KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 85 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Decembra 1930. PATENTNI SPIS BR. 7575 Vivian Elkington, ing., Dover, Engleska. Poklopci za ulazne dvore i torne slično. Prijava od 11. septembra 1929. Važi od 1. maja 1930. Ovaj se pronalazak odnosi na pravouga-one pokiopce za otvore ili za ulaz i pored ostalog cilj mu je, da pruži poboljšanu konlrukciju pravougaonog poklopca ili torne sl., pomoču koje se mogu sedišta tačno i lako liti, i ako treba popraviti, glačati ili popraviti tako, da poklopac ili torne sl. leži potpuno na svom okviru, cime je o-bezbedena velika jačina i otpor protiv lomljenja izbegavajuči pomeranje i omogočeni nepromočivi i hermetički spojevi, koji se postavljaju bez upotrebe vodenih zapti-vača. Dosad je predlagano da se poklopci sa otvorima i slični poklopci grade sa zako-šenim ivicama, obrazujuči pri tom nagnuta ležišta, k oj a sadejstvuju sa odgovarajuče nagnutim ležištima na gornjoj ivici okvira tako, da poklopac leži na okviru bez me-duprostora. Ali kako je praktički nemogoče izliti iscelo okvir i poklopac čak i kokila-ma sa potpunim ležištima i obezbediti da skupljanje svakog dela bude isto i ako je liveno iz istog lonca i kako je, uz to, o-brada kosih ležišta u kompletnem okviru vrlo teška i skupa, bilo je potrebno upo-trebljavati obične vodene zaptivače saflan-šom na poklopcu, koja upada u šupljinu ispunjenu sa mazivom ili vodom. Po ovom pronalasku okvir prravougaonog poklopca sa otvorom ili rešetka sa kosim naležučim površinama izradi se u delovima ili sekcijama, koji se mogu spojiti i utvr-diti na čoškovima ma na koji podesan način. Ležišta u okviru zakošena su ili nagnuta unulra i na dole, na pr. pod uglom od 45°, prvenstveno sa gornje površine okvira i sa delova u bližini gornjih spoljnih ivica istog. Poklopac se može načiniti iz jednog dela ili se može, isto kao okvir, načiniti iz če-tiri dela, koji se na uglovima spajaju pomoču kosih spojeva. Kosi kraj e vi mogu dobiti udubljenja podesnog oblika, prvenstveno usečena, koja su zgodna, kad se sklope delovi, da obrazuju kamere za prijem metala za slova, koji se sipa u kamere kroz podesne otvore radi vezivanja delova. Zatim po pronalasku predvidena su oru-da, pomoču k oj ih se olakšava uklanjanje ili zamena poklopca ili torne slično. Za tu s vrhu poklopac ili rešetka može imati u bližini jednog kraja jednu ili više ručica za podizanje ili kuka ili torne sl., a na drugom pak kraju produžetke koji idu na dole, a koji saraduju sa vodicama ili torne sl., na unutrašnjim površinama suprotnih strana okvira, pri čem su vodice raspore-dene tako, da ako se poklopac pomoču ručice digne sa ležišta i pomeri uzduž okvira, onda se suprotni kraj poklopca dalje podiže na vodicama za podizanje time, što se na dole strčeči ispadci hvataju sa vodicama tako, da poklopac odstaje od ležišta u okviru za vreme uklanjanja i zamene. Pronalazak je keo primer pokazan na priloženem šematičkom načrtu, u kome je: Sl. 1 uzdužni presek okvira i poklopca Din. 30. po pronalasku; poklopac je u zatvorenom položaju. Sl. 2 je isti presek, koji pokazuje delom olvoreni poklopac. Sl. 3 je delimičan izgled u horizontali prema sl. 2. Sl. 4 je poprečni presek po liniji 4—4 iz sl. 2. Sl. 5 je uzdužni presek koji je sličansl. 2 i pokazuje primenu pronalaska na po-klopcu ispunjenim betonom. Sl. 6 je poprečni presek za sl. 5. Sl. 7 je delimičan horizontalan izgled za si. 5 sa izostavljenom betonskem ispunom. Sl, 8 je detaljan izgled koji pokazuje raspored udubljenja u krajevima okvira i delove poklopca za prijem metalnih kli-nova. Sl. 9 je horizontalan delimičan izgled, koji pokazuje izmenjeni oblik udubljenja pokazana u sl. 8. Kod izvodenja pronalaska po sl. 1 do 4, okvir a konstruisan je iz četiri dela t. j. dva bočna člana a1 i iz dva druga krajnja čiana o2, koji su izliveni sa krajevima pod 45° ili flanšama a1, a1, i koji se medusob-no mogu spajati na krajevima pomoču zavrtaj a o5,^ koji idu kroz rupe u flanšama a3, ah Članovi a1, a2 prvenstveno su na-činjeni sa poprečnim presekom pokazanim u načrtu ili sličnog poprečnog preseka, koji olakšava kalupljenje i livenje. Ti se članovi mogu načiniti tako, da prave klin za ispunu; zatim se oni mogu načiniti sa vertikalnim rebrima aG, koja pojačavaju i noše nagnuta ležišta a7. Poklopac b može se konstruisati iz jed-nog komada kao što je pokazano ili se može načiniti iz više delova, kao i okvir a i ima odgovarajuče zakošena ili kosa sedišta b\ tako da kad se stavi na svoje mesto leži na kose površine a7 okvira a. Poklopac b načinjen je sa uzdužnim poprečnim pojačavajučim rebrima b2, b3 i takva rebra obično idu u istoj liniji sa rebrima o6 okvira. Odgovarajuče naležne površine o7, b1 mogu dobiti jedno ili više, suprotno postavljena udubljenja ili žljeba a8, b4 zapti-vena mašču. Da bi se olakšalo otvaranje i zatvaranje poklopca b poslednji je dobio u bližini jednog kraja ručicu 65 za podizanje, ili torne slično, obične konstrukcije, a u bližini drugog kraja na dole strčeče delove b8, koji idu po flanšama o9, koje upadaju sa unutarnjih površina suprotnih bočnih članova o1 i time obrazuju šine. Da bi otvorili poklopac b zavrtanj b1 ili druga vezujuča naprava, odvrče se i susedni kraj poklopca se malo podiže hvatanjem ručice b9 kakvim podesnim orudem tako, da kraj poklopca ostavlja otvorene naležne površine a7 na odgvvarajučem kraju okvira a, našta se poklopac b gura uzduž okvira, polom se ispadci o10 na unutarnjoj površini suprotnog okvirnog člana a- odvezuju sa odgovarajučih udubljenja b8 u strčečim delovima b9 na donjoj strani poklopca b 1 delovi bCl hvataju se nagnutim delovima šina a9. Za vreme uzdužnog kretanja poklopca b prema okviru a, poklopac se po-stepeno podiže sa kretanjem delova 6° po šinama a9 prema položaju pokazanem u sl. 2. Iz ovog položaja delovi b9 idu preko horizontalnih delova šina o9. Uzdužna rebra b- ispod poklopca b dejstvuju kao nosači, koji noše poklopac pri njegovom kre-tanju po kraj njem članu a- okvira a. Rebra b- tako isto služe za zaštitu ivica protiv povreda i da drže površinu b1 van dodlra sa zemljom, kad je poklopac potpuno otvo-ren pri čem su ista dovoljno debela da sprečavaju dodir udubljenja b9 sa ležištem o7 na odgovarajučem kraju okvira. Sine a9 mogu biti nagnute od jednoga kraja do drugog i u tom slučaju ugao nagiba manji. Za male poklopce i torne slično šine mogu biti izostavljene. Kod izmenjenog oblika konstrukcije otvo-ra i sl. srazmerno večih dimenzija, poklopac Ili rešetka se može načiniti iz dve po-lovine, koje leže jedna prema drugoj pomoču kosih naiežnih površina i uklanjanje dvaju polovina može bili olakšano predvi-danjem parova suprotno rasporečtenih šina, koje idu sa položaja u bližini sredine okvira a. Kod oblika pronalaska, gde je poklopac ispunjen betonom kao što je pokazano u sl. 5, 6 i 7 okvir a je načinjen iz četiri dela o1, o2, koji su medu sobom spojeni na krajevima na ranije opisani način. Kao drugi način izvodenja za organe a9 (sl. 1, 2 i 3), ležišta a7 suprotnih bočnih članova a1 okvira pružaju se na dole i unutra obra-zujuči šine sa kojima se kosi delovi c1 hvataju na članovima c ušrafljeni ili na koji drugi način utvrdeni za jedan kraj poklopca b. Uz kraj okvira, gde je kraj poklopca snabdeven članovima c, kosa ili nagnuta ležišta a7 bočnih članova a' okvira imaju smanjenu širinu ili pak mogu biti izrezana i kose šine o12 predvidene su na unutrašnjim stranama članova a1 te strče sa dna članova a2 na više pod povoljnim nagibe m, tako da se one kreču po hori zontalnim šinama obrazovanim strčečim delovima ležišta a7. Poklopac b može biti izliven od jednog komada ali se prvenstveno gradi iz četiri komada, kao što je pokazano, t. j. iz dva bočna člana b10 i «dva krajnja člana b11, ko ji imaju ostre kra-jeve i koji se drže pomoču ugaonih ste-zača d, koji su iznutra zavrlanjski utvrdeni za oba dotična dela. Da bi bilo lakše li-venje i kalupljenje, korisno je, da članovi .b'6, b11 pokiopca imaju poprečni presek sa horizontalno napolje strčečim delom koji nosi ležište b' i sa horizontalno unu-tra upadajučim delom koji služi za držanje betonske ispune e i pojačanje (arma-. turu) za istu, pri čem su oba horizontalna dela spojena vertikalnim zidom a rebra 618 za pojačanje su predvidena za nošenje se-dišta b1. Pojačanja za betonsku ispunu e mogu se sasfojati iz paralelno rasporede-nih žica e\ na pr. prečnika od 3 mm, k oj e su držane dugmadima b-1 i pomoču za-vrtnja b-\ pri čem su žice sestavljene tako, da obrazuju mrežu. Osim toga se mogu postaviti pojedinačne žice e- jačeg prečnika k oj e idu uzdužno i poprečno tako da se seku u srednjem položaju. Ove se žice prvenstveno nešto savijaju i leže sa svojim krajevima i čošku obrazovanom pri spoju donjeg unutra upadajučeg dela i vertikalnog zida delova b1R, bu. Svaki drugi podesan oblik pojačanja (armature) može se isto tako upotrebiti. Radi bolje veze izmedu susednih delova okvira a, a tako isto pokiopca b, kad je načinjen iz delova, ostri krajevi delova mogu dobiti šuplja udubljenja a13, b'9 (sl. 8), k oj a kad se sastave delovi, obrazuju kamere / (si. 3 i 7) za prijem metala, na pr. Ivrdog olova ili metala za slova, koji se, posle veze delova zavrtnjima, leva u kamere kroz otvore obrazovane na pr. žljebovima ili odsečenim delovima 62°, o14, koji idu prvi na gore a drugi na dole. Zavrtnji ab koji spajaju delove okvira a idu kroz meduprostorne otvore a15 u krajeve delova i prema torne kroz o d go varaj uče kamere /. Korisno je, kao što je pokazano u sl. 9, da udubljenja o15, 619 imaju oblik lastinog repa, tako da metalni klin tačno drži delove zajedno, čak i onda ako zavrtnji ar° ili držači d postanu labavi. Pri sklapanju okvira i pokiopca konstru-isanih po sl. 5, 6 i 7, delovi a1, a- ili b'9, 617 okvira odnosno pokiopca montiraju se na bloku, koji ima ležišta koja odgovaraju ležištima na poklopcu, odnosno okviru, pri čem se delovi zavrtnjima spajaju i utvrduju na čoškovima klinom od livenog metala, koji se sipa u kamere /, kao što je napred opisano. Sestavljeni okvir ili poklopac, prema slučaju, potom se okreče i delovi pokiopca ili okvira se onda postavljaju na svoje mesto i vezuju, našla se čoškovi naj-zad klinom utvrduju na isti način kao čoškovi okvira. U slučaju pokiopca iz jednog ■ komada, po sl. 1 do 4, okvir se može di- rektno sastavitii na poklopcu, koji se u lom cilju okreče. Jasno je, da su uglovi okvira, po sl. 1 do 4, klinom utvrdeni na isti način kao u sl. 5 do 9. Na putevima ili dragim mestima, gde poklopac ili sl. može biti izložen le-škim teretima, poklopac b se može izliti u jednom komadu sa poprečnim i uzduž-nim rebrima, koja obrazuju pregrade na dnu, čime se dobijaju čeli j e sa konično opravljenim donjim delovima, koje primaju i noše betonsku ispunu. Sine slične onim iz sl. 5 mogu biti predvidene. Poklopac se može podesiti za prijem drvenih blo-kova. U opšte ako nisu predvidena oruda za vezivanje pokiopca, onda je potrebno predvideti zapirače, da bi se sprečilo bočno pomeranje pokiopca na ležištu — usled saobračaja — pri čem su takvi zapirači načinjeni produženjima unutrašnjih i poprečnih mreža za pojačanja na donjoj strani pokiopca. Pronalazak se može primeniti za ulične rešetke ili torne slično. Koristi sekcionalne konstrukcije pokiopca za otvore i slično po ovom pronalasku mogu se sumirati ovako: kalupljenje i li-venje je naročilo uproščeno, pošto se iz-begava upotreba velikih središnih srca, čime su i troškovi za ove operacije znatno umanjeni. Uz to mogučno je liti delove vrlo tačno tako, da je potreban minimum obrade, koja je laka pošto su ležišta prava i lako pristupačna. Potpuno naleganje može se obezbediti i prema torne se može do' biti poklopac ili torne slično sa velikom jačinom a sa lakom konslrukcijom, koja iziskuje manje metala. Uz to zbog potpu-nog naleganja vodeno zaptivanje je nepotrebno i prema torne otpadaju teškoče u-sled upadanja nečistoče u ista i lomljenje usled pomeranja ili neravnog ležanja. Dalja je korist u torne, što se razne dimenzije poklopaca mogu graditi iz rezervnih delova odredenih dimenzija, čime su izbeg-nuti troškovi kalupljenja i izrade. Napominjemo, da pronalazak nije ogra-ničen na konstrukciju gore pokazanu. Svaki drugi sličan raspored šina za lakše uklanjanje i zamenu pokiopca ili rešetki može se upotrebiti. Tako šine mogu biti horizontalne celom svojom dužinom, i mogu se predvideti na dole strčeči ispadci na poklopcu sa nagibom udešenim da koope-rišu sa šinama tako, da se dotični kraj pokiopca podiže za vreme prvog dela otvaranja. Patentni zahtevi: 1. Cetvrtasti poklopac za otvore, ulične rešetke i torne sl. sa kosim ili nagnutim naležnim površinama, naznačen time, što je okvir načinjen iz delova, koji se zavrtnji-ma ili na koji drugi način uivrduju na čoš-kovima da bi se dobila kruta konstruuk-cija. 2. Četvrtasti poklopac po zahtevu 1 naznačen time, što se dodirni delovi sekcija na čoškovima grade sa udubljenjima, koja obrazuju kamere za prijem klina od metala. 3. Četvrtasti poklopac za otvore po za- htevu 1 naznačen time, što se dodirna le-žišta prave sa jednim ili više suprotno postavljenim uzdužnim žljebovima ili udublje-njima^a8, b4). 4. Četvrtasti poklopac za otvore po zahtevu 1 naznačen time, što okvir ima paralelno rasporedene vodice na suprotnim stranama, a poklopac ili rešetka dobija na jednom kraju na dole padajuče ispadke, koji se hvataju sa vodicama. I « h a/ a) r a :'!|J l I jf I* T "t Adpatent brm 7S7S. - ■ ■' •• - ■ . Adpatentbroj 7575.