Hrvatski prezimenik Franje Maletica i Petra Šimunovica
Mijo Lončaric
o
fS
HH
Franjo Maletič - Petar Šimunovič, Hrvatski prezimenik 1-3: pučanstvo Republike Hrvatske napočetku 21. stoljeca, Golden marketing - Tehnička knjiga: Zagreb, 2008, 2099 str.
hH
Leksikon hrvaških priimkov Franja Maletiča in Petra Šimunoviča	Z
Hrvaška je leta 1976 dobila prvi leksikon priimkov, leta 2008 pa je v treh knji-	^
gah izšlo drugo tako delo, leksikon z naslovom Hrvatski prezimenik . Temelji	O
na popisu prebivalstva Republike Hrvaške leta 2001 in je izdelan računalni-	j
ško, dopolnjen pa je s posebnimi seznami priimkov po naseljih in tisoč najpo-	^^
gostejših hrvaških priimkov. V delo so vključene tudi razprave Petra Šimu-	^ novica o priimkih in njegova bibliografija na to temo .
Ključne besede: priimki, imena, Hvaška, hrvaščina, izvor imen
The encyclopedia of Croatian surnames by Franjo Maletič and Petar Šimunovič
The first encyclopedia of surnames was published in Croatia in 1976, and in 2008 the second such work was published in three volumes, an encyclopedia titled Hrvatski prezimenik (Croatian Surnames) . It is based on the 2001 Croatian census and was computer processed, with additional data from individual lists of surnames by settlement and the thousand most common Croatian surnames The work also includes articles by Petar Šimunovic on surnames and his bibliography on this topic
Key words: surnames, names, Croatia, Croatian, origin of names
Godine 1976. objavljena je knjiga Leksik prezimena SR Hrvatske (Zagreb: Matica hrvatska, 1976.) . Djelo je izradeno u tadašnjem Institutu za jezik JAZU (sada HAZU), a uredili su ga Valentin Putanec i Petar Šimunovic . Nastalo je na temelju popisa stanovništva 1948. godine. Kad se knjiga pojavila, bilo je jedinstveno djelo ne samo u tadašnjoj Jugoslaviji, nego i medu svim slavenskim narodima. Približno istodobni slovenski Začasni slovar slovenskih priimkov (Privremeni rječnik slovenskih prezimena; ur. France Bezlaj, Ljubljana: SAZU, 1974. ) za svako navedeno prezime navodio je samo opcine u kojima se ono pojavilo, ali bez podatka o naselju, naseljenom mjestu, a naravno i bez navodenja broja obitelji i osoba koje ga nose . U Sloveniji je poznati slovenski genealog Janez Toplišek pokrenuo internetsko iz-
H
Z
danje djela Leksik slovenskih priimkov, veoma poduzetan pothvat, ako se usporedi W broj osoba kojima je preko interneta dostupan s dostupnošcu hrvatskoga Leksika iz N 1976. (Autor je i knjige Rodoslovje kot znanost in hobi, 2004. ) 1	Iako su se nakon Leksika pojavila čak tri izdanja knjige Hrvatska prezi-
^ mena Petra Šimunovica i sada trosveščani Hrvatski prezimenik Franje Maletica O i Petra Šimunovica, neke osobine Leksika iz 1976. s vremenom čak dobivaju na S vrijednosti . U prvom redu to je činjenica da je on snimka antroponimijskoga i L demografskog stanja Hrvatske iz 1948 . godine te daje sliku vecinom seljačke ze-
0	mlje, u kojoj je pokretljivost stanovništva bila relativno mala . Time se dobiva v slika rasporeda prezimena u Hrvatskoj kakva je ubrzo veoma narušena industri-
jalizacijom zemlje, migracijom sa sela u urbane sredine . Tako Leksik redovno pokazuje gdje je 1948. godine neko prezime bilo najčešce, pa ce to biti vjerojatno i njegov zavičaj. Leksik takoder pokazuje gdje je prije pola stoljeca bilo toga Z prezimena u drugim mjestima, što nas upucuje na to da ih možda i danas možemo A naci i raspitati se o korijenima .
p	Zagrebački izdavač Golden marketing - Tehnička knjiga objavio je jedin-
1	stveno djelo, trosveščani Hrvatski prezimenik, koji su priredili Franjo Maletic i hr-
5	vatski vodeci onomastičar Petar Šimunovic . Prezimenik u kojem je popisano sve K žiteljstvo Hrvatske objavljuje se prvi put u Hrvatskoj, prvi put u povijesti hrvatske 1 knjige obuhvacena su sva naselja, naseljena mjesta, s prezimenima u njima .
6	Izdanje je važno s kulturnoga, društvenog i znanstvenoga aspekta . Otkriva u
•	potpunosti riznicu hrvatske antroponimije i važno j e za hrvatsko j ezikoslovlje, dija-1 lektologiju i leksikografiju te za statistiku, demografiju, rodoslovlje, antropologiju,
•	migracije i etnografiju. Knjiga je enciklopedijskog formata, s podnaslovom Pučan-1 stvo Republike Hrvatske na početku 21. stolječa. U prva dva sveska sadrži popis
114.643 prezimena kao natuknice, a u trecem popis 6654 naselja s prezimenima u njima . Uz svako prezime naveden je broj nositelja toga prezimena i broj obitelji istoga prezimena u naselju
Uvod je u veliko djelo dio monografskoga značaja pod naslovom Hrvatska u prezimenima (7-126), autor je Petar Šimunovic, a sadrži njegove poznate najvažni-je rasprave o tom pitanju, koje su objedinjene u poglavlja: Spomenici našeprošlo-sti, Jezik u prezimenima (s potpoglavljima: Hrvatski prezimenski mozaik, Jezična norma i pravopis u prezimenima, Naglasak u prezimenima, Jatovska prezimena), Oblikovanje prezimena i onomastički sadržaj u prezimenskim strukturama, Motiv i etiologija u prezimenima (potpoglavlja: Nadimci kao prezimena, Prezimenske na-grde i krabulje, Rodbinska i svojbinska prezimena, Imena motivirana bavljenjem čime, službom ili dužnostništvom, Nazivi životinja u hrvatskim prezimenima, Voda kao motiv prezimenima ... Naziv za dijelove tijela u prezimenima), Iz povijesti hrvatskih prezimena (s poglavljima: Razvitak imensko-prezimenske formule u Hrvata, Horvati u sjevernoj Hrvatskoj), Nasilna preimenovanja, Sudbina prezimena u hrvatskoj dijaspori, Tisuču najučestalijih prezimena u Hrvatskoj (potpoglavlja: Njihove jezične i onomastičke poruke, Klasifikacija tisuču najučestalijih prezimena, Strukturalna klasifikacija tisuču najučestalijih prezimena) . Raspravi su dodani popisi: Popis tisuču najučestalijih prezimena, naime po broju nositelja i abecednim redom. Šimunovic je i ovdje donio svoju potpunu bibliografiju o temi (1406 jedi-

nica): Bibliografija antroponomastičkih, demografskih, migracijskih i rodoslovnih jedinica (127-166) . Taj dio objavljen je i kao posebna knjiga (Hrvatska uprezime- o nima, Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga, 2008.) .
U osnovi iste tekstove nalazimo i u Šimunovicevoj knjizi Hrvatska prezime-na (trece, dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga, 2006. , u njegovim Izabranim djelima), gdje se uz opce rasprave govori i o ^ pojedinim hrvatskim prezimenima - etimologiji, proširenosti itd. Zbog toga se ov- ^ dje necemo posebno zadržavati na tom dijelu, koji je važan i logičan dodatak u ^ cjelini djela, dodatak vecem dijelu koji ima statističku vrijednost, potrebnu struč- ^ njacima, ali nedovoljno čitljiv za nestručnjake .	^
Na početku treceg sveska donosi se rasprava Imena hrvatskih naselja - ne-ispričana priča
Na knjizi su, kako se veli u Predgovoru, radili nekoliko godina i nastala je ^ zahvaljujuci računalnoj obradi zadnjega popisa stanovništva 2001. godine . Iznosi se da je posao bio znatno lakši od rada na knjizi Leksikprezimena SR Hrvatske, kad je trebalo iz »prašnjavih« arhiva uzimati popise i provjeravati podatke . Šimu-novic kaže: »Ovakva knjiga, svojevrsni krsni list Hrvatske, objavljuje se rijetko, nastaje jednom u 100 godina, a možda iduca i ne ce biti tiskana, ako nas budu zamjenjivali brojkama, kako je to u nekim zemljama vec pri popisu pučanstva . « ^ Ističe joj važnost danas, u vrijeme opce globalizacije, kada je miješanje i premje- O štanje stanovništva vrlo često, te posebno kada je natalitet u Hrvatskoj tako nizak . Šimunovic naglašava opcepoznatu onomastičku istinu: »Prezimena su jezični i « kulturni spomenik, spomenici naše narodnosne opstojnosti« te navodi kako su N prezimena u Hrvata stara, starija nego u drugim slavenskim jezicima, tako da se W neka mogu pratiti od 12 . stoljeca . Tomu je uzrok niz izvanlingvističkih uvjeta, u ^ prvom redu društvenih. Povlašteni stalež njima je baštinio imanje i povlastice, državna uprava prema njima je provodila imovinskopravnu kontrolu, crkva mati-čarsku i drugu službu . Kao vrlo zanimljiv i važan podatak navodi: »U splitskom statutu iz XIV . stoljeca prijeti se globom za samovoljnu promjenu prezimena . « To je pokazatelj visoke svijesti o tome što su prezimena: stalna, nasljedna i nepro-mjenjiva antroponimijska kategorija .
S obzirom na strukturu hrvatskih prezimena, Šimunovic navodi da hrvatski »prezimenski fond ima prilično ustaljene imenske strukture, poznati su uglavnom njihovi razmještaj i, čestoca i dijalekatna obilježja . Njihov raspored na ovom je-zičnom prostoru i tvorbene pojave omogucuju da shvatimo društveni i kreativni milje u kojem su nastajali poticaji za nastanak upravo ovdje i upravo tih prezimena . «
Poznata je vrlo zanimljiva i neobična činjenica da je najčešce prezime u Hrvata Horvat (22.225), što je madarski lik naziva za pripadnika hrvatskoga naroda, za Hrvat . Takvo »etnonimsko prezime ne poznaje, osim Hrvata, nijedan narod u Europi«, a u različitim varijantama javlja u Sloveniji, Madarskoj, Austriji (u Gradi-šcu) te u Slovačkoj
Djelo su recenzirali Milan Moguš i August Kovačec . Moguš ističe opcepoznatu istinu kako su prezimena, spomenici naše opstojnosti, naša memorija, koja sama »ispisuju narodnosnu, demografsku i jezičnu povijest« . August Kova-
čec smatra kako je Hrvatski prezimenik dobrodošao pri otvaranju granica prema W Europi i svijetu, kad ce fluktuacija stručnjaka, studenata i radnika biti golema i N nezaustavljiva.
1	Može se postaviti pitanje svrsishodnosti tiskanja takvih popisa na papiru da-
^ nas, u uvjetima informatizacije, no tiskani oblik još uvijek je nezamjenjiv i potreban za neke svrhe
S
L O
V N
N A
P 1
5
K 1
1
6
0