Kraljevina Jugoslavija
GJprava za zaštitu
Klasa 20 <^>
Patentni Spis
industrijske svojine
Izdan 1 decembra 1935
Br. 11885
Warszawska Spdlka Akcyjna Budowy Parowozöw, Warszawa, Poljska, i Ing. Rytel Zygmunt, Warszawa, Poljska
Naprava za automatsko udesavanje razmaka kočnica kod željezničkih kola ili si.
Prijava od 18 decembra 1933.	Važi od 1 decembra 1934.
Traženo pravo prvenstva od 19 decembra 1932 (Poljska).
Dosad« poznate, u jednome smjeru djelujuće naprave za udesavanje razmaka između kočnica i kolnih točkova bijahu u toliko štetne, što je uslijed rasterećenja odnosnih kola nastupajuće smanjenje razmaka imalo za posljedicu znatno smanjenje sta-paja kao i ubrzano nastupanje najvećeg tlaka kočnica, a osim toga kod svake izmjene kočnica valjalo je prije toga regulator rukom produžiti.
Isto tako predlagane naprave, kojima se moglo — u svrhu povećanja razmaka — steznicu brzo produljiti, ali tek polagano ju skratiti, pokazale su taj nedostatak, što su uslijed rasterećenja kola nastajuća znatna smanjenja razmaka kočnice pomoću regulatora doduše odmah izjednačena pomoću produljenja steznice, ali je polagano skraću-juć regulator tek nakon opetovanih zapreka mogao izvršiti ništa manje važni proces povećanja razmaka između kočnica i točaka, koje je povećanje nastalo uslijed ponovnog opterećenja kola. Uza sve te zapreke bilo je spram razmaka kočnica od kolnih točkova proporcionalni stapaj suviše velik, što je imalo za posljedicu još i znatno zadocnjenje i oslabljenje najvećeg tlaka kočnica. Uvažili
se jošte, da je pri tom smanjenje sile koče nja nastupilo upravo kod natovarenih kola dakle onda, kada bi kočni tlak trebao da bude najveći, valja utvrditi, da brzo produljenje uz polagano postepeno skraćenje steznice isto tako zlo djeluje, a to tim više, što vrlo znatno povećanje stspaja nastupa i uslijed jakog izlizanja kočnica pri dugotrajnom kočenju za vrijeme nizbrdične vožnje u jakim nagibima tračnica kao i u slučaju, da se jedna kočnica izgubi. Bijaše također potrebno nakon svake izmjene kočnica, a u svrhu izbjegavanja povremenih prevelikih razmaka, da se regulator-steznica ispod kola rukom skrati, tako da se takav regulator nije mogao smatrati kao potpuno automatski djelujući.
Izvršeni pokusi za postignuće svakog poželjnog smanjenja prevelikog razmaka za vrijeme kočenja pomoću čvrstih tačaka na kolnom podstolju nisu isto tako dali zadovoljavajuće rezultate i to obzirom na mnogo-djelnu konstrukciju i poteškoću točnog određivanja stalnih tačaka kod raznih tipova kola.
Predmet predležećeg pronalaska predstavlja jedna naprava, koja omogućuje uklanjanje spomenutih nedostataka, t. j, koja
Din. 39.-
pruža mogućnost, da se u svim slučajevima nakon jednokratnog kočenja može udesiti ispravni razmak kočnica. Nova naprava omogućuje istodobno izmjenu kočnica ili druge montažne radnje, a da se ne mora saći pod kola, a sve to bez svake kontrole ili nadzora poslužujućeg osoblja. Vrijeme ugradnje ili izmjene regulatore od jednih kola na druga sasvim je kratko, jer on ne treba za upravljanje nikakovih stalnih točaka na kolnom podstolju te se upravlja jedino u ovisnosti od promjene razmaka pomičnih motki ili poluga zavornog polužja.
Regulator zamjenjuje u sistemu kočenja jednu ili dvije normalne steznice i on podržavn vazda jednaki razmak između kočnica i točkova uslijed promjena svoje dužine na osnovu kolaboracije jednog vijka sa ne-automatski kočećim narezom i jedne odgovarajuće matice. Pronalazak se sastoji u tome, što je narezni svornik, koji prenosi zavornu vlačnu silu na kočnice, poduprt spram jedne razvodne čahure i to s jedne strane pomoću kugličnog ležaja i jednog zapornog prstena, koji je vrtiv na plohi trenja vijenca nareznog svornika, a s druge strane naprotiv pomoću jednog napetog pera i jednog kugličnog ležaja, koji je smješten na završnoj prirubnici istog nareznog svornika. Uslijed toga može se za vrijeme odrešivanja kočnice uz pripomoć jednog izvjesnog tlaka matice na ne automatski kočeći narez u smislu stiskanja steznice narezni svornik zajedno sa paočanicom okrenuti i skraćenjem steznice ušarafiti u maticu, dok se pri kočenju, nakon stisnuća pera i odrešenja od paočanice, narezni zvornik uslijed pritiska matice na ne automatski kočeći narez u smislu vlačnog djelovanja na stez-nicu okreće u protivnom smjeru t. j. on se može uz produljenje steznice izvrtjeti iz matice napolje.
Na priloženom nacrtu prikazani su primjeri izvedbe naprave. U Sl. 1 prikazan je uzdužni presjek kroz napravu u položaju, koji odgovara odrešenoj kočnici, u SI 2 tlocrt k Sl. 1, u SI. 3 djelomični uzdužni presjek nešto promijenjenog primjera izvedbe razvodnih dijelova, a u SI. 4 poprečni presjek po a-a u SI. 1. — SI. 5 poeđočuje u većem mjerilu jednu naročitu konstrukciju <— ovog nareza u uzdužnom presjeku, . prikazuje šematski skupni uređaj za-iOg pogona, SI. 7 pogled sa strane i ijcrt jednog drugog oblika pogona, SI. 8 pogleg sa strane i tlocr jednog dalnjeg oblika smještaja pogona, a Si. 9 pogled sa strane i tloct trećeg oblika smještaja pogona.
U SI. 10 prikazan je tlocrt jednog oblika pogonske motke zavornog polužja, a u SI. 11 poprečni presjek po a-a u SI. 10.
Razvodni mehanizam predstavlja čahura 18 (SI. 1), koja zatvara u sebi razvodne or-
gane i koja je providjena sa dva diametralno nasuprotne smještena raspora 20 (SI. 2) u obliku prelomljenih linija, sastojećih se iz jedne spram osovine naprave paralelne i iz jedne kose prave linije, a koja je u nutrini na izvjesnoj duljini snabdjevena jednom cilindričnom plohom trenja. Čahura 18 je pomoću jednog klina ili drugog kojeg pričvr-snog elemeuta pomicavo ali nevrtivo smještena na provodnoj čahuri 11, koja je čvrsto spojena sa glavom 14 steznice, koja potonja je priključena u čepu 65 ili 67 na zavornom cilindru smještene poluge 64 (SI. 6 -11). Jedan kraj čahure 18 zatvoren je pomoću poklopca 53, a na drrugom kraju iste smješten je čep 23, koji je pomoću motke 59 (SI 7) zglobno spojen sa slobodnim krajem druge zavorne poluge 63. Na taj način odgovara za vrijeme kočenja pomicanje čahure 18 spram čitavog mehanizma relativnom pomicanju slobodnih krajeva obih na cilindru smještenih zavornih poluga 63 i 64.
U SI. 6 prikazan je jedan ponešto drugi način prenosa gibanja na čahuru 18. Ovdje je na slobodnom kraju zavorne poluge 63 priključena motka 56 zglobno spojena sa najvećim krakom jedne oko čepa 65 zavorne poluge 64 vrtive kutne poluge 57, dok je manji krak kutne poluge 57 pomoću skret-nika 58 spojen sa čepom 23 čahure 17. Na taj način može se odmjeriti veličina pomicanja čahure 18 u ovisnosti od međusobne veličine krakova kutne poluge 57.
Da se osiguru jednolik priklon obih na zavornom cilindru smještenih zavornih poluga 63 i 64, upotrebe se dvije regulacione naprave (SI. 8 i 9), pri čem se čahura 18 kod obih na neovisno pomiče kroz slobodni kraj nasuprot ležeće zavojne poluge pomoću motki 60 i 61 (SI. 8). Čepovi 28 mogu i prema SI. 9 biti spojeni pomoću krute motke 62.
Kod pogona prema SI. 10 je svornik 67, koji zavornu polugu 64 zglobno spaja sa ušicom steznice 14, odozgor proviđen sa čepom 68 zajedno sa kolutnicom 69. Ova kolutnica zahvaća u raspor 70 na svorniku 73 zavorne poluge priključene pokretne motke 66, pri čem raspor 70 imade oblik slomljene linije, koja je složena iz jedne spram osovine motke priklonjene i jedne tomu paralelne prave linije. Drugi raspor 72 motke 66 obuhvaća kolutnicu 71, koja je smještena na čepu 23 čahure 18 regulacione naprave. Raspor 72 također imade oblik slomljene linije, čiji je kosi dio spram kosog dijela raspora 70 paralelan i s istim jednako dug, nu čiji je drugi dio kratak i pravokutno upravljen spram osovine motke 66 u svrhu, da se kolutnica 71 može unutra kretati, ako regulaciona osovina za vrijeme ko-
čenja pbdleži promjeni položaja spram osovine pokretne motke 66.
Pokretna motka 66 djeluje na taj način, da se ona za vrijeme izvjesnog dijela periode kočenja uslijed vođenja kosog dijela raspora 70 na kolutnici 69 pomiče koso u stranu, pri čem pomicanje paralelnog kosog dijela raspora 72 na kolutnici 71 u toj periodi ne izazivlje nikakovo aksijalno pomicanje čahure 18, koja upravlja djelovanje regulatora. Tek kad kolutnica 68 uđe u aksijalno upravljani dio raspora 70 te istodobno kolutnica 71 u dio raspora 72, koji je pravokutan spram srnji ra motke, počinje pomicanje razvodne čahure 18, koje dalje napreduje u ovisnosti od približavanja krajeva zavornih poluga 63 i 64.
Ze vrijeme zavornog odrešenja pomiče pcgonska motka 66 ponajprije razvodnu čahuru 18 dok kolutnica 69 ne stigne na kosi dio raspora 70, na što se motka 66 pomiče u stranu koso u početni položaj. Pri tom ostaje ali čahura 18 u položaju mirovanj«, čime se vrlo olakšava povrat zavornih poluga 63 i 64 u položaj odrešene kočnice, U slučaju, ako se zavorne poluge ne pomiču sasvim natrag u položaj odrešenog kočenja, momenat aksijalnog pomicanja razvodne čahure 18 je vazda isti kod opisanog pogona, jer je konačno natražno pomicanje zavornih poluga, za vrijeme kojega se kolutnica 69 nalazi u kosom dijelu raspora 70, aez ikakvog uticaja na proces upravljanja.
Opisani pogonski uređaj nije samo o-graničen na primjer izvedbe opisan u SI. 10 i 11, već on obuhvaća i sve moguće podvrste pogona kojima se može postići na osnovu opisane temeljne ideje poželjno smanjenje puta pomicanja razvodne čahure 18 u razmjeru spram relativne dužine pomicanja pom čnog prevoda zavornog polužja. Može se naime i prikladnim izborom oblika raspora 70 i 72 postići pomicanje razvodne čahure i to prekinuto u tačkama, koje valja unapred odrediti, isto kao i prikladnim for-movanjem kosih dijelova raspora, umjesto da nastupi potpuno mirovanje, može se postići u odnosu spram relativnog pomicajna zavornih poluga po volji smanjeno polmi-cajne razvodnih čahura regulatora ili dapače s time istodobno pomicanje razvodnih čahura u protivnom smjeru. U svrhu postignuća potpune neovisnosti regulisanja promjena međusobnih položaja osovine regulatora i osovine pogonskih motki može se na рг. čep 23 čahure 18 položiti preko čepa 68 svornika 67 ili se može u svrhu poželjnog smanjenja tog uticaja po volji smanjiti udaljenost obih čepova 23 i 68. Osim toga moguće je n. рг., da se raspor 72 smjesti u jednom sa razvodnom čahurom 18 čvrsto spojenom dijelu, a čep 23 na pogonskoj
motki 66, čime se ne mijenja principijelna sadržina pronalaska.
Motka 59 (SI. 7) kao i motke 56, 60 61, 62 i 66 (SI. 6, 8 9 i 10) složene su iz dva dijela u svrhu, da se iste mogu po volji produljiti ili skratiti tako, da se naprava može udesiti shodno požejlnoj veličini normalnog razmaka između kočnice i tcčka.
Steznica, koja spaja ušicu 1 sa glavom 14 (SI. 1), sastoji se iz slijedećih glavnih delova. Motka ušice 1 imade jednu srednju uzdužnu provrtinu 2 i čvrsto je spojena sa maticom 3, na čijoj je površini smještena stožasta ploha 4 i čiji ne automatski kočeći narez zajedno radi s isto takvim narezom svornika 5. Oblik profila nareza tog sve: nika omogućuje postignuće izvjesnog r menta okretanja za vrijeme odrešenja nice pomoću aksijalne sile koja je mnogo manja od protivno upravljanje aksijalne sile potrebne za postignuće istog momenta za vrijeme kočenja. U tu je svrhu bok 40 (SI. 5) svornikovog nareza, koji bok pre-nosičitavu zavornu vlačnu silu u smjeru strelice 45, spram kosovini svornika okomite radialne plohe priklonjen pod kutem (3, dok nasuprot ležeći bok 41 imade vrlo maleni kut priklona, koji dapače, kako je to prikazano u SI. 5, može da bnde jednak nuli. Osim toga je radius otpora trenja sredine boka 40 veći nego li odgovarajući razmak sredine boka 41 od osovine svornika, pošto prvospomenusi radius odgovara aritmetičkoj sredini iz radiusa 42 i 43, a drugospomenuti naprotiv aritmetičkoj sredini iz radmsa 42 i 44. Razumljivo je dakle, da profil nareza, koji na jednoj strani imade ne samo veći radius otpora trenja, već i veći kut priklona boka nego li na drugoj strani, omogućuje postignuće izvjesnog momenta vrtnje kod pritiska matice 3 na bok 41 sa aksijalnom silom, koja je po volji manja nego li sila potrebna za postignuće istog momenta vrtnje za vrijeme pritiska matice 3 na bok 40.
Narezni zvornik 5 (SI. 1) imade prstenasti vijenac 6 sa površinom trenja 9 kao i krajnu prirubnicu 7 sa potpornom plohom 8. Između krajne prirubnice 7 i vijenca 6 vr-tivo je smještena paočanica 15 sa paočnim zubima 24, čija površina trenja 21 prileži na površini trenja 9 vijenca 6, čija ali protivno upravljena potporna ploha 22 uz pripomoć kugličnog ležaja 10 pritište na prstenasti nutarnji izdanak 13 razvodne čahure 25. Ova razvodna čahura 25 proviđena je sa jednim ne automatski kočećim vanjskim narezom 26, koji zahvaća u odgovarajući nutarnji narez 12 provodne čahure 11, pri čem se između nareza 26 i 12 nalazi međuprostor 28, što imade za posledicu, da se razvodna čahura
25 može spram provodne čahure 11 aksi-lalno pomaknuti za izvjesnu dužinu 28. Raz vodna čahura 25 proviđena je sa jednim ili dva istaknuta čepa 29.
Na drugu površinu prstenastog nutarnjeg izdanka 13 razvodne čahure 25 upire se jedan kraj pera 30, koje je napeto silom nadilažećom zavornu vlačnu silu prije dodira kočnice i točka i čiji drugi kraj pomoću kugličnog ležaja 27 pritište na potpornu plohu 8 krajne prirubnice 7.
Sa glavom 14 steznice čvrsto spojena provodna čahura 11 imade potpornu plohu 16, koja odgovara potpornoj plohi 8 krajne priurbnice 7. Provodna čahura 11 proviđena je sa dvije nasuprot ležeče udubine 17 (SI. 1, 2), u kojima se pomiče čep 29. Na kraju provodne čahure 11 smješten je vijčani svor-nik 31, oko kojega titra zaporni zub 32 (SI. 4), koji zahvaća između zapornih zubića 24 grebenice 15.
Na matici 3 pomoću nareza izvrstivi prsten 46 proviđen je sa potpornom plohom 48 i izdancima 47, koji omogućuju poželjno okretanje prstena 46 rukom u svrhu postignuća poželjnog razmaka 49 između krajne plohe 48 i priljubne plohe 50 perne čahure 51. Potonja naime imade federirajuće krakove 52 (SI. 2). koji su na svojim slobodnim krajevima snabdjeveni sa stožnim plohama 54, koje opet zajedno rade s odgovarajućim stožnim plohama 4 matice 3, i sa cilindrič-kim plohama trenja 55, pomoću kojih kraci 52 s izvjesnom silom pritištu na cilindričku plohu trenja 19 čahure 18.
Pomicanje perne čahure 51 na plohi trenja 19 čahure 18 može uslijediti samo: 1.) ako se priljubna ploha 50 prilegne na krajnu plohu 48 prstena 46 ili 2,) ako složne plohe 54 krakova 52 prilegnu na stožnu plohu 4 matice 3, pri čem otpor pomaka u drugom slučaju ovisi o kutu priklona stožaca 4 i 54 te u danom slučaju može višestruko nadmašiti otpor pomaka, koji nastupa u prvom slučaju.
Dijelovi 51, 64 i 18 izazivaju u jednom određenom času pritisak matice 3 na uvojke ne automatski kočećeg nareza svor-nika 5 u smislu stiskanja steznice, pri čem se izvodi vrtnja (vrtnja unutra) svornika 5.
Primjerično prikazani elemenat trenja pretstavlja samo jedan od mnogih moguć'h primjera izvedbe tog dijela. Principijelno je važna okolnost, da je otpor pomicanja elementa trenja u jednome smjeru u izvjesnom razmjeru manji nego li otpor pomicanja u protivnom smjeru. Du se osigura djelovanje naprave, može se upotrtbiti i elemenat trenja sa u oba smjera nepromjenljivim otporom pomicanja; nu tada valja za njegovo pomicanje upotrebiti nešto više zavorne sile.
U SI. 3 prikazana podvrsta naprave razlikuje se jedino drugim raspoređijem zapornog zuba i nešto drugim oblikom grebenice 15. Prema SI. 3 smješten je na gre-benici 15 kuglični ležaj 33, a pomoću pripasane i sa zapornim zubima 35 previđene grebenice 34 ona je učinjena nepomicavom. Pošto se vanjski prsten kughčnog ležaja prilegne spram potporne plohe 36 razvodne čahure 25, djeluje ovdje kuglični ležaj 33 kao aksijalni ležaj, koji na razvodnu čahuru 25 prenosi pritisak vijenca 6, čija potporna ploha 9 prileži na potpornoj plohi 21 grebenice 15. Vijčani svornik 37, oko kojega je vrtiv zaporni zub 38, koji zahvaća u zu-biće 35 sa grebenicom 15 čvrsto spojenog prstena 34, ušarafljen je u prstenasti izdanak razvodne čahure 25. Time se za razliku od prije opisane konstrukcije izbjegava svako aksialno pomicanje zapornog zuba 38 spram zubiju 35 prstena 34.
Opisana naprava djeluje na slijedeći
način:
Za vrijeme kočenja, i to u slučaju, ako je razmak između kočnice i točka veći od normalnog odnosno od poželjnog, uslijed početne vlačne sile u steznici pomiče se na lijevo narezni svornik 5 zajedno sa između vijenca 6 i krajne prirubnice 7 nalazeći se dijelovima 10, 15, 25, 27, 30 u odnosu prema glavi 14 i provodnoj čahuri 11 za razmak 28 između ne automatski kočećeg vanjskog nareza 26 i unutarnjeg nareza 12. Uslijed ove vlačne sile okreće se razvodna čahura 25 za zubima 29, koji su vođeni u rasporima 20 čahure 18.
Čahura 18, koja je spojena slobodnim krajem na zavornom cilindru smještene poluge, pomiče se ali također na lijevo te omogućuje uslijed pomicanja kosog dijela raspora 20 spram čepa 29 okretanje razvodne čahure 25 na jednoj vijčanoj liniji. Za vrijeme tog okretnog i pomičnog gibanja razvodne čahure 25 pomiče se i narezni svornik 5 zajedno sa grebenicom 15 tako daleko, da se potporna ploha 8 krajne prirubnice 7 prilegne uz potpornu plohu 16 provodne čahure 11, ali pri tom ne izvodi nikakovo okretno gibanje, jer zaporni zub 32 priječi okretanje nareznog svornika 5, koje bi moglo nastati uslijed pritiska ne automatski kočećeg nareza matice 3. U času dotika potporne plohe 8 krajne prirubnice 7 sa potpornom plohom 16 provodne čahure II napušta ali čep 29 kosi dio raspora 20 te biva zajedno sa razvodnom čahurom 25 učinjen nepokretnim, pošto se on kod dalnjeg pomicanja čahure 18 nalazi u dijelu raspora 20. koji je paralelan spram osovine naprave.
Perna čahura 51 pomiče se zajedno sa čahurom 18 za dužinu aksialnog razmaka 49
od prstena 46, dok se njezina potporna ploha 50 ne prilegne uz površinu 48 prstena 46. Pomakne li se ali čahura 18 u predležečem slučaju razmaka većeg od normalnog između kočnice i točka i to dalje, to nastupa njezino relativno pomicanje prema tako nepokretno učinjenoj pernoj čahuri 51. Veli čina tog pomicanja odgovara kod prikazanih vrsta pogona tačno višku razmaka između točka i kočnice s iznimkom u SI. 6 prikazanog pogona, čija kolaboracija sa regulator-nom napravom nije bila opisana.
Za vrijeme otvaranja kočnice prenosi naprava uslijed djelovanja natrag-nateznog pera kočnice jednu izvjesnu tlačnu silu, što imade za posljedicu, da se rarezni svornik 5 zajedno sa između vijenca 6 i krajne prirub-nice 7 smještenim dijelovima 10 15, 25. 27, 30 pomiče na desno spram provodne čahure 11 za razmak 28, što rađa posljedicom, da se potporna ploha 8 krajne prirubnice 7 uda-Ijuje od potporne plohe 16 provodne čahure 11 i da se narezni svornik 5 odmah potpuno oslobađa i to neovisno od položaja čepova 29 u rasporu 20. Perna čahura 51 pomiče se pri tom zajedno sa čahurom 18 za razmak 49 na desno, a stožasta površina 54 njenih krakova 52 prilegne uz stožastu plohu 4 matice 3, što imade tu posljedicu, da pritisak cilindričkih ploha trenja 55 na cilindričku plohu trenja 19 raste, uslijed čega se također povečava otpor pomicanja između perne čahure 51 i čahure 18 Počam od tog momenta pritište matica 3 za vrijeme dalnjeg pomicanja čahure 18 za silom povećanog otpora trenja perne čahure 51 na ne automatski kočeći narez nareznog svornika 5 te time izazivlje okretno gibanje (vrtnju unutra) istoga zajedno sa grebenicom 15, pošto zaporni zub 32 ne djeluje protivno takovom okretanju. Okretanje svornika 5 traje tako dugo, dok se čahura 18 ne pomakne u svoj početni položaj, a to na taj način postignuto skraćenje steznice potpuno odgovara suvišku iznad normalnog razmaka između točka i kočnice, pače i u slučaju, ako taj suvišak višestruko nadilazi poželjni razmak. Pomicanje kosog dijela raspora 20 čahure 18 prema čepu 29 omogućuje pri tome istovremeno vijčasto okretanje razvodne čahure 25 u prvotni položaj. Ovo okretno gibanje nema ali više nikakvog uticaja na skraćenje steznice.
U SI. 2 znači točkasta liniia 39 karakterističan put koje mu drago točke čepa 29 ili pako razvodne čahure 25. Za vrijeme kočenja i odrešenja kočenja vidljivo je ponajprije aksialno pomicanje za razmak nareza 28, a osim toga vijčasto okretanje na ne automatski kočećem narezu 12, koje je ograničeno rasporom 20.
U drugom slučaju, na ime ako je razmak između kočnice i točka normalan, re-dosljed djelovanja dijelova 11, 25, 15 10, 27 i 30, koji upravljaju blokiranje narezneg svornika 5, isti je kao netom opisani. Ovdje nastalo manje pomicanje čahure 18 za vrijeme kečenja ne izazivlje ali nikakovo relativno ропгсапје perne čahure 51, što rađa posljedicom, da pri otvaranju kočnice matica 3 ne prit'šte na ne automatski kočeći narez nareznog svornika 5 i ne izazivlje nikakovo okretno gibanje istoga.
Ako je konačno razmak između koče niče i točka manji nego li je poželjno, tad-svladava sad veća vlačna sila u stezmei za vrijeme kočenja, nakon dotika kočnica sa točkovima, silu pera 30 te izazivlje razilaženje ploha trenja 9 i 21 vijenca 6 odnosno grebenice 15 još prije nego li se je čahura 18 dovoljno pomakla, da se omogući vijčasto okretanje razvodne čahure 25 sa čepom 29, pri kojem uslijedi priljubljenje krajne prirubnice 7 na potpornu plohu 16 provodne čahure 11. Uslijed toga izazivlje pritisak malce 3 na ne automatski kočeći narez . svornika 5 okretanje istoga t. j. izvrtanje istoga iz matice 3 sve do trenutka, kada povećanje razmaka između kočnice i točka, do postignuća normalne veličine razmaka, izazivlje pomicanje čahure 18 u onaj položaj, u kojem je okretanje vijka razvodne čahure 25 dovoljno veliko, da se potporna ploha 8 krajne prirubnice 7 prilegne uz potpornu plohu 16 razvodne čahure 11 i da se na taj način osujeti svako okretanje nareznog svornika 5.
Kod pogona prema SI. 6 — 9 pomiče se razvodna čahura 18 zajedno sa pernom čahurom 51 na lijevo, istodobno sa maticom 3, koja je za vrijeme produljenja steznice pomaknuta u istom smjeru, što imade za pos-liedicu, da ne nastaje pomicanje perne čahure 51 spram čahure 18 i da uslijed toga veličina razmaka 49 između stožaste plohe 4 matice 3 i stožaste pjohe 54 perne čahure 51 postaje pri kočenju manjom za veličinu pomaka na lijevo matice 3. Uslijed toga pomiče se ali pri kočenju perna čahura 51 ponajprije zajedno sa čahurom 18 za veličinu smanjenog razmaka 49, na što njezina stožasti površina 54 prilegne uz stožastu plohu 4 matice 3 te potonju sasobm povlači u položaj prije produženja regulatorne naprave, uslijed čega se izazivlje skraćenje steznice prema natrag, koje je zapravo u tom slučaju nepoželjno. Veličina tog skaaćenja prema natrag smanjuje se kod normalnog zavornog djelovanja vazda za veličinu izlizanja kočnica za vrijeme kočenja. U svrhu potpunog uklo-njenja te pojave upotrebljava se pogon prema SI. 10 i 11.
I^ožlto še kod pogonske motke 6(5 (Sl. 10) čep 23 za vrijeme produljenja steznice nalazi u kosom dijelu raspora 72, to je razvodna čahura 18 u torn vremenu nepomična, a na lijevo izmičuća matica 3 povlači sa sobom pernu čahuru 51 i pomeče je nasuprot čahuri 18. Uslijed toga imade razmak 49 između stožaste plohe 54 perne čahure 51 i stožaste plohe 4 matice 3 pri kočenju ispravnu t. j. normalnom razmaku kočnica odgovarajuću veličinu, što rađa posledicom, da kod otpuštanja kočenja p:rna čahura 51 ne povlači sasobom maticu 3 i ne izazivlje skraćenje steznice prema natrag.
Djelovanje u SI. 3 prikazane podvrste naprave načelno je isto, kako je gore opisano, sa jedinom tom razlikom, što zaporni zub 38, koji je pričvršćen zamašivo na razvodnoj čahuri 25 kola je vrtiva za neki izvjesni kut, omogućuje pri kočenju isto tako veliko okretanje nareznog svornika 5 zajedno sa grebenicom 15 u smislu produženja steznice, dok naprotiv kod odrešenja kočnice okreće narezni svornik 5 zajedno sa grebenicom 15 za istu veličinu kuta u suprotnom smjeru.
Opisana naprava može se i tako udesiti, da se vazda može podržavati koja mu drago veličina poželjnog normalnog razmaka kočnice. U tu svrhu valja u svrhu utvrđenja granice skraćenja povećati ili smanjiti razmak 49 okretanjem prstena 46 rukom te odgovarajućim produženjem ili skraćenjem motke 59 (ili pako motki 56, 60, 61, 62 ili 66), da se uslijed pomicanja čahure 18 u odnosu prema provodnoj čahuri 11 postigne pospješnje ili otegnuće momenta blokiranja svornika 5, koji momenat uvjetuje granicu pomaka, a to uslijed prilegnuća krajne pri-rubnice 7 na potpornu plohu 16. Naprava je također osigurana protiv možebitnog onemo-gućenja prenosa kcčnog pritiska na kočnice uslijed potpunog izvrtanja svornika 5 iz matice 3 u slučaju kidanja ili izgubljenja pogonske motke. Tada naime pri kočenju, za vrijeme izvrtanja svornika 5, pritište na lijevo pokretna matica 3 na stožastu plohu 54 krakova 52 perne čahure 51 te istu zajedno sa čahurom 18 povlači sa sobom, koja potonja kao kod normalnog kočenja izazivlje okretanje razvodne čahure 25 i blokiranje nareznog svornika 5 uslijed njegovog pomicanja sve do prilegnuća krajne prirubnice 7 na potpornu plohu 16.
Patentni zahtjevi:
1)	Naprava za automatsko udešavanje razmaka kočnica kod željezničkih kcla ili s!, koja se upravlja u ovisnosti od promjene
razmaka pomičnih dijelova koćnog polužja 1 koja omogućuje promjenu djelotvorne dužine jedne ili dviju steznica na osnovu djelovanja jednog vijka sa ne automatski ko-čećim narezom na jednu odgovarajuću maticu, naznačena time, što je narezni svornik (5), koji prenosi kočnu vlačnu silu na kočnice, poduprt prema razvodnoj čahuri (25) i to s jedne strane pomoću kugličnog ležaja (10) i jedne na plohi trenja (9) vijenca (6) nareznog svornika (5) vrtive grebenice (15), a s druge strane pomoću napetog pera (30) i na krajnoj prirubnici (7) istog nareznog svornika priležećeg kugličnog ležaja (27) u tu svrhu, da se za vrijeme odrešenja kočnice, pod uticajem izvjesnog pritiska matice (3) na ne automatski kočeći narez u smislu tlačnog djelovanja na napravu, nsrezni svornik (5) zajedno sa grebenicom (15) može okrenuti i ušarafiti u maticu (3) uz skaćenje steznice, da se ali pri kočenju, nakon stisnuća pera (30) i odrešenja od grebenice (15) narezni svornik (5) uslijed pritiska matice (3) na ne sutomatski kočeći narez n smjeru vlačnog djelovanja na napravu, može u protivnom smjeru okrenuti t. j. izvrtati se iz matice 3) uz produženje steznice.
2)	Naprava po zahtjevu 1, naznačena time, sto je na provodnoj čahuri (11), koja je čvrsto spojena sa na jednoj kočnoj poluzi (64) priključenom glavom (14), smještena pokretna čahura (18), koja je spojena sa slobodnim krajem druge na kočnom cilindru nalezeće se poluge (63) i koja se uslijed toga dade pomicati proporcionalno prema veličini razmaka između kočnice i točka, koja je čahura (18) proviđena razporima (20) u obliku slomljene linije u svrhu omogućenja određenog vijčastog okretanja čepa (29) raz vodne čahure (25) za blokiranje nareznog svornika (5) kao i sa nutarnjom cilindričkom plohom trenja (19), na kojoj je pomicavo smješten elemenat trenja (51), koji omogućuje promjenljivi spoj matice (3) sa čahurom (18).
3)	Napravo po zahtjevima 1 i 2, naznačena time, što je razvodna čahura (25) sa svojim u rasporu (20) čahure (18) vođenim čepovima (29) proviđena sa jednim ne automatskim kočećim vanjskim narezom (26), koji zahvaća u odgovarajući nutarnji narez (12) provodue čahure (11), u kojemu razvodna čahura za vrijeme pomicanja kosog dilela raspora (20) čahure (18) na čepu (29) vrši određeno vijčasto okretanje, koje uzrokuje uzdužno pomicanje nareznog svornika (5).
4)	Naprava po zahtjevima 1—3, naznačene time, što je između ne automatski ko-čfćeg vanjskog nareza (26) razvodne čahure (25) i odgovarajućeg nutarnjeg nareza (12) provodne čahure (11) predviđen jedan aksi-alni razmak (28) tako. da se kod aksialnog
pomicanja razvodne čahure (25) zajedno sa nareznim svornikom (5) za taj razmak za vrijeme otpuštanja kočenja uzrokuje udaljenje krajne prirubnice (7) od potporne plohe (16) čahure (11) kao i oslobadjanje svornika (5), neovisno od položaja čepova (29) u rasporima (20) pomicave čahure (18).
5)	Naprava po zahtjevu 1—4, naznačena time, što poprečni presjek ne automatski ko-čećeg svornikovog nareza imade ni jednoj strani jedan drugi ravni bok (40), koji je pod kutem (ß) priklonjen spram nasuprot stvornikove osovine pravokutno stojeće radialne ra/niče, a ni drugoj strani jedan kra-jak bok (41), koji stoji okomito ili skoro okomito prema osovini svornika tako, da na jednoj strani djeluje veći tadius trenja i manji bočni kut, u svrhu, da se za postignuće određenog momenta vitrje u jednome smjeru potrebne aksialna sila može učiniti po volji manjom nego li u drugom smjeru.
6)	Naprava po zahtjevima 1—5, naznačena time, što je grebenica (15), koja je posredstvom kugličnog ležaja (10) pritisnuta na plohu trenja (9) vijenca (6) nareznog svornika (5), skupa sa tim svornikom vrtiva samo u jednom smjeru uslijed toga, što na provodnoj čahuri (11) ili na razvodnoj čahuri (25) titravo smješteni otponac (32 ili 38) onemogućuje okretanje grebenice (15) u protivnom smjeru.
7)	Naprava po zahtjevima 1 —6, naznačena time, što je unutar čahure (18) smješten jedan pomični elemenat trenja (na pr. jedna pomicava perna čahura 51), koja je na jednoj strani providena sa jednom stožastom plohom trenja (54), koja skupno radi s odgovarajućom plohom trenja (4) matice (3) tako, da je otpor pri pomicanju elementa trenja (perna čahura 51) na nutarnjoj plohi trenja (19) čahure (18) u jednome smjeru u izvjesnom razmjeru manji nego li otpor pomicanja u suprotnome smjeru.
8)	Naprava po zahtjevima 1—7, naznačena time, što je na narezu matice (3) čvrsto smješten jedan pomoću izdanaka rukom vrtivi prsten (46) u svrhu, da se u kojim god granicama može regulisati veličina pomaka čahure (18), kod koje ne uslijed od granice skraćenja steznice (odnosno skraćenja dozvoljenog razmaka između kočnice i točka)
uvjetovano relativno pomicanje perne č«h u (51) na plohi trenja (19).
9)	Naprava po zahtjevima 1—8, naznačena time, što raspori (20) čahure (18), koji pomoću čepova (29) upravljaju čahuru (25), imadu oblik prelomljene linije, sastojeće se iz jedne prema osovini stezmce paralelne linije i jednog k tomu kosog pravca, u svrhu, da se vijčasto okretno gibanje razvodne čahure (25) vrši samo za vrijeme pritiska kosog dijela raspora na čepu (29).
10)	Naprava po zahtjevima 1—9, na značena time, što sa plohom trenja (54) perne čahure (51) zajedno radeći stožasta ploha trenja (4) matice (3) izazivlje spoj trenja između te matice i čahure (18) u svrhu, da se u slučaju izgubljenja ili kidanja spojne motke, pod uticajem čahure (18) postigne automatsko okretanje razvodne čahure (25) i blokiranje svornika (5) tako, da naprava tada prestaje djelovati te služi kao obična kruta steznica.
11)	Naprava po zahtjevu 1—10, naznačena time, što je pogonska motka (66) pro-vidjena sa dva raspori (n. pr. rasporima 70 i 72), koji imadu oblik prelomljenih linija i koji su u međusobnom odnosu shodno smješteni, od kojih jedan (70) pomoću čepa (68) biva vođen na svorniku (67). koji spaja kočnu polugu (63 ili 64) sa steznicom (14) regulatora, te kod pomicanja kosog dijela raspora na čepu (68) uzrokuje postnno izmicanje motke (66), dok je drugi, na čepu (23) pomicave razvodne čahure (18) vodjeni raspor (72) u odnosu spram spomenutog raspora (70) tako izrađen, da on za vrijeme izmicanja pogonske motke omogućuje prekid pomicavog gibanja razvodne čahure (18) ili bilo kakovo smanjenje istoga u odnosu spram međusobnog pomicanja pomičnih dijelova kočnog polužja.
12)	Naprava po zahtjevima 1—11, naznačena time, što je kruta spojna motka (59 ili 56, 60, 61, 62 i 66) dvodjelna te se u određenim granicama dade skratiti odnosno produljiti, u svrhu, da se neovisno od veličine granice skraćenja može udesiti bilo koja veličina pomicanja čahure (18) pri kojoj uslijedi blokiranje nareznog svornika (5) uslijed prilega krajne prirubnice (7) na potpornu plohu (16) provodne čahure (11), koji prileg uvjetuje granicu produživosti.
:

i
' '
;
: '

■


-

■






Ad patbr.11885


.	.|«4 •
. .

'

.<
I
. ■ -
‘ / ' -
.
Ad pai.br. 1188b
(Tl



'

.
• ■
.
■
; :
t
.
■

■
■
. ;
■ • * ■ "
.
,	"	-Ч-	•	■	■■	• •	•	•	\
.
• ■ " ;





•. *
••
■

■
■ * ■ ■ ■ -..................................................................
'


' ■ ' "
;
Д
: 5; ■ ■







,
'
" i;..........................................
:




Fig-11
Ad pat br. 118 85
;; ; 1 ' V >




.
I

-

ч
f
f