Poštarina plaćena u gotovu Cena Din 2‘—* SOKOLSKI GLASNIK C L A S I LO SAVE ZA SOKOLA KRALJ EVIKE JUGOSLAVIJE кн&Џе juf Izlazi svakog petka e Godišnja pretplata 50 Din e Uredništvo i uprava nalazi I se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6 e Telefon broj 2177 e Račun Poštanske štedionice br. 12.943 e Oglasi po ceniku e Rukopisi se ne vračaju Ljubljana, 6 marta 1936 God. VII • Broj "3 IZJAVA SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Jugoslovenskom Sokolstvu! Uprava Saveza Sokola Kraljevine “Soslavije na svojo j plenarno j sedeči od 29 П t. g. saslušala je izveštaje Pretstavnika sviju svojih župa o radu J današnjem stanju našega Sokolstva. z tih izveštaja izlazi, da su prilike u °jima Se ta j rad danas razvija ote-zane. г '’vv '■ ■' ' \VA - » i. fete-■■ o чСЈ: v-*, ,. \rSi:.ra л. t. \ 2rA m Tl **£.{ Г. Л~м ЏЗ&Г, «ч*гж1 ГХ; ђко C_«£r • -ie -- ј r ; х’"*4! ji 1 ^ Ц -Г И '.‘"■i'v.t'ir V р v 1. . • • '• c ■ Г' v" ■ - . - i* r'tii I t , /V. ._•* ^ ' "u-^4 -«V. \ > ; - . t' i i c •> i. '1 *» j* Položaj naših Sokola, kao pohorska jugoslovenske narodne i držav-ne misli, naročito je težak tamo, gde s°kolska ideja nije još zahvatila šire Nojeve i gde se sokolska gnezda na-taze usamljena, daleko od sokolskih centara a ostavljena sama sebi. Uprava Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije s radošću i ponosom usta-•lovljuje, da je sokolski duh i pored Svega toga u svima jedinicama svež i dobar, i da sokolski redovi čvrsto i n®Pokolebivo stoje za svojim sokolskim zastavama. Na osnovu svega toga Uprava Sa-Ve*a Sokola Kraljevine Jugoslavije, radi obaveštenja sokolske i šire javnosti, daje s današnjeg svog sastanka sledeču izjavu: Sokolstvo, smatrajuči da su ove pojave prolaznog značaja, neotstupno stoji na gledištu, da je jugoslo venska nacionalna svest bitan usjov svestra-nog razvoja našeg naroda, koji može da izvrši svoju istorijsku misjju samo ujedinjen u svojoj slobodnoj, jedin-stvenoj i nedeljivo j državi. Sokolstvo je uvek stajalo daleko od dnevne i partijske politike i zato za njega Jugoslovenstvo nije nikada imalo partijsko - političko značenje, nego je uvek pretstavijalo neizme-njivu i beskrompromisnu nacionalnu i državnu misao. y Sokolstvo če zato i nadalje 'ne-ustrašivo i odlučno, s puno požrtvo-vanja i disciplinovano, u svima prilikama da brani jedinstvo, slobodu i ne-zavisnost Kraljevine Jugoslavije. Uprava Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije poziva sve svoje župe, društva i čete, da — svesne svetlih Sokolskih ideala i sokolskih tradicija — i dalje istraju u svome nacionalnom sokolskom vaSpitnom radu. Uprava Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije upučuje Izvršni odbor i Starešinstvo Saveza da preduzmu sve potrebne mere, kako bi se našim sokolskim jedinicama i Sokolima poje-dincima osi'gurao slobodan i nesmetan rad. Zdravo! Beograd, 29 februara 1936. UPRAVA SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE T. G. MASA Povodom njegove 86-godišnjice .U dvorcu Lan ji slavi danas. svoju ®6- godišnjicu Tomaš G. Masarik, prvi Pretsednik Češkoslovaške Republike, koji je lanjske godine 14 decembra vla-stitorn voljom sišao s tog najviše« položaja u svojoj domovini, da bi se u Predvečerje svoga života povukao u fatišje i ustupio mesto mlademu, koli uživa njegovo poverenje, novom Pretsedniku, ilru Eduardu Bcnešu. Tako je iMasarik i tim svojim činom dokazan svoju veličinu. Zahvalni narod je tom prilikom Preko svog pretstavništva, narodne s.kupštinc i senata podario svom ljub-Ijenom oeu Masariku na doživotno uživanje dvorac Lanji i podelio mu časni naslov: Pretsednik-Osloboditelj. Ovogodišnji rodendan Pretsedni-ka-Osloboditelja MaSarika prvi je da-kle jubilej u njegovom životu, koji on slavi u miru, a koga se — kao i uvek do sada — seča sva Republika, unatoč tome Sto se on udaljio od aktivnog vodstva državnih poslova; seča ga se s istom ljuba vi j u i odanošču, s kojom ka je i primila i pozdravila, kada je Po prvi put zalepršala njegova zasta-У* na praškom Gradu. Ta zastava ob-Javljivala je svemu narodu, da je de-*9 za njegovu slobodu dovršeno i da t>m danom u toj slobodi počinje delo Za narod. Od »zlatnog doba« Karla IV do triumfalnog povratka prvog prer-Sčdnika Masarika nije u bratskoj zem-‘|i bilo istorijski značajnijeg i za bu-dučnost znamenitijeg dogadaja. U svojim filozofskim delima, oso-jito u »Češkom pitanju«, u »Putevima demokracije« i u »Narodnoj filozofiji n°voga veka«, Masarik je postavio moralne temelje onome što je več za Menic svetskog rata stvorilo njegovo . čsprimerno požrtvovno nastojanje i ftmačko oružje dobrovoljačkih legija, K°jiina su Sokoli bili srž i hrptenjača. Glavnu pažnju, veli Masarik, obračam kod čoveka i naroda na dušu 'duh. Protiv upliva tudeg duha ne Preostaje nam ništa drugo, nego da na-‘asimo osobinc vlastito« duha. To se može da vrši nesvesno. I čim se te osebine umu u obzir, nema ništa drugo, nego da najtočnije i najsavesnije proučavaš samo« sebe i tudina, da bi se svesno vršilo to, što se je vršilo nesvesno. Svaki narod nastoji da postane po-litički samostalan. Ako je narod do-sta napredan, ima pravo da bude svoj vlastiti gospodar. Prema Masarikovom nauku, u pojam narodnosti spada ta-koder i državno gradansko pravo, koje narod mora da poznaje, naime, narodu ne sme da su nepoznate njegove dužnosti i prava. Problem malog naroda je isto što i problem malog eove-ka. — Kao što nema pametnog razloga da bi mali čovek bio podreden dru-gome, višemu, jačemu, tako takoder nema razloga ni da bi mali nesamosta-lan narod bio podreden večem narodu, kome bi morao da robuje. A narodu pak zajamčuje elobodni razvoj samo politička sloboda, koja je rezultat i sinteza humane slobode i soeijalne pravde. Po Masariku je viši pojam narodnosti onaj, koji nas veže za rad i koji se ne ogleda samo u reči: da smo narod radin, što dokazuje delomično naš narodni značaj, delomično naša težnja, da bi svaki naš čovek bio ener-gičan i svestan radnik, gdegod on de-iovao u narodnoj celini i skupnosti. Grcške moramo ispravljati, ali to ne šilom, nego kulturnom, umnom bor-bom. Narodna filozofija ne smatra humanost slabošču, nego je humanost stvarni izraz uVerenja, da se samo s humanošču i pravičnošču možemo uz-držati. Jer samo pravda, poštenje i razum pobeduju. Trenutna strast ne vodi do pobede. Te osebine — istina, poštenje i razum, kojo su tako snažno izražene u njegovom značaju — da-valc su Masariku jasne idejne smernice. A te smernice pokazuju nut do energičnog socijalnog rada, te smernice su temelj gospodarske demokracije, koja je neophodna potreba za svaki narodni život, jer bez gospodarske demokracije nema uopče demokracije. Svaki pojedinac ima u narodnoj celini odredene svoje posebne zadače, i svaki pojedinac može da samo izvr-šavanjem tih svojih zadača pokaže i svoic narodne osečaie i svoie narodno r i Sokolski dom Viteškoga Kralja Aleksandra I u Beogradu Monumentalni i ujedno nafveći Sokolski dom u našo j zemlji, dom Sokolskog društva Keograd-Matice, po&većen je uspomeni našeg Velikog Kralja Mučenika Svečano oivorenje Sokolskog doma VIteškog Kralja Aleksandra I Ljedlnilelja u Beogradu Naša prestonica, Beograd, dobila je napokon izgradnjom i otvorenjem Sokolskog doma Viteškog Kralja Aleksandra 1 Ujedinitclja dostojni sokolski dom, čiju je potrebu toliko ose-čalo sve naše prestoničko Sokolstvo, a pogotovo Sokolsko društvo Beograd-Matica, kao jedno od naših najstarijih sokolskih društava u našoj zemlji uopče, a koje je do sada bilo bez svog vlastitog doma. Nema .sumnje da je ovaj monumentalni Sokolski dom Sokolskog društva Beograd-Matice, koji je ujedno i najreprezentativniji i naj-veči sokolski dom u našoj zemlji, bjj za Beograd potreban i s razloga, što se u njemu nalazi i sedište jugosloven-skog Sokolstva, Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije, a da ne spominjamo i to, što u prestonici danas deluje 11 sokolskih društava te da za zajedničke sokolske priredbe večega stila Sokolstvo u Beogradu nije prc toga imalo svoje vlastite i dolične prostorije. Na koncu mi u sedištu centralne državne uprave imamo i Ministarstvo za fizič-ko vaspitanje naroda, koje nije stvo-reno s intencijom da hude i ostane samo kao jedna čisto administrativna ustanova, več da deluje kao stručno ministarstvo i bude izvor svake iniei-jative, koja ima da razvija i unapre-duje fizičko zdravlje jugoslovenskog naroda, oslanjajuči se u tom svome radu na svestranom telesnom uzgoju našega naroda osobito na naj-jaču organizaciju takve vrsti u našoj zemlji, kao što je to par excellence Soko Kraljevine Jugoslavije. I zato držimo, da če otvorenjem sada ovog veliko« Sokolskog doma Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja u Beogradu biti dane nove i potrebne mogučnosti, da so jednom počne ostvarivanjem bar jednog dela programa rada iz područja ovog našeg Ministarstva. ♦ « Zamisao o podizanju jednog sokolskog doma u Beogradu ponikla je još pre rata. Za ovu svrhu Opština grada Beograda dala je tada Sokolskom društvu pod zakup svoje ima-nje, u današnjoj Deligradskoj ulici, pored stare Zvezdare i Meteorološkog opservatorija, u veličini od 8.200 kvadratnih metara, na kome je mestu i podignut današnji dom Sokolskog društva Beograd-Matice. Na ovome zem-ljištu Sokoli su u to vreme i izvodili leti svoje vežbe i priredivali javne ča-sove, kojima je nekoliko puta prisu-stvovao i Blaženopoeivši Kralj Petar I Veliki Oslobodioc. Godine 1910, kada je več bila otpočela. akcija za podiza-nje toga doma, bio je osnovan i naročiti odbor za podizanje doma. Tada sc pristupilo prikupljanju priloga za dom, a^ to osobito pomoču kasica tadašnje Trgovačke banke kao i priloga raznih dobrotvora, te več tada je bilo sakup-ljeno za dom oko Din 11.000.—. Ovu akeiju oko podizanja doma u Beogradu prckinuo je medutim rat. Posle •rata akcija na podizanju dbma ponovo je oživljena kada su beogradski Sokoli opet nastavili svoj rad u opuste-loj i napuštenoj sokolskoj vežbaonici u gimnastičkoj dvorani Savamalske osnovne škole u Bosanskoj ulici. Tako je u martu 1926 god. ponovno osnovan i odbor za podizanje Sokolskog doma, koji je od tada najintenzivnije delovao sve do potpunog ispunjenja svoje zadače, naime do 15 dec. 1935, kada je ovaj Sokolski dom bio i po-sve dovršen. •Planovc za gradnju doma izradio je arhitekta br. Momir Korunovič. Kako pak Sokolsko društvo Beograd -Matica nije raspolagalo s toliko sred- •Tx:- • ; Glavni uiaz u dom stava, da bi se plan doma mogao da provede u celini, to je usled toga prvotni plan gradnje doma morao da u izvesnom pogledu bude i zmenjen, ipak današnji dom Sokolskog društva Beograd Matice moči če da udovolji u punoj meri svim potrebama velikog sokolskog rada, koji če sc sprovottiti u ovome domu. Posle iradova na domu koje je do god. 1932 vodio arh. br. Momir Korunovič, tlaljnje radove preuzeli su arh. Miodrag Matič i inž. Petar Ristič, koji su dom i dovršili. Zgrada novog doipa Sokolskog društva Beograd - Matice obuhvata po-vršinu od 1.650 kvadratnih metara. Dom ima 3 sprata, a osim toga pri-zemlje i eutereh. U sutercnu doma nalaze se muške i ženske garderobe, kupatila, -kuhinja, trpezarija i druge prostorije. U prizemlju nalazi sc vp-lika svečana dvorana veličine 21 X 23 metra s velikom pozornicom. Osim toga u prizemlju nalazi se i druga dvorana, veličine 9 X 20. N.:, ostalim spratovima nalazi se još 7 Sto večih što manjih dvorana kao i prostorije za kancelarije. Svega što dvorana i raznih odeljcnja ima u domu 70. Za podizanje ovog Sokolskog doma utrošeilo je 5 i po iniliiuna dinara. Dom je zidan u pet etapa, i to počev od 1929, pa 1932, 1933, 1934 i napokon je završen 1935. Raznim svojim akcijama odbor za podizanje dom?, prikupio je svega 2 i po milijuna dinara. Osim toga, za podizanje ovog doma dali su svoje priloge mnogi darovaoci, dobrutvori, utc-meljači i veliki dobrotvori. Kao veliki ilobrotvor za podizanje ovog Sokolskog doma bio je i Blaženopoeivši Viteški Kralj Aleksandar 1 Uiedinitelj, koji je za, dom priložio Din 100.000.— (Nastavek na str. 2.) uverenje. Istina iznad svega! I Hus je več dokazao svojom mučeničkom smr-ču na lomači, da istina mora da prožme sav javni i privatni život. A takoder i Masarik dokazao je svojim životom i radom — n. pr. u borbi protiv auten-tičnosti Kraljevodvorskog rukopisa i u Fridjungovom procesu — d-a ni laž, ni potvaranje nije vredno čoveka ni naroda. Obzirom na to i ne može da bude drugačije nego da i politička nasto-janja, moraju da budu osnovana na moralnim načelima. Samo u etici imamo svoj odlučni razlog za demokraci-ju, koja ne dopusta da bi radili protiv zakona, jer je demokracija protiv nasilja. Ovaj nauk dokazuje, da je Masarik sve od 70 godina unatrag (1876) pa do današnjih dana ostao živo vrelo razumne i poštene politike, koja je za nj znanost, a znanost je u tome, kako mora da se upravlja državom: vlastite osnove i vlastite odredbe moramo stvarati na temelju znanstvenih pravila, koja su več ustaljena. 1 jer ne upravljamo mrtvom zemijom, več ži-votima, moramo sve što se dogada na toj zemlji da pozorno upoznavamo i proučavamo, da bi tako došli do zrc-ih osnova i zakona Ovome i ovakvom svom vodi i učitelju htelo je narodno pretscavni-štvo Českoslovačke Republike da is-kaže trajnu počast i time, što je nameravalo da Masarikov rodendan zakonom proglasi za narodni praznik. Ali Pretsednik-Osloboditelj jo to sa zahvalnošču otklonio. O toj odluci Masarikovoj izvestio je senat njegov pretsednik dr. Soukup, koji je na sed-niej od 26 februara o. g. rekao: Pretsednik-Osloboditelj je i satla ostao ono što je bio za cclog svog života. Ništa mu nije mržc od vanjskog sjaja. Pa i u trenutku, kada je stupio na čelo naše države, nije se smatrao nego samo kao službenik svog naroda i čove-čanstva. Sa svim svojim životom on ■nam je bio uzor skromnosti, pripro-stosti i strogog samouzgoja. Naša stvar je medutim, da s naporom svih sila nastavljamo svoje delo ' u smeru njegovog duha, da svoje inteneije u tome praven dovedemo u harmoničen sklad s njegovim inteneijama. Njegov rodendan ima da nam bude svetlo, koje če nam obasjavati put u srečniju budučnost! Odnos Masarikov prema Sokolstvu je isto tako otvoren i iskren več od tada, kada je još s Tiršcm rasprav- Ijao o prvim pojavima sokolske‘ideje pa do danas kada inu i mi jugcsloven-ski Sokoli upučujemo prilikom njegovog rodendana svoje bratske čestitke. 1 još danas kao da čujemo njegov glas iz god. 1932, kada nas je ovaj naš veliki brat primio i pozdr.tvio u Vladi-šlavljevoj dvorani na Hradčanima re-kavši nam: »Bračo i sestre! Sokolstvo če nastojati po svojim tradicijama da otstrani tsve pokušaje neslobode, a osobito če nastojati da sc brine za po-kolenje, koje nadolazi. Jaeijte njegovo telesno i duševno zdravlje, navodi-te ga na plemenitost i na istinnljubi-vost, priučavajte ga na dKcirlinu, budite mu uzor delotvorne ljub'vi prema narodu i državi! Novo pokolenjc mora da bude bolje i korisnlje; nego je naše starije.« Iz Masarikovog ogromnog rada, koji je s tolikim naporom izvršio ovaj izvanredni učenjak, državnik i borac za pravo svoga naroda i za ideale svega čovečanstva u najte/im okolnosti-nm i s besprimemom žilavošču, ustraj-nošču i požrtvovnošču, iz tog u/ornog njegovog života možemo da s vi mi iz-vadimo geslo: Uzdaj se u samog sebe — veruj u svoje delo! Sir. 2 »S O K O L S KI GLASNIK« ПпгГ VII - broj 1 sestra Hribar izvela je lep premet pfi--ko konja, inače videlo se najviše ra noška. . . ., . Konačni uspesi od 85 postizi'r!h čaka su sledeči: 1) Tuša Hribar, Ljubljana, 75.70 ta-čaka; 2) Maja Veršec, Zagreb f2.5U; 3) Dušica Radivojevič, Beograd, 4) Marta Pustišek, Ljubljana, 5) Lidija Rupnik, Ljubljana, Angelina Gorupenko, Beograd, 7) Dragana Dordevič, Beograd, m-- > 8) Lojzkr Omota, Ljubljana, OU.tu, 9) Olga Rajkovič, Beograd, 6U.w, 10) Ivka Novokmet, Zagreb, 11) Bogdana Karakaševič, ,аЛГС' 55.55; 12) Anka Keržan, Ljubljana, 54.30; 13) Jožica Mervar, Zagrco- 49.80; 14) Gerka Ris, Zagreb, 4S.v - 15) Slavica Lukman, Maribor, 44... , 16) Tonka Sambolič, Zagreb,, 4. • 17) Vera Kovač, Maribor, 43; 1°) D' nica Jovančevič, Beograd, 39. Sestre koje nisu postiglc 55 % svih postizivih tačak^’. neče VJ učestvovati u daljnjem takmičenju. Dne 24 maja o. g. održače se ta." mičenje ženskih vrsta Saveza SKJ ĆOS; mesto gde če se ova takmicenj održati odrediče se docnije. demonstracije i manifestacije kroz celo jedno značajno stoleče budenja slo-venskih naroda. U programe su uzeli učešča: Češka obec, ruski Sokoli i liga, Poljska liga, narodni guslar. Član Sokola recitovao je jednu bugarsku pes-mu od Hriste Boteva. Moralni i mate-rijalni uspeh je veoma dobar. _ Zaključkom zajedničke sednicc sviju sarajevskih sok. društava rešeno je, da svake godine na dan 4 februara (Štrosmajerov dan) priredujr zajednič-ki sva sar. sokol, društva sveslovensko sokolsko veče, kako bi Sokoli, sem let-njih priredsba — javnog časa, na kome se ogleda tehnički rad i uspeh, priredili i u zimskim mesečima priredbu driv‘oga stila — i time vaspitali članstvo za д c k o !s k o - j u ц o s 1 o v c nsk i - s v e s t o -venski život, rad i zbliženie slovenskih naroda. Prvi okružni prosvetni dan 12 Orlovatu Prvo prosvetno okružje župe Pe-trovgrad održalo je prvi okružni prosvetni dan u Orlovatu i to na dan 15 i 16 februara. Slet se sastojao iz triju programskih delova na kojima su bile zastupljene skoro sve grane sokolskog prosvetno« rada. Na ovom prosvet-nonr danu učestvovalo jc 5 jedinica ovog okružja. Prosvetni dan jc otvorio prosvetar mesnog društvu br. J. Morošanovi’ć, a prisutne goste jc pozdravio starešina društva Orlovat br. B. Konjic. Nakon toga otpočeo je program nastupom tatnburaškog zbora društva Perlcz, koji su lepo otsvirali venac narodnih pc-sama. Za ovim jc nastupil'. dr.ištvo Mužlja e recitacijom, posle čega jc društvo Perlez prikazivao poz. komad >.Jaza va e pred sudom«. Na kraju je nastu-pilo mesno društvo s tamburaškim zborom i poz. komadom »Analfabeta«. S ovim bio je završen prvi deo programa. Popodnevni program u nedelju 16 IJ 1936 otpočeo je govorom br. B. Ko-Ijenšiča, okr. prosvetara, koji je u svom govoru izneo sve zadače koje je Sokolstvo primilo na sebe, podvlact' naročito nacionalno poslanstvo Soko-stva. Drugu tačku programa izveo J'-podmladak mesnog društva komadom »Operacija«. Hor sokolskog f‘.ru Botoš otpevao jc skladno karišik nar-pesama posle čega je jedan član rcci-tovao pismu »Tri hajduka«. Za ovinj je društvo Botoš odigralo poz. koma^ »Poslednja čaša«, koji je vrlo dobr odigran. Na kraju je bio lutkarski pr*’ kaz društva Orlovat, koje je d aval igru »Čosa ra slctu«. Večernji program otpočco jc vorom župskog prosvetara br. M- Suj' nojeviča, koji je izneo zadatak Sokolstva na selu. Za ovim su članovi p°*-otseka društva Petrovgrad-matica igrali poz. komad »Zulumčar«, koji J--savršeno uspeo. Nato je hor društ'1’-Botoš olpevao venac narodnih Pps^' ma, a članovi istog društva odigrali s’J poz. komad »Pod starost«. Posle ^'L tačke pevao je jedan član društva toš a nakon toga je nastupio tambU' raški zbor Petrovgrad-malica. koji oduštvio prisutne. Kao poslednja tačf-;l ovc priredbe bio je poz. komad ;>KneZ Ivo od Semberije«, koji je izvclc mCJ' no društvo Orlovat. Sve nastupe occnjivao je naročij1 odbor, koji je na kraju objavio rezultat. Prvo mesto osvojilo je društvo Or-lovat drugo društvo Botoš i treče društvo Petrovgrad-matica. Ova društ',;l če dobiti pismenu pchvalnicu, u vidu diplome, dok če ostala dobiti sponic- mcu. Iako je broj stanoništva ovog< inC' sta malen, a programske tačke izvc' dene u tri dela ipak je dvorana bila premalena da primi sve one. koji su hteli da prisustvuju izvodenju pvogra-ma. Prisustvo meštana i gostijii iz oko-' nik sela dokaz jc, da je Sokolstvo P°' stalo središte prosvetnog raila u °a' šem selu. Ovaj prvi prosvetni dan ili Pr°~ svetno takmičenje potpuno je uspeo u moralnom pogledu. Organizacija ovc prosvetne utaK' mice uspela je u potpunosti, jer je' društvo Orlovat. kao domačin, dalo.0.-sebe SA'e da bi ova priredba požnj^*1 potpun uspeh. P. P- Godi&nje sKupšiine našii> jetiinica Skupšlina Sokolskog društva Skoplje H Sokolsko društvo Skoplje II — Ilanrijcvo održalo je svoju treču re-dovnu godišnju skupštinu u nedelju dne 16 o. m. u svojim prostorijama. Skupštinu je otvorio tačno u za-kazano vreme zamenik starešine brat Bilbil Pavlovič, koji je prve svoje reči posvetio svetloj uspomeni Blaženopo-čivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, a što je skupština popra-tila s poklicima: Slava Mu! Zatim je br. Pavlovič uputio pozdravne reči našem mladom Kralju Nj. Vel. Petru II, što jc skupština prihvatila s odušev-Ijenim poklicima Živco! i Zdravo! Nadalje su upučeni pozdravni telegrami Savezu SKJ te Sokolskoj župi Skoplje. Posebice jc br. Pavlovič pozdravio tada prisutnog izaslanika župe, uvaže-nog i poštovanog sokolskog radnika brata Velimira Popoviča, direktora fi-nancijske direkcije. Tada sc prešlo na dnevni red. Kako je izveštaj o celokupnom radu uprave bio več ranije otštampan i razdeljen medu članstvo, to sc edmah prešlo na diskusiju o tome izveštaju, a koji jc bio na koncu od skupštine prihvačen i odobren, kao takoder i u njemu izneti predloži. Nakon što su rcvizori dali pohvalan izveštaj o poslovanju blagajnika podeljena je dosadašnjoj upravi razrešnica te se pristupilo biranju n°' ve uprave, u koju su ušla skoro sv'_ dosadanja brača, i to kako sledi: star^; šina Pavlovič Bilbil, zamenik Petrovi^ D. Zivan, načelnik inž. Pajič M. ' slav, zamenik Trajkovič Petar, nacC nica Pajič V. Jovanka, zarncnica JoV* nov novič dč R. Jelena, prosvetar-tajnik Joj® .'ič Radovan, blagajnik Talevič » i /> cfotictinav Pflni’t!. 1‘* silijc, statističar Stojčevič Panče novi uprave: Babkin Evdokin, Dikl*c ’ * “J'*4* » v . uuuiMii i - * vil/mn, i B. Ilija, Dimitrijcvič Siniša, Zdrs'» vič Zdravko, Mladenovič Milija, N1 lič Branislav, Pantič Obrad. Sajko' Sinadin, inž. Siber St. Dragutin, rl ' ravov Aleksandar. Rcvizori: M1 rp Markovič, Vlada Petrovič, DmS1 ' Petrovič, Dušan Krstič. Sud časti: j*‘._ dovan Jovanovič, Milenko Cajič, 1 -. lan D. Stojanovič, Poluljahov Tinti0 Čirič Milan. c Zatim je uzeo reč izaslanik 1 br. Velja Popovič i pohvalio rad P j šle uprave, rekavši, ila je to bio P^.l0 sokolski rad i da ga ta činjenfca Sokola veoma raduje. On odnosi skupštine najlepše utiske. -,j j Na kraju je rekao nekoliko rpaV-novi starešina društva br. Bilbu lovič, koji se zahvalio na izboru • ^ vcrcnju. Skupština je tada zaklj^i^viii uz poklikc Nj. Vel. Kralju*, Jugosle' ■ i Sokolstvu. SVILENA U SVIM BOJAMA SAMET KOMBINIRAN SA LAKOM ELEGANTNA SVILENA CIPELA SREBRNA ZA SVAKU TOALETO NOVOST SEZONE — SREBRNA ELEGANTNA SAMET CIPELA ZA PLES ELEGANTNA, OĐ NAJBOLJEG LAKA podnač. s. M. Veldinova, II. podnač? s. M. Fričeva, preds. P.O. br. Scntjurc F., preds. 0.0. isti, tajnik br. V Cilenšek, njegov nam. br. A. Jenko, blagajnik br. J. Gorečan, njegov namestnik in obenem knjigovodja br. J. Kra* mar, statističar br. V. C^njko, gospodar br. I. Serajnik, arhivar br. R. Iglar, društveni zdravnik br. dr. M. Pohar, za dram. ods. br. I. Kavs, za lutk. ods. br. S. Mrovlje, za prireditveni odsek br. R. Rajnik, odborniki bratje: Debelak A. st., M. Grmovšek, dr. F. Hra-šovec, Šume V.; v revizijski odbor: bratje A. Brence, M. Fettich, M._ Fer-ber, F. Kuhar, H. Prelovee, M. Šmid, L. Vaupot ml.; v razsodiše: bratje dr. F, Hrašovec, dr. M. Potočnik, dr. J. Šmid, J. Šmid in dr. H. Sehreiner. Po volitvi sc je starosta br. dr. V. Železnikar v svojem in v imenu novo imenovanega odboja zahvalil članstvu za zaupanje, pozival na složno delo v prid društva, zlasti na složno delo, ki nas čaka o priliki otvoritve našega Sokolskega doma ter zaključil občni zbor z vklikom na našega najvišjega Sokola, Nj. Vel. kralja Petra II. Zatim se prešlo na izbor uprave. Za starešinu izabran je ponovno brat Aleksa Starčević; I zamenik brat dr. Bogdan Vidovič; II zamenik brat Ignac Hengster; načelnik brat Milutin Zekaveič, zameniei Bogomir Ružička i Rudolf Ažman; načelnica sestra Jelena Dopida, a zamenice: Nata Vojnovič i Milena Bogdanovič; tajnik brat Milorad Kovačevič i Stjepo Ivaniševič; prosvetar brat Božidar Grdič, statisti-čar brat Dušan Perovič; blagajnik brat Boško Šiljak; referent za čete brat Radmilo Grdič i pročelnik za gradnju so-kolskog doma brat Simo Stanivukovič. Članovi uprave: br. ing. Veljko Bcsa-rovie, Uroš Čovič, Oskar Lavrač, sestra Rada Vasiljevič, br. Alojz Skopal, Miško Venzler, Mitar čeremidžič, Josip Dušek st., Bogdan Kapor, Stjepan Zambal, dr. Sinan Mušanovič, Bogdan Princip, Josip Dušek ml., Grujo Tadič, Branko Lukič, Valter Tvrdi, Jankovič Milivoj, Dobrilo Mazič i Jovan Ilič. U nadzorni odbor: Rihard Štefani, Savo Savič, Dušan Kostič, Kojo Čur-čič i Stevo Pravica; zameniei: br, Su-vajdžič, Raos Nikola, Vasiljevič Savo i Prnjatovič Risto. Sud časti: brača dr. Branko Svnajkovič, dr. Milan Jojkič, dr. Bogdan Vidovič, Aleksa Starčevič i Uroš Čovič, Glavna skupština Sokol, društva u Orebićlma Glavna skupščina Sokolskog društva Slovenjgradec Glavna skupščina Sokolskega društva Slovenjgradec se je vršila dne 8. februarja v Sokolskem domu. Po pozdravu in konstatiranju sklepčnosti je otvoril skupščino br. starosta dr. V. Železnikar, na kar je br. tajnik V. Cilenšek prečital poslanico SSKJ. Za ove-rovatelja zapisnika lanske skupščine sta bila izvoljena brata I. Kavs in V. Šume, ki sta zapisnik overovila. Nato je podal svoje poročilo brat starosta, ki je omenil zlasti razne ne-dostatke, ki so v pretečenem letu jpvi-rali smotreno društveno delo, zlasti, kar se tiče telovadbe. V prihodnjem letu mora biti delo intenzivnejše. Po poročilu br. staroste so podali svoja poročila društveni funkcijonarji. Poročali so: br. V. Cilenšek kot tajnik, br. J. Kramar za odsotnega blagajnika br. J. Gorečana, br. A. Debelak ml., kot načelnik, ki je izčrpno poročal o vseh ovirah, ki so se stavile nasproti delu v telovadnici. Obširno poročilo je podal o prosvetnem d.elu v društvu preds. PO br. F. Šentjurc ki je poročal nato tudi kot predsednik obrambnega odseka. Za dram. odsek je poračal br. M. Šmid, za lutk. odsek pa preds. br. S. Mrovlje. Zelo zanimivo je bilo poročilo gradbenega odseka, ki ga je podal preds. br. Ivan Rojnik. V 1. 1935. nam je, razven par malenkosti, ki pa bodo izvršene takoj pomladi, uspelo dograditi Sokolski dom, ki se bo z najvišjim dovoljenjem imenoval »Sokolski Glavna skupština Sokol, društva Zagreb IV Sokolsko društvo Zagreb IV odr-zalo je svoju petu glavnu godišnju skupštinu dne 9 februara t. g. u 10 sati pre podne u svojim prostorijama u Trnju. Skupštinu je otvorio br. Širola Metod, pozdravljajuči prisutnu braču i izaslanika bratske Sokolske župe Zagreb, br. Mrvoša. Posle pročitane sa-vezne poslanice, koja je bila poprače-na poklicima Nj. Vel. Kralju, podneli su svoje izveštaje tajnik, načelnik i blagajnik o radu i stanju društva u Prošloj godini. Izveštaje primila je skupština s odobravanjem. Nakon to-Sa izabrana je nova uprava društva, којч je sastavljena ovako: starosta: or. Milič Vladimir; zam. staroste: br. cranjkovič Josip; načelnik: br. Hotko Stjepan; zameniei nač.: br. Vinkovič Milan i br. Dvornič Ilija; tajnik: s. Lovrinovič Ljubica; prosvetar: br. Svajhler Antonije st.; blagajnik: br. “anjkovič Pero; gospodar: br. Stup-nišek Rudolf; odbornici: br. Lončar Božo, br. Soltan Josip, br. Hajdin Branimir, br. Majerič Josip, s. Švajhler ^lata; zameniei: br. Sabo Josip, br. Vukadin Andrija, br. Trtic Luka, br. namin Vladimir, br. Zep Danijel; sud easti: br. Širola Metod, br. Romanič Stanko, br. Goljak Franjo; revizioni odbor: br. Kneževič Marko, br. Goljak Marko; novinarski izvestioc: br. Cia-no Mladiči. Glavna skupština Sokolskog društva Borskl Rudnik U nedelju 2 februara t. g. o dr Žana je u dvorani sokolskog doma glavna skupština Sokolskog društva Borski Hudnik u prisustvu župskog delegata br. Drag. Pavloviča, župskog prosve-tara, i velikog broja članstva: Skupštinu je otvorio br. Marko Petrovič, starešina društva, pozdravljajuči članstvo i župskog izaslanika br. Pavloviča. Br. Drag. Pavlovič, župski prosvetar i župski delegat, zahvalio se na pozdravu i pozdravio skupštinu u ime Sokolske župe Niš, poželevši uspešan rad, a zatim je u lepom govoru pozvao prisutne na ozbilan rad u cilju sokolske ideje za Kralja i Otadžbinu. Zatim se prešlo na dnevni red. Pročitani su izveštaji svih fiinkci-onera. Izveštaji su bili iserpni i objektivni. Iz njih se može zaključiti, da je u društvu u toku 1935 g. bilo pozitiv-nog rada. Pošto su primljeni izveštaji i data io razrešnica staroj upravi, prešlo se na izbor nove uprave. Izabrana je nova uprava s br. M. Petrovičem na čelu. Skupština je tekla od početka do kraja u potpunom redu i dala je vrlo lep utisak. — Sa skupštine su upučeni telegrami; Savezu SKJ i br. župi Niš. Glavna skupština Sokolskog društva Tresibaba - Rudnik Sokolsko društvo Tresibaba-Rud-nik (župa Niš) održalo je 9 februara 1936 god. u prostorijama sokolskog doma svoju god. skupštinu. Skupštini je prisustvovao i delegat župe br. Stojadin Cvetkovič. Pozdravljajuči prisutne kao i zup-skog delegata br. S. Cvetkoviča, skupštinu je otvorio starešina društva br. Aleksandar Blažek, inžinjer. Zatim su društveni funkcioneri pročitali svoje izveštaje, koje je skupština primila jednogla.sno. Iz iz<'eštaja so vidi, da je društvo u prošloj godini radilo besprekorno na polju sokolske ideje. Posle toga se prešlo na hiranje nove uprave, pošto je prethodno data razrešnica* staroj. Listu nove uprave su uglavnom sačinjavali stari članovi, a ista je primljena aklamacijom. Na čelu uprave društva nalazi se br. Aleksandar Blažek, inž. Odreden je delegat za župsku skupštinu br. Aleksandar Blažek. S ovim je skupština zaključena. Glavna skupština Sokol, čete u Novof Gradini Sokolska četa Nova Gradina odr-žala je svoju treču glavnu godišnju skupštinu. Iz izveštaja pojedinih funkcione-ra čete vidi se, da je rad u četi bio tih, ali obilan i u duhu pravog Sokolstva, a imao je vidnog uspeha. Četa je tehnički najbolja i u okružnom i župskom natecanju odnela je prvenstvo. Opšte stanje čete je veoma po-voljno. Upravni odbor izabran je jedno-glasno; u mnogom se nije promenio. Prisutno je bilo celokupno članstvo i niraštaj, koji Vidno napreduje, Svi su odali poštu svome Neumrlom Vodi i prvom našem Sokolu Blagopo-^ojnom Viteškom Kralju Aleksandru J Ujediniteljem. Zatim su gromko kli-eali svome ljubljenom starešini Nj. ^’el. Kralju Petru II. Zaključili smo, da i dalje radimo 11 a zapoeetom radu za dobro . naše Otadžbine, Kralja i Naroda šireči svu-da sokolsku misao i nastojeei da u *dravu telu bude i zdrav duh Str, 4 »SOKOLSKI GLASNIK«___________________God. VII — broj 10. ROSIJA — FONSIER • društvo za oslguranfe 1 reosiguranje O BEOGRAD Godišnja skupšlina Sokol, društva Valjevo Sokolsko društvo u Valjevu odr-žalo je svoju godišnju skupštinu u pri-sustvu dvaju delegata bratske Sokolske župe Beograd i to brače Ilije Jelica, prosvetara i Bogdana Spernjaka, tajnika. Skupština je, u stvari, pretstavlja-la jednu svečanost na kojoj je iznet celokupan pregled plodnog prošlogo-dišnjeg rada i dat još svečaniji zavet, da če se rad u tom pravcu nastavit*!. Sokolsko društvo u Valjevu osnovano je pre 30 godina. U tom dugom vremenskom periodu radilo se s pro-menljivom srečonr, završavale se go-dišnje skupštine, ziaključivali se go-dišnji radovi, s uspehom i neuspehom, bilo je veselih dana, a bilo je i razočaranja. U početku prošle godine, posle 29 godina sokolskog rada, stanje u društvu bilo je ispod svake kritike: dugovi, nemanje tchničkog vodstva i prekid tehniekog rada od 9 meseci — nije imalo gde da se vežba. Iz tajničkog izveštaja vidi se, da je ovo društvo prošle godine podiglo svoju vežbaonicu, koja je stajala preko 30.000 Din, da se razdužilo, da je stvorilo prednjački zbor. Uspelo se je da društvo prvi put za ovih 30 godina dobije sopstven krov nad glavom. Tehnički rad je bio u punom jeku 8 meseci, a prosvetni rad nije izostajao. Društvo je uspelo da dobije novog načelnika, u koga polaže punu nadu. Društvo je postalo sedište VII okružja Sokolske župe Beograd i kao takvo održalo, posle tri meseca tehničkog rada, uspeli slet u junu 1935 godine. Posle ovakvih izveštaja, koji su pokazali snažni napredak društva u prošloj godini i posle izjave delegata župe brata Jeliča »da se ovakvim ra-dom može biti više nego zadovoljno«, staroj upravi data je jednoglasno raz-rešnica i izabrana nova, u glavnom, opet ista. Za starostu je ponovo iza-bran brat Ljubo Novakovič, koji je posle izbora zahvalio skupštini na po-verenju i izneo plan rada za ovu godi nu. Brat starosta je izneo, da če se ovc godine naša sokolana, koja je (i ako prilično velika) postala nešto tesna, i ne bi mogla da primi sve Sokoliee i Sokolice, kojih če ove godine biti bar nekoliko puta više, proširitj i tako za čitave desetine godina ubuduče rešiti pitanje sokolskog doma u Valjevu. Izneo je zatim, nadajuči se u osvedoče-nog prijatelja i zaštitnika našeg, brata Svctozara Godevca, industrijalca iz Beograda, da če se u kratko vreme lc-pršati njegova sokolska zastava nad vrednom sokoiskom omladinom. I ta-da svi uslovi, koji omogučuju uspešan rad sokolskog društva, u ovom gnezdu starih Sokolov'a i vitezova — Birčanina i Nenadoviča, biče ispunjen i naše društvo če u zajcdnici s ostalim bratskim društvima i četama Savcza So-kloa Kraljevine Jugoslavije, uzdignute glave snažno i neodoljivo jezditi k slovenskim —• sokolskim idealima. Na kraju skupštine clato je odo-brenje upravi da može nabaviti sokol-sku muziku, koja če svojim jedrim zvucima uskoro uveličati proslavu ti*i-desetogodišnjice ovog društva. Na ovoj skupštini izabrana je ova uprava: starosta Ljubo Novakovič, za-menici Marko Babič i Jcvrem Nena-dovič; tajnik Juraj Tomljanovič; blagajnik Pavle Krstič; prosvetar Milivoje Mandič i članovi: Nikola Kranjec, Zora Vasiljevič, Juraj Zamečnik i Žarko Ilič; načelnik Vasa Borišev, zamenici Radivoj Milovanovič i Josip Bourek; zamenice načelnice: Ogorelec Danica i Mica Dragičevič; članovi uprave: dr. Vlada Popovič, Jovan Go-spavič, Vojislav Gajič, Jovan Berni, Viktor Drusan, Zdravko Spasojevič, Zorka Blagojevič, Josip Lončarič, Ante Dujmušič, Vinš Bohuslav i Karl Mikšel, zamenici: Petar Tadič, Mladen Tomič, Ogorelec Vilim, dr. Ruža Stankovič, Anđelko Mihajlovič. Radojčič Andelka, Milka Radukič, Milena Tadič, Sava Marič i Valjko Petrovič; re-vizioni odbor: Živorad Dimitrijevič, Budimir Zeljič i Milenko čančarevič, zamenici: Milič -Miloševič, Jovan Va-sič i Čeda. Živanovič; sud časti: Dragomir Vukovič, Stcva Obradovič, Drago-ljub Slavkovič, Dragutin Gogič i dr Avgust Kolarič, zamenici: Miodrag Ži-žovič, Kazimir Poje i Vlada Nedelj-kovič. N. H. Glavna skupšlina Sokol, društva Tompojevci Ovdašnje Sokolsko društvo odr-žalo je dne 9 febr. svoju redovnu glav-nu skupštinu na kojoj je kao zamenik izaslanika župe prisustvovao brat Albin Inkret, tajnik Sokolskog društva Borovo, s još tri brata istoga društva. Odziv na skupštinu od strane članstva pokazao se i ovog puta vrlo do-bar, jer su prisustvovale četiri petine sveg članstva. Brat starešina Grga Pc-tričevič pri otvaranju glavne skupštine srdačno pozdravlja brata Inkreta, kao delegata župe, a potom u kratkim re-čima iznaša prisutnoj brači teške prilike, koje je ovo društvo imalo u minu-loj godini, ali i koje je s velikim mirom i taktičnošču prebrodilo. Moli braču da sokolsku ide ju duboko usade u svoja srca i nepokolebljivo ustraju do kraja. Zatim predaje reč ostalim funkcionerima, koji u svojim refera-tima opširno iznašaju rad ovoga društva u minuloj godini. Naročito je po-budio pažnju izvest*j brata načelnika Matiše Petričeviča, koji ističe rad i uspeh ovoga društva, kao i smetnje koje ometaju pravilan i uspešan rad, te polaže veliku nadu u budučnost. Nakon što su se izredali izveštaji svih funkcionera, koji su bez razlike bili jedan iskren i pozitivan rad sva-kog pojedinog, prešlo se na izbor nove uprave, koja je uz male izmene ostala nepromenjena. Pri završetku skupštine izaslanik župe brat Inkret pozdravlja svu pri-sutnu kraeu, izražavajuči naročilu po-hvalu funkcionerima na njihovom ra-du, koji se jasno pokazuje iz njihovih izveštaja. Uveren je u veliki napredak ovoga društva i poziva prisutne da ne klonu duhom, svesni velikih zadataka, koje Sokolstvo ima još da privede, a koji zahtevaju očeličene i jake rodoljube i kulturne radnike. Time je ova skupština bila zaključena. Fr. D. Š. Glavna skupščina Sokol, društva St. lij v Slov. goricah V nedeljo 16. februarja je zborovala na skrajni severni meji glavna skupščina Sokolskega društva Št. Uj v Slov. goricah, katere se jo udeležil poleg agilnega članstva odposlanec župni tajnik br. Dojčinovič. Skupščino je otvoril društveni starosta br. dr. Bačar, ki je po komemoraciji pok. kralja Aleksandra L Uje-dinitelja in po poklonitvi prvemu starešini SKJ Nj. Vel. kralju Petru H. omenjal v svojem nadaljnjem govoru težave, s katerimi se je moralo društvo boriti tekom minulega leta. Nevoljne gmotne in politične razmere so učinkovale, da so se kjub pridobitvam zemljišča, granitnega podstavka, gramoza, nekaj stavbnega lesa in denarja morali vendar glavni društveni načrti, kakor zgraditev Sokolskega doma, let- nega telovadišča in postavitev Maistrovega spomenika, odložiti na boljše čase. Omenil je premestitev staroste in dveh članic, razrešitev službe brača tajnika in gonjo za odtujitev zemljišča, ki si ga je društvo s trudom pridobilo v svrho zgraditve Sok. doma in letnega telovadišča. Pozval je člane, da kljub tem težkim udarcem, ki jih v zadnjem času doživlja Sokolstvo Kr. Jugoslavije, ohrani Tirševo sokolsko idejo čisto, da veruje v sokolsko moč in lepoto, ki oplemenjuje in bodri telo in dušo, in da goji nacijonalno čuvstvo, narodno zavednost in narodni ponos, ki je pogoj narodne in državne samobitnosti. Nato je župni odposlanec br. Dojčinovič s svojimi kritičnimi besedami ocenil delovanje društva v prošlem letu in pozval članstvo, da dela v duhu stare in preizkušene sokolsko ideje in da kljub sedanjim težkim časom vzdrži in varuje svojo zgodovinsko postojanko na severni državni meji. Starosta je zaključil skupščino s pozivom k složnemu delu vseh elanov, da širijo sokolsko misel med narodom ob severni meji, da postanejo vzgled prebivalstvu s svojim delom in obnašanjem in da snujejo dalje v duhu pokojnega kralja Aleksandra I. in ne pozabijo njegovih zadnjih besed: Čuvajmo Jugoslavijo! Pri volitvah je poverila skupščina svoje zaupanje zopet stari upravi. Godišnja skupština Sokolskog društva Daruvar U nedelju 16 februara održalo je Sokolsko društvo u Daruvaru svoju glavnu godišnju skupštinu. Kao delegati župe Bjelovar bili su prisutni: starešina župe br. dr. Mihajlo Vukobra-tovič, načelnik župe b>r. Nikola Tatalovič, tajnik br. Rotkvič, prosvetar br. dr. Vaso Tatalovič i br. Nojfeld, referent za čete. Iza otvorenja skupštine po br. starešini Vladimiru Goldu, pročitana je poslanica SKJ, a posle toga dali su svi funkcioneri iserpive izveštaje o radu u 1935 god., koji su jednoglasno primljcni od skupštine. Naročito se iz izveštaja br. blagajnika Patika zapaža lep uspeh uprave društva u sakupljanju sredstava za grad-nju sokolskog doma u Daruvaru, kao spomenik blagopok. Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Posle davanja raz-rešnice funkcionerima stare uprave bi-rana je nova. Kandidacioni odbor pred-ložio je skupštini za starešinu br. Gol-da Vladimira, dosadanjeg Istarešinu, načelnika br. Dušana Momčiloviča, du gogodišnjeg načelnika našeg društva, načelnicu sestru Lidušku Knitlovu, tajnika br. Hlavačeka Ladislava, za blagajnika braču Prpič Duru i Patika Leona, zatim ostale funkcionere i članove uprave, koji su od cele skupštine jednoglasno primljeni. Posle izbora uprave održao je br. dr. Vukobratovič vrlo temperamentan sokolski govor, koji je učinio veliki utisak na sve pri-sutne. Iza toga sc br. Gold Vladimir zahvalio prisutnom članstvu na pove-renju i izrazio, da če ovoj upravi biti najviši cilj sakupljanje sredstava za sokolski dom, koji traži celokupno članstvo i koji u glavnome koči Slobodan tehnički i prosvetni rad društva, pa tako ne može da se dade ono sto bi sc moglo dati. Posle skupštine delegati župe odr-žali su konferenciju s pretstavnicima sokolskih jedinica daruvarskog okružja iz ovih mesta: Uljanika, Miokoviče-va, Končanice, Bijele, Doljana, Bati-njana, Trojeglave, Imsovca i Vel. Ba-staja. —, Glavna skupština Sokolskog društva Pakrac Sokolsko društvo Pakrac održalo je svoju redovnu skupštinu 9 februara o. g. u prostorijama svoga doma. Skupštini je prisustvovao izaslanik bratske župe brat Čedomir Mileusnič, župski tajnik. Skupštinu je otvorio starešina društva brat D. Rehak, podužim pozdravnim govorom. Nadalje je pročitana poslanica bratskog Saveza, a posle su podneti izveštaji svih funkcionera. Iz tih izveštaja se jasno razabire društveni rad, naročito iz izveštaja tajnika. Skupština je primila izveštaje jednoglasno, a podnosioce toplo pozdravila. Nakon kratkog raspravljanja o sastavu nove uprave, a po saslušanju toplih i razboritih reči brata župskog izaslanika jednoglasno je izabrana ova uprava: starešina br. Pero Cvijanovič, zamenik br. Dragan Hosek, tajnik br. Apolinarije Magovac, prosvetar brat Dragutin Rehak, blagajnik br. Miloš Diklič, načelnik br. Vlado Sudar, zamenik br. Ilija Šurkalovič, načelnica Smilja Sagrak, zamenica s. Dušanka Po-para. Pored toga izabrani su i ostali članovi uprave, revizionog odbora i suda časti. Nova uprava je aklamacijom sa-stavljena i burno pozdravljena. Novo-predloženi starešina zahvaljuje se na poverenju, te moli članstvo za sarad-nju, da bi sc ove godine, kada pada tridesctgodišnjica našeg sokolskog društva, mogao savladati i inače obilan posao u našem Sokolu. Govor novoga starešine pažljivo je saslušan, pa je posle još obavljenih nekih formalnosti skupština završena. Istoga dana pre podne održan_ je zbor društvenih prosvetara i načelnika pod pretsedanjem okružnog prosvetara brata A. Magovca. Zboru su prisostvovali s malim iz-uzetkom svi delegati našeg^ okružja. Isto tako prisustvovao je i naš omiljeni brat Mileusnič, koji nas je i ovde sa svojim taktičkim izlaganjem mnogo potpomogao. Takovih Sokola trebamo da obilaze naše sokolske jedinice, pa če naše Sokolstvo bolje i lepše cvasti, a svakako sigurnijim korakom stupati napred. Na zboru pored važnih pitanja, koja zasecaju u naše okružje, koja su u tančinc pretresana i objašnjavana naročito našoj brači sa sela, izabrani su za okružnog prosvetara ponovno brat Apolinarije Magovac, a za okružnog načelnika brat Dragutin Rehak. Posle obavljene dužnosti u Pakracu brat Mileusnič s bračom tajnikom i referentom za sokolske čete obišli su obližnje društvo Lipik, koje je istoga dana imalo svoju godišnju skupštinu a kojoj delegat župski nije mogao da prisostvuje. Tom prilikom održan je sastanak s tamošnjim starešinom bratom dr. J. Šnajderom te tajnikom bratom F. Mcdvedičem. Pretresana su razna pitanja, koja su od opštcg značaja za naše Sokolstvo. I ovom prilikom dao je brat Mileusnič obilne upute za dalji rad i napredak društva. A. G. Gradnja Sokolskog doma u Mandolini Sokolsko društvo Mandalina u feb-ruaru o. g. završilo je prvi deo svog ogromnog poduzeča: gradnje sokol- skog doma. Na 24 januara 1935 dozidan je sokolski doni u Mandalini, п 10 februara završeno je njegovo pokrivanje. Dom se sastoji od uzemlja i pri-zenjja. Uzemljo ima ove prostorije: čitaonicu, sobu za upravu, knjižnicu, svlačionicu u tuševima, stan za čuvara i zahode. U prizcmlju su: ulaz, predvor-je, soba za sprave, dvorana (18 X 8.20) i pozornica (7 X 8.20 m). Ispod pozor-nice moči če se urediti jedan mali stan. U današnjem stanju dom Sokolskog društva Mandalina vredi 200.000 dinara, a njegovo zemljište 50.000 Din. Dom nije dovršen, ali radnjc su obu-stavljene, jer je društvo potrošilo sva novčana sredstva. Ono je isplatilo sav nabavljeni gradevni materijah Pogodba za gradnju doma uredena je tako, da poduzetnik dava radnu sna-gu, alate i pomočna sredstva, a društvo gradevni materijah Ova je pogodba vredila samo za zidanje i pokrivanje doma. Za buduče radnjo društvo nije vezano ni s kini, A irnaju se u domu još izraditi: prozori, vrata, pregradiva-nje i obloženja zidova, koji su gradeni u betonu. Sokolsko društvo Mandalina ima krasan dom na najlepšem položaju u mestu. On je na diku društvu, Mandalini i Sokolstvu. Ali dom ne može ostati ovako nedovršen. Trebalo bi za sada provesti barem uredenjc ulaza, dvorane i pozornice, te napraviti prozore i vrata. Bila bi grehota, da ovako lepa i irostrana zgrada leži neupotrebljena, a kapital od 250.000 Din neiskoriščen, te da društvo uza svoj dom nema gde vežbati, držati zabave, pretstave, akademije i sav drugi uzgojno-prosvetni rad, koji je baš u današnjim prilikama ovamo, na Primorju, toliko potrobit. Nadamo se, da če odlučujuči, a u prvom redu br. Savez, sve ovo uzeti u obzir i udeliti nam ostatak od odre-denc pomoči, a da če ovaj pothvat i javnost podupreti. Naši polcofnici V spomin brala Aniona Hrena »Življenje, dokler se razvija v soncu pravice, dobrote in napredka, je neranljivo kakor sončni žarek.« Miroslav T y r š. Dne 2. februarja 1936. je umrl eden najzaslužnejših sokolskih buditeljev naše severne meje brat Anton Hren, šolski upravitelj v Studencih pri Mariboru. Mnogo prezgodaj — star komaj 56 let — je omagal sredi svojega plo-donosnega dela kot učitelj, narodni in kulturni delavec, vnet zadružni bojevnik, posebno pa kot zaveden Sokol naše predvojne generacije. Rodom iz Kompolja na Dolenjskem je kot mlad učitelj v Ljubljani, Središču, Stopercah in na Muti ob začetku 20. stoletja krenko posegel v narodnostne boje, ki so divjali zlasti v Dravski dolini. Nad 10 let je krepko branil eno najtežjih postojank ogroženega severa: CMD šolo na Muti. Zaradi svojega predvojnega narodnostnega dela je bil za časa vojne kruto preganjan: vrgli so ga v zapor na ljubljanskem gradu, pozneje je bil poslan kot voznik na fronto, k sreči pa se je še rešil najhujšega. Zarje Vidove je pričakal v Dravski dolini in je bil ob osvobojenju tudi član Narodnega sveta v Mariboru. Prvo leto- po prevratu ga je šolska oblast postavila na težavno mesto šolskega upravitelja v Studencih pri Mariboru, kjer je 17 let z vzornim delom dvigal narodno zavest širših narodnih plasti, ki so ga vzljubile tako, da je v proletarski občini postal častni občan. Br. Anton Hren je bil mož zlatega srca, bistrega duha, kremenitega značaja, železne volje in mravljine pridnosti. Vse njegovo življenje je bila odprta knjiga, polna dokazov njegovih sposobnosti, energije, smotrenosti in — doslednosti. Dva dni je ležal na mrtvaškem odru v studenškem Sokolskem domu —- brez vencev in cvetja — med častnimi stražarji brati Sokoli. »Ne časti, ne slave!« je bilo njegovo geslo še na smrtni postelji. Kljub Hrenovi zadnji želji se je njegova zadnja pot spremenila v nepozaben triumf sokolskega bratstva. Odkar je umrl junaški general Maister, Maribor takega pogreba ni videl! Malokdo je tako temeljito doumel smisel, pomen in dalekosežnost sokolske misli kakor pokojni brat Anton Hren. Kot ustanovitelj studenškega sokolskega društva mu je starostoval vseh 17 let. Kot narodnjak z velikim socialnim razgledom je ubral v težavnih krajevnih razmerah (delavsko predmestje!) pota nacionalne realnosti, ki ima svoje osnove v prijateljskih odnosih do ponižanih in teptanih, ne pa v sovraštvu do vseh narodno zapeljanih in raznarodovanih domačinov. Odklanjal je nacionalizem, ki terorizira in kriči po ulicah! Kot Sokol, narodni in kulturni delavec je uveljavljal v Tyrševem duhu »pravico in dobroto«, da je dosegel kar najpovolnej-še uspehe. »Bodimo prijatelji ljudstva, pridobivajmo ga s svojim delom, pomagajmo mladini, da se bo krepila in zrasla v krepak in zdrav rod! Dajmo ljudem zaupanje v svetlejšo bodočnost! Ne sejmo sovraštva, da ne bomo želi prokletstva!« Večkrat je izgovoril to svojo besedo, vdihnil ji jc življenje, uveljavil je svoje nazore in — zmagal na svojem položaju! Saj šteje danes studenška sokolska družina 300 pripadnikov, pretežno delavskega stanu! To je uspeh vztrajnega dolgoletnega dela s točno začrtanim smotrom. Stari buditeljski ideji »rodoljubja« je znal br. Hren dati globljo sokolsko vsebino, ki spaja narodno vstajenje s podvigom širših narodnih plasti, katere dandanes iščejo skoraj zaman resnice in pravice... V tem pravcu je delal in organiziral, govoril in pisal, vzgajal in vodil k bratski skupnosti in ljubezni. Odkod je črpal to voljo in moč za pravimi sokolskimi uspehi? Kaj ga je držalo pri delu, da jc vztrajal kljub življenjskim udarcem in da jc bratski ljubil Sokolstvo? Bila je to vera v človeka, vera v delo, vera v narod in v pravičnost sveta! Tako življenje jc neranljivo, ka kor sončni žarek, nam pravi nas nesmrtni Tyrš. V težkih razmerah, ko so nam po trebne močne osebnosti, trdno usmer jene in neomahljive, vsidrane v nacionalni prevdarnosti in socialni pravičnosti, nas je zapustil vzornik br. Anton Hren. Tolaži nas zavest, da je njegove življenjsko delo bilo kronano z uspem z zavidljivimi uspeli na težavnem terenu. Njegovo truplo se je sesulo v pepel, toda br. Anton Hren — PrvI.? j. rosta studenškega Sokola nc bo nikol pozabljen. Čast njegovemu spominu! — c. * f Jellsaveta Koljivralić, odbornica Sokol, društva u Batajnici Uz učešćc celokupnog građanstva Sokola, ostalih mesnih korporacija 1 poštovalaca iz okoline, sahranjeni sr 17 febr. posmrtni ostaci s. Jelisavete supruge br. Rista Koljivratiča, industri jalaca i starešine Sokolskog društva Batajnica. Kosa sudbine nemilosrdno jc presekla život jedne plemenite i ee stite Jugoslovenke, zaslužne i nacionaf ne radnicc, nežne rnajke i uzorne su pruge. Preko porodice, koju je neizmerne volela, pokojnica je svoje vrline blago-tvorno prenosila na društvo i sredinu gde je ostavila neizbrisive uspomcrie Kao takva, uzimala je vidnog učešca u svima prosvetno - kulturnim i naci onalnim delanj ima. Kao član upravnog odbora Sokolskog društva Batajnica pokazivala je intenzivnu ljubav, plemenitost i agilnost prema Sokolstvu, ma-terinsku ljubav i darežljivost prema nejakim i siromašnim. Smrču pokojnice, porodica gub’ uzornu suprugu i majku, a naše Sokolsko društvo uzornu radenicu jednop idealnog sokolskog pobornika i funkcionera. * U Vrditiku je životom na' stradao br. Franjo Benediki Nnc 12 februara poginuo je nesrečnim slučajem na poslu brat Franjo Bc nedikt, rudarski predradnik i dugogo dišnji član upravnog odbora Sokolskog društva Vrdnik. Br. Benedikt je bic radin i predan Soko, koji je u svome krugu širio i učvrščivao sokolsku ideju Njegovom smrču gubi Sokolske društvo Vrdnik, jednoga vrednog i za služnog člana. Neka mu je slava i pomen! VeliKa tleputacija kmetov pri ministru radi »Sate« Časniška poročila o pretesnih zbo rih proti »Bati« in zahteve čevljarjev, da sc prepove prodaja »Batinih« opankov so bila vzrok, da so se tudi kmetje začeli brigati za to stvar. Seveda, s čisto drugačnega gledišča. Te dni je prišla deputacija 29 kmetovalcev iz sreza Bijeljina in Zvornik pod vodstvom narodnega poslanca g. Ljube Pantiča lekarnarja iz Bijeljine, ter obiskala vse ministre in tudi ministrskega predsednika. Deputacija je ministrom predoci-la svoj težak položaj in siromaštvo v katerem živi naš kmet zaradi pade*1 cen njihovih pridelkov in zaradi i*e' razmerja cen industrijskih proizvodov-Prosili so vse ministre, če že ne m p' rejo pomagati s tem, da sc povišat0 cene njihovim pridelkom in živini, da vsaj omogočijo, da se zamorejo za sebe in svoje družine preskrbeti s cenenimi industrijskimi izdelki in SP^ blagom, ki ga kupujejo v mestu. N;1 vsak način pa, da preprečijo podražitev takega blaga in izdelkov z okenskimi trošarinami in podobno. Predstavka narodnW poslancev xa »Bato« Povodom kampanje, ki se sistem®" tično vodi proti Bati, jc posedla sK pina narodnih poslancev 25 po števu iz raznih političnih strank, večinoin kmetovalci, ministra trgovine in stri je g. dr. Milana Vrbaniča, ter nj predala predstavko. V predstavki 1 v osebnem razgovoru so poslanci P udarjali, da se jc treba Bati zahv*11n : da je velik del naroda danes obut,, je sicer prej hodil bos. Bata je zni ‘ cene obutvi za 50—70% in je nJc^■ glavni konzument predvsem kmeto ^ lec, kateremu je omogočil, da zc 29 Din kupi par dobrih gumastih o-P kov. Poslanci so poudarili, da v n državi šc danes milijoni hodijo b°®1 j nedovoljno obuti, t.cr so zahtevah ministra, da tudi s temi računa m j dovoli nikakšne omejitve »Batu« podražitev njegovega blaga z Omskimi trošarinami kot najbolj vičnim načinom davka. Glavna skupšlina Sokolskog društva Ključ Jedna godina uspešnog sokolskog rada ce, 98 za muški naraštaj, 104 zenski naraštaj, 271 za mušku decu, nri iZa .ženskl1 decu. U toku godine lL ?n Je 7-dnevni tečaj za osposob- čefVan«e ,^v°J'ce za vodnike Sokolske n 'e, Sanica Gornja. Za ovo vreme i eaen je °bavezan program. U sa-ia?m ^Ul^u vežbači su nastupili na javnojn času, na tri akademije i jed-■) *«*U*u s uspehom. Javni čas održan šn. manifestacija sokolske dr?'* U ovom kraju. Aktivnog učešča 1 s ?.У.° Je uzelo na sletu u Jajcu, u Jubiji i u Drvaru. U pogledu rada četa valja napo-enuti, da Sokol, četa Sanica Gornja enničkom pogledu vrlo dobro stoji, ok u prosvetnom pogiedu nije ništa 'Hijeno, jer su njeni prosvetni radnici Posve neaktivni. Četa Bravsko je gled*8 nJU 1 U ->et*nom i u drugom po- Društvene priredbe su činile glav-i Ueo sokol, prosvetnog rada u ovoj «°clini. I pored velikih nezgoda i teško-a u tom pogledu, jer Sok. društvo ne- ma svoj dom, a ni u gradu nema skoro nikakvih prostorija za priredbe večeg stila, održano je 19 raznih društvenih priredaba. I to: 2 pozorišne pretstave, 11 zabava i sela s igrankom, 3 akademije, 2 svečane proslave i 1 izlet. Ove priredbe posetilo je 3200 lica. Kratkih govora pred vrstom bilo je 54, održani pred ukupno članova-ca 286, naraštaja 211, dcce 226, pred svega 1025 vež- Pokušano je s obrazovanjem sokol. knjižnice i čitaonicc, koja je otvo-rena početkom februara, ali je iz ma-terijalnih razloga i relativno slabog rada zatvorena u septembru. U na-knadu za to krajem godine osnovan je društveni tamburaški otsek, koji po-kazuje dobre rezultate, jer se svake nedelje prireduju igranke, koje uspe-vaju da izvuku omladinu iz birtija i da joj pruži lepšu zabavu i po koje korisno predavanje. U materijalnom pogledu Sok. društvo stoji ovako: Prihodi od članarina 5316 Din i od društvenih priredaba 10.127 Din. Rashodi su izneli više od prihoda t. j. 17.012. Veče sume utroše-ne su na organizovanju društvenih priredaba (6800), na čitaonicu i njen inventar (1675), na nabavku tambura (1180) i dr. Društvo duguje Državnoj železari u Varešu još 4500 Din za sprave te župi prirez za dve godine 1260 Din. Članarina je iznosila 2, 3 i 5 Din. Na kraju je brat Mijič uputio nekoliko reči bratskoj skupštini govoreči o sokolskim zadacima današnjice. U novoizabranu upravu ušli su gotovo svi stari članovi. Starešina br. dr. Gutman, zamenik Dunovič Mirko, tajnik Badie, prosvetar Dimitrijevič, blagajnik Čižek, statističar Tomič, načelnik društva inž. Stogov, zamenici Kisič Branko i Pečarič Štelo, načelnica Lepa Gutman, zamenice Lida Gobra-čevski i Markovič Draga. Društveni lekar dr. Pšorn Tadija. Članovi brača: Dragutin, inž. Kvaternik, Duždevič Mo-mir, Filipovič Omer, Durdevič Simo i sestra Damjanič Gospava Glavna godišnja skupšlina Sokolske čele Podluren U nedelju 2 februara održala se je peta glavna godišnja skupština čete Podturen. Skupštinu je otvorio u 11 sati četni starešina brat Bogovič Ivo. Od Strane bratske župe prisustvo-vao je brat Kerec. Brat starešina pročitao je poslanicu bratskog Saveza, a zatim su svi funkcioneri pročitali svoje izveštaje iz kojih se vidi, da je četa sve neprilike srečno prebrodila i nastavila radom. Nova uprava izabrana je ovako: starešina Bogovič Ivo, zamenik Hru-pič Franjo, tajnik Tisaj Franjo, prosvetar Sukič Dragutin, načelnik Sabol Stjepan, zamenik Horvat Stjepan, načelnica Sukič Marija, zamenica Zlata-rič Zora, blagajnik Veseljak Gustav, odbornici: Kraljič Jakob, Novak Jakob, Novak Stjepan i Miiičevič Stanko. Revizioni odbor: Novak Valent, Tisaj Koloman, Bogdan Slavko. Gospodar: Franjkovič Stjepan, a barjak-tar Sklepič Blaž, zamenik Bogdan Stjepan. Iza izbora uzeo je reč brat starešina, koji je pozvao članstvo na sa-radnju za dobro Kralja i Otadžbine. Zaključeno je da četa svečano proslavi 5-godišnjicu svog opstanka. Uz poklike Kralju i Jugoslaviji ova dobro posečena skupština se za-vršila. Glavna skupšlina Sokolskog drušlva Vrala Naše društvo održalo je 9 II 1936 Л°ји redovitu godišnju glavnu skup-* ™u, kojoj je sa strane bratske zupe Prisustvovao b. Egidijc Peltzer; Ski>p-s^ni su bili prisutni svi članovi izim zaprečenih. Na čelu društva ostao je i .53 pvu S°dinu brat Gabrijel Pečarič sa starom ^Pravom. Prisutni župski izaslanik laskavo je izrazio o našem radu, što nam l*aje novog poleta. Na upražnjeno mesto pretseđnika prosvetnog odbora, izabran je b. Ste-v° Slivka, pak se nadamo, da če i ova yažna grana našega rada krenuti na-Pred. Naše je društvo prisustvovalo i na 4avnim skupštinama svojih četa: Voj-111 Tuk 19 I i Zlobin 2 II 1936. , Svršili smo zborovanje i ispratili Г- izaslanika i br. Janka Prelovca s .Jugovim smučarima i zabeležili j c dan ePi dan u sokolskome radu. Godišnja skupslma Sokolskog drušlva Gločac dri Dne 16 o. m. održalo je Sokolsko rUstvo Otočac svoju godišnju skup- stinu druš Skupštinu je otvorio starešina Je ustva br. dr. Dorde Brankovič, koji „ svoje prve reči uputio I starešini p'kola, Njegovem Veličanstvu Kralju c*ru H. Sa skupštine upučen je i telegam Nj. Vel. Kralju. ,. Zatim se prešlo na izveštaje poječih župskih funkcionera, koje je ^upština primila jednoglasno. Nakon 0 je staroj upravi dana razrcšnica, jia jc ponovno s nekim malim izrne-gama izabrana na čelu s bratom dr. rankovičem, što je znak, da je stara Prava vršila svoju dužnost savesno i Punoj meri. , Na kraju je starešina zaključki ‘KUpštinu rečima, da svi učesnici skup-u’nc ponesu u svojim srcima najlepše 0 lske o visokom i plemenitom radu 1 kolstva za dobro i naprcdik naše P*-' domovine Jugoslavije. * Godišnja skupšlina ^°kolskog drušlva Via senice o,l v^°kolsko društvo u Vlasenicama g r/alo je dne 9 o. m. svoju redovnu fio ПЈи skupštinu. Skupštinu je otvo-starešina društva br. Boško Mar-Pc't’ P()Zt'rayivši župske delegate žu-luzla, i to: br. Stanka Kovačiča, te reKSh- Sokolskog društva Zvornik, s "t-. načelnika Mustafu Mustafiča, BoJf^nicu Natu Despotovič i brata skn Kurepu, člana uprave Sokol-star^,.^ruštva Zvornik. Zatim jc brat dr‘u -C.Slnu izložio prošlogodišnji rad Say^a Vlasenica i pročitao poslanicu eie ^uPski delegat br. Stanko Kova-kratu-a va*i° se na pozdravu, te jc u logij, m. crta.ma izložio sokolsku ideo-> • zatim preporučio učesnicima skupštine, da prionu na što intenziv-niji i složniji sokolski rad, a naročito da se prihvate t. zv. sitnog rada, jer se sitnim radom postizavaju veliki uspesi. Zatim je sledilo čitanje izveštaja sviju funkcionera društva, koji su svi primljcni jednoglasno. Tada se prešlo na izbor nove uprave, u koju su izabrana sledeča brača i sestre: starešina br. Boško Markovič; I zam. starešine Mehmed H. Omerovič; II zam. starešine dr. Ra-divoje Kraljačič; tajnik Redo Taljič; blagajnik Albert Altarac; načelnik Jo-sif Andrašič; zamenik Galič Ivica; statističar Jovo Vasiljevič; prosvetar Radovan Markovič; zam. prosvetara Mičič B. Jovo; referent za čete: Bilič Nikola; članovi odbora: Sunarič Ma-nojlo, dr. Čabak Bogdan, Begovič Ra-sim, Mamič Mahmut, Milič Branko, Taliio Ibrahim. Ralič Dragutin, Kadič Mustafa, Miholjica Darinka, Šahbego-vič Mujc; sud časti: Jankijevič Bogdan, Kadič Ragib, 2ujo Jusuf; revizioni odbor: Bobar Dušan, H. Beganovič Azis. Po tom je župski delegat br. Stanko Kovačič nohvalio rad društva, koje je nakon tri godine svoga postojanja po-stiglo vrlo lepe uspehe, a naročito što društvo tako svojski radi na prikup-ljanju sredstava za gradnju svog doma, koji namerava poditfnuti i posvetiti uspomeni Blaženopočivšeg Viteš-kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Do sada je za dom skupljeno preko Din 40.000,—. Osiin toga društvo je dalo lepu svotu i za siromašnu decu za njihovu odeču i ishranu. Apalin — sokolska glavna skupšlina Glavna skupština Sokolskog društva Apatin održana je 9 februara o. g. Kao izaslanik župe Novi Sad prisustvovao je zamenik načelnika župe br. Pavle Daljev. Skupštinu je otvorio starešina društva brat dr. Milan Vaka-njac čitanjem poslanice bratskog Saveza SKJ. Zatim su pročitani izveštaji uprave društva o radu u 1935 godini. Pošle kratke diskusije jednoglasno su primljcni. Posle toga donesen je bud-žet za 1936 godinu. Na kraju izabrana je i predložena župi na imenovanje neva uprava i to: starešina dr. Vaka-njac Milan, zamenik starešine Bušba-her Pavle, načelnik Štiglic Franja, za-menik načelnika Gas Josip, načelnica Holterer Zora, zamenica načelnice Vu-jin Milena, tajnik Raškovič Nikola, prosvetar Terzič Vasa, blagajnik Be-ker Josip, ekonom Maleševič Lazar, statističar: ing. Boškovič Svctislav, knjižničar Stojakovič Ljubija, lekar ilr. Steli Edo, članovi uprave: Semelič Ivan, Vulctič Branko, Ivanovič Petar, Pecič Vojislav, zamenici: Stanojevič Života, Nenadovič Dragoljub. Sem ovih izabrani su i revizori i sud časti. - • Društvo je osnovano 1930 godine. Broji 154 člana, a s naraštajem i dc-com zajedno ima svega 496 sokolskih pripadnika. Godišnja skupšlina Sokolskog drušlva Čepin Dne 9 o. m. održalo je Sokolsko društvo Čepin u prisutnosti delegata bratske župe brata Nik-ole Cvetičg-nina, svoju glavnu godišnju skupštinu. Skupština je bila dobro posečena. Izveštaji društvenih funkcionera osta-vili su na prisutne najlepši utisak. Stara uprava dobila jc razrešnicu, a u novu upravu ušlj su: za starešinu br. Teodor M. Sekulič; zam. starešine br. Konrad Poglaen; tajnik br. Teodor S. Jovičič; načelnik i prosvetar br. Svetozar M. Kosanovič; zam. načelnika br. Slobodko Stanič; načelnica s. Maca S. Milovanovič; statističar s. Štefica Sos; zapisničar br. Lazo S. Vukovič; blagajnik br. Momir Milkovič; društveni lekar br. dr.-Milorad Gomer-čič. U odbor ušla su brača: Joco Bogdanovič, Joca Bogdanovič, Matej Ka-lajžič, Dušan Rusič, Vidoja Romanič, Kamenko Stojnovič, Vitomir Efendič, Dušan Romanič i Marko Stojnovič, kao i ostali. Zaključeno je da upisnina bude 3 Din, članarina za nevežbače 2 Din, a za vežbače 1 Din. Nadalje je izražena jednodušna želja da se i dalje življe radi na uevr-ščivanju i širenju sokolske misli. Reči brata Cvetičanina: Jedno Sokolstvo, jedan narod, jedna država, bile su od skupštine burno pozdravljene. S. K. Glavna skupšlina Sokolskog drušlva u Šajk. Sv. Ivanu Sokolsko društvo u Šajk. Sv. Ivanu održalo jc svoju godišnju skupštinu u četvrtak 6 februara, kojoj je kao delegat iupe iz Novog Sada prisustvovao brat Todorovič Milan, župski načelnik. Posle primljenih izveštaja izvršen je izbor nove uprave u koju su izabrani: za starešinu Dujič M. Jovan, za za-menika Popov Dragoljub, za načelnika Novkov Milorad, za I zamenika Veber Leopold, za II zamenika Ćurčič I. Dušan, za načelnicu Stojanovič Persida, za zamenicu Krkljuš Mara, za prosvetara Matijevič Miodrag, za tajnika Ga-varič Dorde, za blagajnika Čurič M. Aleksandar, za domačina Marelj Dušan, za članove upravnog odbora: Pavlovič dr. Novak, Krkljuš Branko, Gli-gič Emil, Milinov Milan i Stankič Ste- Glavna skupšlina Sokolskog drušlva Požega Užička Na dan 9 februara Sokolsko dru štvo Požega (užička) održalo je svoju redovnu godišnju skupštinu, koju je otvorio starešina br. Dragomir Šunje varič. Pre nego što se prešlo na čitanje izveštaja, brat starešina izložio je u kratkim potezima bratskoj skupštini glavne linije rada u minuloj godini, a zatim je pozvao prisutno članstvo da pozdrave starešinu Jugoslovenskog So kola Nj. Vel. Kralja Petra II s uskli kom »Živeo i Zdravo!« Zatim su pročitani izveštaji funk cionera. Iz izveštaja se vidi, da je rad bio opsežan ali ne i zadovoljavajuči Izveštaji su primljeni s malim disku sijama. Vodena je debata o smanjenju članarine u kojoj su učestvovala brača Miloševič i Ristivojevič. Posle toga izabrana jc nova uprava: starešina: Dragomir IŠunjevarič; zam. starešine: Vlajko Jovičič; tajnik Radojko Jasikovič; prosvetar: Gvoz-den Martinovič; blagajik; Todor Risti vojevič. Odbornici: Matija Hubert, Dragoljub Kostič, Milenko Aleksič, Ni kola Protič, Stevan Stanojevič, Radoš Vasiljevič, Ljubodrag Stefanovič, Todor Ristivojevič, Ljubiša Jovanovič i Mihailo Antonijevič. Zamenici odbornika: Spasoje Tomaševič, Darinka Mr-ševič, Novica Damjanovič, Novica Bu-gatovič i Stevan Devčič. Načelnik: Josa Ugoči; zamenik načel.: Mihailo Teofi-lovič; načelnica: Stanimirka Srdanovič. Sokolsko drušlvo Niš održalo je svoju redovnu godišnju skupštinu Sokolsko društvo Niš I održalo je 2 februara t. g. svoju redovnu godišnju skupštinu u prostorijama Drž. škole sv. Sava, kojoj su prisustvovali delegati župe brača: S. Nohadžič i inž. D. Miličevič, kao i delegati Sokolskih društva Niš-Matica. Pozdravljajoči prisutne kao i župske delegate i br. društva Niš-Matica, skupštinu jc otvorio starešina društva br. T. Vidojkovič. Delegat župe br. Miličevič, donosi pozdrav od župe i želi skupštini uspe-šan rad, kao i delegat br. društva Niš-Matica br. V. Markovič. Br. prosvetar društva čita poslanicu br. Saveza SKJ, koju. prisutni paž-ljivo slušaju. Zatim su svi društveni funkcioneri podneli izveštaje o radu društva od osnivanja do danas. Izveštaji su svi primljeni i iz njih se konstatovalo, da je društvo imalo uspeha u prošloj ga-dini Zatim skupština daje razrešnicu staroj upravi i izabrana je nova na čelu s br. Vidojkovičem, kao starešinom, Pribiškovičem i M. Popovičem, kao zam. starešine. Lista nove uprave je primljena jednoglasno. Prešlo sc na pitanja i predloge. Pošto se posle ovoga niko od bra-če nije javio za reč, br. starešina društva zaključuje skupštinu. Sa skupštine su upučeni pozdravni brzojavi N j. Vel. Kralju Petru II br. Savezu i župi. Godišnja skupšlina Sokol, drušlva Pelrovaradln Sok. društvo Petrovaradin održalo je svoju godišnju skupštinu dne 16 februara o. g. Pre samog otvaranja skupštine, brat starešina setio se umrlih članova, a zatim jc otvorivši skupštinu pozdravio izaslanika bratske župe Novi Sad, brata Kneževiča Milivoja, pot-starešinu župe i pretsednika sreskog suda u Novom Sadu. Tada je uzeo reč delegat župe, brat Kneževič, koji je medu ostalim naročito istakao svoju Stjepan, Beme Josip, Gregurovič Stjepan, Paunovič Mihajlo, Havelka Viktor, Sič Ljudevit, Klajn Franja i Fišer Rudolf; revizori: Martinovič Ivo, Ne-žič Ivo, Ilko Panian, Preprek Stanko, Antolič Mile, Miolčič Andrija. Ertl Rudolf i Božič Tanasije; sud časti: dr. Gr-ginčevič Antun, Vlašič Adam, Dukič Vinko, Antolič Stjepan, Šikič Juraj, Kurbatfinski Milan, Ploh Josip, Jerinič Mihajlo. Skupština je bila lepo posečena i prošla je u savršenom redu i imponi rala svojom bratskom pažnjom i jed-nedušnošču, — S. P. Obnovite preiplaiu na sokolske listo ve! Sokoli, pomažite svoju štampu ! KRONIKA . . ^ ,.. v ^ !с„ radost, što prisustvuje godišnjoj skup- van, zamenici Krkljuš G. Zivan i Rajič štini jednog od naj bolj ih i najagilnijih Dorde, sud časti: pretsednik Antič Petar, članovi: Stojanovič Radovan, Milinov S. Živan. Novkov Milorad i Popov Dragoljub. Godišnja skupšlina Sokolskog drušlva Lapovo Sokolsko društvo Lapovo održalo jc godišnju skupštinu dne 2 o. m. u prostorijama osnovne škole. Skupštini je prisustvovao veliki broj članova i prijatelja Sokolstva, a Sokolska župa Kragujevac poslala je kao delegata brata M. Derenčina, koji je skupštinu pozdravio i poželeo joj srečan rad. Pošto su pročitani izveštaji: upravnog, nadzornog i prosvetnog odbora te načelništva o radu u 1935 godini, iz kojih je konstatovano, da je društveni rad bio plodan, to je staroj upravi data razrešnica. a zatim je jednoglasno izabrana nova uprava, u koju su ušli: starešina br. Vojislav D. Jovanovič, zam. starešine br. Stanisav I Hornjak Ivan; načelnica s. Terezija Kojanic, prosvetar br. Simeun Sttpič, Kučera; zamenice s. Mdtekalo Milko i načelnik br. Desimir Milivojevič, zam. s. Bakulič Dragica^ prosvetar br. Ton-nacelnika br. Dragutin Stokič i br. Ra- | čič Jo^p; blagajnik br. Ehfle Emil; društava u celoj župi. Izrazio je nadalje svoje uverenje, da če društvo i dalje nastaviti svojim pionirskim radom u ovome mestu i da če nakon ovako lepih dosadašnjih uspeha i u buduće uspešno raditi. Zatim jc brat Franja Malin pvočitao poslanicu Saveza SKJ. Iza toga pročitan je izveštaj uprave, koji u glavnim črtama obuli vata ce loku pan rad društva, a zatim su pod-neli svoje izveštaje načelnik, prosve-ttir, blagajnik, za kojima je usledio izveštaj nadzornog odbora. Nakon što je skupština podelila starom odboru apsolutorij, izabran je kandidacioni odbor, koji je posle krat-kog večanja predložio listu novog upravnog odbora, te koju je skupština primila jednodušnim odobravanjem. U glavnom izabran je dosadašnji odbor s malim promenama, i to kako sledi: starešina br. Vlada Višoševič; zamenici starešine br. Jeržabek Alojzije, br. Marko Adam i br. Divild Josip; tajnik br. Kučera Julije; zamenik br. Bakulič Slavko; načelnik br. Ivezič Strahinja; zamenici br. Kurbatfinski Andrija i br. Flornjak Ivan; načelnica divoje Stepanovič, načelnica s. Danica Milivojevič, zam. načelnice s. Radmila Sretenovič, tajnik br. Vlastimir Ž. Popovič, blagajnik br. Milorad Žlatkovič i statističar br. Božidar Radovič. društveni lekar br. dr. Stjepan Vladarski; članovi uprave, brača: Malin Franja, Furlan Ignjat, dr. Melvinger Ivica, Tasič Lazar, Matasič Toma, Mrmu-štik Franja, Jemrič Adam, Gržibovski t Dr. Maksimilijan Hajdin. Pre nekoliko dana umro je u Beogradu nakon krače bolesti episkop kzirlovački dr. Maksimilijan Hajdin, ugledni crkveni velikodostojnik i zaslužni nacionalni radnik. Pokojnik rodio se u Novom Sadu, osnovnu škoki svršio jo u Beogradu, a gimimziju i teologiju u Sremskim Karlovcima. Godine 1906 promovirao je u Zagrebu za doktora prava. Zamonašio se u Sremskim Karlovcima, gde jc svojim vanrcdniin sposobnostima svratio na se pažnj’u svojih pretstojnika. Uskoro postaje podbeležnik, a nakon nekoliko godina beležnik mitropolije sremsko - karlo-vačke. Godine 1919 imenovan je za vikarnog episkopa sremskog, na kojem položaju ostaje do godine 1928, kada je bio imenovan za episkopa u Šibeniku. Godine 1931 imenovan je za episkopa gornjokarlovačkog sa sedištem u Plaškom. Svojim nacionalnim radom pokojni episkop istakao se več pre rata, a naročite zasluge za nacionalnu stvar i za zaštitu progonjenih stekao je za vreme svetskog rata. 90-godišnjica vladine Miiona Nikoliča. Dne 27 februara o. g. navršio jc devetdeset godina života vladika Miron Nikolič, episkop pakrački. Ju-bilarac roden jc godine 1846 u selu K.a,pelni. Nakon svršene osnovne Školč i gimnazije, upisao se u bogosloviju i zamonašio. Godine 1868 imenovan jeza podbeležnika pakračke episkopije, a godine 1888 izabran je za vladiku ove episkopije. kojoj još i danas stoji na čelu. Vladika Miron nije samo zaslužen kao crkveni poglavar, iveno i kao nacionalni i prosvetni radnik. Njegovim zauzimanjem obnovljena je u Pakracu 1894 srpska učiteljska ško-a, koju su pohadali učenici ne samo iz ondašnje Hrvatske i Slavonije, nego i oni iz Stare Srbije, One Gore i Rosne. Mnogo se brinuo i za ostalo školstvo prosvečivanje naioila, a poznate su i njegove poslanice iz godine 1909, u kojima govori o jedinstvu Srba i Hrvata i poziva ih na. slogu i medusobnu ljuba v. t Ivan Petrovič Pavlov. Dne 27 februara o. g. umro je u svojoj 87 godini največi ruski, a i jedan od največih sa-vremenih svetskih fiziologa, dr. Ivan Petrovič Pavlov, profesor petrograd-skog univerziteta i pretetojnik zavoda za eksperimentalnu inediclnu. Ivan Petrovič rodio se 27 septembra 1849. Nakon svršenih medicinskih študija car-ska vlada poslala ga je na speci jalne študije u Nemačku. gde je bio đok cuvenih biologa, anatoma Ludviga i fiziologa Hajdenhajna. Po povratku u Rusiju habilitira se kao privatni docent na petiogradskom univerzitetu, a godine 1878 i doktorira, iito jc z-i to doba značilo naročiti uspeh. Svoje študije objavljivao je tada u francuskoj biološkoj reviji. Ovim ie študijama stekao svetski glas. Godine 189] imc-novan, je za redovnog profesora vojne, medicinske akademije, a nekoliko godina kasnije i za pretstojnika zavoda za eksperimentalnu inedicinu. Ovaj zavod ima danas oko 21X10 sa radnik a. Po svom političkom tiverenju Ivan Petrovič Pavlov nije bio prijatelj sovjeta. ! Razne kulturne vesti. U Mostam na dan 8 marta biče otkriven spume-nik velikom nacionalnom borcu i pesniku Osmanu Dikiču. * Slovensko društvo u Sofiji iza-bralo je za svog pečasnog člana našeg poznatog književnika dr. Nikolu An-driča, pomočnika ministra prosvete u miru i pretsednika društva hrvatskih književnika. * Ovih dana proslavljena su tri značajna glumačka jubileja, i to u Zagrebu 25 godišnjiea umetničkog rada Stva-hinjc Petroviča, u Sarajevu 25 eodiš-njica pozorišnog rada uglcdnog reda-telja i odličnog glumca Rade Pregarca, a u Beogradu 25 godišnjiea umetnič-kog rada Vladetc Dragutinoviča. Ovih dana izabran je za pretstojj* nika stalnog odeljenja za literaturu i umetnost kod Društva naroda u Ženevi Pol Valeri, poznati francuski pi-sac i član francuske akademije nauka i umetnosti. КШАМАft'DEU , ЧШЦАМА ВДЦШИИОУДИ f •^OfiPO цл?‘ Co^e. Str. 6 MALE VESTI iZ NAŠIH JEDINICA ALEKSANDROVO. Priredba. i diletantska sekcija našeg Sokolskog društva uvežbala je pozorišni komad »Beograd nekad i sad« od Nušiča te ga je prikazala u gradu Krku 20 febru-ara. Več za sam komad vladao je veliki interes te je dvorana bila prilično puria. Posle pretstave bio je ples. ALEKSANDROVO. — Sokolski ples. Kako svake godine tako i ove odr/alo je naše Sokolsko društvo svoj tradicionalni sokolski ples, koji je moralno i materijalno za današnje vreme odlično uspeo. REDNJA. Redovita godišnja skupština. 16 febr. održana je redovita god. skupština naše čete. Izveštaji svi ju članova uprave priinljeni su bez prigovora. Rad čete bio je unatoč politi-ekih i drugih nesredenih mesnih prilika bolji nego u 1934 godini. Uprava je, uglavnom, osim nekih malih izmena, ostala ista. U upravu je ušlo više bra-ee seljaka. BEDNJA. — Proslava Štrosmaje-rog dana. 8 februara, prigodom redovi-tog mesečnog sastanka, održala je s. Soš predavanje »Kulturni i nacionalni rad medu Južnim Slovenima«. Predavanju je prisustvovalo preko 2/з člano- GENERALSKI STOL. — Jubilej čete i posveta zastave. Petgodišnjicu postojanja naše čete nastojaeemo da proslavimo što lepše. Predvideno je, da se tokom leta održi javna vežba, kojom prilikom bi se obavila i posveta četne zastave, koju je našoj četi da-rovao bivši starešina Sokolske župe Karlovac br. Malovič. Posvetu zastave obaviče osnivač naše čete br. Josip Poslek, župnik, sada u Lukovdolu. KASTA V. — Pusna nedelja. Sokolsko društvo u Kastvu priredilo je za svoje članstvo dne 23 februara o. god. »Pusnu nedelju« zabavu sa šaljivim programom. Davala se šaloigra od Pecije Petroviča: »Čižme« i nekoliko solo scena. Na »Mesopust« učinilo se izlet u Brnčiče, a iza toga u večer razvila sc u Narodnom domu veoma animirana zabava. KONJIC. — Uspela priredba sok. naraštaja i dece. U Sokolskom društvu Konjic postoji samostalan otsek za naraštaj i decu, čija je delatnost u svakom pogledu blagotvorna. Tako je otsek održao dne 16 o. m. jednu svoja veoma uspelu priredbu. Na programu su bile deklamacije, vežbe mla-deg i starijeg muškog i. vežbe ženskog naraštaja. Zatim su deca odigrala dva pozorišna komada. Za vreme pojedi-nih tačaka »Kiča Sokolič« razveselja-vao je brojne slušaoce. Ceo program izveden je vrlo dobro, a razdragana publika nagradila jc male vežbače i glumce čestim burnim odobravanjem. Nakon programa razvila se ugodna zabava s igrankom c z pratnju Vatrogasne glazbe. KUTINA. — Uspela priredba Sokolskog društva. Naše društvo priredilo je 15 o. m. veliku pokladnu zabavu e biranim programom i igrankom. Davani su I čin iz opere Albini: «Barun Trenk« i odlomci iz opereta Hiršler: »Kaj nam pak morejo« i Be-neš: »Sveti Anton«, te Nušičeva šala: »Telefon bez žica«. Posle programa bila je igranka. Živu sliku izvele su brojne dame i narodnim nošnjama iz raznih naših krajeva. Poset je bio upravo rekordan. Velike i lepe prosto-rijc sokolskog doma bile su prepune. Priredba jo odlično uspela. To je svakako zasluga upravnog i prosvet-nog odbora te izvadača, koji su i pod teškim prilikama uspeli privuči u svo-ju sredinu široke mase naroda. LJUBLJANA. Akademija Sokola II. V soboto 1.5. februarja je priredilo Sokolsko društvo Ljubljana II lepo telovadno akademijo, ki bi zaslužila večjo udeležbo občinstva. Akademiji so prisostvovali poleg drugih I. podstarosta Saveza SKJ br. Engelbert (Jangi in načelnik Saveza SKJ br. dr. Alfred Pichler. Telovadna akademija Sokola П je pokazala, da razpolaga to marljivo društvo z izvrstnim telovadnim materijalom. MOKRONOG. — Slovo Sokolov od staroste br. Herbsta. V nedeljo 15. fibruarja se je poslovilo v sokolskem domu v Mokronogu številno Sokolstvo 42-1 iz edinic Mirenskega sokolskega okrožja in zlasti domača edinica Mokronog, od svojega dolgoletnega staroste br. Pavla Herbsta šol. upravitelja, ki od haja na novo službeno mesto v Cerkl je pri Krškem. Želimo br. Hcrbstu vse najboljše na novem mestu. NOVO MESTO. — Plenarna seja župe. V soboto dne 15. februarja se je vršila v Sokolskem domu v Novem mestu plenarna seja župe, na kateri so bile potrjene z malimi izpremembami vse društvene in četne uprave. Nada-' Ije je bil določen tudi datum žup. skupščine na nedeljo 25. marca t. I. POT. SV. NIKOLA. — Akcija za gradnju Sok. doms. Naše sokolsko društvo pokrenulo je akcij u da dode do svog sokolskog doma. Shvatajuči spontanu želju gradanstva, na čijc je puno razumevanje naišla ova sokolska akcija. Opštinsko pretsta-vništvo je na svojoj sednici od 18 o. m. donelo od-luku da se Sokolskom društvu ustupi zemljište zajedne sa zgradom koja se na njemi nalazi kao i gradu za zidanje Sokolskog doma, koji bi bio spomenik Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedi-nitelju i čije bi i ime dom i nosio. Ovu svesnost naših opštinskih pretstavnika moramo istaei, jer je Sokolsko društvo najzad tako došlo do ostvarenja svoje davnašnje želje. Po-red svečane sale, dom če imati i eita-onicu i kancelarije, te če na. ta j način biti središte svih nacionalnih i kulturnih akcija ovdašnjeg slovenskog življa. S radom če se otpočeti cim se zemljište i zgrada budu preneli na sokolsko društvo. PULJANE. — Glavna skupština čete. Dne 16 o. m. naša je četa održala svoju treču godišnju skupštinu. Skup-štinu je otvorio — a da joj nije pri-sustvovao delegat matičnog društva Knin — starešina čete s poklicima: »Slava Kralju Aleksandru 1 Ujedinite-telju! Živeo Kralj Petar U! Živila Ju goslavija!, što su prisutni svi jedno-glasno prihvatili. Posle iserpnih izve-štaja svih fimkcionera čete, koje je skupština primila s odobravanjem, izabrana jc nova uprava na čelu sa starešinom br. Paračom Ivanom Nikoli-nim. Zatim je prosvetar br. Petrovič, učitelj, održao oduži govor o raznim sokolskim pitanjima. Na koncu je bra-eu ponovno pozdravio starešina i po-zvao prisutne, da što življe porade na napretku naše čete, koja se ovako lepo razvija na ponos cele Promine. — R. P. SLOVENJGRADEC. — Akad®' mija. V soboto. 15. februarja zV^cf ’ se je vršila v Sokolskem domu tel vadna akademija z naslednjim spor*-, dom: 1. »Igra s punčkami« (ž. n 2. D. Lipovščak »Drmeš« (m. in z. • d.) 3. M. Klimesova - Machova konjičkov« (ž. v. d.) 4. »Prosta tel vadna ura«. 3. Bilek »Pajaci«, r^n?icj!: groteskni ples (žen. nar.), o. »Presko črez konja« (moš. obrt. nar.). 7. B. melkova »Nove smeri« (članice). Bludek »Bura« (m. dij. nar.). S. nikarjeva »Gimnastika« (elani in c* niče). 10. Bradlja (člani). 11. Pich'e »La serenata« (članice). v Vse točke so bile vestno naštu«' rane ter tudi brezhibno izveden • Obisk jo bil dober. Pri prireditvi J sodeloval Slovenjgraški salonski °rkc st er pod vodstvom br. V. Šumeja. OSKAR GUDAC MEDJUNARODNI TRANSPORTI SUŠA K. — DELTA Vlaslila zgrada — Supilova obala — Brzojavi: G uda c, 3 u š a k — Telefon in‘er. 64 3G-1 TRANSPORTNO, SKLADIŠNO I OTREMNIČKOPODUZEĆE Gustav Brefifc POMORSKA AGENTURA Brzojavi: BREG Ttiefon inter. 23 Sulak MASARVKOVO SETALIŠTE 51 37-1 "js 3 3 >M u to o E o tx • m « o O« VAŽNA NOVA KNJIGA za vse sokolske prosvetne delavce: Tyrševa ideja ocenjena in utemeljena iz filozofskih vidikov Za pravilno umevanje tega novega dela je potrebno, da prej prečitate istega pisatelja knjigo „Borba zapada in vzhoda" Cena 12’— Din Založba Učiteljske tiskarne v Ljubljani IZRADJUJEM po propisu sve vrste sokolskih zastava, kao i sve vezove sa zlatom i svileni-Prodajem zlato za vez. NIKOLA IVK0VIĆ NOVI SAD Izdeluje diazo-amoniak-papir »JASNIT«, za “PJESS načrtov, ki je edini 100% domač izdelek te vrste v ^ ctinnan čelar • Uredluje Redakcijski otsek • Tisk* Učiteljska tiskara (pretstavnik Franc* Izdaje Savez Sok;„Ia Kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni I odeovornl urednik Stjepan Celar • ure , Štrukelj) - God. Vil - brojjj