KRALJEVINA SURA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 17 (4) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. JANUARA 1920. PATENTNI SPIS BROJ 3367. Aktiengesellschaft für Kandels- und Industrie- Werte Glarus, Glarus, Švajcarska Uredjaj zn proizvodnju hladnoće po absorbcionom principu. Prijava od 27. jula 1924. Važi od 1. januara 1925 kum se odnosi na uredjaj za proizvodnju hladnoće po absorpcionom principu, kod kojeg se iz posude sa tako zvanom hladnom tečnosti (primjerice vodenasta rastopi.ia amo-niakove ili salmiakove žeste) istjera zapravo hladno sredstvo, neirre primjerice amoniakova ili salmiakova žesta za vrijeme vremenskog odsjeka pomoću iskuhanja i istjera se u priklopljene djelove, naime kondenzator, u kojem se hladno sredstvo pretvori opet u tečnost, i ispariva', u kojem se hladno sredstvo i pet P'etvoii u paru piimanjem topline izvanjske okolice. U na to slijedećem vremenskom odsjeku hladi se spremnik, tako da iznad tečnosti, koja je preostala kod kuhanja, n. pr. vode, nastane \Ue ili manje visoki vakuum i u isparivaćtt tvoreni plinovi hladnog sredstva bivaju natrag sisani (resorbirani). Plinovito hladno sredstvo mora se pri tome uvesti kroz tečnost u spremniku na što moguće dubokom mjestu, tako da ono mora prostrujati ovu, ako hoće dospjeti do vakuuma u jednakom spremniku iznad tečnosti; pri tome biva ono žudno absorbirano od tečnosti, i na koncu ovogvte-meiiskog odsjeka nalazi se u spremniku stoga opet sa hladnim sredstvom zasićena hladna tečnost, tako da može opet usljediti iskuhanje. Tečnost u spremniku mora biti tako odabrana; da ona može rastopiti (absorbirati) hlagno sredstvo i stoga se označuje kako absorpcio-na tečnost. Hladno sredstvo može se natrag sisati iz isparivnča po jednakim putevima, po kojima se je bilo Utjer-Jo, ili takodjer po drugim vodovima. Primanjem topline iz vanj- ske okolice u ispativaču proizvodi se hladeče djelovanje. Čitava aparatura ima se što moguće bolje, evakuirati. Do sada poznati utedjaji ove vrste radili su ili sa organima, koji su na koncu svakog vremenskog odsjeka (kuhanja odnosno resor-biranja) morali biti iz vana premještani rukom ili samotvorno; k tome potrebiti gibljivi dje-lovi davali su povoda za propustivosti u pogonu i ne funkcioniranje. . Drugi uredjaji poznate vrste rade sa uronjujućim zvonima ili drugim dodatnim napravama u spremniku za hladnu tečnost; pri tome se razmjerno slabo iskoristi prostor spremnika i za kuhanje potrebite su razmjerno veće množine topline. Izum ima svrhu, da stvori uredjaj, koji ne posjeduje nikakovih gibljivih djelova i dozvoljava upotrebu spremnika za hladnu tečnost, koji su manji nego do sada upotrebljeni, tako, da usljedi bolje iskorišćenje grijanja. Nadalje se može kod izuma kopčati i skupno upravljati povoljni broj takovih spremnika. Mogu se dakle upotrebiti mali kotlovi, i kod oštećenja istih nastale neprobitačnosti su manje nego kod oštećenja velikih spremnika. Izum se sastoji u tome, da su predvidjeni kao kuhalo i absorher djelujući spremnici, koji nisu neposredno, već posredno preko upravljajući!) kotlova, koji sadrže tečnost, spojeni sa priključenim djelovima (kondenzator, ispa-rivač, i t. d.) i služe kao prostrujni spremnici, koji rade po principu preloženja nivo-a, na taj način, da su kod jednog stanja nivo-a Din. 25. u njima dovodne cijevi iz parnog prostora, kod drugog stanja nivo-a dovodne cijevi k što moguće dubokom mjestu tečnosnog prostora glavnih spremnika spojene sa priključnim djelovima. U bar jednom od spojenih vodova umedju glavnog spremnika i uprav-Ijujućeg kotla (prostrujni spremnik) stojati če kod preloženjd nivo-a u npravljajućem kotlu tečnost za vrijeme kuhanja u glavnom spremniku odnosno za vrijeme resorbiranja u različitoj visini i djelovati kao tečnosni zatvor. Sa jednim upravljajućim kotlom mogu biti spojeni jedan ili više glavnih spremnika. Izum se pobliže razjasnjuje na osnovu izvedbenih primjera u crtežu. Si. I, si. 2 pokazuju u shemi i prerezu izvedbeni primjer, kod kojeg je upravljajući kotao poredan više nego glavni spremnik i izvan istog. Sl. I pokazuje kuhajuću periodu, SI. 2 resorpcionu ili absorpcionu periodu. SI. 3 i si. 4 pokazuju na jednaki način u shemi u prerezu izvedbeni primjer, kod kojeg je upravljajući kotao smješten u glavnom spremniku; si. 3 pokazuje opet kuhajuću periodu, si. 4 resorpcionu odnosno obsorpcionu periodu. U sl. 1, 2 su (A. B) glavni spremnici, koji sadrže hladnu tečnost (vodenastu rastopinu amoniakove. (m1, m-), su cijevi, kroz koje struji u smjeru strelice goriva plinska mješavina ili goriva tečnest, koja se za vrijeme kuhanja zapali. (ü1 do k6) su cijevi u glavnim spremnicima, kroz koje struji hladno sredstvo za vrijeme absorpcione periode. (C) je upravljajući kotao, koji djeluje kao prostrujni spremnik, i u kojem je ugradjen umetak ((i) od oblika zvona, koji posjeduje isključivo na svojoj donjoj strani jedan otvor. Spremnik (C) spojen je na što moguće svojem najnižem mjestu preko vodova (dz da), sa dižućim vodovima (d di) koji zadnji utječu kod (o) u parni prostor (n) glavnih spremnika (A, B). Ovi parni prostori (n) spojeni su svrsishodno medjusobno na što moguće visokom mjestu pomoću voda (v), tako da u njima moraju vladati jednaki pritisci. Na što moguće dubokom mjestu tečnosnog prostora glavnih spremnika (A, B) ulazi dole razgra-njena cijev (s), koja s druge strane utječe na što moguće visokom mjestu u umetak (ti) od oblika zvona. (Кт) je cijev u umetku (G), koja je za vrijeme absorpcione periode prostrujana hladnim sredstvom (plin, tečnost). Parni prostor (P) prostrujnog spremnika (0) spojen je na što moguće visokom mjestu pomoću voda (L) sa priključenim djelovima {kondenzator, isparivač). Svrsishodno je konačno predvidjen takodjer zaštitni plašt za toplinu (H), koji sakuplja di- žuće izgrađne plinove plamena na cijevima (mj, ma) vodi oko upravljajućeg [kotla (C) i odvodi kroz odvodnu cijev (t). Oba glavna spremnika (A, B) u početku kuhaće periode skoro su potpuno napunjena sa hladnom tečnosti, đočem je prostrujni spremnik (0) napunjen samo za Va prednos-no takodjer sa hladnam tečnosti. Nučiu djelovanja za vrijeme kuhaće periode (istjeranja) je slijedeći (si. 1): Zagrijanjem ovih kotlova (A, B) bilo kojim ogrijevnira izvorima — u sl. 1 prikazano kao grijanje sa plinom pomoću žižaka(mi, na) — iitjera se hladno sredstvo (amoniak) iz absorp• cione tečnosti (voda). Ovo se sakupi u plinskom obliku u najvišem prostoru (u) kotlova i istisne svojim pretlakom tečnost iz kotlova (A, B) kroz vod (s) u upravljujući kotao (prostrujni spremnik) (C) tako dugo, dok je površina tečnosti dole potisnuta ispod cijevnih ušća (o). Cim su ova cijevna ušća (o) oslo-bodjena, struji plinovito hladno sredstvo kroz cijevne vodove (d,di, da, da) u nacrtanim smjerovima strelica k upravljajućem kotlu (C) i ulazi ovdje odozgo u umetak (G). Umetak (G) puni se plinovima tako dugo, dok je tečnost, koja se je nalazila u njemu, potpuno prema vani istisnuta u spremnik (C) Onda ulaze plinovi u mjehurićima kroz vani ležeću tečnost u plinski prostor (Р) upravljajućeg kotla (C) i od ovdje kroz cijevni vod (L) u priključene djelove (kondenzator, isparivač). Za vrijeme ovog procesa nakupljen je u cijevnom vodu (s) trajno stup tečnosti, čijeg je visina tako odmjerena, da njegov tečnosni pritisak drži ravnotežu razlici pritisaka u priključenim djelovima i u parnim prostorima (n). Time se spreči, dalje dizanje tečnosti iz spremnika (A, B) u kotao (C) nakon uvedenja prostrujanja. Kapa (H) prisili izgarne plinove, da struje takodjer oko upravljajućeg kotla (C) i griju. Ovo grijanje pojača se još toplinom plinova, koji iz glavnih kotlova (A, B) proširuje upravljajući kotao (C). Time se postigne, da se hladno sredstvo, (amoniak) u najvećem djelu istjera iz tečnosti, nalazeće se u upravljajućem kolu (0). Način djelovanja za vrijeme hladećc periode (absorpcijt) je slijedeći (si. 2): Grijući izvor ustavi se i provede se hla-deće sredstvo kroz hladeće cijevi (k, do k?). Ohladjenjem rastopine, siromašne na amoniaku (absorpcione tečnosti) u glavnim kotlo-vima (A, B) umanji se pritisak u njima i opadne ispod pritiska u isparivaču. Iz ispari-vača ulaze plinovi hladnog sredstva usljeđ tako dobivenog pretlaka kraz cijevni vod (L) u nacrtanom smjeru strcluce u upravljajući kotao (0) i istisnu točnost iz ovog u umetak (G), nadalje ali takodjer u nakupne cijevi (dz, du), koje utječu u upravljajući kotao (C) na njegovom najnižem mjestu. U ove cijevi utišee «e tečnost tako dugo, dok se nakupi tečnosni stup, čijeg statički pritisak drži ravnotežu raz-lici pritisaka u priključenim đjelovima i u plinskim prostorima glavnih spremnika. Time je nemoguće prestrujanje plinova direktnim putem u glavne kotlove (A, B.). U koliko zvono (G) ne može primiti tečnost to se ostatak utisne kroz cijevni vod (s) u glavni kotao (A, B), Sada ulaze plinovi u smjeru strelice u umetak (ti), proširuje u njemu nalazeću tečnost, koja usljed toga absorbira odgovarajući mali dio hladnog sredstva (amoniaku). U glavnom ulaze plinovi kroz cijevni vod (s) dalje u glavni kotao ( t, B) na najnižem mjestu i tako su prisiljeni, da potpuno proširuje absorpcionu tečnost u glavnim kot-lovima (A, B) na putu k prostorima (u), tako đ* oni pri tome bivaju absorbirani bez ostatka. Bazvidljivo steže za vrijeme kuhače periode cijev (s) odnosno za vrijeme hladeče periode cijevi (d'2, d«) kao nakupne cijevi i u njima nakupljena tečnost kao tečnosni zatvori, koji izvršuj u jednako djelovanje kao mehanički ventili U obliku izvedbe u smislu si. 3, 4 označeni su jednakodjelujući djelovi jednako kao u sl. 1, 2. Kao kuhalo i absorsber djelujući spremnik (A) sadrži upravljajući kotao (C), koji djeluje kao prostrujni spremnik a koji opet sadrži Umetak (G). Iz parnog prostora (p) spremnika (A) vodi široka cijev (dx) prema gore i spojena je sa vodom (d3), koja kod (mj utječe u spremnik (C) na njegovom najn žem mjestu. SVrsishodno je tamo predvidjeno produženje (<|), tako da lakodjcr kod koso stojeće aparature uvjek uronjuje ušće (m) u tečnost. Umetak (G) prelazi u stubanj (dr,) od oblika cijevi u kojem se nalaze cijevni vodovi (s), (d:t), od kojih vod (s) vodi k najnižem djelu tečnosnog prostora spremnika (A). Iz upravljajućeg kotla (G) vodi cijevni vod (r) kroz kotao (A), prema vani k priključenim đjelovima (kondenzatoru, Isparivaču). Cijevi (ki, ki, к:>.) su hladeče cijevi, kroz koje za vri jeme absorpeionc periode teče liladeće sred-stvo. U cijevi (hi, ha) u glavnom spremniku (A) mogu biti ugradjenja električna zagrijevna tijela, koja za vrijeme kuhače periode služe ogrijevni izvor. Naravno može grijanje uslje-diti takodjer drugim ogrijevnim izvorima na pr. plinskim plamenovima izvana ili time, da se ijroz cijevi —k:i) za vrijeme kuhačo periode mjesto hladećeg sredstva provodi tečno ili pa-rovito toplinu prenoseće sredstvo, n. pr. vodena para. Način djelovanja za vrijeme kuhače periode {si. 3) je slijedeći: Glavni spremnik A napunjen je od prilike do znaka (nt) sa hladnom tečnosti (n. pr. visoko percentnom rastopinom salmiakove žeste). Osim toga napunjen je upravljajući kotao (G) do od prilike l/u svog volumena sa jednakom rastopinom. Kroz ogrijevni izvor istjera se jedan dio hladnog sredstva iz vode i sakupi se u obliku plina u parnom prostoru (p), iz kojeg ono usljed dobivenog pretlaka prelazi kroz cijevi vod (di) i njegov priključni vod (da) u nacrtanom smjeru strelice u prostrujni spremnik (C) Istovremeno je u cijevi (s), koja je vo-djena odgovarajuće visoko, nakupljen tečnosni stup, čijeg visina odgovara razlici pritisaka u parnom prostoru (p) i u priključenim djelo-vima (isparivaču itd.) i drži ovim ravnotežje: on sprečava direktni prelaz plinova iz glavnog spremnika u prostrujni spremnik kroz cijev (s) i djeluje prema tome kao tečnosni zatvor za vrijeme kuhače periode. Na najnižem mjestu (ra) izlazeći plinovi sakupljaju se najprije u umetku (G) i istisnu u umetku (G) nalazeći: tečnost u vanjski spremnik (C). U daljem toku ulaze plinovi usljed sopstvenog pretlaka kroz tečnost (ti) u prostrujnom spremniku (C) u parni prostor (p), idu odavde u smjeru strelice kroz cijevni vod (r) k kondenzatoru. Ovdje se pretvore u tečnost i sakupe se u isparivaču. Kada je završena kuhača perioda, može se neposredno na to priključiti hladeča perioda. Način djelovanja za vrijeme hladeče periode (si. 4) je slijedeći: Usljed ohladjenja kuhala (A) pomoću hladeče vode, koja prostruji kroz hladeče cijevi (ki kc кз\ snizi se pritisak u spremniku (A) ispod onog u isparivaču. Kroz cijevni vod (r) struje na taj način plinovi natrag iz ispariva-ča. Cijevni vod (r) vođi plinove najprije u prostrujni spremnik (C), u kojem natrag stroječi plinovi utisnu tečnost u umetak (G) i na to proširuje tečnost. Oni se podignu onda u stubanj d-, od oblika cijevi, ulaze u najvišoj točci (х) u cijevni vod (s) i vode se dalje do njegove najniže točke (z), gdje oni ulaze u spremnik (A) i razdjele se u absorpcionoj tečnosti, daklern bivaju absorbirani. Za vrijeme hladeće periode nemože uslje-điti direktni prelaz plinova iz spremnika (C) u parni prostor (p) kotla (k), pošto se u cijevnom vodu (d:i) nakupi tečnosni stup, koji drži ravnotežu pretlaka u prostrujnom spremniku (C) паргат parnom prostoru (p) kotla (A), dočim je tečnosni stup u cijevi (s), koji se je tamo nakupio za vrijeme kuhače periode, opao usljed preokreta tlačnih prilika za vrijeme hladeće periode. Trajna lunkejja ovog hidrostatičnog upravljanja zajamčena je prije svega time, da se volumen tečnosti u upravljajućem kotlu (C) drži automatii-ki uvjek jednakomjeran. Uzme li se n.pr. da je usljed bilo koje okolnosti prežla tečnost iz upravljajućeg kotla u aotao (A), to bi se tečnosni nivo u njemu povisio i kod slijedeće kuhače periode mora ova tečnost automatićki natrag poći u upravljajući kotao (0), pošlo je cijevni vod (d,) tako daleko uveden u glavni kotao (A), da plinou iz parnog prostora p ne mogu hiaz.ti u cijev (di), prije nego li je previše nalazcća tečnost natrag potisnuta kroz cijevni vod s u upravljajući kotao (C) i nivo u glavnom kotlu opa-dne na znak (Пј). Ako bi u obratnom slučaju upravljajući kotao (C) bio prenapunjen tečno-šću usljed bilo koje okolnosti, to će kod prve hladeće periode (si. 4) preostali samo toliko tečnosti u upravljajućem krtlu (C), koliko na-nadje prostora u komori (ti) sa stubnjcm (dr,). Od iše sadržana ličnost isprazniti će se auto-malićki tako dugo kroz cijev (>2) u kotao (k), dok je postignut nivo (m). Takodjer u upravljajućem kotlu (C) nala-zeća tečnost iskoristi se za hladeče djelovanje, pošto je o\aj kotao poredan u nutarnjosti kotla (A) i biva od ovoga grijan odnosno hla-djen. Za vrijeme kuliaće periode služi opet cijev s kao nakupna cijev, za vrijeme hladeće periode služi cijev (d*) k?.o nakupna cijev u kojim se nakupi tečnosni zapor, koji posjeduje jednako djelovanje kao mehanički ventili. Kao prostrujni spremnik, koji djeluje kao upravljajući kotao, može se takodjer upotre-biti odvodilac. PATENTNI ZAHTEVI: 1. ) Uredjaj za proizvodnju hladnoće po ab-sorpcionom principu, nauiaćen time, da su kao kuhalo i absorber djelujući glavni spremnici spojeni posredno preko prostrujnih spremnika, koji sadrže tečnost i djeluju kao upravljajući kotlovi, sa prikljiKenim djelovima (kondenzator, isparivać itd.) i ovi prostrujni spremnici rade |)o principu preloženja nivo a, na taj način, da oni kod jednog stanja nivoa u njima vodove iz parnog prostora, kod drugog stanja nivoa ali vodove k što moguće dubokom mjestu tečnusnog prostora glavnih spremnika spajaju sa priključenim djelovima. 2. ) Uredjaj po zahtjevu 1, naznačen time, da su prostrujni spremtrei tako spojeni sa dovodnim vodovima k parnim odnosno tečnosnim prostorima glavnih spremnika, da sc bar kod jednog stanja nivoa u proslrujnim spremnicima i jednom dovodnom vodu nakupi tečnosni stup usljed razlike pritisaka izmedju glavnog spremnika i priključenih djelova, koji djeluje kao tečnosni zapor. 3. ) Uredjaj po zahtjevu 1 ili 2, naznačen time, da su prostrujni spremnici sami izradje- ni po načinu naprava, koje djeluju kao kuhalo i absorber i jrosjeduju isključilo prema dole (.tvoreni umetak, u čijeg parni proster utječe vod, koji vodi k što moguće duboko«» mjestu u tečnosnom prostoru glavnih spremnika, riočim na što moguće dubokom mjesin-prostrujnog spremnika samog utječu spojevi' k parnom prostoru glavnih spremnika i na što moguće visokom mjestu prostrujnih spremnika vodovi, ko ji vode k priključnim djelo-vima (kondenzator, isparivać), 4. ) Uredjaj po zahtjevu 1 ili slijedeće, naznačen time, da su prostrujni spremnici više poiedani nego li glavni spremnici. 5. ) Uredjaj po zahtjevu 1 ili slijedećem:, naznačen time, da su parni prostori glavnih spremnika, koji svrsishodno stoje medjusobne». u vezi preko visoko vodjenih vodova tak.* spojeni sa što moguće dubokim mjestom tec-nosnog prostora prostrujnih spremnika, da se u vodovima, vodećim prema dole k tečnosnoir prostoru prostruj lili spremnika, može kod rc-sorbiranja nakupiti tečnosni stup, koji drži ravnotežje razlici pritiska, ko.,i vlada izrnedji; pritiska u parnom prostoru glavnih spremnika i priključenim djelovima (isparivač, kondenzator) uredjaja, i tako djeluje kao tečnosni zapor. G.) Uredjaj po zahtjevu 1 ili slijedećim,, naznačen time, da su spojni vodovi parnog prostora glavnih spremnika sa tečnosnim prostorom prostrujnih spremnika tako daleko vc-djerii u parni prostor glavnih spremnika, da ulazno ušće bar kod početka kuliaće pdriode odredjuje visinu nivoa u glavnim spremnicima. 7. ) Uredjaj po zahtjevu 1 ili slijedećim, naznačen time, da spojni vod izmedju tečuo-snog prostora glavnih spremnika i parnog prostora umetka u prostrujnom spremniku odredjuje punjenje prostrujnog spremnika time, da kod resorbiranja tečnosti kroz spojni voč. teče iz prostrujnog spremnika natrag u glavne spremnike, koja se 11 umetku diže više, nego li odgovara nivo-u ušća spojnog voda, dočini obratno za vrijeme kuliaće periode kroz jednaki spojni vod teče natrag tečnost iz glavnih spremnika u prostrujni spremnik, dok je nivo tečnosti u glavnini spremnicima opao u-visini nivoa ušća tamo ulazećih spojnih vodova, našlo nakupljeni tečnosni stup u lom vodu djeluje kao tečnosni zapor. 8. ) Uredjaj po zahtjevu 1 ili slijedećim, naznačen lime, da su prostrujni spremnici takodjer zaštićeni protiv gubitka topline, tima-daje povučen zaštitni jdašt za toplinu oko ovih i glavnih spremnika, i tečnost u pro-strujnim spremnicima po jiotrebi sudjeluje kao hladna tečnost. 9. ) Uredjaj po zahtjevu 1, 2 ili 3,5 ili sli- jedećim, naznačen time, da je kao upravljajući kotao djelujući prostrujnik^ ugradjen u glavnom spremniku. 10. ) Uredjaj po zahtjevu 1 ili slijedećim, naznačen time, da spojni vod izmedju parnog prostora glavnih spremnika svršava u jednom dole produženom nastavku zadnjeg, tako da ušće takodjer kod koso stojećeg aparata uro-njujc u tečnost. 11. ) Uredjaj po zahtjevu 1 ili slijedećim, naznačen time, da se u jednom spojnom vodu izmedju što moguće dubokog mjesta tečnosnog prostora glavnih spremnika i parnog prostora, povučenog prema potrebi gore u obliku stub-nja, kao upravljujući kotao djelujućeg pro-strujnog spremnika za vrijeme kuhače perio- de i u jednom špojnom vodu izmedju parnog prostora glavnih spremnika i tečnosnog prostora kao upravljajući kotao djelujućih pro-strujnih spremnika za vrijeme resorpcione periode usljed razlike izmedju pritisaka u glavnom spremniku i priključenim djelovima nakupi po jedan tečnosni stup, koji djeluje kao tečnosni zapor. 12.) Uredjaj po zahtjevu 1 ili slijedećim, naznačen time, da su u spremnicima predvi-djeni cijevni vodovi, koji mogu biti izmenično prostrujani od jednog hladećeg i ogrijevnog sredstva i služe u prvom slučaju za hladjenje za vrijeme resorpcione periode, u zadnjem slučaju za grijanje za vrijeme kuhače periode. i .г,;лш№;, /-.isi nv, u «НЈ «Ш» •: :!»:'• i У,, .ii овјо i\n »МП < I ■ ■ • i i! 1ШЛ1) • . • ♦ 1*Л .. лгг! r.-',-.-. л*.г! . . ""I • « “i • »i П- --- ! 1 . : n 8 fl-' ! ч: :ш .•Jilsin . ^i -II 9............'!«'! ,f • 'Н| j.;. .-jaiU i , r ^вшаозџк ,:j l п/а^^л uq. ' ' • r f r •• . ili • .......... . i. '..i 'J!/ l!;;- • >. *Д)Ј^ uäil(je> ti ö'tüjj ianoq, isonaiir/pq .abohaii ■, ,■ ,г;м;л •ч.пн^, i-. -