KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 6 (6)
INDUSTRISKE SVO]INE
Izdan 1. Maja 1929,
PATENTNI SPIS BR. 5799
Fermenta d. d., Zagreb.
Postupak za dobivanje kvasca, sposobnog za vrijenje, fabrikacijom kvasca na uzduhu. Prijava od 18. januara 1928.	Važi od 1. aprila 1928.
Do pronalaska jednog postupka, u kojem igraju anorganski dušikovi spojevi praktički važnu ulogu dovode nas ovi razlozi:
Jasno je, da kvaščeve gljivice kod svoga rasta i umnažanja mogu povlačiti duši-čnate hranive tvari iz raznih izvora. Općenito se smatra, da je t. zv. amidodušik naj-podesnija hrana za umnažanje kvasca, a prema tome i za vrijenje. U praktičnoj se pripremi kvasca fabrikacijom uz pristup uzduha upotrebljavaju općenito kao dušič-nata hrana za gljivice kvasca, uz slad još i sladne klice. Nasuprot nije moguće sprovesti tehničko dobivanje kvasca kroz više generacija samo s anorganskim amonijevim solima. Pokusi naime pokazuju, da i količina kvasca i njegova snaga za izazivanje vrijenja vanredno brzo spadnu na praktički neuporabive vrijednosti čim se istroši organski vezani dušik, što no su ga kao sjeme donesle u suvišku sa sobom same početne kvaščeve gljivice. Dapače ni u jednoj jedinoj generaciji nije postignuto tehničko dobivanje kvasca pomoću amonijevih soli da bi kod toga bila povoljno is-korišćena totalna količina dušika.
Dolje niže opisani postupak osniva se na novoj i nenadanoj konstataciji, da se dade djelomično, dapače i do polovice zamijenili organski dušik s jeftinijim anorganskim amonijakalnim dušikom, a da kod toga ne bude praktički gotovo ništa uplivisa-no na količinu produkcije kvasca i sposobnost vrijenja priređenog na taj način kvasca. Može se ići i dalje sa zamjenom, nu on-
da se opaža, da s opadanjem organskoga dušika, opada i količina produciranog kvasca, kako to pokazuju niže navedeni pokusi, koji sadržavaju omjer anorganskog i organskog dušika i onda količinu suhe tvari u gr. od novo stvorenog kvasca u 1 lit.
2. 5%	otopine	sladora. Naime:	
1. .	• 10„0	. . —0 . .	4.72 gr.
2. .	• %0	.	.	7,o	.	.	4.70 „
3. .	.	8/l0	. . Vi« . .	4.75 „
4. .	.	7,0	. . Vio . .	4.70 „
5. .	.	7.0	.	. 4/io	4.80 „
6. .	•	7.0	. . Vio . .	4.60 „
7. .	7.0	.	. Vio .	.	4.35 „
8. .	. 3/,0	. . Vio • •	4.00 „
9. .	• Vio	. . Vio • •	4.00 „
10. .	Vio	. . Vio . .	3.25 „
11. .	. —0	. . lVl0 . .	2.70 „
Nema sumnje, da odatle izlazi			na vidjelo,
da se organski dušikovi spojevi i anorganske amonijeve soli u tom djelovanju međusobno potpomažu. Ako se n. pr. u pokusu 6 jednostavno izostave amonijeve soli, to će umjesto 4.6 gr suhe tvari kvasca dati samo 2.99 gr.
Kod ovih su pokusa upotrebljavane otopine, siromašne na dušikovim spojevima od neko 0.015% totalnog dušika, podesnog za asimilaciju. To je doduše količina dušika, koja prema iskustvu dostaje za maksimalnu količinu produkta, ali ne dostaje, da održi pomoću te količine novo stvoreni kvasac na njemu potrebnoj količini dušika. Za to se mora totalna koncentracija kao i u dosadanjoj praksi povisiti za neko 2.5
Din. 10.
do 3 puta. A tad će se opet pokazati, da je snošaj mješanja do 40—-50% totalnog dušika u formi amonijevih soli potpuno dostatan, da se uzgoji šest ili više generaci-cija kvasca jedna za drugom, a da kod toga ne pada ni količina produkta ni sadržaj na dušiku brže, nego li kod obične prakse, gdje se daje jednako veliki sadržaj dušika samo u organskoj formi t. j. po klicama i po sladu. Snaga razvijanja ostaje što više bolje održana, nego li pod o-bičnim uvjetima poslovanja.
Time smo došli do spoznaje, da se u jednu ruku može i veoma na dušiku siromašnim otopinama producirati u još dostatno bogatom dušičnaiom mediju kvasac uz izrabljivanje dušika do krajnih granica i uz djelomično nadomještavanje organskog dušika sa neorganskim dakako samo u jednoj njegovoj generaciji, a u drugu ruku da se u otopinama, sa uobičajenim u praksi sadržajem na dušiku i opet može djelomično zamijeniti organski dušik sa anorganskim i postići kvasac, koji se dade voditi dalje sa svojim jednakim svojstvima u nove generacije.
Za to je ovaj novi postupak jedan postupak štednje. Zamjenjuje se skupi organski dušik s jeftinim anorganskim djelomično i to jednako kod pripreme na dušiku siromašnog kvasca za raskapčavanje kao i kvasca, bogatog na dušiku, za uzgajanje. U oba se slučaja znatan dio organskoga dušika zamjenjuje s anorganskim, a postizava se ipak odličan kvasac. Kod nijednog drugog postupka nije to slučaj.
Poznato je doduše dodavanje amonijevih soli k materijalu, koji se nalazi u alkoholnom vrijenju. No kod toga ne mogu poslužiti amonijeve soli da nadoknade manjak na organskom dušiku, nego one služe kao neki stimulans za što izdašnije djelovanje kvasca u jednom mediju, koji je i prebogat na hranivim tvarima. Nadalje treba istaknuti, da je korisno za šio bolji kvasac dodavati amonijeve soli i ine anorganske dodatke u dvije ili više porcija. Time se postizava ne samo veća količina produkta nego u prvom redu bolja podesnost za stiskavanje.
Poznato je doduše, da se propisuje dodavati materijal za uzgajanje kvasca u porcijama. Ali ovdje se radi o tome, da se svaki put jednoj kiselinskoj otopini privedene hranive tvari drže u dostatnoj količina za jednu žetvu kvasca i prema tomu, da se i producirani kvasac oduzimlje sukcesivno, upravo onako, kako se u porcijama dodaje potrebni materijal.
Za svako je naime oduzimanje kvasca nestala iz otopine i stanovita količina hra-
nivih tvari, koja je za vrijeme razvoja kvasca bila potpuno prisutna u hranivoj otopini.
Kod ovog našeg postupka nije takav slučaj. Ovđe se za jednu žetvu kvasca potrebna dušičnata hrana dodaje u porcijama i time se postizava potpuno iskorišćivanje te hrane bez ostatka. Još nešto: od osobite koristi je i to, da se kod svakog novog dodavanja hranivog materijala za kvasac u otopinu, koja vrije, ta otopina nešto ohladi i onda postepeno zagrijeva do slijedećeg dodavanja. S podizanjem temperature smanjilo se je zračenje, a kad se je kod ponovnog dodavanja hrane temperatura nešto snizila, zračenje se je opet pojačalo.
Potrebno je istaknuti, da se dosiije nije pravo upoznalo ovo povoljnije iskorišćivanje totalne količine dušika uz pomoć podesnih mješavina organskog i anorganskog dušika, a isto tako nije se znalo da u takovom mediju zadržavaju kvaščeve gljivice dobra svoja svojstva kroz generacije, a jednako iako, nije se uočilo značenje postepenog dodavanja amonijevih soii za svojstva kvasca. Dodavale su se samo neznatne količine amonijevih soli kao stimulans. Znalo se je doduše, da kvaščeve glji-, vice mogu upotrebiti dušik amonijevih soli za izgradnju svojih ćeiija u znatnoj količini, ali se nijesu točno fiksirali (vidi n.pr. Jahrbach des Verein der Spiritisfabrikaiion 1911.) uvjeti, uz koje se to događa za najpovoljnije izrabljivanje cjelokupnog raspoloživog dušika. Dojakošnje znanje na tom području dade se skupiti u ove točke:
1.	Da treba smatrati neodstranjene amonijeve soli kao potpunu dušičnatu hranu za kvasac.
2.	Da nasuprot smjesa amino-kiselina, koja se n.pr. dobije kod samoprobave kvasca pruža potpunu hranu i jamačno nadma-šuje najbolju bjelančastu, albumoznu i pep-tonsku hranu, kakovu n. pr. reprezentira slad i sladne klice.
No, da zgodna mješavina bjelančaslih tvari i amonijevih soli reprezentira jednu potpuno jednaku hranu za kvaščeve gljivice, stvar je posve nova. Nekoji praktički primjeri:
1.	Kod jedne mješavine od 40 % slad-nih klica, 20 °/o zelenog slada 40 <,/o kukuruza za zračno pripremanje kvasca u cjelokupnoj mješavini od 100 q upotrijebi se samo 10 q (mjesto 40) sladnih klica, a tako izgubljena količina dušika nadomjesti se s anorganskim dušikom n. pr. u formi od 150 kg amonijeva, sulfata fosfata, nitrata karbonata ili s odgovarajućim količinama a-monijeva karbaminata, karbamida ili sa smjesama takovih spojeva.
2.	Načinjena mješavina od 90 kg sladora (običnog) 25 kg sladnih klica s 15—20 kg
početnog kvasca obrađuje se zračenjem kroz 10 sati tako, da se postepeno doda 2.5 kg. amonijeva sulfata, 0,2 kg magnezijeva sulfata i 2.5 kg kalcijeva karbonata. Kod toga se dobije nakon odbitka početnog kvasca 39 kg. novog kvasca i 40 lit. špirita a to je 33.9% kvasca i 34.8% špirita, zajedno 68.7% preračunano na slador odnosno 26.8% kvasca 27.6% špirita, zajedno 54.4% preračunano na vrijednost žita.
Patentni zahtevi:
1. Postupak za dobivanje kvasca, sposobnog za vrijenje, fabrikacijom kvasca na
uzduhu, naznačen time, da se organska dušičnata hrana zamijeni s više od 10% dušika s vezanim anorganskim dušikom u obliku amonijevih soli kao n. pr. salmija-kom (NH4C1) ili amonijevim karbonatom I(NH4)2 Co3].
2.	Postupak u zahtjevu pod 1, naznačen time, da se anorganski nadodate! (amonp jakalni dušik) nadodavaju u pojedinim porcijama postepeno.
3.	Postupak u zahtjevu pod f i 2, naznačen time, da se redukcijom temperature povećava snaga zračenja kod svakog postepenog dodavanja hranivih tvari.