana Henikniana, šol. upravitelja Vončino, ter ostalo učitelj-°’o ',e PraP°r samo naredilo do- c’ Jc' prešlo k razvitju prapora. Kum Franc Mrhar k Prigorice je prapor razvil, k um, c a Štefka Dejakiz Rakitnice pa mu j c pripela trak. Nato se ic začelo zabijanje žebljev Prvi io zabil minister brat Pucelj z besedami: „Državni in nacionalni misli«, za njim ostaii. Vseh žebijev je bilo zabitih Po končanem zabijanju je imel minister br. Pucelj jedrnat govor o državni in nacionalni misli in Sokolstvu. l’o govoru se je razvila po vasi dolga povorka. na čelu Sokoli na konjih, godba ribniškega Sokola, deca, naraščaj in ostalo občinstvo. Po končani povorki je bil nastop članstva, dece in naraščaja. Točke vseh oddelkov so zelo lepo uspele bilo pri prostih vajah ali na orodju in so žele buren aplavz. Po nastopu se je razvila na telovadišču dostojna sokolska zabava, pri kateri je igrala godba ribniškega Sokola. Vsa prireditev je izpadla v moralnem, kakor tudi v gmotnem oziru zelo dobro. SOKOLSKO DRUŠTVO GORENJA VAS-POLJANE V nedeljo 24. julija sc je vršil okrožni zlet v Poljanah, v kraju slikarjev Šubicev. Sodelovala so društva Gorenja vas- Poljane, Šk. Loka, Žiri in Sovodenj. Ob 15. uri se je pričel javni telovadni nastop pod vodstvom brata dr. Gregorčiča in s pomočjo sester Pa-lečkove in Pipanove. Nastopilo je 32 dečkov in 26 deklic, dalje 38 članov in 35 članic s praškimi vajami. V harmonični skladnosti je nastopilo 26 naraščajnikov, a 12 naraščajnic je izvedlo proste vaje skladno. Četne vaje je predvajalo 9 članov. Najbolj je ugajal nastop 8 žirovskih članov z izvedbo rokoborbnih vaj pod vodstvom brata Oblaka. 10 članov je nastopilo na drogu, a 7 na bradli. V odbojki so se izkušali taborniki Sokola Vič. Na prav uspeli nastop je prihitelo mnogo domačinov in okoličanov pa tudi tujcev, ki letujejo v idilični poljanski dolini. Opažati pa je, da se kmetiški ljudje vse premalo zanimajo za sokolske nastope. Ob nastopu je imel na navzoče jedernat nagovor brat Štefe iz Sovodnja in je posebno poudaril važen pomen, ki ga ima Sokolstvo ravno v sedanjem položaju in bodril sokolsko pripadništvo da vztrajno izvršuje sokolski evangelij med narodom. Nastopu je prisostvoval kot poročevalec župnega načelstva brat Majnik. Župa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO BELTINCI 26. junij je bil za našo vas največji dosedanji sokolski praznik. Vršil se je namreč tu prvič okrožni zlet prekmurskega okrožja. Predpriprave za zlet so se vršile pod vodstvom pripravljalnega odbora in z veliko požrtvovalnostjo zavedne peščice bratov in sester v najlepšem redu. Na predvečer zleta se je razvil po glavni ulici sprevod članstva in dece z lampijončki ter godbo. Sprevod je poživljalo streljanje in vžiganje raket ter navdušeno petje. Po ulicah se je zbralo mnogo občinstva, ki je že ves mesec junij sledilo pripravam za zlet. Posebno svečano lice pa je dobila naša vas na sam zletni dan. Trobojnice, člani in članice ter deca v krojih, vse to je že v ranih jutranjih urah poživljalo ulice. Že v prvih popoldanskih urah pa je nastalo pravo vrvenje. Ob pol 13. uri so prišli prvi avtomobili, s telovadeeim članstvom iz Murske Sobote in četaši skoro vseh čet prekmurskega okrožja, čeprav so oddaljena nad 12 km od Beltincev. Našemu pozivu so se odzvali tudi bratje in sestre iz Gornje Radgone, Veržeja in Cvena. Po prihodu telovadcev so se vršile skušnje vseh oddelkov z godbo ob navzočnosti br. dr. Kovačiča in br. Ve-nutija, člana ž. tehn. odbora. Po skušnjah se je formirala po vasi povorka. Prvič je sokolska povorka korakala skozi Beltince, kjer živi še danes toliko neprijateljev Sokolstva. Za prapori društev Gornja Radgona in Murska Sobota so korakale članice, v narodnih nošah; šestinski (pri Zagrebu), črnogorski, kranjski in belokrajin-ski, kar je bilo za naše kmečko, prekmursko ljudstvo, ki narodne noše ne pozna, res nekaj posebnega. Nato so korakali župni odposlanci, okrožni in društveni funkcijonarji, članice v slavnostnih in telovadnih krojih, ljutomerska godba, vsi oddelki naraščaja in dece, fanfara Sok. društva Murska Sobota, vojska in kočno članstvo z znaki. Ob 16. uri je povorka prikorakala na okusno okrašeno in razsežno telovadišče, kjer jc župni podstarosta, br. dr. Kovačič, pozdravil v krasnem govoru mnogoštevilno občinstvo in telovadce. Po govoru je začel nastop pod vodstvom okrožnega načelnika br. Bračka. S posebnim navdušenjem je prvič na zletu nastopila naša sokolska deca; ženska pod vodstvom agilne s. Kosovič Suzane, moška pa pod br. Kosi-jem. Posebno razveseljivo je dejstvo, da je slskupnimi vajami, razen šolske dece osn. šole Beltinci, nastopila tudi ž. deca osn. šole v Lipi, pod vodstvom s. Tavzes in m. deca osn. šole v Ižakovcih — vadil br. Milko Gaberc._ To sodelovanje je Kilo izredno velikega pomena, zakaj otroci so odnesli z izleta neizbrisne spomine. Želeti bi bilo, da bi tudi druge šole naše fare, pokazale za stvar malo več zanimanja. Vaje vseh oddelkov so bile sprejete z velikim navdušenjem. Skoro vse točke so bile izvedene prav. dobro, tu in tam bo treba v prihodnje malo več vaje n. pr. pri tekmah. Prav posebno je navdušilo vse navzoče vojaštvo iz Murske Sobote z Vajami s puškami in simbolična vaja Sokolskega društva Gornja Radgona »Morje Adrijansko«. Skupno je nastopilo preko 300 te-lovadečih. Po nastopu se je vršilo zanimivo, nagradno plezanje na visok mlaj. Prireditev v Beltincih ob Tirševi stoletnici rojstva, nam je vlila novih moči, ki nam jih je treba, če se hočemo vedno bolj izpopolniti v prave Tirševe Sokole. Moralen uspeh je bil sijajen in tudi z gmotnim smo lahko zadovoljni. SOKOLSKA ČETA ČREŠNJEVEC Naša četa je imela svoj drugi javni nastop dne 5. maja t. 1., v slovo dvema bratoma, ki sta šla prostovoljno kot jako dobra telovadca služit Kralju in domovini. Moška deca je pod vodstvom sestre vaditeljice Iglar Metke prav ljubko in v veliko zabavo občinstva nastopila z »Makovo žetvijo« in z vajami s palicami. Enako lepo je ženska deca prav dobro izvedla vajo s krogi ob sprem-Ijcvanju harmonija in »Cigančka«. Nato je nastopil moški naraščaj pod vodstvom vaditelja br. Kmetec Frančcka, ki je strumno izvajal češke proste vaje. Enako je tudi ženski naraščaj dobro izvajal češke proste vaje. Članice so nastopile pod vodstvom načelnice sestre Cvetko Tinice s prostimi vajami s petjem, člani pa so izvedli pod br. načelnikom Dctičck Hermanom tudi dve češki prosti vaji. Poleg domačih telovadcev so nastopili tudi člani in članice br. matičnega društva Slov. Bistrica. Člani so izvajali krasno s petjem »Morje Adrijansko«, članice pa »Pomlad«. Končno so izbrani telovadci naše čete in matičnega društva še pokazali lepo izvedene vaje na bradlji. — Med odmori je pridno igrala dotnača godba »Harmonija« pod marljivim br. kapelnikom Vrešičem. — Obisk domačega občinstva je bil prav razveseljiv. Župa Mostar SOKOLSKO DRUŠTVO TRPANJ Godišnjica osnutka Sokolskog društva i II javni nastup proslavljen je u našem mestu dne 24 jula 1932 god. Do-ček brojnih gostiju, Sokola devetero bratskih društava sa Pelješca i susedne Hercegovine te pretstavnika istih kao i delegata Sokolske župe Mostar — be-jaše upravo veličanstven. — Odmah je formirana povorka, s dve glazbe, koja je krenula kroz varoš i zaustavila se pred sokolanom. Tu je br. dr. I. Pečar, lekar, pozdravio goste- i održao pri-godnu reč. Prema utvrdenom raspo-redu povorka jc krenula na grob umr-log i zaslužnog br. L Glavine, osnivača ovdašnjcg Sokolskog društva, gde su održani govori i položen lovor-venac. — ,Pre podne bila je utakmica u pli-vanju i veslanju, a u 17 sati početak vežbi sviju kategorija (proste vežbe, na preči i odbojka). Učestvovali su i Sokoli nekih bratskih društava, što je učinilo lep utisak, ali naročitu su paž-nju svratili na sebe brada iz Šumadijc (S. d. Beograd II), koji se ovde nalaze na letovanju. U 21 sat održana je svečana akademija. Iza mnogih lepih ta-čaka brače i sestara iz Metkoviča (»Črnogorka«, ž. naraštaj; »Kozaček«, m. naraštaj) i Beograda (sve 4 praške vežbe, ž. članstvo, i ost.) sledio je po-zorišni komad »Ljubav Sokolstva«. Priredba je u svakom pogledu uspela, što daje potstreka za novi rad. Župa Sarafevo SOKOLSKA ČETA VRHPRAČA 21 jula, uz sudelovanje susednih sokolskih četa, održala je Sokolska četa Vrhprača svoj javni čas. Na ovom javnom času učestvovali su: članovi Sokolskog društva Pale i Sokolske čete Podvitez. Pred svrstanim Sokolima i narodom održao jc vrlo lep govor br. ing. Dorde Vasiljevič u kom je istakao značaj Sokolstva i njegove velike za-datke, naročito na našem selu. Govor br. Vasiljeviča saslušan je s pažnjom i nagraden oduševljenim aplauzom. Ova sokolska manifestacija Sokolske čete. Vrhprača pračenas je s velikim oduševljenjem svih učesnika, tako, da če, nesumnjivo, i ovo pomoči daljnjem širenju Sokolstva u ovira krajevima. SOKOLSKO DRUŠTVO VISOKO Polaganje kamena temeljca Sokolskom domu u Visokom Sokolsko društvo u Visokom, napornim - i istrajnim radom, uspelo je da dokonča sve radove za podiranje svoga doma. Konačni čin ovih napora bila je velika svečanost na kojoj je udaren kamen temeljacrSokolskog doma, jednoga od prvih u našoj župi. Uz rame pretstavnike javnog i kulturnog života okupila je ova svečanost i veliki broj sokolskog članstva iz cele župe. Svečanosti jc prisuštvo-vao izaslanik Nj. Vel. Kralja, g. dene-ral Lavadinovič, ban Drinske banovine br. Velimir Popovič, armijški deneral g. Belič, izaslanik Ministra za fizičko vaspitartje naroda g. Haračič, izaslanik S. S. K. J. brat tir. Vojislav Besarovie, podban brat dr. Hadžomerovič, načelnik Prosv. od. Drinske banovine g. D. Kovačevič, delegat Sokolske župe Sarajevo brat dr. Sunajkovič, gg. denerali Miloradovič, Mundžič, starešina Sokolskog društva Sarajevo-Vratnik.br. Fchim Musakadič, izaslanik Prosvete g. Savič, izaslanik Gajreta g. Jalovčič, narodni poslanici gg. K. Dokič, dr. Dura Ostojič i F. Čohadžič te načelnik grada Sarajevo brat Asimbeg Mute velič. Svečanost je otvorio pozdravnim govorom starešina Sokolskog društva Visoko br. Josip Plavšič. Zatim su go-vorHi izaslanik Nj. Vel. Kralja g. de neral Lavadinovič, br. dr. Marko Žepič, izaslanik ministra za fiz. vaspita nje naroda g. Haračič, delegat Saveza br. dr. Besarovie te načelnik Visokoga g. S. Zečevie. Sam čin polagana kamenja te-meljea s poveljom izvršili su članovi društvene uprave brača Josip Plavšič, Bogdan Stajic i Elija Kahiljo a zatim su, sa tri udarca u kamen, učestvovali izaslanik Nj. Vel. Kralja g. đeneral Lavadinovič, ban br. V. Popovič i izaslanik Saveza br. tir. Besarovie. Posle ovc svečanosti izvršen je ispred pretstavnika mimohod članstva sviju kategorija. O podne je prireden banket u čast uzvanika. Javni čas je započeo u 3 sata po podne. Skupno i posebno nastupali su u svim vežbama članovi sviju kategorija Sokolskih društava Visoko, Sarajevo, Zenica, Jajce, Kakanj, Breza i Vareš, tc članovi Sokolskih četa Čatić, Kakanj-Doboj, Semizovae, Blažulj, Pr-žiči i Kraljcvac. I pored nepovoljnog vremena brojna publika jc s odušev-ljenjem pratila izvodenje programa. Naročito su oduševljcnje izazvalc vežbe sa kosama i grabljama uz pesmu koje su izveli članovi Sokolske čete Pržiči, te vežbe kola Sokolica iz Bla-žulja. Uz 400 Sokola iz cele župe svečanost je oživljavalo mnoštvo naroda u šarolikoj narodnoj nošnji. Ne samo sletište nego i celi grad bio je iskičen zastavama. S naročitim zadovoljstvom, upravo oduševljenjem sviju učesnika posmatrana je, u svečanom ruhu od zastava Franjevačka gimnazija, koja je, s velikim natpisom nad krovom »Dobro došli« i »Zdravo«, vidno i odit-šcvljeno učestvovala u ovoj sokolskoj manifestaciji. Duh bratske sloge i Iju-bavi kome su franjcvci tradicionalni pioniri, došao je do punog izražaja, a Sokolstvo u ovim krajevima dobilo jc novo jamstvo za svoju lepu budučnost. FERIJALNI TEČAJEVI ZA UČITELJE Ovih dana je u Sarajevu otvorcn Fcrijalni tečaj pedagoškog smera za učitelje Drinske banovine sa 22 učesnika, a u Butmiru k./S. Fcrijalni tečaj za učitelje poljoprivrednog smera. — U oba ova tečaja predvideno je po 40 časova za teoretska i praktična predavanja o Sokolstvu. Ideologiju i isto-riju Sokolstva u oba tečaja predaju župski prosvetar br. H. Brkič i referent za sokolske čete br. R. Grđić, a tehnički rad izvode br. Volotije Kočo-vrč i s. Jelena Dopneta .Sokolski rad u ovim tečajevima se izvodi po programu koga jc izradilo načelstvo župe. 0 vi tečajevi če biti, nesumnjivo, od značajne koristi za rad Sokolstva na selu. Župa SKoplie SOKOLSKO DRUŠTVO PRILEP Sokolski slet u Prilepu Sokolsko društvo u Prilepu pokazalo je ovih dana još jedan vidan uspeh u svom ovogodišnjem radu. U danima 19, 20 i 21 juna t. g. održan jc u Prilepu lokalni društveni slet svih sokolskih četa iz prilepskog sreza. Sokolsko društvo u Prilepu osnovalo je do sada 15 seoskih četa u srezu. Kako nije bilo sposobnih voda za te čete, društvo je zimus održalo tečaj, na kome se 20 oduševljenih mladiča osposobilo za taj poziv, što je odmah urodilo plodom. Svi su oni u svojim selima, uz pripo-moč učitelja, uložili maksimum truda da svoje čete osposobe za javan nastup i takmičenje na sletištu, gde su, pokazale neočekivane rezultate. 19 jula t. g. sve su se čete skupile u Prilepu, dočekanc od Strane članova društva i starešinstva s društvenom muzikom, prodifelovavši kroz varoš spontano pozdravljam od Strane gradanstva. 20-tog jula u 5 sati pre podne započele su utakmice između četa za prvenstvo 1 pehar, prelazni dar. Naročito su se istakle čete iz Pletvara, Raki ja i Vel, Konjara, od kojih zaslužuje največu pohvalu četa Raklja, koja je došla s preko 40 dobro spremljenih članova, a osnovana je pre. nekoliko nedelja. Utakmice su trajale do podne, posle čega su sudije pri utakmicama i tehnički odbor utvrdili koliko je koja četa dobila tačaka i kojoj četi pripaeu s geslom »Ni časti, ni slave!« Starešina čete, brat Rešetar, zahvalio je bratu Novakoviču na pozdravu i daru, nakon čega je predao zastavu barjaktaru, koji je položio za-kletvu. Predavanje o značenju Sokolstva održao je prosvetar čete, brat Ja-drašič. Prisutni starešina župe, brat Belčič, čestitao je četi. Iza ovih svečanosti održana je javna vežba na kojoj su nastupila muška i ženska deca (33) čete Novo Selo u prostim vežbama, naraštaj čete Bartolovec (10) izvodi vrlo lepo praške vežbe za naraštaj. Zatim nastupaju članovi (18) i članice (8) društva Varaždin u odlično odvežbanim praškim vežbama. Muška deca čete Novo Selo nastupila su još u igrama i vežbama zastavicama. Članovi prisutnih četa (42) vrlo dobro su izveli četne praške proste vežbe. Predvodili so ih brača Šuligoj i načelnik domače čete br. Gal. Vojnici 36 p. p. pod vodstvom potpor. br. Spasiča, kao uvek, izveli su uz burno odobravanje, vežbe kopi jima. Vežba je završena nastupom uzornog odela iz Varaždina na preči, nakon čega je održana zabava. SOKOLSKA ČETA NEDELIŠČE Sokolska četa Nedelišče priredila je 29 juna o. g. posvetu svog barjaka spojenu s javnom vežbom. Nakon obavljene posvete održao je lep pri-godni govor brat starešina Črnčec Vin-je predao barjak kumi Lapu Mariji da ga čuva kao našu sokolsku svetinju i simbol jedinstva. Kuma je kratkim govorom predala barjak barjaktaru br. Krsniku Miji, koji je na nj položio zakletvu. Nakon toga otpe-vana je državna himna. — Zatim su zabijeni spomen čavliči na barjak, posle čega je opč. načelnik Novak Josip pozdravio Sokole i zahvalio im na ko-risnom dosadanjem radu te obečao, u ime naroda, svaku pomoč. Time su prepodnevne svečanosti završene. Posle podne u 4 sata počeo je javni nastup. Nastupile su sve kategorije. Posle programa nastalo je sokolsko veselje. SOKOLSKA ČETA BIŠKUPEC U prisustvu mnoštva domačeg i okolišnog seljačkog sveta; te gradan-stva iz Varaždina obavljena je 29 juna o. g. posveta barjaka Sokolske čete Bi-škupec. Mesni župnik blagoslovio je barjak nakon čega je izaslanik župe, brat Matko Rubinič, održao značajan goVor o značenju četnog barjaka. U povorci krenulo je celokupno Sokolstvo na vežbalište, gde je sakupljene pozdravio brat Gluhak, a odgovorio mu izaslanik matičnog društva, brat dr. August Engelbert. Na javnoj vežbi nastupila su ženska deca Biškupec (17), članovi četa Biškupec, Sv. Ilija, Zbelova i Belotin-ncc (48), članice društva Varaždin, članovi iz Sv., Ilije (15), Sokoli-vojnici 36 p. puka, članovi društva Varaždin u praškim vežbama i na stolu, muška deca Biškupec te posebice članovi četa Biškupec i Kučan-Zbelova. Ovu uspelu slavu Sokolske čete Biškupec posetili su i brača đeneral Miljkovič i okružni inšpektor_ dr. Fai fer. Lep barjak poklonio je četi kum br. Ing. Damaška. RAZVIČE SOKOLSKOG BARJAKA U ČREŠNJEVU Dana 17 jula o. g. razvila je Sokolska četa Črešnjevo svoj četni barjak, kome su kumovali s. Vasiljka i br. Rista Daskalovič. Na toj slavi za-stupali su župu brat Viktor Šuligoj, a matično društvo brat Matko Rubinič. Sudelovalo je društvo Varaždin i čete Biškupec, Vidovec, Sv. Ilija i Beleti-nec. Na javnoj vežbi nastupile su, uz domaću četu, spomenuto društvo i čete u praškim vežbama i na spravama. Naročito se je istakao mali Ku-kuljica, koji je sam predvodio mušku decu (12), koja su uzorno izvela svoje vežbe. Brojni narod ostao je nakon svečanosti na zabavi. S negodovanjem je osuden postu-pak župnika, koji je uskratio posvetu barjaka, pa je četa sama posvetila barjak uzvišenim sokolskim ciljevima. јшшмап-deu 1W№ iimiiiHini»iiniiiiiiiiiiuiiiiiHiiiiiiiiMiiiiiii»iiiiiiiiiHHiiiiuiiiiHmiiiim»iiwniiiiiiHiiinniiiiiiiiiiutniiiiii»iiMuuuMiiwiwwiw 1 konj io članstvo S 27 Din 2.790'-j konj za ikol« S 28 Din 2.490'- JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U LJUBLJANI KEGISTROVANA ZADRUGA S OGRAN1ČENIM JAMSTVOM opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje orograma i za postignuče ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko - programatskog, uzgojnog i propagandistično g sadržaj a, plakate, diplome, značke, legitimacije i muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV■ JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA KATICA. TELEFON BROJ IS-43. - POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA. I3.S3I ZAHTEVAJTE CENIK — —........