NALAZ IZ C ELJA I N JEGO V PO LO ŽA J PREM A OSTAVAMA O D SK U PO CEN IH M ETALA U PA N O N IJI DRAGA GARAŠANIN M edju nakitom i drugim objektim a od dragocenih m etala k o ji se ču v aju u zbirkam a N arodnog m uzeja u B eogradu, p retstav lja n a k it iz C elja (sl. 1) o kom e je reč na ovome m estu, pored poznatog nalaza iz Velike Vrbice, srez k lju čk i,1 in teresan tn u grupu, k o ja nije vezana za užu lokalnu te rito riju naše zem lje, te pokreće niz p itan ja i problem a k o ji tak o d je im aju širi opseg. N alaz o kom e je reč potiče navodno sa celjskoga grada, i ot­ k riv en je pre duže vrem ena, tak o da se n ik ak v i bliži podaci o okolnostim a nalaza nisu m ogli dobiti. Jedno je sigurno, da su svi p red m eti n ad jen i zajedno, a d a im je prip ad ao još jed an objekat — naušnica, k o ji je d an ašn ji vlasnik poklonio, a k o ji je p retopljen k ao zlato. T ak o d je je sam vlasnik polomio ob jek te, te su od njega m ogli b iti dobijeni podaci o njihovom prvobitnom izgledu. Nalaz u d anašnjem stan ju sadrži sledeče objekte: Inv. br. 7774/a. U krasna pločica od zlatnog lima, u k rašen a sa d v a žljeba, čiji su ispupčeni delovi reckani. Sa u n u trašn je ivice polaze četiri spiralno u v ije n e žice. Na gornjem delu obod je nešto stan jen , sa tragovim a zlatnog lim a od alke, o k o jo j je pločica visila. P rečnici: spoljni 2,9 X 2,7 cm; u n u tarn ji 2,2 X 2,2 cm (si. 2 a). Inv. br. 7774/b. F ragm enat alke od zlatnog lima, sa dva žljeba. P redm et je ot­ k in u t od prethodnog, što se vidi i po jed n ak im dim enzijam a (širina) sa ostacim a na privesku. Visina 0,5 cm; širina 0,4 cm (si. 2 b). Inv. br. 7775/1—20. O grlica od trinaest celih i sedam fragm entovanih šu p ljih perli od zlatnog lima. P erle su elipsoidnog oblika, sa cilindričnim zav r­ šecima. N a sredini se nalaze po dva p araleln a poprečna ureza, (si. 5) 1 M. Mitić, S tarinar NR. II (1907), 99 i d., T. II; M. G arašanin-D . G ara- šanin, A rheološka nalazišta u S rb iji (1951), 38. osim kod br. 7775/6 i 9. Perle su, kako izgleda, bile u glavnom d i­ m enzija 1,25 cm ili 0,95 cm. Inv. br. 7776/a. U krasni predm et od zlatnog lima, savijen u obliku mašne, ra d je n sa namenom, da se m ože posm atrati sa svih strana. Na uglovim a i sastavim a ukrasi od po tri granule — ukupno sedam grupa. Na nešto Slika 1 proširenim dvem a bočnim stranam a, ornam enat od odlom ljene sp i­ ralno uvijene, reck an e žice.2 Pored ovakvog uk rasa na jed n o j stran i nalazi se još i je d n a okrugla, skroz probušena rupica. Iz cen tra ove spirale, na u n u trašn jo j strani, polazi je d n a igla, k o ja je isk riv ­ ljena, prolazi k ro z ceo o b jek at, i ide u p rav cu druge spirale. D užina 1,8 cm; širina 0,4 cm (si. 5 a, b [zadnji deo sa iglom]). 2 Možda se rek o n stru k c ije spirala od filig ran a na ovome nakitu može zam isliti prem a takozvanim spiralnim tutulim a iz R othengruba u A u striji. R. Pittioni, A rchaeologia A ustriaca 11 (1952), 2—3, T. I. lnv. br. 7776/b. F ragm entovana tordirana zlatna žica, deo predm eta pod 7776/a, sa k o jim je činila celinu. Na glatkom delu, bliže zatvaraču, žica je pravougaonog preseka. N jen početak sastoji se od iste žice, istanjene i un azad savijene što p retstav lja sistem zatv aran ja. Na drugom k ra ju žica je prelom ljena, a svakako se produžavala u gore pome- n u tu iglu. D užina 8,8 cm (si. 4). Po iskazu vlasnika žica je bila još više spljoštenog oblika, a odlom ljeni fragm enat tak o d je se nalazio ko d njega, je r je i ovaj, kao i predm ete pod br. 7774/a, b, sam polomio. O dgovarajuće predm ete kao pod br. 7776/a, b vlasnik je poklonio. No, o njihovom tačnom izgledu i uzajam nom odnosu, kao što je opisano, dao je vrlo podrobne podatke. Kao što se već iz sad ržaja vidi izgleda da su svi objekti služili kao ukrasni, te bi na taj način ceo nalaz dobio k a ra k te r grobnoga, uto lik o p re što se kod n jeg a ne p onavljaju izvesni odredjeni tipovi o b jek ata, već je ceo in v en tar morao služiti kao n ak it jedne osobe. O no što prvo pada u oči p ri proučavanju ovoga n ak ita jeste izvesna, b a r prividna, hronološka disparatnost, čijeg se utiska čovek teško može osloboditi, dok ne p rid je d etaljn o j analizi celine. Pojedinačno posm atrani, davali bi ovi o b jek ti utisak da se mogu plasirati od sred n jeg bronzanog doba — ukrasna ploča sa spiralam a, do punog h alštata, na k o ji bi ukazivao barokni k a ra k te r naušnice od zlatnoga lim a. No, p re nego što se p red je na tre tira n je p itan ja svakog od navedenih objekata pojedinačno, potrebno je osvrnuti se na poznate g ru p e ostava i nalaza halštatskog perioda, i to na grupu nalaza sa nakitom posam anterie tipa, kao i na tako zvane trakokim erske nalaze. Odnos izm edju ove dve grupe nalaza n ije u dovoljnoj m eri ra zjašn jen , i pored toga što se veliki b ro j arheologa ovim pitanjem bavio.3 Ako se ukratko rezim iraju najnoviji stavovi po ovome p itan ju , mogu se uglavnom nazreti dva, m ada nedovoljno razra- djena stava, od kojih jedan vidi vezu izm edju nakita posam anterie tip a sa nalazim a trako-kim erskoga k arak tera ,4 dok drugi sm atra d a treb a razlikovati ostave k u ltu re »polja sa urnam a« od trako- k im ersk ih nalaza, je r obe grupe nisu istovrem eno mogle dospeti u zem lju.5 Medjutim, po mome mišljenju, ne može se preći preko izvesne srodnosti izm edju elem enata ovih d v eju grupa, ako se im aju u vidu grivne tip a Fokoru, koje se vezuju za trako-kim erske nalaze. Jedan od predm eta iz nalaza o kom e je reč, k o ji se može dovesti u vezu sa gore pom enutim grupam a, a k o ji opet nosi u sebi n aj- arh aistič n ije oblike, b ila b i ukrasna pločica sa spiralam a.6 Kao 3 Za trako-kim ersku gru p u up. sintetičan pregled J.H arm atta, Archaeo- logiai É rtesitô III S (1946—1948), 78 i d. (sa navedenim ranijim m išljenjim a i literaturom ). Za posam anterie grupu A. Mozsolics, D er G oldfund von V elem Szentvid, P raehistorica I (1950). 4 Mozsolics, op. cit. 39. 5 P. Reinecke, G erm ania 28 (1944—1950), 275. 6 D obro reprodukovano kod H arm atta, op. cit., T. XVI—XX. prototip za ploču, odnosno privezak ovakve vrste može poslužiti zlatan nakit iz grobova u obliku rake u Mikeni, gde je i inače sp iraln a dekoracija bogato prim enjena.7 U grobu 3 n adjen je n ak it sa četiri delom uokvirena spiralna zavoja, k o ji je služio kao p ri­ vezak.8 . Iako terito rijaln o n aju d aljen ija, ovo je form alno najbliža an alo g ija za naš objekat. Na veze panonskoga n ak ita sa onim iz M ikene u naučnoj literatu ri već je ukazivano, posebno u vezi sa nalazom iz Cofalva.9 O v aj nalaz može se d atira ti u srednje bronzamo si. 2a &L5a si. 5 b doba. No, i u toku d a lje g a razvoja, postoje u M adjarskoj ukrasni predm eti sa sličnom dekoracijom , kako je to pokazao i F. Tom pa.1 0 O vde je vredno pom ena zapažanje A. Mozsolics, da se na rano halštatskim nalazim a (hallstatt A) gubi p rav a spiralna dekoracija, k o ja biv a zam enjena koncentričnim krugovim a.1 1 Lep p rim er za ovu tv rd n ju pretstavlja nalaz iz Rothengruba u A ustriji, koji Pittioni d a tira u h allstatt A.1 2 M edjutim , dok se sp irala tako gubi kao ornam entalni m otiv na ukrasnim pločam a, ona se nalazi bogato p rim en jen a na n ak itu posam anterie tipa: fibulam a, ogrlicam a itd.1 3 7 Bogata spiralna d ek o ra cija konstatovana je i kod novih grobova ove vrste u Mikeni, n ap rim er n a stelam a. Up. ET đlPEIA MAKEAONIKPN 2 HO TAP N, En. MAPINATOÏ, HRPI T0T2 NEO T2 BA2IA1K0T2 TA 00X2 T PN MTKHNPN, (1953), 54 i d„ sl. 2, T. IX. 8 N. Âberg, B ronzezeitliche und früheisenzeitliche Chronologie, III (1932), 132, sl. 243. 9 Mozsolics, op. cit., 19 i d.; 21 i d. 1 0 24/25 B ericht der R öm isch-germ anischen Kommission (1935—1936), str. 95. 1 1 Op. cit., 20. 1 2 Op. cit. 1 i d. 1 3 Za posam anterie fibule Mozsolics, op. cit. T. XIII—XVI. Slična fibula n adjena je u Jugoslaviji u Svilošu. F. Holste, H ortfunde Südosteuropas (1951), 11, T. 16, 37. O dvojeno treb a pom enuti ogrlice od k o jih je jed n a, navodno, na- d je n a u Sisku, rad jen a od delom tordirame žice, i čije spirale u svom rasporedu, kao> i one na posam anterie fibulam a, jako potsećaju na one sa naše ukrasne ploče.1 4 O rnam enat spiralnog u v ija n ja žice nalazi se takodje na grivnam a nešto kasnijeg perioda. O stav ljaju ći po strani prim erke kao što su oni iz Saheihid i Hajdu-Szoboszlo,1 5 tre b a naročito istaći one iz trako-kim erskog nalaza u F okoru i slične grivne iz F ibiša (Firighiaz),1 6 čiji se otvoreni k ra je v i završa­ v a ju u po dve spirale. Iz ovoga se može zaključiti, d a spirala kao ornam entalni m otiv k o ji potiče svakako iz M ikene i zastupljen je u našim k rajev im a u bronzano doba, tak o d je im a veliku prim enu u halštatskom periodu, te se i naš privezak može u ovaj period staviti, i pored nešto arhaične forme i opšteg u tisk a k o ji ostavlja. P erle ko je su p ripadale ogrlici, po svome obi i kn jasno se vezuju za opšte poznati i raspostranjeni tip ilirskih i h alštatskih perli koje m ogu b iti sastavni deo ogrlica raznih vrsta, a dobro su poznate, samo u bronzi, iz m aterijala n a Glasincu, u D o n jo j D olini, K rivoj Reci, R ažani itd.1 7 Sličan oblik poznat je i iz M akedonije.1 8 1 9 Već prem a opštim odlikam a k o je k arak terišu ova nalazišta, perle ovoga tipa m ogu se d atira ti u p erio d halštata C—D,1 0 što bi značilo da su nešto m lad je u odnosu n a nalaze sa posam anterie nakitom , dok se p rib ližav a ju vrem enu nalazak a tip a M ihalkow, F o k o ru , D alj. U osta­ lom izvesne sličnosti sa našim a pok azu ju i p erle iz D a lja, iako se od naših odvajaju m anje elegantnim , bom bastijim oblikom .2 0 Svakako n ajn eo b ičn iji o b jek at iz celjskog nalaza p retstav lja naušnica, a posebno njen privesak. O vakve v rste nakit, koliko je m eni poznato, vrlo je re tk a pojava, za k o ju nisam m ogla naći d i­ re k tn ih analogija. Izvesne sličnosti u koncepciji pokazuje jed an p rsten iz Velema, k o ji je m edjutim izveden od žice.2 1 Svojim obli­ kom spom enuti prsten vezuje se za ogrlice tip a Felszöszid,2 2 , te na ta j način opet dolazi u kom pleks posam anterie n ak ita. B arokni oblici, k ak a v sm atram d a im a ovaj prim erak, poznati su inače i iz nalaza trako-kim erske grupe, kako p o k azu je u k rasn a ploča u 1 4 Mozsolics, op. cit. 31 i d. T. IX. 1 5 V. Parvan, Getica (1926), 330 i d., si. 218—219. 1 0 Ibidem , 325 i d., si. 210—211; F. Milleker, S tarinar III S 15 (1940), 37 i d., si. 37—38 (u tekstu navedeno kao Feregy haza); up. i grivna iz N agyvara, Mozsolics, op. cit. T. XVII, 1—4. 1 7 Za K rivu R eku up. D. G arašanin, G lasnik SAN IV, 2 (1952), 359. Za R ažanu M. G arašanin, G lasnik SAN V, 1 (1953), 197. 1 8 N. Vulić, Spomenik SAN X CV III (1941—48), 271 (sa slikom). 1 9 M. G arašanin, G lasnik SAN III, 1 (1951), 136—137. 2 0 M. Ebert, Jahreshefte des Ö sterr. Arch. Inst. XI (1908), 262, sl. 119. 2 1 J. Ham pel, A Bronzkor Em lékei M agyarhonban III (1896), T abla CCXXXVIII, 23. 2 2 Mozsolics, op. cit. T. V II, 2—7. vidu četvorolista iz M ihaikow a.2 3 U kras izveden filigranom i gra- nulacijoin, p retstav lja jed an od om iljenih načina ornam entisanja kod Ilira, k o ji je vero vatno preuzet iz G rčke. F iligran je poznat i na perlam a iz M ihaikow a.2 4 Iz svega rečenoga proizilazi da b i se ovaj prim erak n ak ita m ogao d atira ti u period trako-kim erske grupe M ihalkow, Fokoru, D alj. Svi navedeni elem enti i analogije o p re d elju ju ceo nalaz hrono- loški u trako-kim ersku grupu halštata C, dok je opet po drugim elem entim a takodje blizak i sa starijom grupom posam anterie nakita, pogotovu što od nalaza ove poslednje vrste ni geografski nije mnogo u d aljen .2 5 O vde je m edjutim naročito važno jasno razlikovati dva pojm a, kronološki i etnički. U okviru naziva trako-kim erskih elem enata treb a, kako kaže H arm atta, uzeti ovaj više kao politički pojam , u koji se uklapa niz plem ena.2 6 Nalaz iz C elja po elementima na koje smo ukazali, kao i prem a m estu n a kome je otkriven, može se po svoj prilici pripisati istočnoalpskim Ilirim a u trako-kim erskom periodu. ZUSAMMENFASSUNG D er Fund von C elje und sein V erhältnis zu den E delm etallfunden Pannoniens D er im N ationalm useum zu B eograd aufbew ahrte, von der Burg von C e lje h errü h ren d e kleine G oldfund (w ahrscheinlich G rabfund), dessen F undum stände ungenügend bekannt sind, b esteh t aus einer kreisförm igen Z ierplatte m it Spiralverzierung, einem H alsband aus G oldperlen und einem O h rrin g (ein gleicher R ing w u rd e vom F inder verschenkt und ist heute verschollen). D ie G oldplatte ist letzten Endes au f die sp iralv erzierten Zierate von den Schachtgräbern in M ykenae zurückzuführen (8—9), deren E inw irkung au ch in ähnlichen pannonischen Funden, vor allem in jenem m ittelbronze­ zeitlichen von Cofalva zu r G eltung kommt. W äh ren d nun auf den Z ier­ scheiben der H allstatt A S tufe die S piraldekoration durch K reisverzierung ersetzt w ird (Rothengrub), erscheint die Spiral Verzierung in der G ruppe des Posam enterieschm uckes (13—14), w ährend dam it auch die A rm ringe d er etw as späteren thrako-kim m erischen F unde vom Typ Fokoru in Zu­ sam m enhang zu bringen sind. D ie P erlen von C elje sind ebenfalls m it je n e n der H allstatt C—D P eriode bei den balkanischen Illy riern (z. B. G la- 2 3 C. Hadaczek, jahreshefte des ö ste rr. Arch. Inst. IX (1906), 36 do 37, sl. 15. 2 1 Ibidem , 37, sl. 16. 2 5 Tako se srazm erno blizu nalaze Velem i Sisak. Up. i Mozsolics, op. cit. (mapa). 2 6 H arm atta, op. cit. 131—132. sinac, D onja D olina, auch aus M azedonien) verw andt (17—19), w ährend der O hrring in seiner barocken A usführung gewisse V erw andschaft m it der vierblattförm igen Scheibe von Mihalkov aufw eist (23), obw ohl er irgendwie au ch m it dem m aschenartigen Ring von Velem in Zusam m enhang zu b rin g en w äre (21—22). O bige A usführungen verw eisen danach den F und in die Zeit der thrako-kim m erischen Gruppe, w as jedoch keinesfalls im ethnischen Sinne zu deuten wäre. W ohl w ird die Lösung am w ahrscheinlichsten sein, den b etreffenden F und als einen illyrischen Schm uck des O stalpenraum es zu betrachten.