KRALJEVINA SRBA, HRVATA l SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 57 (1) m INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN l. AVGUSTA 1926. PATENTNI SPIS BR. 3733. Brock & Weymouth, Incorporated, Philadelphia (U. S. A.} Poboljšanje u aparatu za fotografisanje iz vazduha (visine). Prijava od 11. februara 1925. Važi od 1. juna 1925. Naš se pronalazak odnosi na sklop fotografskih aparata r^dešenih da se mogu upo-trebiti za slikanje sa nekog aeroplana ili vaz-dušnog broda, a naročito na one aparate, koji su snabdeveni sa magazinom u kome se sadrži izvesna količina fotografskih ploča. Cilj je našem pronalasku da tako sklopi i spoji fotografski aparat sa aeroplanom da se aparat može klatiti i obrtati oko svoje osne dužine, te da time održava fotografske ploče u stalno paralelnom stanju prema liniji stvarnog leta aeroplana iznad zemlje, tako da pri sni manju slika, kakve su potrebne za izradu mapa, svi će snimci biti u približno istoj liniji sa letom uzeti. Drugi cilj, Koji smo mi imali u vidu jeste da se udesi progresivno kretanje u magazinu aparatovom, tako da če se time jedno za drugim izlagati fotografske ploče utica ju žiže sočiva; da se postigne podesan mehanizam koji će izvlačiti ploče iz magazina i postavljati ih tačno na žižinu daljinu sočiva, i da ih potom vrati natrag u magazin. Dalje, da podesimo podesno postrojenje, kojim će se mehanizam za kretanja m gazina ploča moći u svako doba ukočiti, kada se ploča nalazi na žižinoj daljini pred sočivom, sve dok se zatvarač na sočivu ne pokrene i snimanje ne izvrši. Drugi nam je cilj bio da se svetlost efektivno udalji i otkloni od magazina u kome se ploče nalaze, a jedna sasvim značajna odlika našeg pronalaska jeste u naročitim ramovima u kojima se ploče smeštaju, koji su tako udešeni da zahvataju samo ivice pločine, a ne protežu se dublje u ploču ili preko ploče, a time se postiže dvogubi cilj naime, uštedi se vertikalan prostor u magazinu a i ploči se omogućava da se tačno osloni na ustavljače, koje je održavaju u žiži sočiva. Druge odlike našeg pronalaska izložene su u priloženim crtežima i opisane u priloženom opisu izradjenom u vezi sa crtežima. Figura 1 predstavlja plan ovog fotografskog aparata, gde se izlaže način kako se isti utvr-djuje za aeroplan, budući da je jedan deo poklopca na magazinu pokazan u odlomljenem stanju. Figura 2 jeste bočni izgled mehanizma izloženog u figuri 1. Figura 3 jeste izgled u planu uzetom kroz aparat po liniji 3 — 3 u figuri 2, pokazujući mehanizam na njegovom mestu. Figura 4 jeste vertikalan izgled u preseku po liniji 4—4 u figuri 3. Figura 5 jeste izgled preseka po liniji 5—-5 u figuri 4. Figura 6 jeste izgh-d plana aparatovog poklopca, posmatranog odozdo. Figura 7 jeste uvećani plan jednog dela mehanizma za pomeranje ploča i nosila za ploče. Figura 8 jeste bočni izgled mehanizma izloženog u figuri 7. Figura 9 jeste uvećani detalj u mehanizmu pokazanom u figuri 2. Figura 10 jeste perspektivni izgled jednog od ramova za nošenje ploča. Figura 11 jeste perspektivni izgled klizaju-ćeg se zatvarača, kojim se svetlost odstranjuje iz magazina. Figura 12 jeste izgled u preseku samog-magazina, uzetom po liniji 12—12 u figuri 3 Din. 45— Figura 13 jeste poprečan presek uzet po liniji 13—13 u figuri 12. A označava platformu na aeroplanu na kojoj se kamera odnosno fotografski aparat nalazi postavljen. Ova je platforma snabde-vena sa jednim otvorom označenim sa A1, koji se otvor nalazi tačno u liniji sa sočivom aparatovim. Drugi manji otvor A2 služi da se ispituje pravac leta preko zemlje. A3 označava utvrdjene nosače a A4, A4 označava noseče šine, postavljene po obodu jednog kružnog isečka. B je jedna druga platforma, koja je obrtno postavljena u vodiicama A4, kao što je to i izloženo, sa koje se protežu na gore utvrdjene nogare B1, na kojima se nalazi stožerni nosač B2 neposredno utvrdjen za nogare B1 i koji na sebi nosi obrtni prsten B3, u kome se nalazi obešena i sama kamera, i to preko stožera B4, B4. Ova fotografska kamera C ima na svome dnu jedan otvor okružen prstenom C' u kome se nalazi sme-šteno sočivo, zatvarač i njegov mehanizam, što je označeno sa Y ali nije u detalju pokazano, pošto naročiti oblik ovog sklopa nije predmet našeg pronalaska. Sam pak fotografski aparat ili kamera, sastoji se od sočivine komore C2 i magazina C3, u kome su name-štene vertikalne vodjice C4, C4 i C5, CB. D predstavlja jedan deo poklopca koji je utvrdjen iznad fotografskog aparata, za gornju stranu magazina, i koji ima jedan pokretni deo D1 na šarkama D2. D'! predstavlja jedan ručni točkić, utvrdjen za osovinu koja prolazi kroz poklopac D, a na svome kraju ima jedan mali ekscentar označen sa D4. D8 jeste jedan pokretan prst sa kosim stranama De, koje se održavaju u stalnom dodiru sa površinom ekscendera pomoću opruge D'. Sa svake strane gornjeg dela magazina nalaze se stožeri d na kojima se obrću poluge d1 i d2. d3 označava stožere utvrdjene za pokretni poklopac D1 na kojima se obrće ram d4. Krajevi ovog rama du, kojima se on oslanja o krajeve d1 odnosnih poluga, d6 jeste jedan ispust na ramu d4 a d' označava opruge, koje teže da povuku na gore ram dr. d8 i d9 označavaju kutije za pruge utvrdjene za gornjište pokretnog poklopca D1, u kojima se nalaze opruge označene sa d9, koje dej-stvuju na klipove dl0 što prolaze na dole kroz poklopac D1. d11 jeste jedna obrtna ručica koja prolazi kroz poklopac D9 i koja je utvr-djena za ekscentar d12 što se nalazi sa donje strane poklopca; sa donje strane ovok eks-centra nalazi se ispust d13 koji je u stalnom dodiru sa ispustom dc, tako da kada se ručica obrće, ram d4 potiskuje se na dole. d14 jeste jedna pokretna poluga-šipka, koja je snabdevena sa jednom bočnom polugom d15, na kojoj se nalazi ekscentar i u njemu ispust d1'. d16. d1G jesu bočno protežuće se šine ili vodilje, a d18 i d18 jesu mali bočni ispusti, koji budući da su utvrdjeni na šipki dl4, kada se ova pokrene u napred, podilaze pod ustavljače d20 te se time i poklopac D1 utvr-djuje na mesto. d19. d19 jesu opruge koje dej-stvuju na šipku d14 tako, da teže da je povrate u nazad, d21, d21 jesu opruge utvrdjene za poklopac D1 koje pritiskuju u žljebove d22, kada se poklopac spusti. E označava magazin za ploče, i ima jednu ručicu E1, koja se obično nalazi u skupljenom položaju i prislonjena je na poklopac, i toč-kiće E2, E2, i t. d., koji su u dodiru sa vo-djicama C4 i C, čime se postiže da se magazin održava u odredjenom položaju, ali mu ipak dozvoljava da se može kretati vertikalno kroz komoru. E3, E3 jesu zupčaste poluge, a E4 etc., jesu urezi načinjeni na bokovima magazinovim, u kojima će se ploče smeštati. Ovi urezi se protežu od prednjeg otvorenog dela magazinovog, kao što je to označeno u figuri 12. E;J jesu vertikalni urezi načinjeni na prednjem delu magazina i koji su otvoreni u pravcu komora E6, E° pritvrdjenih za magazin, kao što je to označeno u figuri 12. Ove komore imaju druge otvore, E' koji služe da kroz njih prolaze ploče za uklanjanje svetlosti, a takodje i zaptivači za svetlost, kao kao što je to naznačeno u E8. F predstavlja jednu od tih ploča za zaustavljanje svetlosti, koja je umetnuta u žljebove E5 kroz zaptivać E8 na gornjoj sirani magazina. Ova ploča zatvara prednji deo magazina, kada se isti napuni pločama pre nego što se umetne u odredjenr prostor u aparatu. Ova je ploča snabdevena sa pojačavajućim rebrom F1 sa svoje strane, čiji se krajevi protežu i izvan ploče, kao što je to označeno sa F2, F2, vidi figuru 11, a donja strana ploče kao što je označeno sa F3 podešena je tako da tesno pasuje uz ploču f, koja služi isto tako da odstrani svetlost, samo je nepokretna. Gornja ivica ove ploče označena je sa f , a ploča f1 utvrdjene je za dno komore C3. Krajevi F2 i F2 prelaze preko krajeva b2 na polugama d1, d2, kao što je to označeno u figuri 4, kada se magazin smesti u komoru C3. Na bokovima komore C3 nalaze se osovine, označene sa G, koji nose na sebi zupčaste točkove G1, koji su postavljeni tako da mogu da se uhvate u zupčaste šipke E3 postavljene takodje na bokovima magazinovim, i u isto vreme i u zupčaste točkove G2. Na bokovima komore C3 nalaze se utvrdjeni stožeri H, na kojima se pokreću zupci H1 sa produženjem označenim sa HH2 i oblika, kao što je to izloženo u figuri 4. Za ova produženja utvr-djene su poluge H3 koje održavaju zupce u dodiru sa zupčastim točkom. I, I jesu reci-prokujuće šipke precepljene na mestu označenom sa I1, koje se oslanjaju o klinove l2. Levi kraj ovih šipki snabdeven je sa malim stožerom l3 na kome se pokreće zubac J, koji je snabdeven sa produžetkom J1 sa čijeg se vrha odvaja drugi produžetak J2. koji stoji pod dejstvom opruge J3, što čini da se zubac uvek zakačinje o zupčasti točak. Dalje, na bokovima komore C3 nalaze se stožeri K na kojima se obrću poluge označene sa K1 i K2. Ova poluga K2 ima na sebi jedan mali stožer K3 i jednu ustavljaču K4. Gornja poluga K1 snabdevena je sa oprugom K’’ koja je pridržava u dodiru sa ustavljačom KOko stožera K3 nalazi se zubac L koji ima na svome donjem kraju jednu peticu L1. a L2 jeste opruga koja ovej zubac L teži da obrne tako, da njegova petica dodje u dodir sa klinom K4. Drugi krak poluge K‘ nosi stožer i pokretnu šipku M, koja je prilvrdjena preko drugog stožera za malu sponu M1. koja je prilvrdjena za ekscentar označen sa M2, koji se obrće oko stožera M3. Pokretne poluge-šipke I utvrdjene su preko stožera I4 za donji krak poluge N2, koja se obrće oko stožera u svojoj približnoj sredini N, utvrdjenog za bokove komore C3. Ova poluga N1—N“ na svome gornjem kraku nosi jedan mali točkič N3 koji leži u žljebu načinjenom u ekscentar kolutovima 04, koji se obrću na osovinama 03. Na ovoj osovini, a sa spoljne strane aparata utvrdjen je jedan zupčanik označen sa 02. Ovaj je zupčanik u vezi sa još jednim manjim zupčanikom 01 koji se pokreće, obrće, pomoću ručice (). 05, i 0° jesu drugi ekscentar kolutovi, isto tako utvrdjeni za ovu osovinu 0S, a na njoj se nalazi i kotur 0°, koji na svome obodu ima krivudav žljeb, kao što je izloženo u figuri 5. P, P jesu dve šipke na kojima su točkici P1 što ulaze u žljebove načinjene na koturu 0°. Ove se šipke oslanjaju o spone P2 koje se obrću oko stožera P3, i stožernim spojem P1’ su spojene za poluge P4 Ove poluge P4 obrću se oko stožera P° i snabdevene su sa viljuškastim završetkom, kao što je to označeno sa P'. Q označava jedna kolica, na čijim se krajevima nalaze točkići Q4 udešeni da mogu da klize po vodjicama Cc, C6, a održavaju se na odredjenom mestu pomoću gornjih vodjica C'. C7. Ležišta točkića sa desne strane, Q', produžena su kao što je to označeno u Q2, i ulaze u viljuškaste krajeve P7 na poluzi P4. Sj donje strane kolica Q nalazi se utvrdjena na stožeru Q3 jedna poluga Q4 koja na svojim krajevima ima klinove Q5, na kojima se nalazi poluga Q°. za koju je spojena druga jedna šipka Q‘, čiji krajevi q7 leže na eks-ceniru Q8, snabdevenim sa četiri simetrično rasporedjena udubljenja qs. Ovaj je ekscentar utvrdjen na jednoj osovini Qn, na čijem se gornjem kraju nalazi utvrdjen jedan zupčasti točak Q10. Zubi ovog točka, pri pokretu kolica tamo i ovamo, zahvataju o zupce q10, vidi figura 3, i o zupce q]1, naizmenično. Ovi zupci Qn obrću se oko stožera na ploči Q12. R predstavlja jednu ploču sa otvorom, koja je utvrdjena za zidove komore C2, i snabdevena je sa osloncima R1, R1, koji služe kao vodilje za ramove sa pločama, kada se isti prenose preko ploče se procepom. Ovaj je ploča snabdevena i sa oknljenim ispustima R2, kojih treba da ima četiri na broju, i koji su precizno namešleni da leže u žižinoj daljini fotografskog sočiva, kako bi se fotografske ploče mogle o njih oslanjati za vreme snimanja. R3, vidi figuru 10, ilustruje jedan od lamova za osetljive ploče, i oni su načinjeni od čelika tako da dosta tesno pasuju na ploču. Bokovi ovog rama, R4, prolaze tečno pored ispusta R' na ploči sa otvorom, kada se prevleče preko iste; prednje šipka Ru načinjena je sa uglaslim procepima, kao što je označeno u R1’, u koje se uvlače klinovi Q° i poluga Q4, kao što je to u figuri 10 označeno. Vertikalna visina bokova pločinih ra-mova nešto je malo manja od debljine staklenih ploča, i ni jedan deo rama ne prelazi ni ispod m iznad pločinih ivica, t. j. ploče nisu ni u jednom pravcu užljebljene u ramo-vima. S predstavlja jednu osovinu na kojoj se nalazi poluga S1 koja ulazi u žljeb načinjen na ekscentru 0°. Na donjem kraju ove osovine S, nalazi se jedna druga poluga S2, koja pomoću viljuškaste poluge S3, zahvata klinove S1’ na ručici S°. koja se obrće oko stožera S4 i koja svojim drugim krajem S7 zahvata, na mestu označenom sa S8, jednu ručicu za zapinjanje zatvaračevog mehanizma, koji nije izložen u crtežima pošto ne predstavlja predmet ovog pronalaska, i koji u opšte može biti ma kojeg bilo podesnog sistema. T označava klin za otpuštanje zatvarača, koji se stavlja u pokret ručicom TB šio prolazi kroz zidove kamere, i to preko jedne poluge T3 koju stalno vuče u desno opruga T4, i druge jedne poluge T', koja se obrće oko stožera T2 i drugim je krajem spojena sa T Ovo je sve izloženo u figurama 1 i 3. Zubac U utvrdjen je za zupčanik 02, i u jednom svom položaju, kao što je to izloženo u figurama 2 i 9, upada u viljušku U1, koja se obrće oko stožera U2 i koja je drugim krajam spojena za polugu U3, koju stalno opruga U4 vuče u desno. Ova poluga U3 u dodiru je sa dugmetom Uu. V i V1 jesu magneti, čija se naoružanja V2 i V3 protežu preko dugmeta T3 i U°, kao što je to već izloženo u figuri 1. Magneti su na-mešteni i povezani kao što je to označeno u figuri 1, gde Vu označava jednu električnu bateriju a V0 jedan prekidač kojim se može električni lanac da otvori ili zatvori. W predstavlja jednu ploču, utvrdjenu za bokove aparate, i snabdevenu sa otvorom za gledanje W1, koji leži iznad otvora A'2 na podu aeroplanovom, te se time daje mogućnost da se vidi pravac leta aeroplanovog iznad zemlje. Pri radu magazin se napuni sa staklenim pločama sa ramovima u kojima se ploče nalaze i zastorom F, koji se spušta u udubljenje E° da bi se unutrašnjost magazina zaštitila od uticaja svetlosti. Onda se pokretni deo poklopca D' otvori i napunjeni magazin se spusti u aparat, u komoru C3, gde vodeći toč-kići E2 dolaze u dodir sa vodjicama C1 i CJ. Kada se magazin kreće na dole, krajevi e3 na zupčastim polugama E3 dolaze u dodir sa zupcem L, koji, kada je komora C3 potpuno prazna, dovodi se u horizontalan položaj oprugom L2, i u tom se položaju održava pomoću svoje petice L1 i klina K4 na poluzi K2. Dalje kretanje magazina na dole obrće poluge K2, K1 sa desna m levo, čime se i spona M kreće na desno. Na taj se način i druga spona M1 pokrene, a sa njome i eks-centar M2 za luk od 90°. Produženje koje se nalazi na ovom eksceniru, dejstvuju na polugu J2, time se pokreče druga spona J1 na levo i podiže se zubac J iz dodira sa zupčastim točkom G2. Isto tako, ovaj ekscentar M2 pritiskuje na dole peticu H2, a time i stožer H2 i njegov zubac H1, čime se ovaj zubac izbacuje iz zakopčanja sa zupčastim točkom G1, koji sada može slobodno da se obrće za vreme dok se magazin potiskuju u dubinu komore C3. Čim magazin prodje zubac L, dejstvom opruga K°, H3 i J3 svi ovi delovi povratiće se u svoj predjašnji položaj. Kada se magazin potiskuje na dole. u dubinu komore C3, nepokretna zastor-ploča f, prolazi kroz procep E', zaptivače E8 i dolazi u žljeb F3 na krajevima pločinih ramova, tako da ova ostane nepokretna i sa svojim donjim krajem u približno tečnoj žižinoj daljini. Pošto se magazin potpuno smesti u komoru C3, poklopac D1 se zatvori i zaključa obrtanjem ručice d11. Obrtanje ove ručice dovodi polugu, odnosno šipku d22, u dodir sa ispustom d6 na ramovima d4, pritiskujući ovaj ram na dole, da njegovi ispusti du pritiskuju na ručicu d1 i obrću ručicu d2; ovim kretanjem na gore ove ručice dolaze u dodir sa ispustima F2 na ploči F, te i njih povlače sobom na gore, kao što je to označeno u figuri 4, tako da se stvori, izmedju dna ploče F i gornjišta ploče f, jedan meli procep kroz koji može slobodno da se provuče staklena ploča koja se nalazi u magazinu taman pred tim procepom- Ploča F se ponova pokrene na dole da zatvori taj procep, kada se ručica d11 stane da obrće radi otključavanja poklopca D', a ovo se kretanje na dole izvodi dejstvom jedne opruge i klipa d10, na koga ona dejstvuje, i koji se oslanja na gornju ivicu F1 te ploče, te je potiskuje na dole čim poluga d2 dopusti takvo kretanje na dole. Da bi se osiguralo da ploča F potpuno zatvori magazin pre nego što bi se isti izvukao iz komore C3, mi smo načinili jedan šip D° koji se potisne preko ploča F obrtanjem ekscentra D4, tako da se ploča održava u utvrdjenom i nepokretnom položaju za vreme dok se magazin izvlači iz komore. Naravno, da se ovaj šip mora prvo izvući, pre nego što se magazin potpuno rastavi od aparata. Pošto se magazin potpuno smesti u svoju komoru, i razni zupci dozvole da se vrate natrag u svoj predjašnji položaj, i da se zahvate u zupčanik G2, onda se pomoću ekscentra O4, koji se obrću pomoću ručice 0 i zupčanika O1 i O2, postiže postepeno podizanje magazina na gore, kako bi svoje ploče jednu po jednu, doneo pred otvor izmedju dva zastora. Ovo se pomeranje postiže preko već pomenutih delova sistema i još preko poluga N1 N2 i spojnom šipkom 1, i stožera I3 i zupca J. Ovim se zupcem zupčasti točak obrće u pravcu s leva na desno, za koje vreme zubac H1 drži zupčanik i dopušta da se ploče mogu izvući i vratiti natiag u magazin. Mehanizam koji menja ploče stavlja se u pokret ekscentrom Ou utvrdjenim za osovinu O3, što stoji u vezi, preko mehanizma opijanog i ilustrovanog u figuri 4, sa kolicima Q, čiji se točkići 0' nalaze izmedju vodjica Ch i C7. Za vreme dok se ova kolica kreću tamo i amo preko komore C2, zupčasti točak Qn dolazi u dodir ca klinovima q10 i Qn, te se time dobije postepeno obrtanje vertikalne osovine Q9 i ekscentra Q8. Ovaj ekscentar ima četiri simetrično razmeštena udubljenja qs, a zupčanik ima 8 zuba. Klin ql0 udešen je tako da pri dodiru sa ma kojim od zuba na zupčaniku, obrne isti za 15°, dok klin Qn, pri dodiru sa zupčanikom, kada se ovaj kreće u napred sa kolicima, daće mu obrtanje od 30°. Ovaj ekscentar Qs dejstvuje na krajeve q' na pokretnim šipkama Q', koje dalje dejstvuju na poluge Q6, Q4, te se ova poslednja potisne ka unutrašnjosti, kada krajevi q‘ leže na gornjem, višem delu ekscentra, a mogu da se vrate u predjašnji položaj, kada se isti krajevi nalaze u udubljenjima q8. kao što je to označeno u figurama 7 i 3. Predpostavljajući da su delovi u položajima, koji su ilustrovani u figuri 3, sa polugom O4 u dodiru sa urezima u ramu R2 onda će kolica, pri kretanju u napred, povući ram i staklenu ploču u njemu, preko zastora sa otvorom, kada će se ram oslanjati izmedju ustav-Ijača ili ispusta R1, dok će staklena ploča ležati na oslanjačima R2 u žižinoj daljini so-čiva. Posle eksponiranja, kolica se vraćaju natrag da bi se ploča vratila u magazin i zubac Q4 zahvata izmedju zubaca na zupčastom točku Qs i dadu istom okretanje od 30° Time se prouzrokuje kretanje šipa Q' i ovaj prelazi preko najvišeg dela ekscentrova, Q8, a u isto vreme se proizvodi i povlačenje poluge Q\ tako da ispusti na njo) tačno dodju u liniji sa otvorima Rfi. Kada kolica dovrše svoje kretanje u natrag, klin q10 zahvata o idući zubac na zupčastom točku, i time se i ekscentar Q8 pomeri još za 15°, čime se postiže da se krajevi šipke Q' još nalaze na visokom delu ekscentra, tako da poluga Q4 ne mogu da zahvate u procepena pločinom ramu, pri kretanju kolica od magazina na dalje. Za vreme dok kolica dovršavaju svoje kretanje i vraćaju se natrag, klin Qn zahvata u zubac na zupčastom točku, koji je već bio pomeren za luk od 15°, pomoću klina q10, i ponova ga kreće kroz luk od 30°. Na završetku ovog kretanja krajevi šipke 0' nalaze se još na visokom delu ekscentra, ali svega 15° udaljene od nižeg udubljenja q\ tako da kad kolica dovrše svoje kretanje klinovi Q° ulaze u procep RG pri dodiru klina ql0 sa idućim zupcem na zupčaslom točku, koji prouzrokuje kretanje od daljih 15° te se i poluge Q4 izbacuju na polje, a ploča R8 zahvati klinovima Q:J. Zatvarač na aparatu, koji pušta i prekida svetlosne zrake koji prolaze kroz sočivo na aparatu, zateže se preko ekscentra Oc, poluge S1, šipke S i mehanizma, koji se stavlja u pokret ovom polugom i ručicom S2. Očevidno je sa ilustracije da je oblik ekscentra O4 takav da se izvrši u svako doba ograničavanja kretanja osovine C3 u oba pravca, a tako isto se može videti da je klin U1, utvrdjen za zupčanik O2 udešen tako da kad stigne do u položaj označen u figuri 2 i 9, mora da ukoči ovaj zupčanik i spojenu osovinu, ne dajući im da se dalje obrću, a naročito da se ne mogu obrtati u nazad. Na taj način mehanizam je ukočen, pošto je jedna ploča doneta u radni položaj, preme sočivu, te se i svi delovi, koji se inače stavljaju u pokret kretanjem ove osovine, sprečavaju od daljeg kretanja. Ovo traje sve dotle, dok se i mreža V4 ne zatvori pomoću prekidača V°, sa rezultatom da ona dva elektro-magneta V i V1 privlače svoja naoružanja V2 i V3 te ova pritiskuju na polugu za otpuštanje zatvarača na sočivu. TJ, i V5, vidi figuru 1. Tada se i ručica 0 može obrtati u suprotnom pravcu za dva obrta i može se vratiti u napred- Može se videti iz opisa, da operator, ko)i gleda kioz otvor A2, na podu aeroplana, može uvek da vidi pravac u kome se kreće aeroplan iznad zemlje, a pri tome se može pomagati i procepljenom pločom W, te kretanjem aparata i njene ploče B u kružnim vodjicama A4 on može da održava fotografski aparat u istom pravcu u kome se i aeroplan kreće, tako da se dobijeni snimci mogu lako priklepati bez velikih ugaonih razlika. Patentni zahtevi: 1. Fotografski aparat za fotografisanje iz visine, naznačen time, što ima u sebi jedan magazin za ploče, koji se kreće vertikalno, i u kome se u žljebovima nalazen aslagane ploče, dalje, što ima mehanizam za pokretanje ploča i magazina, tako da se ploče jedna za drugom dovode do približno u žižinu daljinu sočiva, i postrojenje za održavanje tih ploča u žiži aparatovog sočiva, dalje što ima postrojenje za pomeranje ploča iz magazina do na odredjene nosače i njihovo vraćanje natrag u magazin, pošto se snimanje izvrši. 2. Fotografski aparat prema zahtevu 1, naznačen time, što ima jedan magazin sa utvr-djenim zastorom za ustavljanje svetlosti, koji se proteže na gore počevši sa dna magazina i koji je udešen da može da udje u jedan vertikalan procep na aparatovom magazinu, i što se gornja ivica tog zastora nalazi na približno žižinoj daljini od sočiva, dalje što ima jedan zastor za ustavljanje svetlosti, samo što je ovaj zastor pokretan i može da se kreće u vertikalnom pravcu kroz jedan otvor načinjen na magazinu, i što je udešen da može da dodiruje gornju ivicu utvrdjenog zastora, prilikom smeštanja magazina u njegovu komoru u aparatu, i što ima postrojenje za podizanje ovog zaslora taman toliko, da može ispod sebe da propusti fotografsku ploču, koja se u tome momentu nalazi u blizini žiže sočiva. 3. Fotografski aparat prema zahtevima 1 i 2, naznačen time, što je udešen tako da se zastor za ustavljanje svetlosti može da potisne na dole i da se dovede u operativni dodir sa nepokretnim zastorom, a da se za to vreme poklopac na magazinu drži u zaključano-zatvorenom stanju, i što ima postrojenje, kojim se zastor može da potisne do u položaj u kome može da ustavi svetlost potpunce, za vreme dok se magazin vadi iz komore aparatove. 4. Fotografski aparat prema zahtevu 1, naznačen time, što su ramovi, u kojima se fotografske ploče nose, udešene tako da samo okružuju ploču, ali ni na jednom mestu ne prelaze debljinu ivice bilo odozgo bilo odozdo. 5. Fotografski aparat prema zahtevu 1, naznačen time što je snabdeven sa aparatom za zatezanje zatvarača i njegove okidanje, jednim zubom pomoću kojeg se mehanizam za pokretanje magazina i izmenu ploča, potpuno ukoči, kada se ploča dovede na odre-djenu daljinu i mesto ispred objektiva, i što ima naročito podešeno postrojenje kojim se ovaj kočioni zubac otpušta istovremeno kada se i zatvarač na objektivu okine. 6. Fotografski aparat prema zahtevu 1, naznačen time, što je snabdeven sa jednom pločom, u kojoj je načinjen veliki otvor, i koja je snabdevena sa četiri ispusta o koja se fo- tografska ploča može da osloni, za vreme dok stoji u žižinoj ravni iz objektiva. 7. Fotografski aparat prema zahtevu 1 i 2, naznačen time, što je snabdeven sa jednim poklopcem iz dva dela, od kojih se jedan obrće na šarkama a drugi je nepokretan, i što se kroz pokretan poklopac može dopreti do u komoru gde se smešta magacin sa pločama; što je snabdeven sa postrojenjem kojim se taj poklopac može zaključati u zatvorenom položaju, što ima naročito postrojenje koje se stavlja u rad jednovremeno sa zaključavanjem poklopca, a koje služi da se neprevidni zastor na prednjem delu magacina može da pomeri taman toliko da oslavi slobodan jedan mali procep radi propuštanja fotografskih ploča iznad donjeg, neprovidnog i nepomičnog zastora, i što ima jedno postrojenje, koje radi u vezi i jednovremeno sa prednjim postrojenjem, a koje služi na to da se gornji, ili pomični neprevidni zastor može pomeriti u prvobitan položaj, čim se poklopac iznad magacina otključa, primoravajući ga da dodje u dodir sa donjim neprevidnim i nepokretnim zastorom. 8. Fotografski aparat prema zahtevima 1 i 7, naznačen time, što je snabdeven sa napravom koja je udešena da može da zakači gornji neprovidan ali pokretan zastor da bi ga time povukla na dole, sve dok se magacin potpuno ne zatvori, još pre nego što se potpuno izvadi iz aparata. 9. Fotografski aparat prema zahtevu 1, na- značen time, što je magacin udešen tako da se može kretati duž vertikalnih vodjica i zupčaste šipke, što ima na sebi jedan zupčanik koji zahvata u zupčastu polugu-šipku, što ima jedan zubac i potreban mehanizam za njegovo kretanje, kojim se zupčanik može postepeno kretati t. j. obrtati, što je snabdeven sa napravom kojom se može zupčanik i zupčasta šipka rastaviti jedan od drugog, t. j. što se zubac može ukloniti te dobiti slobodno kretanje, i što ima postrojenje kojim se može cva naprava stavljati u rad, tako da zupčanik može slobodno da se obrće, za vreme dok se magacin kreće na dole. 10. Fotografski aparat prerna zahtevu 1, naznačen time, što je snabdeven sa ramovima za ploče, koji su snabdeveni sa uglastim udu-bljenjima na svojim prednjim ivicama, što ima jedna kolica, koja se kreću tamo i ovamo t. j. reciprokuju, i koja imaju naročitu napravu (prstiće) kojima se hvataju ramovi'sa pločama, i što je udešen naročiti mehanizam, koji će te prstiće stavljati u rad tako da se ploče mogu hvatali i ispuštati istovremeno i u od-redjenom vremenskom odnosu sa kretanjem kolica. 11. Fotografski aparat prema zahtevu 1, naznačen time, što je postavljen u jedan prstenasti ram, pokretan oko osovina koje leže na običnim noaarima, koje su pak, udešene da se mogu obrtati oko ose, koja se približno poklapa sa osom samog aparatovog objektiva. patent bt'oj3733. : . Cf C4 c 'd* *v « v. » C _■ ......... |ir. . - . .r... .. ... f ^ , > v- -c ' ■; .. ■....; :n,.; .. :S . .''i’- r. č ■ *».. f T 'v ■ i- ••• - ti * ' t-"V' •V- ' ;.v ,: r , " >> 4 ■: \'4 v.-.,. ■' $' r • • •- ./•s;--. -• .1 ■*. ti H- ■■ ■ - A ■ ■ n ‘ . ' Mi : ■f? i? 'M •;." •■'m;';-'' s • v% ’ •'.'-Vi ,\ ■ '• • A. Vv f '' \ •: 4 i V tfei. ’ -■ . , . ■ m';- : ' J.i,-v .:;w; ; t-' ■ _ M' Uti i’. t; <.. ■i ^ - * ^ , '.sr ..i . V;.M ■U.:- -tov,,, ■ '■ • :v;y ■ - • ,;> ‘v. . . .■«v. V"V ■%V • . ■ st: M- i , %.x / ■*; v”/; V 4-.S- •v*'% V " ■;tv >*•• • - - : f't .; ; • . '.t ..- '•• v'V, - , { , ; J i : ^ t! : f S i ; : 1 a 'i M' : ‘i i M;. i, s a :i;i' - : : , i '! ;» V:' ' ' y §¥■.' * ^ \ is! •■a. ■- : j u j:: H? ; iv:v! r. ■ Ci ■ r.rt-pf • . ...ij , 5fc. - : t#.-- ■|,fcrv.i-, •• J ,’*T/ ,\fc. ;ft " i ' ^ • -f r' ■ K' -Vi F£€7,4. ^ J/1 z J/ c=^ jtt* J? cf S' y \ V ' f v ; r-j •i'Hi '?v:. 'V •v ',:-- - -C:- - * ' v ; > ; ^ x, '-} V.' . '• -X'- !. , :• 1.- - . > . . C. - »v ' .'v' ■ »•" . ,4dpatent broj3733. ■ Ađpatent broj 3733. i >■ ^ % % -r: I lir : • i • ... s Ir!] H b t li ; ; r /h ’ ir - -■ «S: ■'- : L- r ; rr lil« •tlMM vf/-:’-: 'P. ..k-. ' ^ 1 « •i..( ■'i' - • - r; - MMaBHiiiiiiiiiiiiiiiii# 9 ftirdU hnill m, F//r; • «'v I ,• mr ■ >/i i . ry;; , i¥/n i lllli fi*',.. ... .- ir? J;: • 8 S i! '>•:r fr f S ■■J-r ■ ■ ’ l ■ ' :l'\ ' V ; ' iv; .-« ';v'‘ ; i •r '• ’ ! F