Fonološki opis govora grada Gerovo (prema zapisu Božidara Finke)1 JANUŠKA GOSTENČNIK Inštitut za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU, Novi trg 4, SI - 1000 Ljubljana, januska.gostencnik@zrc-sazu.si - SCN VI/1 [2013], 38-58 - V pričujočem prispevku je prikazan govor kraja Gerovo v Gorskem kotarju v Republiki Hrvaški v obliki fonološkega opisa. Opis sloni na gradivu, ki ga je zbral Božidar Finka leta 1966 za tedanji Srpsko-hrvatski dijalektološki atlas. Vendar pa v nekaterih primerih ni bilo mogoče z gotovostjo vzpostaviti sistema. Zato je gradivo dopolnjeno z gradivom, ki je bilo zbrano z lastnim terenskim delom v kraju Gerovo. Govor hrvaška dialektologija tradicionalno uvršča med kajkav-ske govore hrvaškega jezika, vendar pa ta ne izkazuje kajkavskih definicijskih lastnosti, temveč slovenske. Zato se v opisu izhaja iz izhodiščno splošnoslovenskega fonološkega sistema. In this paper the phonology of the dialect of the town of Gerovo in Gorski kotar in Croatia is presented in the form of a phonological description. The description is based on the material collected by Božidar Finka in 1966 for the Serbo-Croatian dialectological atlas. In some cases the system could not be determined, therefore additions were made with the material gathered by the author in the town of Gerovo. Traditionally, Croatian dialectology classifies the speech of Gerovo as a variety of the Kajkavian dialect group, but the Kajkavian determinative characteristics can not be applied to it. However, Slovene characteristics can be. Therefore, in the description of the speech we take the basic Slovene system as a point of departure. Ključne besede: Gorski kotar, goransko narečje, kajkavsko narečje, fonologija, prozodija Key words: Gorski kotar, goranski dialect, Kajkavian dialect, phonology, prosody 1 Opis je govora grada Gerovo nastao prema zapisu dr. Božidara Finke godine 1966. za (tadašnji) Srpskohrvatski dijalektološki atlas. Zapis, napravljen prema Upitniku za Srpskohrvatski dijalektološki atlas, pregledao i pronašao je sve u redu M. Hraste. — 38 — Fonološki opis govora grada Gerovo 0 Uvod2 Govor grada Gerovo u Gorskom kotaru u Republici Hrvatskoj hrvatska dijalek-tologija uvrštava u goranski dijalekt kajkavskog narječja. U fonološkom se opisu proizlazi iz zapisa Božidara Finke. Mjestimice napravljene su dopune grade koje su rezultat vlastitog terenskog istraživanja (ovi su primjeri podčrtani). Naime, grada Božidara Finke ponekad upucuje na to da je govor u postupku gubljenja kvantitativnih opozicija, a i novo prikupljena grada to potvrduje. Dakle, nova je grada isključivo dopuna staroj (npr. kod jata gdje nema nikakvih nedoumica3 nova grada nije napisana jer su refleksi identični onim koje je zapisao Božidar Finka) na mjestima gdje izgleda da refleksi nisu jasni. U fonetskoj su transkripciji ovog rada napravljene neke promjene u odnosu na rukopis Božidara Finke, naime: - grafem h koji označava bezvučni velarni spirant zamijenjen je grafemom x, - grafem o zamijenjen je s grafemom o koji je u upotrebi za HJA, - kad je u dio diftonga (npr. uo ili uo) u ovom je radu uvijek zastupan grafemom u, - w koji označava bilabijalni frikativ zastupan je grafemom u. 1 Prozodija 1.1 Inventar Fonološki su relevantni samo kvantiteta te mjesto naglaska. Opreka je po kvaliteti ukinuta. Dakle, u inventaru se prozodema pojavljuju samo dva akcenta, dugi i kratki. Nema nenaglašenih dužina. Prema tome, dugi vokali moguci su samo pod akcentom, a kratki mogu biti bilo naglašeni bilo nenaglašeni. 1.2 Distribucija Kratki i dugi naglasak mogu se ostvariti na svakom slogu u riječi osim na otvorenoj ultimi. Nenaglašenih dužina nema. 2 Tekst je pisan fontom ZRCola koji je na Institutu za slovenski jezik Frana Ramovša ZRC SAZU u Ljubljani razvio Peter Weiss. 3 Nekoliko primjera: breik, reič, leiska, deilan 1. sg. 'raditi'; breiza, neveista, meistu, kaleinu, paleinu. — 39 — Januška Gostenčnik 1.3 Podrijetlo Karakteristična je najprije progresivna metataksa cirkumfleksa. To je tipično slovenski pomak i smatra se prvom izoglosom koja odvaja slovenski jezik od ostaloga južnoslavenskog zapada (Lončaric 1996: 22). Poslije progresivne metatakse cirkumfleksa iduci je akcentski pokret bio povlačenje akcenta sa završnoga otvorenog sloga na prethodecu duljinu (steina // stena, zveizda). Slijedi duženje nekad skracenog starog akuta izvan ultime (dva brata, lopata, japka 'jabuka', jagada, sraka, kaleinu/-o, deiuu/-o, ceista // cesta, leitu/-o), no, zbog internog razvitka vokala i danas možemo naci na tim slogovima kračinu (kazica 'zdjela, činija', lasica, situ). Došlo je i do drugih akcenatskih pokreta kao što su povlačenje akcenta sa završnoga kratkog otvorenoga sloga na prethodecu kračinu, dakle na pretho-deci e ili o (sln. tzv. »umik na prednaglasno kračino«):4 siestra, žiena (// žena), čieuu/-o (// čeuu) 'čelo', buosa (// bosa) N sg. neodr. f. 'bos'; kronološki kasnije još do povlacenja akcenta na poluglas u prethodnom slogu (sln. tzv. umik na prednaglasno nadkračino): magua, mogua 'magla'. Regresivna metataksa cirkumfleksa daje često, kako bismo i očekivali, kratki slog (synu 'sijeno', jimy/-i 'ime', večir/-yr, večir, devyt, desyt, gasput 'pop', kakuš,5 peru, kasti, zabi), ali ponekad i dugi (tieuu/-o, lepu, gauop, gauup, karin) gdje bi mogla dužina biti i posljedica analogije. Ipak, vokalizam pokazuje kako je regresivna metataksa sekundarna što znači da je regresivna metataksa cirkumfleksa relativnokronološki gledajuci mlada od vokalske di-similacije (synu) odnosno akanja (gasput, kakuš, kauu), dakle do promjene o > a došlo je prije metatakse. U primjerima kako što su: uoku/-o, uočy/-e, uobras, razvoj je najvjerovatnije išao ovako: oko > ako > uako > uako > uoko, dakle, možda se radi o pozicij-skom razvoju. To nam potvrduju i primjeri kao što su žauost 'žalost' in uopata6 'lopata' gdje bi u nenaglašenoj poziciji svakako očekivali vokalsku redukciju (akanje). Teoretički, razvoj bi mogao ici i ovako: oko > uoko > uoko, ali ovim putem ne možemo objasniti primjere kao što je žauost. Medutim, vlastita terenska istraživanju pokažu ovakvu sliku: uoku, uoči / uoka, uobras. Dakle, kračinu. Vjerojatno u isto doba, naime, refleksi su isti, došlo je do povlačenja novog dugog akuta sa završnoga otvorenog ili zatvorenog sloga na pretposljednji slog7 (sramak < psl. *siromaxb 'siromah', myxur < psl. *mehur'b 'mehur'). 4 U ovom cemo radu upotrebljavati izraz koji je prihvacen u slovenskoj dijalektološkoj terminologiji, dakle »umično naglašeni e i o« (u razdeljku Podrijetlo krace »um. nagl.«). 5 Gerovo 2012: kakuš. 6 Uz dubletu uapata. 7 Na ovom je mjestu upotrebljen doslovni prijevod izraza kojeg je upotrebio dr. Tine Logar u svojoj raspravi o semiškom govoru u Beloj krajini, dakle umik novega dolgega akuta z zadnjega odprtega in zaprtega zloga na predzadnji zlog (Logar 1996: 206). Naravno, riječ je o govoru u kojem je ukinuta opreka po kvaliteti. Dalje, na istom mjestu, Logar — 40 — sS'la-Via Centra 1/2013 Fonološki opis govora grada Gerovo Inače, taj je pokret poznat nekim slovenskim dijalektima, naime belokranjskim govorima, kostelskom dijalektu i jednom govoru poljanskog narječja (Javorje nad Poljanami).8 Došlo je i do povlačenja kratkog cirkumfleksa (nastalog prema metatoniji iz kratkog akuta porijeklom iz skracenog starog dugog akuta i novog akuta na kracini) sa završnoga zatvorenog sloga na pokraceni pretposljednji slog (buogat 'bogat' < sln. bogat < psl. *bogat\>; vysok/-ak < sln. visok < psl. *vysdkb, syrak < sln. širok < psl. *širdkb).9 Novi se dugi cirkumfleks odražava kao dužina (mužmč3k/-ok 'mali prst', pesma (// peisma), gledamu/-o // gleidamu/-o, beseida, leita Npl 'godina', mei-ssc/-oc, kravji, stary (uoča), zdravje, bubsn 'bubanj'), rijetki i nesistematični su neki primjeri za kračinu (mlinar 'mlinar'). 2 Vokalizam 2.1 Inventar Inventar vokala govora grada Gerovo čini po deset jedinica u dugome nagla-šenome slogu i po deset jedinica u kratkome naglašenome slogu. 2.1.1 Dugi naglašeni ei 10 ou ie uo kaže »Refleksi novonaglašenih samoglasnikov so isti kot pri umiku dolgega starega cirkumfleksa. To dejstvo dokazuje, da gre v obeh primerih za časovno isti naglasni umik.« 8 U ovom ce se radu u razdeljku Podrijetlo za ovaj pokret upotrebljavati izraz »nakon regresivne (reg.) metatakse dugog akuta«. 9 U ovom ce se radu u razdeljku Podrijetlo za ovaj pokret upotrebljavati izraz »nakon regresivne metatakse kratkog metatoničnog cirkumfleksa (nakon reg. metatakse met. cirk.)«. 10 Interpetirati se može i kao ei i kao ej. — 41 — Januška Gostenčnik 2.1.2 Kratki naglašeni i y ü u eso e o a + r 2.1.3 Nenaglašeni i y ü u u e e 3 o o e o a 2.2 Realizacija Diftong ou ostvaruje se i otvoreno, kao ou: souza, pouš 'puž', sounce 'sunce', poun 'pun'. Diftong se uo često ostvaruje otvoreno, kao uo: muoren 'mogu' (// moren), Npl nuosy/-e 'nos', nuoga (// noga), duoba (n) 'dob, doba', buosa (/bosa) N sg. neodr. f. 'bos',puosu 'posao',puomoč 'pomoči', debuoka N sg. neodr. f. 'dubok'. Diftong uo ostvaruje se kao ua u primjeru puapsr 'papar'. U poziciji iza r fonem se ëi ostvaruje kao ëi: sreidsn (prst), reizat (// rëzat) 'seči'. Fonem se o ostvaruje zatvoreno, kao o u primjerima: moren (// muoren) 1. sg. prez. 'moči', mogu (// mougu) 3. sg. pf. m. 'moči', ili kao još zatvorenije u u primjerima: vusta, dnu/-o 'dno', tuu/-o 'tlo', stu/-o '100'. U poziciji iza u fonem se a u naglašenoj poziciji ponekad ostvaruje kao a, dakle kao a pomaknuto nazad prema o, u primjerima: uasy (f.) 'kosa, vlasi' i (ufič //) uaftič 'lakat'. No, vlastit terenski rad pokazuje ponekad labijalizaciju a i u sasvim nevtral-noj poziciji. Ali nigdje labijalizacija nije utoliko uvjerljiva da bismo opravdano mogli ispostaviti a kao poseban fonem. Nekoliko primjera: A pl. za živali, zajc, maša. — 42 — ^Sla-vta Centra 1/2013 Fonološki opis govora grada Gerovo 2.3 Distribucija Svi vokali mogu biti naglašeni i nenaglašeni, dok su diftongi uvijek naglašeni i dugi. Nenaglašeni kratki vokali mogu biti i u prednaglasnome i zanaglasnom položaju, dok nenaglašenih dužina nema. Posljedice su moderne vokalne redukcije: Vokalska redukcija, tzv. akanje, u primjerima: prednaglasni slog: nosnica, abista 'bubreg', dvorišče 'dvorište', kazica 'zdjela, činija', kašenica, matika 'motika', kabiua 'kobila', kaščica 'koštica', pašiuat 'slati', dabije, dabiua, paduojyt, gavarište 'govorite', kaleinu/-o 'koleno'; zanaglasni slog: jägada 'jagoda', mramar11 'rovac'. 2.4 Podrijetlo12 2.4.1 Dugi naglašeni ger. izvor grada T < *T- sin,13 zit 'zid', žir 'žir'; mužinčakl-ok 'mali prst', bravinc 'mrav', malitva; cvily 'vrišti', spi 3. sg. prez. 'spati'; kriuul-o 'krilo', blizy 'blizu', pismul-o; < *i- sir 'sir', strina 'gospoda', sykira 'sjekira', štiry '4', žitu; < *e- šist '6', pič; zmiron 'uvijek'; vesiua 'vesela'; < *e- N pl. ribra (ll rebra), sidanl-on '7', sidmy '7.', ščira 'jučer', zele ll zile 'kupus, zelje'; < pit '5', (greidsl ll) gridsl 'gredelj', pitok,14 rip 'rep', pist, spike 'opet'; < ditela 'detelina';15 11 Mramar po disimilaciji iz nar. mramor < psl. *mormori> 'bramor'. 12 Spojnica na desnoj strani ishodišnog vokal označava da se radi o slogu koji nije ni stra-žnji ni jednosložan, dakle barem dvosložan. A spojnica na lijevoj strani vokala označava suprotno, to je stražnji slog odnosno jednosložna riječ. 13 Usp. izvor kratkog i. Vlastito terensko istraživanje dalo je dvojake rezultate, dakle kračinu i dužinu: sin i sin. 14 Usp. razvoj ei. 15 Usp. izvor i. — 43 — Januška Gostenčnik ger. izvor grada ei < *é- beiua // biua, beiuu/-o N sg. neodr. f./n. 'bijel', breist 'brijest', cveit 'cvijet', dveistu/-o '200', kaseinc 'gusjenica', leik 'lijek', leip 'lijep', lein 'lijen', meix 'mijeh', fpreik 'preko', sneik 'snijeg', zveir // zver 'zvijer', žleip 'žlijeb'; beseida, leita N pl. 'godina', meisac/-gc, peisma // pesma, plejsan (// plesan) 'plesan', pandeilak/-gk 'ponedjeljak', sreida 'srijeda', sreidgn/-an 'srednji'; reidak/-ak 'redak', zeixa 3. sg. prez. 'zijevati'; delte 'dijete', dleita // dleta 'dlijeto', steina // stena 'stijena', streiua 'munja', vreime 'vrijeme', vle(j)č 'vuči', zveizda 'zvijezda'; < *e- ceista // cesta 'cesta', deiuu/-o 'posao', kaleinu/-o 'koleno', leitu/-o 'ljeto', meistu/-o // mestu/-o 'mjesto', mreiža 'mreža', nedeila 'nedelja', pleit 'plijeviti', reipa 'repa', seikat (// sekat) 'seči', seime // seme 'sjeme', saseida 'susjeda', smreika 'smreka', streixa 'krov', teime 'tjeme', vreiča (// vreča) 'vreča', zreit 'zreti'; < gleidamu/-o // gledamu/-o 1. pl. prez. 'gledati'; greidal (// gridal) 'gredelj', peitak/-gk 'petak',16 zeiggn/-an 'žedan'; t < *e- mit 'med'; < *e- pirje, pagriba G sg. 'pogreb', mičen 1. sg. prez. 'metati'; < glidan 1. sg. prez. 'gledati'; < ditalca 'detelina', pakliknit; e < *é- črešna 'trešnja', pesma (//peisma); lešnyk 'lješnjak'; klešče 'kliješta', gnezdu // gnejzdu/-g 'gnijezdo', mleku/-g 'mlijeko', vle(j)č 'vuči'; < *e- det (// dét) 'deti', nevesta 'snaha', veverca, veimu 1. pl. prez. 'znati'; < *e- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: dekle 'devojka', lepu 'adv. lepo'; < *e- vyčerja // vyčirja; < *e- vesejly 'veselje', česan // č!esan 'češnjak', jejš11 'jež', glejžna // gležna 'gležanj', zele // zile 'kupus, zelje'; < um. nagl. e čeuu // čiSu-uf-o 'čelo', žena // žiena 'žena'; < pest //pist 'pregršt'; gledamu/-o // gleidamuf-o 1. pl. prez. 'gledati',18 gavedna 'govedina', šetaju (// š^taju/o 3. pl. prez. 'šetati'; zepst // zipst 'zepsti'; < ardeča 'crvena'; 16 Usp. izvor i. 17 Glas i u ovom i sljedecem primjeru nije sustavni dio diftonga, nego se radi o tzv. prije-laznom j. Gledaj razdeljak 3.3 o podrijetlu glasa j. 18 Usp. izvor i. - 44 --Slavia Centralis 1/2013 Fonološki opis govora grada Gerovo ger. izvor grada ie < um. nagl. e čeuu // čieuu/-o 'čelo', siëuu/-o 'selo', siëstra, žiëna (// žena) 'žena', diëbyu/-eu 'debeo', rwčan 1. sg. 'reči', patwče 3. sg. 'poteči', siëduo, ziëmla, žiëna (// žena); < eV ispred *-i, *-à19 tiëuac/-uac 'tele', vjelyk // viëlyk 'velik'; < *e- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: tiëuu/-o 'tijelo'; < *ç- griëda 'greda', nariëdit; < *a- u primjeru: diëleč 'daleko';20 ä < *ä- där, duän (m.) 'dlan', stvär, vuät 'klas', gäs 'gaz', guät 'glad', guäva, xuät 'hlad', xuädan/-on 'hladan', kuäs 'klas', jäk 'jak', mäst 'mast', muät 'mlad', tät 'lopov', vräk 'vrag'; gräp 'grab', žäu^c, uäja 'pas: laje', krepäua 3. sg. pf. f. 'krepati', krävji 'kravlje', stäry (uoča) N sg. odr. m. 'star', zdrävje 'zdravlje', zäjc21; xräst 'hrast', krätok/-ak 'kratak'; muäda N sg. neodr. f. 'mlad', räst 'rasti', uäknu // vuäknu 'vlakno'; < *à- jägada 'jagoda', jäpka 'jabuka', kämana 'kamen', lopäta, mäty, apäjok/-ak 'pauk', päst 'pasti', räme, släp 'slab', spät 'spati', sräka 'svraka', tkät 'tkati', žäuost 'žalost', käuac/-oc 'kolac', pälca 'štap'; < *a- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: blägo 'stoka, blago', uçsy 'kosa, vlasi', zäkaj 'zašto'; < *3- dän,22 väs, uäs 'laž', mäxavina; < *3- mäsa 'misa',23 päsji/-y 'pasji', mälan/-on 'mlin'; um. nagl. a stäbuu/-o 'stablo'; < *o- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: gäuop 'golub', kärin 'korijen'; 19 Regresivna metataksa naglaska iz issln. *-s kad nije u poziciji ispred sonanta na kraju riječi i iz issln. *-i kad nije u poziciji iza suglasničkog skupa (ne)sonant + sonant (Šekli 2007: 34). 20 Razvoj bi prema tome išao ovako: dišleč < **deleč (ponaša se kao tzv. umično nagl. e) < **deleč < **daleč ^ *daleče). 21 Usp. izvor kratkog a. 22 Ibid. 23 Vlastit terenski rad u ovom leksemu pokazuje a pomaknuto nazad prema o (tzv. labija-lizirani a). — 45 — Januška Gostenčnik ger. izvor grada uo < *Q- ruoka 'ruka'; < *0- "ossnl-on '8', uojstar 'oštar', uosounyk // uosounyk 'vodir', gryxuota 'grjehota', nuosyu 3. sg. pf. m. 'nositi', (prüsyn //) pruosyn 1. sg. prez. 'prositi', vysuoki N sg. odr. m. 'visok',; um. nagl. o uofca 'ovca', uoknu (// oknu) 'prozor', uosa 'osa', uona 'ona', uosua // uosua 'brus', syruoka N sg. neodr. f. 'širok', puokle 'poslije', pa nuočy 'noču; uogan (// ogan) 'vatra, oganj', uogan, uoru // orou 'orao', uosu, puotok 'potok', puotok, čuovyk, vuozyt 'voziti', duobyt 'dobiti', pruosyt 'moliti'; < oV ispred *-i, *-324 kuosac 'kosac', (molc //) muolc 'moljac', uov3s/-os 'ovas', ftuorak/-ok 'utorak',25 nakon prijelaza *l > u i asimilacije: uonc 'lonac'; < *o- nakon reg. metatakse dugog akuta: uofčar 'ovčar'; nakon reg. metatakse met. cirk.: buogat 'bogat', puotpuat; uo < *o- (moren //) muoren 1. sg. prez. 'moči', kuojn; um. nagl. o buosa (// bosa) N sg. neodr. f. 'bos', duoba (n.) 'dob, doba', nuoga (// noga), puosu 'posao'; kuoza, guora // gara,26 kuotu, nuosa G sg., duobit, zuove 3. sg. 'zvati'; < oV ispred *-i, *-321 kuonc, uovos; < *Q- vuogu 'ugao';28 9 < *0- xudin 1. sg. prez. 'hoditi', nusin 1. sg. prez. 'nositi', mulin 1. sg. prez. 'moliti', prusin 1. sg. prez. 'prositi';29 < *Q- guba; ou < i- vouk 'vuk', žout 'žut', žouč 'žuč'; douk N sg. neodr. m. 'dug', kouk (// kok) 'kuk'; bouxa 'buha', žouna 'žuna'; < */- vouna 'preda'; 24 Vidi napomenu 19. 25 Usporedi Gerovo 2012: tuorok. 26 Drugi primjer vjerojatno analogija prema kosim padežima (G sg. gari). 27 Vidi napomenu 19. 28 Usp. izvor o. 29 Usp. izvor dugog u. — 46 — ^Sla-vta Centra 1/2013 Fonološki opis govora grada Gerovo ger. izvor grada ou < *l- söunce 'sunce'; söuza 'suza'; < *0- möugu (// mogu) 3. sg. pf. m. 'moči'; Ü < *0- grübje' groblje', grüzdje 'grožde, taža 'koža', küra30 'kora', nüf N sg. neodr. m. 'nov', prüsyn (//pruösyn) 1. sg. prez. 'prositi', vür 'vir (duboko mjesto u potoku, reci, jezeru)',31 xüja 'jela'; < *o- gnüj, xür 'tvor, sln. dihur', mürje 'more', tvür 'čir' (sln. tvor), zgün 'zvono', nüč (// nuč),32 m^, rük 'rog', pülje (// pMlje),33 nüft;34 < *Q- müs 'muž', züp 'zub'; büban 'bubanj'; püt 'put', küt, stmčje 'grah', vmč 'vruč'; müka 'brašno'; < *Q- tüča; o < *o- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: uöku/-o, u0čy/-e; uöbras 'lice';35 ' ' ' ' 0 < *0- pozicijsko nakon asimilacije u primjeru: pauožan (fpauožna) 'ravan' < *Q- pozicijsko: vögu 'ugao',36 žeučdsc (// žeuu0dac), žeuodac; < *3- pozicijsko nakon asimilacije u primjeru: uovak 'lak'; (+f) G prs (// p/s); 30 Vjerojatno vokalizam prikazuje refleks psl. *(s)kora (glej Be III: 246). 31 Dugi vokal -u- prikazuje psl. *vori (b) (usp. sln. vor, vora 'splav iz debel' u Be IV: 344), iako semantički ne odgovara potpuno. 32 Usp. izvor kratkog o. 33 Ibid. 34 Op. cit. 32. 35 No, vlastita terenska istraživanja ne opravdaju dužine na ovome mjesta, naime rezultat je vlastitog istraživanja kračina u ovim leksemima: uoku, uoči/uoka, uobras. 36 Usp. izvor uo. — 47 — Januška Gostenčnik 2.4.2 Kratki naglašeni ger. izvor grada i < *i- dim, gliva 'gljiva', šibe (pl.) 'pruce', dvarišče 'dvorište', gredica // grejdica 'vrt', iskra, kabiua 'kobila', kapriva 'kopriva', kaščica 'koštica', kazica 'zdjela, činija', kašenica, lysica 'lisica', miš, nit, nasnica // nosnica,prasica 'krmača, prasica', -oslica 'magarica', vidyt/-it, sirutka 'surutka', situ 'sito', slišau/-ou/-ou 3. sg. pf. m. 'čuti', šliva 'šljiva', vime 'vime', žilaf 'čvrst', žlica, xrip; < *T- sin; mlinar 'mlinar', matika 'motika', mislin 1. sg. prez. 'vidjeti', vidyn 1. sg. prez. 'vidjeti', škilyn 1. sg. prez. 'škiljiti', zipka 'kolijevka'; zima, glista 'glista', grič 'brdo, brijeg', listje 'lišce', pridan/-on 'dobar', nizok/-ak 'nizak'; puanina 'planina'; < *i- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: jimy/-i 'ime'; < *e- jymina G sg. 'ime'; y < *-é byu 'bijel', cyu 'cio', cyn 'jeftin'; < *e- jyst 'jesti', syst 'sesti', syjat 'sejati'; < *é- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: synu 'sijeno'; nakon reg. metatakse dugog akuta: myxur 'mehur'; < sryčan 'sretan'; < *i- byt 'biti', šyt 'šiti', pošyvat 'podšivati', stryč 'striči', nyč 'ništa', zdygnyt 'dignuti'; < *T- tyčak (// tičok) 'ptica'; dyvjy 'divlji'; < *i- nakon reg. metatakse met. cirk.: vysok/-ak // vasok 'visok', šyrak 'širok'; < -M ty 'ovdje'; e < jetra (// jytra) 'jetra', sprétan/-an 'vješt'; < *f- raspélu/-o 'križ'; < nakon reg. metatakse cirkumfleksa: grenak 'gorak'; < *e- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: večir/-yr 'večer', pérat 'perad'; < um. nagl. e médvyt 'medvjed'; < *r- xrébac 'brdo, brijeg'; - 48 --Slavia Centralis 1/2013 Fonološki opis govora grada Gerovo ger. izvor grada e < *-ç zet 'uzeti'; < *-ç prest 'presti', zet 'zet'; < *ç- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: mevakl-ak 'mek'; < *è- breja 'breja'; < *é nakon reg. metatakse cirkumfleksa: tesanl-on; < *e um. nagl. e peč 'peci', metua 'metla', meja 'meda', plest 'plesti', jelin 'jelen'; < *e- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: devyt '9', desyt '10', pèpyu 'pepeo', vesyu'veseo', smeti 'smece'; < *à- pozicijsko u primjeru: zdej 'sad(a)'; a < *3- bat 'klip', daska 'daska', daš 'kiša', pas 'pas', pasokl-ak 'štene', san 'san', san (šou), skadan 'staja, štala', sasakl-ok 'sise, dojke', vas 'sav'; um. nagl. a bazak 'bazga', tama, paku, magua 'magla',37 danas 'danas';38 < *i- nakon reg. metatakse met. cirk.: vysokl-ak ll vasok 'visok'; < *ä- majxan 'mali', màstanl-an, uaftič // uaftič 'lakat'; ar < *ï- barky (ll brky), garm ll grm 'grm', karf (ll krf), varx ll vrx 'vece brdo'; a < *-à brat, kraj 'kraj', mras 'inje',past 'pasti', prak 'prag', prat 'prati', star, stara 'star', tan 'ondje'; < *ä- babjak 'ženskar', zajc 'zec'; < *a- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: stvari G sg.; nakon reg. metatakse dugog akuta: pastyr 'pastir'; < *o- vasak ll uasok 'vosak'; < *-0 grap 'grob', kajn 'konj', grast 'grozd', kaš 'koš'; um. nagl. o nava 'nova'; aryx 'orah', patkuf 'podkev'; 37 Usp. izvor o. 38 Ibid. — 49 — Januška Gostenčnik ger. izvor grada < *o- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: gasput 'pop', kakuš 'kokoš', kasti; nakon reg. metatakse dugog akuta: kamarc 'komarac', sramak 'siromah', gari 3. sg. prez. 'gorjeti'; < *g- dan 'dan' (pri zvezi dober dan pa dän), pajn 'košnica'; < *a- preuzeto iz hrv. standardnog jezika: tama 'mrak, tama';39 nakon reg. metatakse dugog akuta: mažyn (// možyn) 1. sg. 'žmuriti'; < *e- nakon reg. metatakse dugog akuta: anajst '11'; 0 < *o- grom 'grom'; um. nagl. a mogua 'magla',40 donos 'danas';41 < *a- nakon reg. metatakse dugog akuta: možyn (// mažyn) 'žmurim'; o < *o- vou 'vol', dobar (dän) 'dobar'; < *0- gost 'gost', mozak 'mozak'; < *o- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: uoku, uoči / uoka, uobras; < *a- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: kok // kok 'kako', tok // tok 'tako'; ü < *u- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: vüxu/-o (pl. vùha), püstyu 3. sg. pf. m. 'pustiti', phščen trp. pr. N sg. neodr. m. 'pustiti'; 39 Usp. izvor g. 40 Ibid. 41 Op. cit. 39. - 50 --Slavia Centralis 1/2013 Fonološki opis govora grada Gerovo ger. izvor grada u < *o- brut 'brod', bùs N sg. neodr. m. 'bos', kùst (f.), must 'most', nuč 'noc',42 nùft 'noht',43 nùs 'nos', pùdan //pùdan 'podne', pùlje 'polje', sù 'sol', vùs, bùk, znùj, nùs; tička 'kvočka'; < *0- kùzji 'kozji', nùf N sg. odr. m. 'nov', nùsi 3. sg. prez. 'nositi'; < *Q- gùska 'guska', trùbac 'usnja gornja i donja'; < *U- sùx 'suh'; frùska 'kruška', lùkna 'lokva', jùtry 'sutra'; sùsa 'suša', zùl 'žulj'; < i- cùn 'čunak'; nakon asimilacije i regresivne metatakse cirkumfleksa u primjeru sùdak/- ak 'sladak';44 0 < *0- moren (// muoreri) 1. sg. prez. 'moci', mog¥ (// moug¥) 3. sg. pf. m. 'moci'; ¥ < *U- vusta; < *0- u poziciji za v u primjeru: vùla; < *-0 tuùl-û 'tlo', dnùl-o 'dno'; < *-0 stu/-o '100', gark¥/-o 'toplo'; r < *t- brky (// barky), črf // čarf 'crv', črn // čarn 'crn', drv¥ // darv¥/-o, krf (Jkarf), krt // kart 'krtica', mrtvac // martvac 'mrtvac', prst, trt // tart 'tvrd', trnak // tàrnak 'ruža', vrba // varba, vršok // varšok 'vrh'; um. nagl. a rja ll arja 'hrda' < *r- nakon reg. metatakse cirkumfleksa u primjeru: krvaf // karvaf 'krvav'; 2.4.3. Zaključak Tzv. stalno dugi i kratko akutirani jat imaju podjednake reflekse i to diftong (ei). Iznimka skoro nema. Dakle, došlo je do vrlo ranog duženja kratkoakuti-ranog jata. Sekundarno se naglašeni e i o redovito odražaju kao diftongi (ie odnosno uo/uo). Stalno se dugi *e odražava bilo kao dugi vrlo uski e, dakle i, ili vec kao dugi ž. 42 Usp. izvor dugog o. 43 Ibid. 44 Razvoj je vjerovatno išao ovako: sùdak/-ak < *sudak < *suadak < *suadak < *sladak < *sladSk < *sladêk < psl. *sôldtkt. — 51 — Januška Gostenčnik Stalno se dugi *o odražava bilo kao dugi u bilo kao kratki u. Puno ima i dubleta unutar istog leksema (nuč / nuč/ nuč).45 Slično se ponaša stalno dugi *i koji reflektira i kao kratki i i kao dugi. Postoje i dublete unutar istog leksema (sin / sin / sin). Kratkoakutirani *i- vecinom se odražava kracinom, dakle kao kratki i. Prema dvojakim refleksima stalno dugog *o i refleksima stalno dugog *i možemo suponirati da je govor u procesu gubljenja kvantitetnih opozicija. Stalno se dugi nazal odražava bilo kao uski dugi e, dugi i ili kao diftong ei. A kratkoakutirani najviše kao dugi vrlo uski e (i) što možemo zaključiti pomocu novo prikupljene grade. Stalno se dugi nazal *Q odražava kao dugi u, a kratko se akutirani odražava bilo kao vrlo uski dugi o, dakle u, ili kao dugi u. Stalno se dugi *a i kratkoakutirani *a- odražavaju kao dužina. Stalno se dugi *u i kratkoakutirani *u- odražavaju kao kračina. 2.4.4 Nenaglašeni ger. izvor grada a < *-a- zapúvyt 'zapovijed', küpavat 'kupovati', sajnan 1. sg. prez. 'sanjati', reipa 'repa'; < *V-o-V46 gavarište 2. pl. prez. 'govoriti', kaleinul-o 'koleno', dvarišče 'dvorište', kabiua 'kobila'; jagada 'jagoda', šyrak 'širok'; / ponekad u preuzetim riječima: blagoslovyt 'blagosloviti'; ¥ < *-o lepu 'adv. lepo', gnezdu ll gnejzdul-o 'gnijezdo', mlekul-o 'mlijeko', čeuu ll čieuul-o 'čelo', meistul-o ll mestul-o 'mjesto', veimu 1. pl. prez. 'znati', pUščamul-o 1. pl. prez. 'ostavljati'; < *-Q 3. pl. prez.: jiščejul-o, cicajul-o 'sisati', klijejull-o 'psuti', opsšajullapsšaju 'izljubiti'; fut. I. 'biti': bUdu-o; < *-a- pozicijski razvoj (asimilacija): uugaua, u-lužlivac 'lažljivac'; ü < *uV püstijul-o, küpavat 'kupovati'; u < *Vu myxur 'mehur'; < *oV- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: gasput 'pop', kakuš 'kokoš'; < *-o vúxu, žitu, paleinu; < *çV- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: gauup; 3 <* 3- žrebac 'ždrijebe', žauac, meisacl-oc, reidakl-ak 'redak', plejsan (llplesan) 'plesan'; < *Ç- saseida 'susjeda'; 45 Prvi je primjer od Finke a drugi su ovogodišnji. 46 Osim u primjerima žauost 'žalost' i uopata (gdje su još kao dublete zabilježene uapata i apata) a vjerojatno se radi o utjecaju -u-. — 52 — ^Sla-vta Centra 1/2013 Fonološki opis govora grada Gerovo ger. izvor grada 0 < *-a prasoc, puotok, jarok, tuorok, sidpn; 0 < *-a kao dubleta -a-: uosounyk // uosounyk 'vodir', ftuonkl-ok 'utorak', vasak // uasok 'vosak'; < *o- puotok 'potok'; kao dubleta -u: mleku/-o 'mlijeko', čeuu // čieuu/-o 'čelo', puščamu/-o 1. pl. prez. 'ostavljati'; < *-g kao dubleta -u: 3. pl. prez.: jiščeju/-o, cicaju/-o 'sisati', klijeju/-o 'psuti'; fut. I. 'biti': budu/-o; o < *Q- nakon reg. metatakse cirkumfleksa: gauop 'golub'; < *a- u poziciji ispred u: uuosounyk (// uosounyk) 'vodir'; y < *e- sykira 'sjekira', gryxuota 'grjehota', jimyt 'imati', médvyt 'medvjed', aryx 'orah'; < *e- vyčerja // vyčTrja, diebyu/-eu 'debeo', ječmyn/-en; < nakon reg. metatakse cirkumfleksa: devyt '9', desyt '10'; < *i- šyruoka 'široka', fysica 'lisica'; lešnyk, jezyk, vjelyk // vielyk, muatyt 'vršiti', meinyt 'razgovarati', vuozyt 'voziti', spasyt, pastyr; i < *e- karin 'korijen', jelin 'jelen'; < *-e u primjeru: zelejni 'zelenje'; i < *-i mislin 1. sg. prez. 'misliti', xüdin 1. sg. prez. 'hoditi', nüsin 1. sg. prez. 'nositi', mülin 1. sg. prez. 'moliti', prüsin 1. sg. prez. 'prositi'; < jym; e < klešče 'kliješta', dekle 'devojka', teime 'tjeme', seime // seme 'sjeme', (jigrat) se; < *-e zele // zTle 'kupus, zelje', zdravje 'zdravlje', sounce 'sunce'; < *Ve- dTtela 'detelina', štierdesyt '40'; e < *eV- beseida, žeuodac (// žeuuodac), nedeila 'nedelja'; < * u ispred stražnjih vokala:47 puanina 'planina', xuadna, gauop 'golub', kriuu/-o 'krilo', čuovyk, uasy 'kosa, vlasi', uojtra 'lestve', megua, žausc; uugaua, adgavariua. U riječima koje su preuzete iz hrvatskog standardnog jezika do toga prijelaza ne dode (škuola). Na početku riječi u prednaglasnom slogu došlo je do asimilacije u primjerima: uovsk 'lak', uugaua 'lagala' i užlivsc 47 U slovenskoj se terminologiji upotrebljava izraz švapanje. Radi se o prijelazu *l > u ispred stražnjih vokala (tzv. skupina la), ali ne u poziciji za dentalima. Ovaj je prijelaz karakterističan za slovenski gorenjski dijalekt, koroški dijalekt i govor kraja Babno polje. — 54 — ■-S^avt-a. (Centra 1/2013 Fonološki opis govora grada Gerovo // užlivsc 'lažljivac' (ovaj posljednji primjer mogli bismo objasniti ovim putem: la- > ua- > uo- > uo- > uu- > m/m-). U nekoliko leksema pojavlja se tzv. kajkavsko l: palca //pauca, žlica,uoslica, jukna 'lokva', učitel, molc // muolc 'moljac'; Do depalatalizacije je nj došlo u sljedecim primjerima: lukna 'lokva', oženen // ožman trp. pr. N sg. m. neodr. 'oženiti'. 3.3 Podrijetlo Konsonanti potječu od odgovarajucih fonema ishodišnog sustava, a osim toga nastali su i sljedecim razvojem: ger. izvor grada č < *tj vreiča // vreča; 3 preuzeto iz hrv. standardnog jezika rojak 'rodak'; f < *xK fruška 'kruška', nuft 'nokat', uaftič // uaftič 'lakat'; < vK-, -v fséga, fsému, fpreik, žerjafka 'žar, žeravica', uofka N sg. neodr. f. 'lak', mefka N sg. neodr. f. 'mek'; žilaf bratof; j < *dj méja, saja 'čad', (n) tuje, breja, muaja N sg. komp. f. 'mlad'; proteza ispred i- jigua 'igla', jimy (jimi)w 'ime', jiščejul-o 3. pl. prez. 'iskati, jezva, jyzba 'tavan'; prijelazni j48 u primjerima uojstar, jejš 'jež', glejžna // gležna 'gležanj'; jn < *n kajn 'konj', pajn 'košnica', sajnan, žajnemu/-o, zajn; l < *í grable 'grablje', kuplen 1. sg. prez. 'kopati', kašlat 'kašljati'; -n < *-m sajnan 1. sg. prez. 'sanjati', mažyn (// možyn) 1. sg. prez. 'žmuriti', zmiron 'uvijek'; n < *n u primjerima: zguavnik, jaAčkgkl-ak 'jagnje', néga G-A 'on'; v < *VxV (intervokalno) u primjerima: uovak 'lak', mevak/-gk 'mek'; proteza ispred u- vüdre 3. sg. prez. 'udariti', vüxu/-o 'uho', vuš / vuš 'uš', vura 'sat', vusta; u proteza ispred o- uoku/-o, uočy/-e, uobras, uobuačno; šč < *stj püščen; < *skj jiščeju/-g; ž < *zdj ddš 'kiša', daživnyk; 48 Radi se o naknadno umetnutom j koji se najobičnije javlja u naglašenom slogu ispred frikativa ili afrikata. — 55 — Januška Gostenčnik 3.4 Ispad glasova p(š)—> Q(š)-\ šenica 'pšenica' p(t)- ^ Q(t)-. tyč3k (// tičok) 'ptica' vl—> Qu-. u primjeru uaknu (// vuaknu) 'vlakno'49 3.5 Ostale pojave 3.5.1 Asimilacija xč ^ šč nyšče 'nitko', ščir (ščer) 'kci' xv ^ f fala 'hvala' dn ^ gn u primjeru žeigna50 'žedna' (po analogiji i m. žeigon/sn) mr ^ br u primjeru bravinc 'mrav' ti ^ k u primjeru keidon/sn 'tjedan'51 x-š ^ š-š u primjeru šiša 'kuca'52 s-š ^ š-š u primjeru pašušyt 'osušiti' s-č ^ š-č u primjeru nušeča 'trudna' z-č ^ ž-č u primjeru mužinčsk/-ok 'mali prst' 3.5.2 Disimilacija -tl- ^ -kl- u primjeru puokle 'poslije' LITERATURA Vida BARAC-GRUM, 1993: Čakavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru. Rijeka. France BEZLAJ, 1977-2007: Etimološki slovar slovenskega jezika I-V. Ljubljana: Mladinska knjiga. Vladimir DYBO, 1982: O nekotoryh akcentologičeskih izoglassah slovensko-kajkavskoj jazykovoj oblasti. Hrvatski dijalektološki zbornik 6. Zagreb: JAZU Razred za filološke znanosti. 101-134. 49 Razvoj je najvjerojatnije išao prijeko prijelaza *l > u i asimilacije što je rezultiralo u redukciji početnog fonema v (vlaknu ^ vuaknu ^ uuaknu ^ uaknu). 50 in > dn > gn 51 U primjeru se spyk (spike) 'opet' vjerovatno radi o prijelazu t ^ k. O tome piše Ramovš (Ramovš 1924: 227), ali govori samo o prijelazu t ^ k ispred i (npr. proti > proki). 52 U slovenskoj je terminologiji to tzv. narečna palatalizacija, dakle promjena velara k, g, h > č, j, š ispred prednjih vokala. - 56 --Slavia Centralis 1/2013 Fonološki opis govora grada Gerovo Anita CELINIČ, Ankica ČILAŠ ŠIMPRAGA, 2008. Govor Jurkova Sela u Žumberku. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34/1. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 63-93. Božidar FINKA, 1974: Gorskokotarska kajkavština u našem dijalekatskom mozaiku. Kajkavski zbornik. Zlatar. 29-43. Božidar FINKA, Vida BARAC-GRUM, 1984-1991: Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Zagreb. Pavle IVIČ, 1961: Prilozi poznavanju dijalektske slike zapadne Hrvatske. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Knjiga VI. Novi Sad: Filozofski fakultet. 191-212. Josip LISAC, 2006: Tragom zavičaja: delnički govor i govor Gornjih Turni u svjetlosti goranskih kajkavskih govora. Split. Josip LISAC, 1989. Prozodija goranskih kajkavaca. Radovi akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 84. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. 241-249. Mijo LONČARIC 1996: Kajkavsko narječje. Zagreb: Školska knjiga. Tine LOGAR, 1996: Dialektološke in jezikovnozgodovinske razprave. Ljubljana: ZRC SAZU. Marija MALNAR, 2010: Dijalekti u Gorskom kotaru. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 36/1. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 47-69. Tijmen PRONK, 2010: Rani razvoj goranskih govora. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 36/1. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 97-133. Fran RAMOVŠ, 1936: Kratka zgodovina slovenskega jezika. Ljubljana. Fran RAMOVŠ, 1924: Historična gramatika slovenskega jezika 2. Konzonantizem. Ljubljana: Učiteljska tiskarna. Fran RAMOVŠ, 1920: Historična gramatika slovenskega jezika. Ljubljana: Društvo slušateljev filozofske fakultete. Petar SKOK, 1988: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Zagreb: JAZU: Globus. Marko SNOJ, 2009: Slovenski etimološki slovar. Ljubljana: Modrijan: Založba ZRC. Christian STANG, 1957: Slavonic accentuation. Oslo. Matej ŠEKLI, 2013: Zemljepisnojezikovna členitev kajkavščine. Slovenski jezik Slovene linguistic studies 9. V tisku. Matej ŠEKLI, 2007: Naglasni sestav govora vasi Jevšček pri Livku nadiškega narečja slovenščine v luči relativne kronologije. Škrabčeva misel VI: zbornik s simpozija. 19-36. Matej ŠEKLI, 2005/2006: 1. Zgodovinska doba Rekonstrukcija praslovanskega nagla-snega sestava (delovna različica za interno uporabo) Vaje iz predmeta Primerjalna slovnica slovanskih jezikov III: Slovansko naglasoslovje. Univerza v Ljubljani: Filozofska fakulteta, Oddelek za slavistiko. — 57 — Januška Gostenčnik FONOLOŠKI OPIS GOVORA KRAJA GEROVO Prikazan je govor kraja Gerovo v Gorskem kotarju v Republiki Hrvaški v obliki fono-loškega opisa. Opis sloni na gradivu, ki ga je zbral Božidar Finka leta 1966 za tedanji Srpskohrvatski dijalektološki atlas, in na gradivu, zbranim z lastnim terenskim delom. Tradicionalno gledano govor Gerova hrvaška dialektologija uvršča v zahodno goransko podnarečje goranskega narečja kajkavske narečne skupine hrvaškega jezika (t. i. zapa-dnogoranski poddijalekt goranskog dijalekta kajkavskog narječja), vendar pa govor ne izkazuje niti ene od osnovnih kajkavskih definicijskih lastnosti (t. i. »osnovna kajkavska akcentuacija« oz. OKA, sovpad odrazov za psl. *e in *a, sovpad odrazov psl. *g in */). To se v hrvaški dialektologiji opravičuje s slovenskimi vplivi na ta govor (bodisi naj bi šlo za »pokajkavljene« oz. »poslovenjene« begunce pred Turki, ki so se zatekli v Slovenijo, nato pa so se njihovi potomci vrnili nazaj v Gorski kotar, bodisi naj bi šlo za slovenske delavce, ki so bili pripeljani iz Slovenije za časa Petra Zrinskega). Na osnovi genetskih meril, tj. starejših slovenskih jezikovnih sprememb, oz. na podlagi definicijskih lastnosti slovenščine (kot so splošnoslovenski pomik cirkumfleksa oz. splošnoslovenska progresivna metataksa cirkumfleksa, splošnoslovenski umik naglasa s končnega zloga na prednaglasno dolžino, paralelna diftongizacija issln. *o in issln. *e, daljšanje issln. kratkih akutiranih zložnikov v nezadnjem besednem zlogu v zahodnih in južnih slovenskih narečjih) pa lahko sklepamo, da gre za slovenski govor. 58 Centra. 1/2013