KRALJEVINA SRBA, HRVATA 1 SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 31 (1) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. MARTA 1924 PATENTNI SPIS BR. 1781. Frank Humphris, inžinjer, Dorset, Engleska i Kenneth Alexander Roberts, marveni lekar, London. Poboljšani postupak fabriciranja u proizvodnji kalupovanih komada. Prijava od 22. septembra 1922. Važi od 1. juna 1923. Ovaj pronalazak se odnosi na poboljšan postupak fabriciranja u proizvodnji kalupovanih artikala iz aluminiuma, Čelika ili drugog metala, legure ili drugog istegljivog ili savitljivog rnaterijala. Artikli se prvo formirajo pomoču poznatih metoda, livenja, nabijanja i presovanja u vrelom stanju, i time slično, koje metode automatički formiraju metal ili drugi ma-terijal u njihovom manje zbijenom, po-roznomiiisundjerastom, šupljikastomstanju, dalje stezanjem metala ili rnaterijala na ladnom ili niško ugrejanom stanju izmedju presovajučih — završnih kalupa (koji su specijalno udešeni, da se posligne željeni rezultat) s manjim kubičnim kapacitetom, nego što je bila zapremina artikala prije njihovog završnog presovanja, uz to da se poveča gustcča, špecifična težina, čvr-stoča, izdržljivost i jačina tretiranog ma-terijala. Ovim pronalaskom je otkriv’en postupak za zbijanje (zguščavanje) artikala, koji su u vremenu prve radnje ili u prvom sta-diumu izradjivanja proizvedeni i to za vreme njihovog največeg raztezanja mate-rijala iz kojeg su sastavljeni a za koje vreme i u kojem stanju ne bi se mogli presovati na onu zapreminu, koju zauzmu, kada se ohlade i skupe. Ako se rečeni trelirani materijal samo kod prve gore spomenute radnje, izladi ili skupi na normalno, deliči takog metala ili rnaterijala su manje zbijeni nego što bi bili, da su se stegli daljim presovanjem i presujučim i stezajučim kalupima, na osnovu činje- nice da se formiranje artikala i zagreja-nog i sledstveno istegnutog metala ne po-stizava kompresija rnaterijala iz kojeg su oni radjeni, u najmanjoj zapremini, koja bi se mogla postiči za take artikle, kao što je očigledno da je artikal tako formiran manje zapremine nego kubatura matrica formirajučih kalupa, u kojima su rešeni artikli proizvedeni i s kojima su se oni tačno pjdudarali u njihovom vrelom stanju. Predmet ovog pronalaska je, da se artikli n. pr. potkovice, mašinski sastavni delovi i torne slični koji su proizvedeni vručim nabijanjem, livenjem, vručim presovanjem ili na drugi sličan način, učine zbijenijima istrajnijima i jačima, nego što je to do sada učinjeno, a da se ovaj postupak, na koji se poziva, izvede, napravljeni su, kao sredstvo za izvadjanje ovog pronalaska, stežuči presujuči kalupi, koji su tako konstruisani, da za svoje malice imaju kubaturu, koja daje završni oblik artiklu, dok se u isto vreme, zadržavajuči željeni oblik rečenog artikla, za vreme podvrgavanja potrebnom pritisku kalupa u jednoj preši (rečeni pritisak da uvek pre-vazilazi težinu pruti ili tona koji pada na kvadratni inč, rnaterijala, iz kojega je pravljen artikal u ladnom stanju prouz-rokuje smanjenje njegove zapremine ili, srazmere, povečanje njegove zbijenosti, čvrstoče, istrajnosti i njegove jačine, a s tim postupkom se pr rsuju deliči, iz kojih se sastoji trelirani artikal u još zbijeniju masu. Da bi se rečeni pronalazak i način, na koji se ima izvesti jasno razumeo, isti je niže opisan, pozivajuči se na priključene načrte, koji su delimično sa strane izgledi i koji ilustriraju postupak primenjen u slučaju livene potkovice iz aluminium legure; razume se, da se pronalazak može pri-meniti i za svaku sličnu svrhu i za sve vsrte artiklova koji ; e sastoje iz kakvog god bilo materijala koje se da delimično ili sasvim stegnuti ili skupiti. U rečenim opisima: Fig. 1. je deo prednjeg izgleda, takodjer delimičan izgled sa strane, okvira i ja-stuka obične preše, koji ujedno pokazuje, u poprečnem preseku, relativen položaj muškog (dela) člana kalupa, učviščenog za glavu okvira, i kako za vreme nje-govog rada zahvača ženski član kalupa koji leži na jastuku preše. U ovoj slici je obična livena potkovica predstavljena u poprečnem preseku (snimljene kroz njene krake) prije nego što je stežuči presujuči postupak bio primenjen zauzimajuči niži deo matričnog dela žen ;kog člana kalupa, koji ima oblik kanala, rečena potkovica je predstavljena pod teretom (prije nego što je pritisak na njoj primenjen) paralelno ozidanog dela muškog člana kalupa, koji je sličan ventilu ili plovku, i kako zidovi tog dela zahvačaju poput zapušača paralelne zidove ženskog člana kalupa, koji ima oblik kanala. Fig. 2. je sličan izgled istih delova preše i kalupa i potkovice, nakon što je rečena potkovica podvrgnuta dejstvu stežajučeg presujučeg tereta (pritiska) ali smanjivanje zapremine materijala (iz kojeg se sastoji potkovica kao što je ilustrovano ima se figurativno uzeti. Izradi se preša koje god bilo poznate izrade ili vrste koja ima dovoljno jačine za tu svrhu, koja preša zadrži u svojoj konstrukciji jedan okvir (a) i jedan jastuk (b) ili drugi mehanički ekvivalenat i za ta dva člana ili njihove zamenjivače pri-kopčan je ili na drugi način izvedtn mehanički aparat koji se upotrebljava u smislu ovog pronalaska u obliku ženskog i muškog člana kalupa. Na ženskom članu kalupa napravljen je jedan, klipu sličan deo s paralelnim zidovima, koji je tako konstruisan da odgovara unutrašnjim i spoljašnjim konturama artikla, koji treba da se presuje, gde take unutrašnje ili spoljašnje konture postoje ili da odgovara samo spoljašnjim konturama, ako artikal samo te ima, kao n. pr. diskos. Potkovica (f) kao što je ilustrovana u fig. 1. prikazana je u članovima kalupa (c) i (d) u livenom ili vručem nabijenom stanju, kad je njen materijal manje zbi- jen, prije nego što je bila stezana i pre-sovana prema ovom pronalasku. Potkovica (f) kao što je ilustrovana u fig. 2. je ilustrovana u članovima kalupa (c) i (d), tako izgleda nakon slezanja i presevanja Stezajuči i presujuči članovi (c) i (d) i njihovi sasfavni delovi u vezi s jednom podobnom presom, preivaraju materijal, iz kojega je rečeni artikal sestavljen u zbijeniju masu, povečavajuči time njegovu specifičnu gustoču i čvrstoču koju je imao u svom predjašnjem stanju kao što je iiustrovano u fig. 1. U ženskom članu (d) je napravljena šupljina (g) s-paralelnim zidovima, u koju je umetnut i uglavljen, tako da može klizati, deo sličan klipu, a na donjem delu rečene šupljine (g) je smeštena matica (h) koja služi da da artiklu zaželjeni oblik lica, na jednoj strani istog. U slučaju da se želi oblik lica ili mustre i na drugoj strani artikla izvesti, to se postiže tako, da se lik ma koga željenog uzorka utisne u presujuči deo (e) muškog člana (c) kalupa, da može delovati kao deo matrice, koji proizvadja uzorke u vezi sa delom ženske matice, koji proizvadja uzorke. Postupak, koji je predmet ovog pronalaska, sastoji se u formiranju n, pr. na prvom mestu potkovica, mašinskih sa-stavnih delova i drugih artikala pomoču poznatih metoda livenja, nabijanja, preso-vanja u vručem stanju i torne slično una-pred opredeljene veličine ili zapremine, koja prelazi uporedljivu veličinu ili kuba-turu matice odn. matica stezajučih-presu-jučih kalupa, u kojima se artikli (ladni ili na niskoj temperaturi i nesposobni da maferijalno prouzrokuju raztezanje materijala iz kojeg su napravljeni) za vreme drugog postupanja presuju i svedu na zapreminu. Rečeni stezajuči presujuči ili završni kalupi su konstruisani na sličan način na koji su konstruisani poznati kalupi za vruče nabijanje, presevanje i kovanje i imaju dva ili više delova, ili članova koji čine matrice sposobnima, da ih (kalupe) osposobe da se upotrebe kao stezajuči, presujuči kalupi, isti pak moraju biti snab-deveni sledečim bitnim delovima tj. mu-škim članom kalupa tipa klipa odgovara-juči konturama artikla za presovanje kojega su predeljeni, koji muški član, ume-šten da se može gurati i klizati, zahvača u saradjujuči ženski član koji je tako obrazovan, da odgovara potpuno delu koji je sličan klipu muškog člana kalupa s paralelnim zidovima, koji tako delujuči, kad se artikal, koji se ima presovnti, smesti u kalup, osposobljava rečeni klip, da se isključi mogućnost svakog odlu-čenja materijala iz kojeg je sasfavljen artikal. od kalupa za vreme presevanja i stezanje rečenog artikla u rečenom kalupu. Očevidno je, da su artikli na koje se ovde pozivamo prvo sirovo izradjeni u topljenem ili polutopljenom stanju, u ko-jem stanju su oni jako rastegnuti, sled-stveno svako presovanje, koje bi se pri-menilo za to vreme, bilo bi bez koristi, jer skupljanje (stezanje) koje stvara nor-malnu specifičnu težinu metala, nastaje za vreme hladjenja. Da se izbegne ta nezgoda pronadjen je ovaj pronalazak. Patentni zahtevi: 1. Postupak za svodjenje pomoću pre-sovanja, normalne zapremine mase arti- kala, koji su pravljenj od rastegljivog materijala, koji su proizvedeni pomoću po-znatih metoda livenja, nabijanja i presevanja u vručem stanju i torne slično, naznačen time, da se pojačaju u njihovoj specifično) gustini, čvrstini, istrajnosti i jačini- 2. Za izvodjenje postupka prema pat. zahtevu 1. izrada presujučib-stezajučih kalupa, koji imaju muške i ženske delove, koji klizajuči upadaju u registaru jedan na drugi, na paralelnim zidovima odgo-varajuči konturi artikla, naznačena time, što se presuje i stegne na način, da se izključi za vreme postupka svako izluči-vanje materijala iz kojeg je artikal prav-!jen izmedju paralelnih zidova i kiizajuče umeštenog registra članova kalupa. - ' Öäl ; - • -fr. ■ ■ *4* ’ ■ ■ /)c/patent broj /70/. Tlg.2.