poštarina plačena u gotovom God. XI. Broj 48. U Zagrebu, 1. decembra 1939. pojedini broj Um I.— f ---—--v Uredništvo i uprava ZAGREB, MASAHYKOVA 28a Telefon 67-80 Uredništvo in uprava za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine LJUBLJANA, Erjavčeva 4a Narod, koji se odreče ma i jedne stope krvlju i znojem otaca svo¬ jih natopljene zemlje nije dosto- jan da se nazivlje narodom POZABLJENA DESETLETNICA liho in neopaženo je šla mimo nas. Ka¬ kor bi nas težil spomin nanjo, kakor, da bi se hoteli namenoma izogniti desetletnemu obračunu dela in ustvarjanja na emigrant¬ skem polju in v emigrantskih organizacijah Najbrže vsi vemo in se zavedamo, da je ob¬ račun defieiten, zato ga odlagamo iz dneva v dan, iz leta v leto, dokler se ne bo lahko in mirne vesti odložil za večno. Mnogi trde, da nismo napravili od tedaj koraka naprej, še več' pa jih je ki trde, da smo šli celo nazaj in da smo bili na boljšem pred 10 leti, ko smo pričeli graditi in ustvarjati po¬ polnoma na novo, kakor pa danes ko živo tarimo med nedograjenimi stenami emigrant¬ ske organizacije in pod luknjasto streho emigrantske ideologije. Pred 10 leti je bilo. Polni vere in opti¬ mizma, obrušeni in jekleni so prihajali iz boja v emigracijo. Prepričani so bili v sko rajšno zmago pravice in poštenosti, verovali v svojo in narodovo silo, da vzdrži in zmaga. Zato so čutili potrebo po organiza¬ ciji. Le v skupnosti je moč, le v slogi je zmaga. Zato le vkup, le vkup uboga gmajna. In pričeli so se zbirati raztreseni udi od Triglava do Bistrenice. Počasi in oprezno so polagali temelje organizaciji, ki naj bi bila enotna za vso državo in vse ude. No¬ bene razlike ni bilo med emigranti, nobene razlike po krajih, po jeziku, po prepričanju. Vse je vezala in spajala ena sama misel. Bila je to doba vrenja, kipenja in navduše¬ nja, doba brezmejnega in požrtvovalnega idealizma in ustvarjanja emigrantskih ama¬ terjev, ki niso poznali poklicnega dela za narodov blagor. Na teh temeljih ustvarjena organizacija bi bila postala nepremagljiva trdnjava in močna predstraža če... Dne 8. januarja 1928. se je vršil v Ljub ljani ustanovni občni zbor organizacije ju goslovanskih emigrantov (Orjem). Priprave so se vršile žg proti koncu prejšnjega leta. Na občnem zboru je bil očrtan in položen temelj organizaciji, ki je živela radi zuna¬ njih neprilik komaj dve leti. Že v vsem svo¬ jem začetku je bila in težila za tem, da po stane organizacija vseh emigrantov ne glede na njihova naziranja in strankarske pripad¬ nosti. Organizacija je gledala naše vpraša¬ nje kot splošno narodno vprašanje, kot del svetovnega vprašanja, ki ga ni mogoče reše¬ vati iz ozkega strankarskega, zaplankanega rodoljubarskega in reakcijonarnega klikar- skega stališča. Organizacija je naletela takoj na mnoge in težke ovire. Razumljivo. Vsaka novotarija naleti na odpor ljudi, ki jim je udobneje ho¬ diti po uglajenih potih. Že beseda emigrant je bila sprejeta z ogorčenjem in pobijanjem. Zato je bila v takih razmerah organiza¬ cija vezana le nase in na člane, po načelu samopomoči. Tudi zunanje prilike so bile neugodne in pojavilo se je važno vprašanje, kakšno zunanjo obliko in ustroj naj ima. Ali kulturna, ali politična organizacija na nekaki strankarski podlagi. Kulturne orga¬ nizacije so že obstojale, treba je bilo nekaj novega, svežega in borbenejšega. Tako je bila ustanovljena prva emigrant¬ ska organizacija, popolnoma nadstrankar¬ ska, po duhu politična s formalnimi pravili enakimi pravilom drugih kulturnih organi¬ zacij. Mnogo hrupa je povzročila v naši javnosti, mnogo strahu zunaj in znotraj. V splošnem odporu se je rodila in na član¬ stvu je bilo, da prodre ali propade. Odseki: gospodarski, kulturni, akcijski in organiza¬ cijski so pričeli takoj z delom, a tudi glavni odbor ni miroval. Pričel je ustanavljati krajevne organizacije po celi državi, pri pravljal tla za gospodarsko zadrugo, zave dajoč se, da je možno življenje in delo take organizacije le v gospodarski neodvisnosti in pripravljal izdajanje prvega emigrant¬ skega glasila. Posebno težka je bila naloga zagotoviti sodelovanje zastopnikov vseh političnih in svetovnonazornih struj v Sloveniji, pjer je imel sedež glavni odbor in kjer so bile pri¬ like za tako delo najtežje. Doseči kaj ta¬ kega v tokratnih razmerah je bilo silno težko in skoraj nemogoče. Vsaka stranka je reševala naše vprašanje po svoje in samo ob volitvah, ko je rabila primorske krogljice. O tem poglavju bomo ob priliki še spregovorili. ... Največ skrbi in dela je povzročilo vpra¬ šanje'lista, ki naj bi bil vez med> e?«™* ter med emigranti in domom. Bili so na razpolago odlični delavci, grmade snovi le denarja ni bilo Na pomoč je P[ !skoc “- danja. .Jugosl. Matica, ki je bila prlpra ljena finansirati list. Po daljših pogajanjih je dne 12. novembra 1928 ob osmi obletnici Rapalla, izšla, prva številka »Pomorskega lista«. Za izdajateljico J. M. V- M P od ^ s “ predsednik dr. Janko Pretnar k ot odg vorni urednik pa Venturini Franu član glavnega odbora »Orjema«. List ni hil g silo »Orjema«, samo njegovo delo. bprejet je bil z odobravanjem in število narocn je lepo rastle. Žal, da je moral list ze - štiri mesece na pot svojih delavcev, v e - gracijo Preselil se je meseca jehr h 1929. na, Dunaj, kjer ga je urejeval pok. A. Gabršček. List ie tudi v emigraciji prene ISTARSKI SELJAK Seljak, pastir i mornar, u mnogo slučajeva jedan te isti čovjek to je Istranin. U neposrednom i nepresta- nom dodiru s prirodom, sa zemljom i morem on umije da iz njih istisne, unatoč njihova siromaštva, sve što mn je potrebno za život. Seljak, čovjek širokih prostora, sra- stao sa zemljom, prijatelj blaga, živi cijelu zimu zatvoren u kuči. u staji če- kajuči kad če da svane lijepi dan, da bi mogao poči na rad, van u polje, u vinograd, jer njemu bez rada nema ži¬ vota. Pastir, sa svojim stadom, svojim bi- jelim ovcama, živi osamljeno. Nista ne zna o gradu, dalekom neprijateljskom, malo zna o selu, od koga često po cijeli dan ne vidi drugo nego vršak zvonika. Za dugih dosadnih dana da ubije do- sadu on se znade zabavljati rezucka- njem drveta, »dilkanjem«. Mornar kome dani prolaze na ladji, med ju nebom i zemljom, na ribarenju ili na dugim plovidbama, radi. Radi i on ko crv grbeči ledja, udaran bura- ma, zapljuskivan valovima. Što radi seljak zimi kod kuče? Mno¬ go stvari, ko j e su mu potrebne za ku- čanstvo, mnogo je alata, koji bi mo- rao imati, a nema sredstava da ga na¬ bavi. I zato zimsko vrijeme iskorištava da sam izradi sve što mu je u gospo¬ darstvu potrebno. U krvi mu je inven- cioznost i njegove su marne ruke kadre da naprave skoro svaku stvar, ko ju bi inače morao da izradi obrtnik. Obrt nije zato u Istri bogzna kako razvijen, jer je seljak znao skoro sve stvari sam za svoju potrebu izraditi. Napravit če si krevet, koji mu je potreban, napravit vjenčanu škrinju kčerki, zipku djetetu, vile, grablje, uljanicu, solenku, škaf i brentu, i mnogo mnogo toga, što mu je u svakidanjem životu potrebno. Pastir, koji živi mjesecima vani po pašnjacima, livadama i šumama, tek ri- jetko dolazeči u dodir s drugim ljudima nema obično drugog orudja ni oružjasa sobom do svoje »kosirice«. I njome on stvara čudesa. »Dilka« i dilka svakog dana, a ispod njegove kosirice izlaze krasne »tabakere«, izrezbareni štapovi, frule i dvojnice, kojima če davati odu- ška osječajima svoje duše. A uz to mudruje. Po cijeli dan u do¬ diru s prirodom, s ovcama, psom vjer- nim drugom i čuvarom, promatrajuči veličanstvena nebesa s mirijadama bli- stavih zvijezda on stvara u sebi pre- dodžbu o svijetu, o životu, o moralu, sa- svim drukčiju od one, koja se uči u knji¬ gama. I zato se često iz njegovih usti ju • čuju izreke, ko j e svojom jednostavnošču I i dubinom zapanjuju ... j Mornar je nostalgičan. Osobito onaj,; koji plovi po dalekim morima, a to su u ! glavnom otočani On je sav jednačežnja za domom, čažnja za draganom u njem. i u tim časovima, u mislima na svoje kod kuče, kada je nezaposlen on radi i stvara. I on »dilka« u glavnom srca, ok¬ rušena liščem lovorovim, ili cvjetovima, koji bi imali. da dragima njegovim kod kuče dokažu, kako je na njih za dugih putovanja mislio. Baš je rezbarstvo veoma razvijen na¬ čin pokaži van j a osječaja naših otočkih mornara, osobito onih s otoka Cresa. — Kad ne »navigaju« oni kod kuče znadu stvarati prekrasne stvari: divne kuti j e, karnise za lulu, klupice, štapove i druge sitnice, a sve to ukrašeno raznim orna- mentima flore i faune otočke. Vjerenice na otocima mnogo drže do takovih da¬ rova svojih dragih, žene, kada idu prati rublje mnogo se ponose krasno izrezba- renim »peranicama«, koje su im muževi ili dragani izradili. Djevojke koje ne- maju dragoga, da im ih izradi, ne če da idu na pranje s običnim peranicama jer je to sramota, nego si je makar posude od koje udate žene. Još je jedna stvar, koja pokazuje div- nu strpljivost ali i invenciju naših mor¬ nara. To su zavjetni darovi. Zavjet je svečano obečanje Bogu da če se izvršiti ovo ili ono, ako Bog ispuni molbu čovje- ku. Mornari nalazeči se u ne vol ji često se ovako zavjetuju. A kad bi zagovorom Božjim bili spašeni ili bi im Bog ispunio želju oni bi se punim žarom bacili na to da svoju zahvalnost iskažu i vidljivim znakom. Po primorskim crkvicama vide se tako mnogobrojne rukotvorine, od kojih su neke prave umjetnine, što su ih mornari za dugih putovanja izradjivali. Danas se na žalost ne daruje toliko ru¬ kotvorine vlastitog proizvoda, nego se kupuje obična srebrna srca, bez ukusa i ljepote. U nekadašnje zavjetne darove uložio bi mornar sve svoje znanje i umi- ječe, svu svoju ljubav. Prečesto su se da- rivale slike. Nijesu to bile bogzna kakve umjetnine velikog formata. Obično je to bila omanja slika, na kojoj je gore bio označen svetac ili svetica, kojoj se je mornar u času potrebe zavjetovao, a odozdo je bio prikazan slučaj, kada je to bilo i kako se to zbivalo. Ako mornar ne bi znao sam to izraditi uvijek bi na- šao nekoga ili medju drugovima ili me- dju znancima, koji bi mu to izradili. — Nekada je naročito zavjetna crkva na Trsatu bila puna takovih slika. One ni¬ jesu vrijedile toliko kao umjetnine, ko¬ liko kao dokaz jednostavne vjere, obi¬ čaja i nošnja naših pomoraca i naših malih ljudi kroz desetlječa. Ovl zavjetni darovi nijesu bili uvijek slike. Prečesto su marne ruke mornara znale izraditi s udivljenja vrijednom preciznošču čitave male jedrenjače iz drva, ili srebra. Kod restauracije crkve na Trsatu sve su te slike i svi zavjetni darovi uklonje¬ ni, što je svakako šteta, jer je to bio či- tav jedan mali muzej u glavnom istar- skog otočkog života. VPLIV ANGLEŠKE BLOKADE NA TRŽAŠKO LUKO Italija se boji za Trst. — Blokada bo zmanjšala tržaški promet. Agencija Havas poroča: Italijanski go¬ spodarski krogi so zelo zaskrbljeni zaradi poostritve blokade, ki jo bosta ta teden začeli izvajati Francija in Anglija. Italijan¬ ske gospodarske kroge zlasti skrbi usoda Trsta preko katerega je šlo največ nem¬ škega izvoza v prekomorske države. Ako bo izpadel nemški izvoz, ki je šel doslej preko tržaške luke. bo to pomenilo za me¬ sto gospodarsko propast, ker tržaška luka za interni italijanski promet ne prihaja mnogo v poštev. Večino blaga, namenje¬ nega v Italijo, ki so ga uvažali preko Trsta ie tvoril premog. (Nemčija ie zavzemala v tržaški luki 70 odstotkov tranzitnega prometa. Op. ur.) hal. Ko se je preselil je bil tudi iztrgan iz rok članov »Orjema«. Organizacija se je širila po celi državi. Ustanavljala so se poverjeništva, priprav¬ ljalni odbori odbori in organizacije. Med prvimi so bile ustanovljene krajevne orga¬ nizacije v Ljubljani, Kočevju, Laškem, Tr¬ bovljah in Gorenji vasi. Glavni odbor je uspešno in hitro delal, čeprav je še vedno nastopal na zunaj le kot pripravljalni od¬ bor, kajti oblastvenemu priznanju so se de lale vse mogoče ovire in so bila pravila neštetokrat zavrnjena. Toda dela to ni mo¬ tilo. Glavni odbor je vodil propagando, ob¬ veščal javnost o delu in namenu organiza¬ cije in tako spodbijal oviro za oviro, pri¬ pravljal tla socialnemu delu in ustanavljal mladinske sekcije. Najagilnejša je bila ljub¬ ljanska mlad. sekcija, ki je imela tudi svoje litografirano glasilo »Svit«. Sekcija je izšla iz razpuščene »Zore« meseca maja 1928. Začetek 1. 1929, je prinesel v državi ve¬ like spremembe in tako tudi v »Orjemu«. Radi zunanjih neprilik je meseca aprila podal glavni odbor demisijo, tajnik je odšel iz Ljubljane in posle glavnega odbora Je prevzela ljubljanska krajevna organizacija. Po skoraj poldrugoletnem ogromnem, zelo trdem delu. ki pa je bilo tudi uspešno, so morali^tedanji delavci oditi in na obzorju so se pojavili novi ljudje. Pravila glavnega odbora so bila jeseni potrjena. Dne 8. novembra 1929. se je vršil prvi in zadnji kongres »Orjema«, ki je te¬ daj nastopil na zunaj kot izrazito dobro¬ delna organizacija. Toda odmerjeno ji je bilo kljub temu zelo kratko življenje. Zad¬ nja seja, glavnega odbora se je vršila 5. fe bruarja 1980 in kmalu za tem je sledil oblastven razpust, organizacije. »Orjem« je veliko prestal in za svojo kratko dobo življenja tudi veliko napravil. Marsikaj se je tedaj spremenilo v naših emigrantskih krogih pa tudi izven njih Prvi delavci v »Orjemu« so bili polni idea¬ lov in niso nikdar iskali ne slave ne do¬ bička od organizacije. Njih imena so da¬ nas kakor so bila takrat postranskega po zase, temveč za zemljo in katere so izšli in katere potrebe so dobro poznali Kljub temu so uživali naomejeno zaupanje v širokih vrstah emigracije. Zato je pričel pravi po- kret mase, ki se je razširil od Triglava do skrajnih južnih meja b. Rat na moru postaje sve žešči. Svaki dan nestaje u dubinama morskim po nekoliko brodova s dragocjenim tova- rom i još dragocjenijim ljudskim živo- tima. Prave hekatombe. Nijemci su po¬ čeli bez milosrdja sipati mine po mori¬ ma uz englesku obalu, pusta ju ili da lutaju bez cilja i bacaju ib padobranima iz aeroplana, tako da je nemoguča ika- kva kontrola. Mine lutaju morima i si¬ ju smrt i propast oko sebe Njemački aeroplani i njemačke podmornice izvo¬ de vratolomne pothvate, navaljuju na engleske brodove u njihovim lukama hoteči da demoraliziraj u englesko pu- čanstvo. Engleska i Francuska pribjegle su drugim sredstvima. Zaključile su blo- kadu svih njemačkih luka i ne puštaju ničije brodove koji izlaze iz Njemačke. te im nemilosrdno plijene teret. To je izazvalo proteste kod neutral- nih država, za čije je brodarstvo nasta¬ lo sada zlatno doba, iako je skopčano s velikim opasnostima. Prevozne su tarife vanredno velike, pa se i zaslužuje na veliko. A osim toga zaračenim je drža¬ vama svaka roba potrebna, pa je se može prodati i ne pitaj uči za cijenu, Osobito živežne namirnice i sirovine. Belgija, Nizozemska, Norveške države. Italija, pa i Japan upravile su zbog toga oštar protest Englesko j. Ona je izjavila, da če te prigovore proučiti, ali da blo- kadu za sada ne če odložiti. Dok se to dešava na zapadu na isto- ku Njemačke nižu se upitnici. Njema- čka neprestano naglasuje da je s Ru- sijom u najboljim prijateljskim i sa- vezničkim odnosima. čak je prije par dana potpisan ugovor prema kojemu če Rusija Njemačkoj dobaviti 800.000 tona nafte. S druge strane opet list komin- terne napada Njemačku, da vodi impe¬ rij alistički rat. članak koji je izišao u tom moškovskom listu napisao je vodja njemačke komunističke stranke, koji živi u Moskvi, W. Florim. On kaže: »Mi njemački komunisti tužlmo njemački imperijalizam, da je natjerao njemački narod u rat. Njemački imperijalisti za- počeli su rat protiv Polj'ske navodno zbog toga da ujedine Danzig s Reichom, Zapravo se nije radilo o Danzigu, niti o koridoru, pa ni o uništenju Poljske i osvajanju područja, koja se nikada ne mogu označiti kao njemačka, nego se prije svega radilo o sporu s Engleskom. 0 hegemoniji u Evropi i o osvajanju kolonija«. Florim dalje kaže, da bi Evropa pod gospodstvom Njemačke bila »strahoviti zatvor za narod«. Njemački vladini krugovi optužili su Veliku Bri- taniju i Francusku da su one započele rat. To je opovrgnuto činjenicama. Nje¬ mački radnlci i seljaci imaju na hiljade dokaza za to, da su reakcionarni nje¬ mački kapitalisti 1 nacionalsocijalisti že¬ lj eli rat protiv Francuske i Velike Bri¬ tanije. Tako Florim, koji je član egze- kutive kominterne i najuži suradnik šefa kominterne poznatog Dimitrova. Kad se zna da su kominterna i so¬ vjetska vlada zapravo jedno te isto nameče se zaista pitanje koje je pravo lice S.S.S.R. koja u isto doba sklapa s Njemačkom prijateljski savez i obvezuje se da če joj dobavljati živežne namir¬ nice i naftu za vodjenje rata, a s druge strane ju napada, da vodi imperij alisti¬ čki rat. Kakve su namjere Rusije? Ne misli li ona pustiti Njemačku da se :z- mrcvari u ratu na zapadu, pa da onda provede neke svoje skrivene planove? Italija koja je svečano izjavila da je ona ispunila sve savezničke obaveze spram Njemačke ne zaboravlja pri tom 1 na drugoj strani štititi svoje interese: Ona ostaje »neutralna pod oružjem«. Trguje na veliko, njeni parobrodi plove po svim morima i koncentriraju skoro svu pomorsku trgovinu u svoje ruke. S Velikom Britanijom sklapa važan eko¬ nomski sporazum, kojim joj Engleska priznaje prisajedinjenje Albanije. Fran¬ cuska i švicarska povlače sa talij anskih granica svoje čete. Znak, da se s te strane ne smatraj u ugroženima, što mnogo znači. Ali na Balkanu se Italija ne osječa sigurnom. Francuski list »Temps« javlja 0 »podmukloj talij ansko-ruskoj borbi na Balkanu« i kaže: Svi znaci pokazuju da su se več uhvatile u koštac na Bal¬ kanu dvije velike sile: fašistička Italija 1 boljševička Rusija. Dok Njemačka za sada ne pokazuje na tom odsječku ni- kakvih znakova političke akcije, izmedju Rima i Moskve vodi se podmukla borba koja se sve više osječa. Fašistička štam- pa piše. da boljševici na Balkanu razvi- jaju veliku agitaciju. Sav Balkan da ie več miniran komunističkom propagan- dom. Ova agitacija da je uperena protiv ideja i protiv bataljona, kojima stoji na čelu Mussolini STRANA 2. »IS T R A BROJ 48 ^J^tfVdnopk/ttfct DROBIŽ — Š te ver jan. — Ko je nesla težak I koš krompirja, se je Karolini Maraš 0v i spodrsnilo, tako da se je pri padcu zlomil a desno roko. Predavanja seljacima na Pazinšeini Pazin — Prošle nedjelje održana su u Trvižu, Bermu i drugim našim selima po Pazinštini predavanja o autarhiji, a ujedno su tom prilikom bila dodirnuta i mnoga druga politička pitanja. Tako se je opširno govorilo o godišnjici sankcija, o svrsi au- tarhijske bitke, o sadanjem političkom po ložaju Italije u svijetu i mnogo drugoga. na Buzeštini, u Čepiču, u Pičnu i druguda. Sastanke ie organizirao svagdje mjesni fašio. Mnogo je poteškoča bilo s jezikom ier naši seljaci nijesu oredavače razumjeli Losa se opet gaji Poreč — Odmah nakon okupacije ci jena je istarskim vinima tako strašno bila pala. da se uopče više nije isplatilo gojiti vinovu lozu, jer je obradjivanje vinograda stajalo više truda i troška nego što se Je za vino dobilo. Uslijed toga su mnogi vi- nogradari počeli krčiti vinograde i sijati žito, pogotovo, kad su ono bile započele žitne bitke. Falilo je kruha. Sada medju- tim izvršna istarska vina sve su više tra- žena, pa se je opet počelo s gajenjem vi- riove lože. Rasadnici prave s amerikan- skim mladicama vrlo dbbre poslove. Pro daje se 1000 mladica po 130 lira. Tko želi nabaviti lozu valja da se prijavi sada od 1. studenoga do najkasnije 31 prosinca Lože če moči podiči sa rasadnika u Novi- gradu (Cittanovi) od 15. veljače do 15, ožujka. Cijena drva P u 1 a — Cijene gorivom drvu povišene su, kako smo to več zadnji put javili, na 13 lira za kvintal, odnosno, s dostavom u kuču na 16 lira. Izdano je saopčenje, da če se strogo kazniti svakog trgovca, koji bi drva skuplje prodavao, a isto tako, ako bi drva bila Ioše kvalitete ili mokra. Sajam u Buzetu Buzet — Na 18. o. mj. održan je u Buzetu sajam. Dan je bio jako lijep, ku- paca je bilo veoma mnogo, ali blaga vrlo malo. U svemu je prodano 26 volova i svi telci koliko ih je bilo. Mnogo je prodano praščiča za uzgoj. Blago ie zdravo. Vino uz svako jelo Da bi se propagiralo potrošnju vina. odredjeno je da se u buduče u gostionama uz svaki obrok daje četvrt litre vina. Ci¬ jene ručka ili večere imaju se prema torne razumijevati s uključenim vinom. Žuljevi Pula — Puljska prefektura javlja: Radnici, koji su iz Istre pošli na rad u Abesiniju poslali su u toku mjeseca rujna svojim porodicama 62 novčane doznačnice u ukupnoj vrijednosti od 25.220 lira. Nije lak rad pod žarkim afričkim nebom. Ali eto, bolje i to nego da im djeca i žene kod kuče skapavaju. Umrla Fanica Host R i j e k a — Ovdje je umrla u dubokoj starosti Fanica Host, majka današnjeg mi¬ nistra Host-Venturia. Hostovi rodom su iz hrvatskog sela Hosti na Kastavštini. Nevrijeme V r s a r — Prošle nedjelje vladalo je na Rovinjštini takovo nevrijeme, da su mno¬ ge barke, koie su se nalazile na ribanju dalje od obale skoro nastradale. Jedva su se jedvice pojedine ribarske ladje uspjele na vrijeme skloniti u vrsarsku i funtansku luku. Za jednu barku, za koju se držalo da se je potopila, ustanovilo se kasnije da ju ie nevrijeme zanijelo čak gore u Umag. Ofrovao se ugljenim plinom Pula — Vratar u puljskom arsenalu Josip Tončič, 41 godinu star, nadjen je mrtav u svojoj sobici. Tončič je bio samac. Zena mu je umrla, a jedinac sin živio je u jednom kolegiju, gdje je pohadjao školu, dočim je on životario s malom plačicom u iednoj maloj sobici. Žena, koja ga je po- *služivala nalazila je več dva dana zaklju- čana vrata, a kad su ih šilom otvorili, na¬ šli su Tončiča mrtva. Ugušio se od plina, koji je nastao izgorjevanjem ugljena. Lihvarenje uljem V o d p j a n — Na Vodnjanštini se ljudi boje da ne bi nastala oskudica u živežnim namirnicama, pa se opskrbljuju čimgod tko može. lako je cijena ulju službeno utvr- djena sa 9 lira po litri, pojedine žene idu od sela do sela i prodaju ga krišom čak po 12 lira litru. Narod kupuje ko lud. jer se svi boje sutrašnjice. Vlasti poduzimlju ko¬ rake i upozoruju pučanstvo neka ne ku¬ puje robu od tih prodavačica, ali čini se bez uspjeha. Sedem novih vrtcev .Italie Redente” — Prosek. — Po dolgj bolezni j e mesar. Sveta Nedilja kod Labina. — Pret- prošle nedjelje svečano je instaliran u Svetoj Nedilji kod Labina novi župnik „_ Antun Lazarič (Lazzari). Bilo je prisut- umrl Rudolf Puntar, posestnik m no veoma mnogo svečenstva. Propovije- I Sožalje ! dao je isprva labinski dekan, a iza nje- * ga novi župnik. — T r s t. — Pri delu v ladjedelnici sv * Marka je postalo slabo 43-letnemu delavcu nvaispnpmim urusuva. , . K™ 1 «! 3 '- U raškom rudniku kod La- Antonu Banku. Pri tem je padel tako ne- Redenta«, o kateri smo obširno poročali ^^hta^Slomio^e srečn0 ’ da si ie prebil loba " io - Zdra vniki v našem listu pred nekaj meseci, je to L 2 ,“ god 1 « 3 - slormo J e Ie ma i 0 upalo v njegovo rešitev. društvo otvorilo sedem novih otroških d s u nogu na ' ' „ , „ „ . f . . . I — Gorica. — Med 40-letmm Petrom -.-.... * Kala prl K r ln "V- 1 «« J”! P« Primorskem, s seamtol no- £££ gSnu po 3 15 Sl=sto'po P So Josip«, »'j",""*". Vimi bo njihovo število doseglo 190. Šte- ]h . Globlienn le sa 400 lira Isto tako sena do preplra - 1 oda p0 , prvl pom °ntvi. vilo otrok, ki so posedali te vrtce, se je e ogtoblj^n sa J 450 uJaAntun Peruško ^ sta io sklenila v^stdnrjeDršlod, tako dvignilo od 8 . 0 OO na 8.800. | iz sela Peruškii jer je pr0 davao brašno I p °“° vpe 5 a orepira v katerem .e L-ipicar Trst, novembra 1939. — Za svojo dvajsetletnico obstoja društva »Italia | dobil težko brco ter padel in si zlomil no- go. Humar ie bi! prijavljen oblastem. Teh sedem vrtcev je tako-le razdelje- po 2.15 umjesto po 2.10 lira. no: novi otroški vrtec v doberdobski $ občini v katerega pohaja 70 otrok, novi Pula. — 4 godišnja kči doktora Vik-, , otroški vrtec v lovranski občini (v Do- tora Staniča (Stagni) šečuči s očem na — T r s t. -- Umrli so: Bunc por. Lasič brekih) s 25 otroki, novi otroški vrtec v Monte Žaru pala je nesrečom na bod- Leopolda 69, Antonič Nidija^ 12, Cuk vd. Massi (Kopriva v furlanski nižini (s 70 Ijikavu žicu. Jedan šiljak probio joj je Briill Ana 82 Benčič Anton 56 Živec Gvi- otroki, novi vrtec v Logu (Bovec’ za 26 j desni obraz i prodro ravno do oka, koje don 45. Pertot Peter 39, Javorški vd. Nu- otrok, novi otroški vrtec v dornberški je takodjer ozlijedio. Na sreču je zje- šak Božena 87, Gergolet por. Petelin Ivana občini (v Zalošču) za 30 otrok novi otroški niča ostala djetetu neozlijedjena. ^ vrtec v rihemberški občini (v Šmarju) in * novi vrtec v temeniški občini. Od teh p u la. — Cijena svježih jaja utvr- ? an J.° j dva ae odp rta. Upajo pa, da djena je sa 1.40 lira po paru odnosno 70 ju bodo odprli ze za Božic. centezima po komadu, što bi u dinarima Sušački nogometaši u Puli l i2nosil ° oko 1 ' 70 dinara - 36. * — Boršt. — 25-letneinu Zorku Cerne- k: iz Sobrežičev ie počila v rokah bencin¬ ska lamoa. Odneslo mu ie dva prsta. Pula — U nedjelju dne 26 o. mj. došli I Pula. — u roku oči osam dana ima su sušački nogometaši od kluba »Orijent< J u prijaviti svi trgovci, industrijalci i . . u Pulu, da odigraju revanš utakmicu s ov- postolari zalihu kože, bilo sirove, bilo Opatije odlazi u 22.45 u Lovran. a vra- dješnjim klubom »Grion«. Ova dva kluba strojene. Bez specijalnog odobrenja ko- ča se iz Lovrana u 23.15 u Opatiju Ovaj Opatija. — Novi autobusni vozni red za nedjelje i svetke uveden ie na pruzi Opatija—Lovran. Zadnji autobus iz su se i dosad več često susretala na žele- za se ne smije prodavati. nom polju. Zadnjiput je »Grion« gostovac * na Sušaku, pa je protiv Sušačana izgubio — Ilirska Bistrica. — Pred ne- sa 3:1. Sada ie pak »Orijent.« izgubio sa davnim ie umrl znani posestnik in lesni 5:2. | trgovec Anton Ličan. Pokojnik je bil mno¬ go let bistriški župan. Sožalje 1 Afumittij nadcmestuje baker autobus ima priključak na onaj koji od- | lazi iz Opatije u Rij eku. * Rijeka — Raspisan je natječaj, pre¬ ma kojemu Ministarstvo za promet tra- ži 8 telegrafista kontraktualaca, koji moraju znati hrvatski ili njemački. — Tolmin — Vojaški tovarni avto se Ti če telegrafisti biti postavljeni na nje- ie na ostrem ovinku zvrnil po strmem mačku ° dn °sno jugoslavensku granicu. Zaradi avtarkije in zaradi pomanj- DO bočju. ko ie vozil les iz Sv. Lucije proti kanja bakra vsled sedanjih razmer v Lepenji. Na avtomobilu ie bilo tudi devet Evropi, je bila Italija prisiljena res ti vojakoy Pri Dadcu so vsj ^ jn kov^n^e^avezana™! uvoz V^itaUlani lažie DOŠkodbe - Kakor pišeia tr 'i e vo - iaki skem uradnem listu »Gazzetta Ufficiale« so zaradl DOskodb k malu nato umrli, je sedaj izšel dekret, ki omejuje kjer je v _ . , le mogoče uporabo bakra. Baker bodo ~ on V="• 77 Vellkern dolu je zgo-1 zamenjali z aluminijem in kakor pišejo re ,^ a Antoni 3e ^erjalove. Uničeno je . . c , bodo električne instalacije skoro v po- vse ppbsko orod ! e ,n dru s° bla e°- Škode ie umrl znan. Luka Sedmak., kateri je pred Opatija — U Addis Abebi izlazi list »Impero ilustrato«. U posljednjem bro- ju toga lista objelodanjene su dvije sli¬ ke Opatije uz nekoliko riječi o tom na¬ šem kvamerskom biseru. * Iz Boršta pri Trstu: 5. novembra t. 1. polnosti iz aluminija, katerega ima Ita- I ' e llr - lija v izobilju. Dekret stopi v veljavo za . dva meseca po objavi. Prav tako bo alu- — Urnice. — Dne 3. decembra bo minij nadomestoval tudi razne železne Praznoval dekan Lojze Novak 25-letnico dele, kjer bo to le mogoče. I Pastirovania v naši vasi. Čestitamo ! Velika tatvina V 11. Bistrici I —Trst. — Umrli so: Godnič Ivan 30 j Trst, novembra 1939. — Pretekli če-I let. Pertot Emil 33. Dodič Ivan 33 let, Kol-[ trtek ponoči so tatovi, ki so izrabili moč- man Rudolf 55. Hajek Franc 78. Filičič Ma¬ no burjo, obiskali trgovino tvrdke Ve- rija 83. Vodopivec Ivan 63. štor. Razbili so želez j a na oknu, ki so * bila zelo močna in se je mislilo, da jih j —Trst. — Pred dnevi je nenadoma vojno sodeloval pri naših narodnih dru¬ štvih v Borštu. ♦ Z Vipavskega: Štirje domači fantje so bili zaradi slovenskega petja pozvani pred konfinancijsko komisijo v Gorico, ki jih ie obsodila na večletno konfinacijo. ♦ Iz Bazovice: Tukajšnji politični tajnik je pred časom prepovedal peti v sloven¬ skem jeziku in prodajati »Jutro«. Ker pa je kradel iz strankine blagajne, je sedaj bo težko odstraniti in tako prišli v tr- umrl dr. Julijan Jurcev, specialist za gine- zenbi , veliko besedo Zato%meio domač govino. Pokrali so mnogo blaga, noga- 1 1 — 1 —d--— =- >-•■< - ■- *-| izgupn veimo ueseao. zato smejo domači vic itd. Škodo cenijo na 10.000 lir. Kara¬ binjerji pridno iščejo storilce. Kdo ve za Marijo Grauner _ . . I — Trst — Dne 25. t. m. so oblasti za-, lem Tržaško sodisce je objavilo V »PlCCO- Dr[e za 3 d j J tro . nvini ,, ra Hi nnvišania ; , karabm,er ' k0 p * S . e j£ 0C ,P d ® 3 ', aprda l 9 l 9 .’Jf ™ r L^ a ;l Beničar, ker ie skril 36 kg sladkorja kologiio. Roien ie bil v Cavtatu in čeprav ie bil naše krvi ie postal zagrizen protiv -1 nik našega ljudstva ter se aktivno udej¬ stvoval v vrstah dalmatinskih Italijanov. fantje zopet mirno peti in tudi »Jutro« je zopet na prodaj. * Iz Marezig: Nekateri delavci iz naše vasi so se dali slikati. Eden od njih je pri tem držal na prsih kosir in kladivo. Zaradi stajo, kjer so ga aretirali in gnali v zapor. uner Anton, ki je zastupil precej suje premoženje. Za razdelitev dediščine so, p, , ,. , bili poklicani: žena Jurič Orbič vd. . , . D eka . n '- . Oblasti so zaprle za Grauner Marija, brat Matej Grauner in tn . dn .'. d ° si ea Stančiča m Marga- njegovi potomci ter sestra Marija Grau- rete "Ia bn >ceve. ker sta prodajala blago Strajk u rudniku »Monte Promina« Knin — Ravnateljstvu rudnika »Monte Promina«, koje se nalazi u Trs¬ tu, uputili su radnici ovih dana zahtjev za zaključenje kolektivnog ugovora. Ujedno su od ravnateljstva u Trstu za- tražili da se ukloni direktor rudnika ing. Wonko, koji da se teško ogriješio o narodne interese onoga kraja, a i da se teško zam.jerio radnicima. U ugljeno- kopu radi oko 1000 radnika. a rudnik je vlasništvo talijanskog kapitala. Up¬ rava rudnika je u Trstu. ner por. Serdoč. Za njo nimajo nikake | po Vls, ih cenah, vesti že od 1. 1913. Čeprav so poizvedovali za njo povsod, nikjer niso mogli najti nobenega sledu. Sedaj pa zahtevajo de¬ diči od sodišča, da bi jo proglasilo za mrtvo. Sodišče je oglasilo, da jo bo okli¬ calo za mrtvo, ako v teku šestih mese¬ cev ne dobi o njej nobenih glasov. ZOPET NESREČA S STARO GRANATO V tržaško bolnišnico so pripeljali 20- letnega Milana Polšaka iz Rihemberka. z veliko rano nad levim očesom. Njegov brat Ciril, ki ga je spremljal, je povedal, da je Milan pri delu na njivi zadel s krampom na staro granato, ki je eksplo¬ dirala. Če ne nastopijo komplikacije, se bo moral Milan zdraviti pet tednov. PADEL POD KAM JON, KO SE JE VRAČAL OD VOJAKOV Gorica., novembra 1939. — Težka prometna nesreča se je zgodila dne 19. t. m. na cesti pri Solkanu. Tega dne se je v veselem razpoloženju vračal domov od vojakov 25-letni Stanislav Ipavec, stanujoč v Škodniku pri Kanalskem Ka¬ lu. Vojake je služil pri 11. regimentu bersaljerjev v Gradiški. Z odpustnico v rokah se je podal iz kasarne, zajahal kolo in jo potegnil proti Gorici. Pri Sol¬ kanu pa ga je doletela nesreča. Nasproti mu je prišel velik kamjon, ki je imel prikolico. Morda se je Ipavec prestrašil, ko je nenadoma zagledal na ovinku ka¬ mjon, ali pa se mu je pripetilo kaj dru¬ gega, to se še ne ve, ter zadel z glavo ob prikolico. Rana na glavi je bila stra¬ šna. Ipavca je usmrtilo kar na mestu. O nesreči so ljudje obvestili karabinerje, ki so odredili, da je bilo truplo prenešeno v solkansko mrtvašnico. Tragičen konec mladeniča je vzbudil pri vseh sočutje. — Buenos Aires. — Poročila sta se Valentin Pisk, doma iz Ravni nad Kana¬ lom in Gizela Vodičar. Novoporočence- ma naše čestitke! Iz Sv. Vincenta: Naše mladiče uči pred- voiničke v.iežbe učitelj Mattiassi Giuliano, koji se je pri.ie zvao Matijašič, a je doma iz Pazina. On ie naše mladiče, koji nisu upisani u stranku pozvao iz reda. Martina Matiiaša iz Rezanca ie iščuškao, jer je re- kao, da se u stranku ne može upisati, jer nema vremena da polazi na strankine pro¬ slave. Poslije je bio Matijaš pozvan još karabinierima, te su mu tamo prijetih i kazali: Ako se neče upisat; u stranku. neka ide u Jugoslaviju, te da mu ne če više dati dobrih informacija o njemu. * — Vel. Repen, — 60-letn; Josip Rau- bar ie padel s senika. Pri padcu si je zlo- Štanjel. — V Kobjiglavi so areti-j nogo in se težko ranil na glavi. Zdra- rali 25-letnega Bernarda Furlana. Zalotili I v 'ti se bo moral 6 — * tednov, so ga v času. ko ie kuhal žganje. Karabi- * nerii so ob tei priliki odnesli 19 litrov žga- — Milje. — Res veliko rečo ie imela nia in vse priprave. Karmela Benčina por. Vivoda, ker ie našla * I no nekai dneh svojo denarnico, v kateri ie — Deskle. — 20 -letnemu Stanislavu I b >!° 813 lir. Bitežniku ie v rokah eksklodirala svetiljka * na ka f b ' d - Prepeljali so ga v bolnišnico) — Dolina. — Na stopnicah se ie spo- s težkimi poškodbami in s opeklinami 1. in drsnilo 72-letni Ivani Praselovi. Pri tem si — Nabrežina. — Na železniški pro¬ gi rned Nabrežino in Prosekom so neznanci ukradli 62 zvitkov bakrene žice. * — Gorica. — Umrli so: Silič Franc 56 let, Stranšček Josip 83. Drašček Anton 33. Ipavec Stanislav 24. Jamšek Ivan 56, Hoban Dominik 29, Terčič Katarina vd. Feltrin 63. Žerjal Avgust 53, Kerševan Ernesta 33. 2 . stopnje. * — Kanal. — Pri delu si i e 29-letni Jernei Tronkar zlomil nogo. Prepeliali soj ga v goriško bolnišnico, kjer bo moral ostati 60 dni. * — Vipava. — Ob cesti pri Št. Vidu so neznanci potrgali železne kljuke na te¬ legrafskih drogovih. Karabinerji pridno iš¬ čejo storilce. * — Vipolže. — Z nogo pod voz ie prišel 19-letni Ivan Skočaj. Z zlomljeno nogo so ga odpeljali v goriško bolnišnico. i ie zlomila nogo. Zaradi visoke starosti | bolnice bo zdravlie Drecei komplicirano. ❖ — Gorica — Štefan Silič, star 60 let iz Renč ie bil kaznovan zaradi kraie na 400 lir den kazni in 20 dni zapora. Pred nrizivnim sodiščem ie bi! oproščen zarad' 22Ornpti'kareta fipknrov. .— Vr 5. b . £ . e nad St. Vidom. — Te dn, '.. s ?. fašisfiČT,e oblasti podelile naši vasi radijski aparat, ki je namenien za vzgoio domačinov. Poslušali bodo pred¬ vsem govore fašističnih vodii in kmetijske ure. ki jih oddajajo italijanske postaje. OVOM BROJU LISTA priložili smo uplatnice Poštarske Štedionice. Molimo sve pretnlatnike, u koliko još nisu podmirili svoj« pretplatu za tekuču godinu, da to sada svaltako učine. One pretplatnike, koji su nam u cijelosti podmirili pretplatu za te¬ kuču godinu, molimo, da si zadrže uplatnice za drugi put, i molimo da nam oproste što smo i njima prilo¬ žili uplatnice, ali iz tehničkih raz¬ loga nije bilo drukčije moguče. UPRAVA, BROJ 4». »ISTRA* STRANA 3. MANJINSKt PROBLEMI SEOBA BALTIČKIH NIJEMACA »Obzor« donosi: Bivši glavni ured¬ nik velikog njemačkog lista u Rigl dr. Schiemann, koji je dugo vremena bio član lotiškog parlamenta, a ujedno je podpretsjednik narodnosnoga kongresa (kojemu je predsjednik dr. Vilfan), iz- javio je dopisniku jednog švicarskog lista, da kao častan čovjek i kao krš- čanin ne smatra potrebnim da se po¬ kori zapovijedi, koja je došla iz vana, da napusti dosadašnju domovinu i po- dje u Reich. Schiemann je izjavio, da su se mnogi Nijemci u Lotiškoj i dru¬ gim zemljama dali zaraziti panikom koju je sijala izvjesna propaganda. Na članove njemačke manjinje vršila se i moralna preši j a, buduči da se isticalo svakom zgodom da oni koji neče na- trag u Reich nisu pravi Nijemci. Me- djutim Schiemann i njegovi istomišlje- nici smatraj u nečasnim i zlim djelom napusti ti svoju zemlju u kritiškim okol- nostima bijegom kapitala, koji je nužna usele u zemlju, koja sili svoje držav¬ ljane da prihvate potpuno oprečno mann i njegovi pristaše neče da se posljedica evakuacije. Osim toga Schie- uvjerenje, od onoga, ko j e su do sada ispovijedali. To se odnosi u prvome redu na vjerska i pravna pitanja, čla¬ novi njemačke manjine teško izmiču pritisku koji dolazi s njemačke Strane i s ruske strane, ali nije tako u Ma- džarskoj,. Jugoslaviji i RumUnjskoj. U tim zemljama živi oko 2 mllijuna Nije- maca, koji neče napusti ti svoju zemlju i svoje imanje tim više što svoj imetak ne bi mogli sobom ponijeti nego bi mo¬ rali dozvoliti, da se Reich namiri pu- tem kliringa, koji bi omogučio uvoz ve¬ likih količina živežnih namimica, a da se ne plača u gotovu. Presadjeni u Reich oni bi dobili za uzvrat njemačke marke ili bonove. Nijemci u Slovaško! Komentiraj uči govor slovačkog mi¬ nistra predsjednika Tuke, koji je spo- menuo plan o iseljenju njemačke naro¬ dne manjine iz Slovaške, berlinski do¬ pisnik »Neue Ziiricher Zeitung«-a isti- če, da se time mijenja čitava njemačka politika prema Slovačkoj, buduči da je isključeno, da bi Tuka govorio, a da ni¬ je dobio poticaj i ovlaštenje iz Berlina. U svom govoru Tuka je izjavio da Slo¬ vaška zastupa narodnosno načelo, koje je iznio Adolf Hitler, a prema tom na¬ čelu zalaže se i za preseljenje narodno- snih grupa. Ovo še načelo — rekao je Tuka — biti svugdje provedeno, gdje do sada iz različitih razloga nije moglo bi¬ ti provedeno, kako bi konačno u Evro¬ pi zavladao trajan mir. Pitanje je kako se ovaj plan slaže s osnivanjem posebnih vojnih formaci¬ ja za njemačku manjinu u Slovačkoj. Koliko se može zaključiti iz teksta Tu- kinog govora, koji je objelodanjen u Berlinu, slovaški ministar predsjednik nije odgovorio na to pitanje. Kako je poznato nedavno je osnovan njemački pješački bataljun, kojom se prilikom iz- rijekom spominjalo da je to prva for¬ macija takove vrste, te da če doskora biti osnovane daljnje čisto njemačke formacije slovaške vojske. Prigodom od- redjivanja madjarsko-slovačke granice njemačko-talijanskom arbitražom dne a studenog pr. god., jasno se opažala njemačka tendencija, da što veči broj Nijemaca bude obuhvačen novom slo- ivačkom granicom. Krivudava črta nove granice posljedica je ovoga njemačkog nastajanja. Time se očita htjelo, da njemačka manjina u Slovačkoj ojača te da bude snažan instrumenat njemačkog utjecaja u onome dijelu Evrope. Iseljavanje Nijemaca iz Estonije potpuno je dovršeno, dok se iz ostalih baltiških zemalja još nasta¬ vlja. Navodno če se iseliti tri petine sta- novništva i iz poljskog grada Lodza, ko¬ ji je ušao u sklop Njemačke. Grad ima 600.000 Stanovnika, od toga 270 hiljada Poljaka i 250.000 Židova, a samo 80.000 Nijemaca. O slovenski manjšini v Nemčiji ter o nemški v Sloveniji Novosadski »Dan« prinaša članek, ki ga je nemško glasilo »Deutsches Volks- blatt« napisalo o slovenski manjšini v Nemčiji ter o nemški v Sloveniji. V nemškem članku je rečeno: »Te manj¬ šine so slabe, vendar trde, majhne, pa žilave«. Nato nemško glasilo prinaša čla¬ nek »Koroškega Slovenca« o slovenstvu ter članek »Gottscheer Zeitung« o lju¬ bezni do rodne kočevske grude. — No¬ vosadski »Dan« dodaj e k temu samo en stavek: »Primerjava obeh manjšin ni srečno izbrana, ker ne živita obe pod enakimi življenjskimi pogoji«. Židovi narodna manjina Kako se u rumunjskim političkim krugovima izjavljuje, vlada če uskoro uvesti novi režim za rumunjske Židove, koji če biti tretirani kao narodnosna manjina s nekim ograničenjima na po- litičkom polju. Sovjetska propaganda v Podkarpatski Ukrajini »Slovenska svoboda«, list, ki izhaja v Prešovu, poroča iz Užgoroda, da se je po vsem Podkarpatju začela silna agi¬ tacija za priklopitev Podkarpatske Uk¬ rajine k Sovjetski Rusiji. Novo sosed¬ stvo je Madžare tako oplašilo, da si ne upajo nastopiti proti temu gibanju z enako ostrostjo, kakor so sicer navajeni nastopiti proti vsakemu pokretu, o ka¬ terem smatrajo, da je naperjen proti njihovim interesom Mnogo podkarpat- skih Ukrajincev je zbežalo v Rusijo in se naselilo v tamkajšnji ukrajinski re¬ publiki, kjer so ustanovili središča za ukrajinsko iredento v Podkarpatju. Da bi zavrla njihovo akcijo je začela mad¬ žarska vlada na vso moč podpirati ve- likorusko smer, ki jo vodi znani pod¬ karpatski politik Brodi. Slovaški d ječ ji časopis u Jugoslaviji U Bačkom Petrovcu i okolini živi mnogo naseljenih Slovaka. Oni imadu i svoje škole. Sada su ovi Slovaci počeli da izdava ju dječji časopis na slovačkom jeziku. Ime ovom dječjem listu je »Naše Slniečko« (Naše sunašce). časopis izda¬ je Matica šlovačka u Jugoslaviji. Izlazit če mjesečno za vrijeme školske godine. Uredjuje ga Ada Petrovič, a ilustracije črta Z. Medvedova. Uredništvo 1 uprava nalaze se u Bačkom Petrovcu. U ovom slovačkom dječjem časopisu počeo je iz- liziti u nastavcima roman Mate Lo- vraka »Djeca velikog sela«, dakako u slovačkom prijevodu. JURINA I FRANINA « 59 * ZAHVALA. Gdja Božena i g. Milan Dukit, drž. Mn. is Zemuna, umjesto vijenca na grob svoje g preminulog kumieta Maje Pirc, ušenice II. razreda osnovne škole, kčerke vazduhoplov- nog potpukovnika g. Franje Pirca, darovali su Udruženju Jugoslavena is Istre, Trsta, Gorice i Zadra u Zemunu, svotu od Din 100 .—. Franina: Kuc-kuc! Jurina: Naprid! Franina: Faljen Bog Jurina: I Marija! Franina: A ča mi delaš i Jurino, osam dan te nis vidija, ne greš van iz hiže. Aha, sigurno si bolan, kad si si zaveza glavu. Jurina: A nis bolan, nego neka šu- movina mi je u glavi i kako da mi u njoj mlate s cipi. Zato si moram držati vaj k mokru krpu na njoj. Franina: A ki vranič ti je? Kakova te je to zala bo dopala? Jurina: Ma ni bolest, nego znaš sve mi se miša u glavi, od tih silnih leter ča hi svaki dan dobivan. Franina; Oho? To si i ti posta, kako niki Rusvelt, ča govoru da dobiva po 7 milijuni leter. A ki ti to piše? Jurina: A naši ljudi. Iz svih kraji svita, štiju ti oni ute naše dvi čakule, pak svaki misli da je najpametniji i bi stija da mi da kakov dobar »savjet«. Franina: O to je lipo, kad moreš čuti dobre »savjete«. Lipa i dobra besida vaj k dobro misto najde. Jurina: Kakov bot da, ma kakov bot i ne! Slušaj ča mi jedan piše: Dragi moj Jurina, vidi se da ste stari i da drugo ne znate ča pišete. Vi ste napisali ništo za Kineže. Vidim da ne držite dosta s nji* ma. To je več nego smrtni grih. A kad tako munjeno pišete kako do sada, da znate, od danas ne ču drugo da štijem te vaše munještine. Franina: I svadili ste se na kineškom pitanju! Jurina: Smo! A slušaj ča mi drugi piše: Sram vas budi. Vi ste zabili ki vas je odhranija i ki van je dicu spasija i ki van je kruha dava. Svega mi je dosta. Od danas ne ču drugo da štijem te vaše munještine. Vi ste se tako zagledali u kapot, da ste pozabili da van mora biti najbliža košulja. Franina; A ča piše ovi drugi? Jurina: Uti piše jušto ubrnuto: Ča mislite vajk samo na utu košulju. Da nimate kapota koji vas ugme bite se sledili u samoj košulji. Zato ne pišite mi drugo o košuljah nego samo o ka- potu. Ako ne mi smo finili. Franina; A ki bi hi vranič sve zado- voljija. Nego ča piše uvi treti. To je nika duga kobasica. Jurina: Ovi pak se jadi, zašto na sve mučimo. Udri uvega, udri unega, mlati desno, užgi livo, neka se vidi ča je ki i ča je deleva u ovih 20 lit. Da se zna ki nas je sramotija. Franina: A gleda j uvi četvrti piše ju¬ što ubrnuto: nemojte se svaditi ako Bo¬ ga znate. I da niste nikad jenu grdu be¬ si du rekli ni od j enega našega čovika. Kakovi smo da smo, naši smo. Jurina: A ima čovik pravo, ma ča če uni prvi reči na to? Franina: Dragi moj, ko budeš ti gle¬ da na uno ča bi stili ovi, a ča ne bi stili oni, da pišeš onako kako bi svaki stija, brzo biš poša s vragom, potari ga sveti križ. Zapameti ča ti govorim: nikad ti ne češ moči svakega zadovoljiti. Jeno misli oni ča živi u Gjevgjeliji, drugo mi¬ sli oni koji se je nastamja u Vojvodini, treta misli oni, koji živi u Zagrebu, četr¬ to oni na Sušaku, peto oni u Dalmaciji, šesto oni u Ljubljani, sedmo oni u Mari- Jurina: A je! Jedan je trdi narod¬ njak, drugemu je sve svejedno, treti je j eno malo crlen i gleda sve kroz crlene očale, četvrti bi stija da je sve zeleno, peti štima več popa, sedmi pak popa- diju. Jenom je preveč ono ča je arugom premalo i tako nikad svi zadovoljni. Franina: Dragi moj, ki je pametan če nas razumiti. I če znati, da nam je potribna i košulja, koja nan Je najbliža i kapot, koji nas grije da se u kosulji ne sledimo. I da kakov put valja povidati kakovu besidu s kojom ki ter ki ne ce biti zadovoljan, ma mora, znati da ce s njom biti zadovoljan uni drugi i treti, pak za volju unega drugega l tretega brata valja da proguta. Ašto dosta gu- tamo i mi dva. Jurina! A je! I največ gutamo um bot, kad nas primu za gušu, pak nan ne daju izreči ni jedne pametne beside, male vijesti Prilikom posljednjeg zasjedanja užeg dijela Jugoslovensko-talijanskog stalnog privrednog odbora postignut je spora¬ zum o izvozu našeg uglja u Italiju. Na osnovu ovog sporazuma izvest če- mo u Italiju do maja iduče godine oko 20.000 vagona našeg uglja. Največi dio uglja izvesti če se iz Dravske banovine. * Novine su javile da je komesar za vanjske poslove Molotov prigodom po- sjeta bugarske delegacije u Moskvi re¬ kao: »Bračo, ja nijesam ni zemljorad- nik, ni pristaša kakve stranke, slične vašima. Zato ču vam govoriti kao poli- tičar o političkim pitanj ima. Vi znate, da je bila težnja carske Rusije, da dobije Carigrad, to jest vrata iz Črnoga u Sre- dozemno more. To je težnja i Sovjetske Rusije. Ali mi smo svijesni da ga bez va¬ še, bugarske pomoči ne možemo ni osvo¬ jiti ni zadržati. Zato idemo zajednlčki prema velikim ciljevima«. Kasni j e je ta izjava bila demanti¬ rana. * Italijanski listi prinašajo slike vseh mogočih vrst biciklov, ki se jih sedaj poslužujejo Italijani zaradi pomanjkanja bencina in so zaradi tega postali avta- |mobile neuporabni. V zadnjih mesecih so v Italiji prodali več koles kakor v za¬ dnjih dveh letih skupaj. Kakor pišejo italijanski listi, se je število koles samo v Rimu popetorilo. * V zvezi z odhodom nemške manjšine iz Estonije so bila pogajanja med Nemčijo in Estonsko prekinjena. Razgovori so bi¬ li prekinjeni, ker so estonski zastopniki predložili Nemcem spiske o ogromnih dologovih, ki so jih zapustili odhajajoči Nemci na Estonskem. Vsa njihova imo- vina ne more nikakor pokriti teh dolgov. * Italijansko ministerstvo za korporacije je prepovedalo pripravljanje umetnih juh in »minešter« z mesnimi kockami (dadi) v četrtkih in petkih, ko je prepovedano meso. * U Libiju su do sada otišle ove godine d vij e partije kolonista. U ožujku ih je otišlo 20.000, a sada prije mjesec dana daljnjih 20.000. Oko 1000 obitelji nase¬ ljeno je u Cirenaiki u pokrajini Derna, drugi su pošli u Mizuratu, Benghazi i u Tripolis. U svemu ima sada u Libiji 160 hiljada talijanskih kolonista. Ministar- styo vojno je narodilo da oni mladiči, koji su u vojsci, čije su obitelji u Libiji imaju biti premješteni u Libiju da tamo služe vojsku. IfuiTURtiA k/toniŠl^k SODELOVANJE NAŠIH ROJAKOV PRI SLOVENSKIH REVIJAH leveta številka prinaša Br. Rudolfovo m »Slap«, pesem Al. Gradnika »Jesen (ontovelu«, komedijo Jaka Žigona »Mo- : so pa jabolke res zastonj«. Janka ca sonet »Vprašanja«; esej »Roman- in revolucija« in premišljevanje »O tavi Černigoj-Cara« Br. Rudolfa, ter Legiše oceno knjige dr. Petreta »Po- s ilirizma pri Slovencih«. >esta številka družinskega lista »Prija- prinaša črtico Fr. Bevka »Dogodek« est portretov našega umetnika Nikolaja )sma številka prinaša članek »Mlad tnik na ljubljanskem polju« o našem riu Zdenku Kalinu. „ _ , x ! deveti številki objavlja Fr. Bevk čr- »Nevihta«. f članku dr. P. Grošlja »Prirodoznan- prizadevanja med Slovenci«, objavlje- v dvojni šesti in sedmi številki poljud. i. časopisa »Proteus«, ie opisano (Ko nec) delo naših pionirjev botanične vede — Idrijčanov. V istem zvezku, med drobnimi vestmi, piše dr. Lavo Čermelj o gobi beli gomoljki v Istri. Letošnja prva številka (39/40) mlad. li¬ sta »Razor i« priobčuje povest Fr. Bevka »Izgubljena pot« in pesem Danice Grudno¬ ve »Moč mi mojo polje daj.« Šesta številka revije »Sodobnost«, po¬ svečena v celoti 150 letnici francoske revo¬ lucije. prinaša članek Borisa Furlana »Ra¬ cionalizem in revolucija«, razpravo dr. Fr. Mesesnela »Umetnost in revolucija« in čla¬ nek Franceta Zwitterja »Francoska revo¬ lucija«. Dvojna, sedma-osma številka prinaša ponatis predavanja dr. Fr. Mesesnela »Umetnik in njegova doba«; novelo Branke Jurca »Vrnitev« (prvenec); pesmi I. Grud¬ na »Pesnikovo srce«. »Jesenska pesem«, »V cvetočem vrtu«; pesmico Zime Vršea- leve »Utrinek«; zun. polit, članek Kosa Alberta »Ob novem vozlu evropske poli¬ tike« in od istega autorja članek »Vpraša¬ nje malega naroda« ter prispevek dr. Avg. Pirjevca »Dve novi publikaciji o bibliote- čnih problemih«. V rubriki Polemika je D. K priobčil daljšo in zelo zanimivo razpra¬ vo pod naslovom »Legenda o Simonu Gre¬ gorčiču in legenda o Henriku Tumi« (nada¬ ljevanje), v odgovor razpravi, ki jo je dr. A. Brecelj priobčil v šesti št. »Dejanja«. Pod rubriko Naši problemi objavlja Vlado Vodopivec razpravo »Tekstilna stavka leta 1936«. V dvojni deveti-deseti številki je objavi! Igor Torkar novelo »Štiri in dvajset ur Mi¬ lana Ponikvarja«, Adolf Vogelnik razmišlja o naši gospodarski moči in sposobnosti gle¬ de na bodočo samoupravo banovine Slove¬ nije; Vodopivec Vlado je objavil razpravo pod naslovom »Vprašanje delavskih sindi¬ katov«, Fran Zwitter je priobčil oceno knji¬ ge »Zgodovina mesta Kranja«, dr. Avg. Pir¬ jevec nadaljuje razpravo »Dve novi publi¬ kaciji o bibliotečnih problemih«. D K. na¬ daljuje polemiko z dr. A. Brecljem pod na¬ slovom »Legenda o Henriku Tumi«, glede verodostojnosti dr. Tumovih izjav v nje¬ govih »Spominih«. Peta številka Ženskega Sveta objavlja P. Hočevarjeve prevod iz bolgarščine »Sle¬ dovi, ki se ne izgube.« V šesti številki je objavil dr. Br. Vrčon članek »Za naše duše, našega duha in našo voljo«; Iva Breščakova je napisala satiro »Just Poštenjak — patron ahajske bolni- smce«; Pavla Hočevarjeva je prevedla iz ruščine črtico »Močnejša kot smrt« in na¬ pisala nekrolog v spomin Lady Aberdee- nove. velike boriteljice za ženske pravice. r V o dv -°- n ,'’ se dmi-osmi številki nadaljuie Iva Brescakova s sestavkom »Just Pošta¬ rk — patron ahajske bolnišnice«. Erna M u *er objavlja pesem »Poletna slika«. Pav- Ia Hočevarjeva prispeva tri sestavke: »Po¬ kažimo se svetu« (razmišljanje). »Svoje¬ vrstna manifestacija slovanske misli« (o zenski narod, noši) ter misli in pripombe k delu Ane Eleonore Roosevelt: »Spome¬ nica evropskim ženam«. Erna Muserieva ocenjuje M. Majerjeve »Rudarske balade«. Deveta številka prinaša nadaljevanje de¬ la Ive Breščakove »Just Poštenjak — pa- tron ahajske bolnišnice« in oceno Lina Legiše pod naslovom »Pesmi Vide Taufer¬ jeve«. V deseti številki je objavila Munih Jo¬ žica novelo »Tudi on je imel srce«, Pavla Hočevarjeva pa članek »Žena in obramba države«. Enaj'sta številka prinaša odlomek iz po¬ vesti »Kaplan Martin Čedermac*, pod na¬ slovom »Za našo besedo in pesem« in Erne Muserjeve članek »Za narodov blagor«. . X drug ,V četr l'- Sesti in deveti številki zenskega lista »Zena in dom« je objavljen Fr. Bevka prevod J. Bojerja »Ljubezen v koči.« IS T K A« tfKOj 4S. o j KA,\ A J. VIJCSTI IZ DOMOVI N€ »SLOVENSKO DRUŠTVO« SPET DOVOLJENO Ljubljana, novembra 1939. Ban¬ ska uprava je dne 16. januarja t. 1. raz¬ pustila »Slovensko društvo«, ki si je po¬ stavilo za cilj zbirati slovensko razum¬ ništvo na narodni osnovi k sporazum¬ nemu delu za kulturni, in gospodarski napredak slovenskega naroda. Oblast je okrivila društvo, da se je bavilo s po¬ litiko in da je delalo zoper državni red. Kot razlogi političnega delovanja so bile navedene tri točke iz resolucije, ki jo je društvo izdalo dne 6. novembra 1938. katere debesedno navajamo: 1. Narodna samobitnost Slovencev nam je kot naravna in zgodovinska re¬ snica nedotakljiva podlaga za vse naše delo, pa najsi bi bili domači in zunanji politični dogodbi kakršni koli. Načelo narodne samopomoči nam je vrhovno politično vodilo. 2. Slovenci, Hrvati in Srbi smo se po načelu narodne samoodločbe združili v državno celoto; to celoto priznavamo kot svojo narodno državo, ker smo pre¬ pričani, da bi mogli v njej vsi trije na¬ rodi nemoteno razvijati evojoj narodno samobitnost. Zategadelj naj tisti, ki imajo moč, kar najhitreje urede notra¬ nje razmere v državi tako, da bodo za¬ dovoljile zahteve Slovencev, Hrvatov in Srbov po samostojnem narodnem življe¬ nju. Tak odkritosrčen sporazum bi odprl pot do državne združitve vseh jugoslo¬ vanskih narodov. * 3. Nikoli ne smemo pozabiti, da živi polovica Slovencev zunaj naše države: del slovenskega naroda so, zato moramo zmeraj delati zanje. Porabiti moramo vsako priložnost, da jim pomagamo in jih ohranimo kot živ ud našega narod¬ nega telesa. V dnevih, ko se spreminjajo meje srednje Evrope in toliko poudarja narodno načelo, bi morali o tem sprego¬ voriti jasno besedo tudi naši državniki«. Društvo se je pritožilo na minister- stvo za notranja dela, ki je odločbo ba¬ novine potrdilo. Zoper odločbo ministar- stva notrajih del je »Slovensko društvo« vložilo pritožbo pri državnem svetu, ki je dne 25. oktobra t. 1. izdalo razsodbo, s katero je društvu dovoljeno zopetno delovanje. Tragirski lavovi Zagreb — »Hrvatski Dnevnik« do- nlo je nedavno vijest iz Trogira, da ta- mošnji Hrvati traže istragu protiv kri- vaca, koji su prije nekoliko godina raz¬ bili kamene ploče s krilatim lavovima Sv. Marka. Krilati lav sv. Marka bio je znak mletačke Vlasti u tim krajevima. Članak »Hrvatskog Dnevnika« citiraj □ sve talijanske novine. Turinska »Stam- pa« donosi članak na dva stupca pod naslovom »Hrvati traže osvetu radi uništenih lavova u Trogiru«, a isto tako pišu na veliko o tom i trščanski »Picco- lo« i »Popolo« i »Coriere« i »Vedetta« i Teškoče izvoza goveda u (taliju Zagreb — Posljednjim trgovačkim ugovorom s Italijom povečan je bio kontingenat našeg izvoza goveda u Ita- liju, koji se je odvijao u glavnom preko Rijeke. Isprva su naši izvoznici isko- rištavali cijelu količinu, koja je bila ugovorom predvidjena, no u posljednje vrijeme taj se kontingent ne iskorišču- je u cijelosti. Naši trgovci stokom ne če da šalju u Italiju stoku, j er Talij ani vrše sami klasifikacij u robe i to uspo- redjujuči našu stoku s madžarskom, koja se takodjer na veliko izvozi preko Rijeke. U tom uspored ji vanju oni našu stoku uvijek uvrštavaju u nižu klasu, pa joj odredjuju i nižu cijenu. chuštifaič rijesti iz omladinskega gibanja v Celju Celje. — Zbrali smo se tudi mi mladi in osnovali svoj odsek pod okri¬ ljem društva »Soče«. Ustanovitev mla¬ dinske emigrantske sekcije je bila nuj¬ na potreba, kajti bati se je že bilo za¬ stoja. Vsako delo, ki ima dolgo pot pred seboj in ki mu je cilj začrtan v bodoč¬ nost, sloni na ramah mnogih in ker oni, ki so temu delu podali smernice, pola¬ goma odmirajo, morajo v svrho uresni¬ čenja ideje, započeto delo nadaljevati novi ljudje, ki prihajajo iz mlajših vrst, vse dotlej, dokler ni dosežen cilj. Zato nismo smeli dopustiti, da bi zavest ne- pravice, storjene našemu narodu, ki je v srcih naših očetov živa in težka, v nas mladih zamrla. Ni še izvršena naša mi¬ sija! Mnogo dela in truda je pred nami. Mi mladi to vemo in se ne bojimo. Ži¬ vimo v časih, ko se pravica tepta in ko se skrunjajo živi deli narodovega telesa. Zato moramo slediti času, to se pravi, pripravljeni moramo biti na žrtve. Toda zmagali bomo; naša zmaga pa mora biti v znamenju skupnega dela vseh emi¬ grantov. V tem smislu se je govorilo na prvem sestanku mladinske sekcije društva »So¬ če«, ki se je vršil 25 X. t. 1. v društvenih prostorih Narodnega doma. Na tem se¬ stanku je bil izvoljen pripravljalni od¬ bor, ki naj bi izdelal sestavo novega mladinskega odbora. V nedeljo 5 XI. t. .1 se je vršil v Celju tudi sestanek emi¬ grantske mladine iz Hrvatske in Slove¬ nije. 15 XI. t. 1. pa je bil sklican sesta¬ nek, na katerem se je izvolil sledeči od¬ bor: Rustja Olga — načelnica, Klemenc Stanko — nam. načelnice in tajnik, Cergol Dore, Repenšek Miloš, Šonc Ru- ža, Rozman Anton, Furlan Emil, Cigoj Janko — odborniki. — R. O. Zazulov večer V soboto 2. decembra ob 20. bo pri¬ redil Idrijski krožok v gostilni pri Vid¬ marju »Zazulov večer«. Malo znanega toda zanimivega in pomembnega moža bomo spoznali po prostem programu. Več bomo spregovorili o njem ob priliki njegove 70. letnice. Vabljeni vsi rojaki in prijatelji. BRATINOVA PROSLAVA V CELJU Idrijski rojak Valo Bratina bo pro¬ slavil svoj jubilej v Celju v torek 28 no¬ vembra. Proslava do v celjskem gledali¬ šču. Igrali bodo Bevkovo: Partijo šaha. Omladinski svet v Ljubljani ie imel v nedeljo -26. t. u lokalu Tabora, Nunska uli¬ ca št. 3 plenarno sejo. Tega sestanka so se udeležili tudi zastopniki hrvatskih emi¬ grantskih organizacij in nekateri emigrant¬ ski delavci. _- Društvo Slovencev in Hrvatov »Gorica- v Ptuju bo 2. decembra 1939 (v soboto) ob 8 uri zvečer izbralo v prostorih restavra¬ cije Narodnega Doma v Ptuju voditelje, ki nai vodijo vroče želje vseh nas... Na tem večeru bo Miklavž pogostil vse sestre in brate in njihove prijatelje z »zaj¬ čjimi repi«, grlo pa si bo moral namakati vsak iz svojega žepa. Ne bodimo tedaj malomarni in ne dai- mo korbce Miklavžu ter odzovimo se pol¬ noštevilno, ker večerja je pripravljena za preko 100 ljudi. Torej na občni zbor zove vas Odbor NAŠA KULTURNA KRONIKA LIRIKA IGA GRUDNA Pod tem naslovom je izšel v reviji, »Južni pregled«, ki izhaja v Skoplju, obši¬ ren prikaz Grudnovega stvarania izpod peresa našega kulturnega delavca dr. Tona Smerdela. Sedaj je avtor te kritike izdal v posebni knjižici ta obširni članek, v ka¬ terim analizira posamezne pesmi. V uvodu pravi, da je povojna slovenska lirika po¬ membna po svojem razvoju. Iz subjektiv- noga vizionarstva je prešla v posebno vr¬ sto stvarnosti, ki bi se mogla imenovati pesniški realizem v okviru ekspresioni¬ stične lomantike. Liriko zastopajo tri mar¬ kantna imena: Alojz Gradnik, Vida Tau- ierjeva in Igo Gruden. Lirikov je še več, toda ti so najbolj karakteristični. Pri teh pesnikih je njihova duhovna manifestacija polna posebnega nemira V glavnem je ta nemir najbolj izražen pri Gradniku, pro- finjen pri Tauferjevi in apokaliptično pri¬ vlačen pri Grudnu. Za njihovo obliko pravi pisec, da je zelo uglajena. NAŠI V DRUGIH ČASOPISIH Mariborski »Večernik« z dne 18 no¬ vembra 1939 je prinesel izpod poresa La¬ da Božiča daljšo reportažo iz življenja na slovenski severni meji z naslovom: Po dolinah in klancih naše severne me¬ je. Srečanja po Kubanske in Koroškem do grebena Ojstrice. Od istega pisatelja je izšel tudi v po- nedeljski izdaji »Jutra« z dne 20 novem¬ bra skoro celo stran obsegajoč in s sli¬ kami opremljen popis poti in krajev na severni meji od Maribora do Kamniških planin pod naslovom: Severna meja, na¬ ša skrb in ljubezen. POPRAVEK. V zadnji številki smo pomotoma na¬ pisali v vesti, da je bil naš idrijski ro¬ jak Franc Treven upokojen kot strojni nadmojster v železniških delavnicah v Mariboru. Vest popravljamo v toliko, da je bil naš rojak nadstrojni mojster v kurilnici. K temu naj še dodamo, da je eden izmed najboljših delavcev na se¬ verni meji, ki je v najhujših dnevih »zelene garde« odločno vtrajal v prvih vrstah in tihi borec za naše ideale. Pred časom je bil odlikovan z zlato kojano za zvesto službovanje. LIČNE VIJESTI Varaždin — Učitelj u Ivancu g. Jo, sip Lukež, rodom iz Pična u Istri, vjen- čao se s gdjicom Slavicom Kindliček učiteljicom u Kuljevčici. Srdačno česti¬ tamo! DIPLOME. Med prvimi diplomiranimi inžinjeri eko¬ nomije, ki jim je uredba z dne 15. 6. t. 1. priznala akademski naslov inžiniria. je tudi naš rojak . Stanislav Colja iz Rihemberka, ki je 31 listopada t. 1. položi! diplomski iz¬ pit na ekonomsko-komercijalni visoki šoli v Zagrebu. Na tej šoli je diplomiral tudi rojak Hreščak Milan iz Lokev pri Divači. Čestitamo ! f RAFAEL DOLINAR V nedeljo 20. novembra je umrl v Ljubljani, po dolgi in mučni bolezni, ki jo je prinesel iz svetovne vojne, v sta¬ rosti 49 let, idrijski rojak in bivši rudar Rafael Doli nar iz znane Dolinar¬ jeve družine. Na zadnji poti so ga spre¬ mili številni rojaki. Na grobu so mu pev¬ ci zapeli Prelovčevo: Oj Doberdob, v ime¬ ni Idrijčanov pa je spregovoril poslovil¬ no besedo predsednik Tone Kos. Ohrani¬ mo ga v lepem spominu, žalujočim naš® iskreno sožalje. t P, LEOPOI n ZORMAN V Sofiji ie umrl znani slovensk kapu¬ cin p. Leopold Zorman, predstojnik vseh kapucinov, ki deluieio v Bolgariii Pokoj¬ nik se ie rodil 1. 1385,. v Slavi«!-, pri Po- stoini. Bil ie tudi dvorit duhovnik za ca¬ rico Ivano in katahet na katoliški gimna¬ ziji. Nai počiva v miru v bratsk bolgarski meji i TEJ ŠTEVILKI smo priložili postne položnice. Za¬ radi tega prosimo vse naročnike, ki še niso plačali naročnine za to leto, da bi to čimprej storili. Tiste, ki so poravnali dolžno na¬ ročnino, pa prosimo, da bi pridržali položnice za drugo priliko in opro¬ stili. da smo ,iih tudi niim poslali, ker nam je drugače tehnično nemogoče storiti. UPRAVA. NOVE KNJIGE I REVIJE Mate Demarin: Praktični primjeri radne oblike Ima jedna stvar kod naših istarskih uči¬ telja i nastavnika, koju kod drugitt učite¬ lja ne nalazimo uvijek. Hrvatski učitelji u Istri nijesu nikad dolazili iz grada kao gradska djeca u selo, u ambijenat, koji bi im bio stran, med.iu djecu čiji mentalitet ne bi poznavali. Oni su svi od reda bili se- ljačka djeca, s-asla s narodom, poznava- juči njegovu psihu u tančine. I zato se ni¬ kad nije dešavalo, da bi učitelj kod nas došao u sukob s narodom ili da bi ikada bio smatran Strancem, gospodinom, a po- gotovo pak ne pokvarenim gospodinom. On je na seiu bio uz narodnog župnika pokretač svake dobre, lijepe i plemenite stvari, on je bio duša svakog narodnog, kulturnog i ekonomskog rada, on je djeci bio ne školnik stranac, nego otac. Samo tako možemo sebi protumačiti da- nas zašto je toliki broj baš Istrana i istar¬ skih odgojitelia kod nas u redovima prvih pedagoga. Baš smo nedavno na ovom mje- stu referirali o prvom hrvatskom pedago- škom leksikonu, kog su dobrim dijelom uredila takodjer dva Istranina, De Franco¬ ski i Josip Demarin, a sada evo dobivamo još jednu izvrsnu pedagošku knjjgu: »Prak¬ tični primjeri radne obuke«, koju je izdao drugi jedan Istranin, profesor preparandi.ie u Gospiču Mate Demarin. Mate Demarin poznati je pedagog i pe¬ dagoški pisac. Rodio se i899. u Preinantu- ri, počeo je suradjivati u »Učitel.iskom li¬ stu« u Trstu 1921., a kasnije je napisao či- tav niz odgojnih i pedagoških članaka u »Savremenoj školi«, »Napretku«, »Učitelju«, »Narodno; prosvjeti«, »Domu i školi« i dru- gdje. Kao zasebne knjige izdao je do sa¬ da »Praktični primjeri radtte obuke« 1931. — »Idejne komponente radne škole« 1936. — i sada evo drugu knjigu »Praktičnih pri- rojera radne obuke«. Osim toga su štampa- r.e i ove njegove rasprave: »Etičko i mo¬ ralno shvačanje u svijetlu socijalnoga na- pretka« (»Napredak« 1929) — »Moje prvo pcučavanje — prilog psihologiji učiteljskili pripravnika« (»Savremena škola«) U svojoj najnovijoj knjiži Demarin je svestrano obradio i prikazao obuku u pred- metima: jezik, zemljopis, povijest, pozna¬ vanje prirode, račun i geometrija, higijena, pjevanje i gimnastika. U drugom dijelu iz¬ nosi jedanaest primjera za rad u osnov- noj školi. Deriarinova knjiga, koja obra- djuje našu pedagoško-didaktičnu problema¬ tika na temenu našega života, naše povi- jesti i prirode, izvrstan je i koristan pri- ručnik i za roditelje i za nastavnike. Knjiga obasiže oko 200 stranica teksta, a pojedini su primjeri popračeni odgovara- jučim slikama ili crtežima, a neki koji se odnose na pjevanje i notama što čini cije¬ lu knjigu originalnijom i interesantnijom, a posvema je u skladu s principima savreme- ne zorne obuke. Demarinovi »Praktični primjeri radne obuke« izašli su u izdanjima naklade škol- skih knjiga bivše Savske banovine u Za¬ grebu, a nije na odrnet spomenuti još i to, da se pisac na uspomenu svoje pokojne majke odrekao autorskoga honorara u ko¬ rist fonda za gradnju narodnih škola na te¬ ritoriju bivše Savske banovine. Nastavnik i pedagoški pisac Mate Demarin pokazao je i time da je dosijedan samome sebi i vjeran svom pedagoškom odgojnom idealu. Dr. Egiaij (Dr. Andrej KNJIGE »GORIŠKE MOHORJEVE i ga je priredil DRUŽBE« ! Pavlica). Te dni so izšle knjige Goriške Mo- Prvi november nam je prinesel dvoj- horjeve knjige za leto 1940, ki pa so po obliki in po vsebini dokaj skromne, pre¬ skromne celo v razmerju s prilikami, v katerih so nastale. Saj bi morala druž¬ ba vsaj za to skrbeti, da nudi svojim čitateljem trajnejše čtivo na boljšem in trpežnejšem papirju. Letos je izdala Družba pet knjig, in sicer: Koledar, ki prinaša raznovrstno gra¬ divo, in ki je tokrat okrašen z novo na¬ slovno stranjo in novimi zaglavji, katera je naslikala Ksenija Prunkova. Od član¬ kov nas bodo posebno zanimali: F. Rup¬ nik, Naselitev ljudstva ob gorenji Idrijci in v okolici Cerkna; R. Bednarik, Nek¬ daj v starih časih (paberki iz zgodovine Goriškega); Dr. I. Tul, Torklja in tor- kljarji (Oljarna in oljarji); isti, Košta- bona pri Kopru; P. Petrič, Stara gora pri Čedadu, ter nekrologa Ignacija Le¬ bana in Venceslava Beleta. Janko Kersnik. Testament, v novem ponatisu in s kratko karakterizacijo pisca. J Matija Novak, Napoleon, kratek zgo¬ dovinski opis velikega vojskovodje in dr¬ žavnika s slikami. J Blagovest, življenje našega gospoda Jezusa Kristusa opisana z bese¬ dami štirih evangelij. I. dei. Sestavil jo je pokojni mons. dr. J. Ličan, dopolnil pa župnik.A. Berbuč. p Poredni Bobi, vesela zgodba s slika- fSJr P ° nemškem izvirniku G. - Knjige Goriške Matice do sedaj niso se izšle, verjetno niso še vse odobrene l e t u dl ena -> sti snopič »Sejavca« (Nedeljsko branje, pouk, zgodovina le- gende, tretje knjige sedmi zvezek), ki Konzorcij no (novembrsko in dcembrsko) številka mesečnika svetogorskega svetišča »Sve- togorska kraljica« Je to zadnja številka drugega letnika in, kakor vse kaže, tudi zadnja številka tega mesečnika sploh. Izašao je drugi broj MALOG ISTRANf- NA. tog jedinog omladinskog lista, koji se sav posveiiG šireniu kulta Istre medju na¬ šo’ 11 omladinom. Sadržaj je drugog broia ovaj: Ernest Radetič: Nepoznati junači — Gabrijel Cvifan: Evo kise — Šime Eučič: Opomena — Rikard Katalinič Jeretov: Na groblju — A M.: Zašto zec ima kratak rep... — Lažna priča — Vesele zgode majmuna Kioka j Jožica — Juričev kutič dječjih šala -- . Dječie novine — Filatelija — Znamenitosti — Priroda — Naj... — Razno — Zagonetke i odgonetke. »Mali Istranin« iziazi iednom mjesečno za vrijeme školske goding, a stoji 12.— di- nara na cijelu godinu. Uredništvo i uprava nalaze se u Kraiiškoj ulici br. 12. -_ POKUKA UREDNIŠTVA Mihajlo Klopov. Ludbreg — Vaša tu- mačenia o prilikama SSSP vrlo su nam dobro došla. Štampati ih nažalost nemo¬ derno. ali četno se prema njima znati ra¬ vnati. PRILOŽI ZA BOŽIČNI BROJ »ISTRE« neka se pošalili najkasnije do 10 pro¬ sinca. što bude stiglo iza toga roka ne če se moči uvrstiti u Božičnom broju. Urednik: EKNkd'1 RA D ETI C - Odgovorni urednik: IVAN STARI. Zvonlmlrova ni. «8. lu kal _ Vlasnl* iziavar „ „„ . _ »Istra« Iziazi svakog tjedna o pelak. — Broj cekovnog računa 36.789. — Pretplata za cljeln godlnn 48 d., za noln Masarjkova u o- i»a u tiro„ telefona 67-80 godinu. — Oglasi se raCunajn po cjenlku. —Tlsak: J ugoslo venska Sta m pa Zagreb, Masarvkova ul or. ?8n “• 13 mozemstvo dvostruko. za Amenku s dolara na Rokopisi se ne vračaju tiskam odgovara: Rudolt voianovic Zagreb, uica br. 131.