DR. J. TURIC, Zagreb: Nacrti resoluci.ja za kongres UJU u Liubliani. III. a) Škola če postiči taj cilj ujedinjenja. koji je nenaknadivi uvjet našoj siirurncsti ,i napredku. ako su učitel.ii ravnani ist'm naeiona.nim ciljem i težnjama, ako su pedagoški r>rosvi.etl.ieni za naše kulturne i materijalne prilike, ako su intelektualno samostalne i moralno slobodne nacionalne ličnosti. koje sebe prenose u narod. pa tako stvaraju duhovnu jedinstvenost. Ovakova jedinstvenost podnosi i koinfesijsike i plemenske i klasne osebnosti i razlike, ali ih učini nebitnim razlikama na jedinstvenom narod¦nom tiieu: ali pobjia an.isoeiia.ini i protinarodni šovinizam i fanatizam, nekulturnu nesnosljivost i umišljenost. Valjano izradeni priručnici moraju biti siguran vod i pomagač učiteljeva rada. b) Drugi uvjet, uz koji škola može da dostigne svoj cilj ujedinjivanja jest u organizaciji škole. Sva mladost nacije mora da u školi samostalnim radom razvija elemente svoje ličnosti, nacionalne i gradanske svijesti u što više školskih godina, a sa što manje časova u pojedinoj godini tako, da roditelji i država mogu podnijeti terete, i da je mladež u najkritičnijim godinama svoga i narodnog života oouvana od štetnog, protinacionalnog i protidržavnog uticaia iiz društva, a u školi od nasi^noe: učenia koie tibiie duh. a može samo da rasp:ri fana.ični šoviiruizam ili mržnju. Ova rezolucija ima svoj naučni, socijalni i nacionakii osnov u djelima: Turič, Osnova za preobražavanje naroda školam. Zagreb 1919. Turič, Metodika škole rada, Za- greb 1923. * C. Nacrt rezolucije »O višoj naobrazbi učitelja«. I. Univerzitetske studije z a c i o u č i t e 1 j s k i s t a 1 e ž traže: a) demokratsiko uredenje društva, u kojem su vjersko - moralni i političko - državni poredak. kao i nacionalni kulturni, pa privredni rad, osnovanji na razumu i volji pojedine ličnosti; b) več razvijena pedagoška nauka i niezln daljnii razv;itak. Iz toga slijedi: 1. Univerzitet mora u pojedincu učitelju da razvije potpunu i skladnu n acionalnu prosvijetljenu ličn o s t, jer je samo u tom jamstvo za državu i narod, da če, škola sve članove države i naroda ujediniti u jedan duhovni organizam. i da če ti biti sposobnji za razumno. državi i narodu odano političko i nacionalno djelovanje. 2. Univerzitet mora u svakom učitelju da razvije misionarsku sposobnost i snagu za prenašanje svoje ličnosti u narod. 3. Nadalje mora da u pojedincu razvija pedagošku i n t u i c i j u s o c i j a 1 nu, za opažanje pedagoških problema i pronaloženje valjanih riješenja; onda pedagošku intuiciju individualnu za ORažanie pedagroških poiava na pojedincu; nadalje pedagošku intuiciju s u b j e kt i v n u , t. j. sposobnost analiziranja vlastsitoc: duha značaia i obrazovanosti, pa opažanie j odredevinie ireneze niihovog pojed»iniog elementa; nepokon pedagošku ijituiciju objektivnu za opažanje pedagoških vrednosti i elemenata na predmetima nauke, urnjetnosti. vještina i na organizacijama države i naroda. 4. Universitet mora da razvija n a š u pedagošku nauku dajuči prilike za opažanje i proučevanje n a š i h pedagoških problema i načina, kako se ima kod nas da provede neki u svijetu postali pedaeoški princip. instituciia iili oruanizaciia, oa da se tako osJobodimo od zabluda iz prošlosti. II. Neodffodiv osnutak iposebne naučne pedagoške škole ili fakulteta za j ed a n d i o učitelje traže ove prilike: 1. Ni-je moiruče iii pomisliti na obrazovanje svih učitelja na univerzitetu ioš za veliki niz eodine nego na universitetsko obrazovanie nredvodnika, t. j. nastavnfka pedagogike i metodike u učiteljskoj školi, pa nadzornika. Ovi se studenti nak moraiu birati izmedu učite'jskog staleža, gdje je lakše uači pedagoške individualnosti nego medu mladim apsolventima gimnazije, i jer učitelji donesu minogo iskustvo i vezani su medusobnim poviereniem s onima, koje iima.iu da rukovode. 2. Današnji filozofski fakultet ne može da preuzme i dostigne istaknute zadatke pedagoške naučne škoile. 3. U orelazno vrijeme i doklegod cio stalež ne bude obrazovan na fakultetu, notrebni su različiti Rrivreimeni kurzevi za učitelje gradanskih, produžnih i sličnih škola; onda kurzevi za učitelje. koji če u kračem roku da se upoznaju s tekovinama pedagoške nauke. pa odlaze onda na svoja miesta da s niih šire te nove tekovine. 4. Država i narod moraiu da su sigurni za školski duh, a učiteljski stalež mo';i da stece Rovjerenie i pouzdanie kod naroda i državnih vlasti, da mu se može povjeriti sudbonosni zadatak. III. Učiteljska je škola za nuždu zamjena pedagoškog fakulteta i njezin organizator mora da računa s današnjim našim prilikama. 1. Naučeno znanje uopče, a napose ono, što može buduči učitelj da »n au č i« u učiteljskoj školi. ne čini čovjeka raznninim. prosviietljenim i obrazovanirn; ne daje državi i narodu jamstvo, da če tako obrazovani učitdii vršiti svoi noziv u narodu. »Naučeno« se zaboravi, mrtvo je i ne ii-ječe na život i rad, jer nije pretvoreno u živi duh. pa r a d o m učiteljivim mora da nrev.ada mehanizam. a s n j i m samim III apatija ili socijalne, političke i nacionalne zablude, koje i opet »nauči« od demagoga, fanatičara ili narodnih proračunanih neprijatelja. 2. Zato učiteljska škola mora da izmedu mladeži o d a b i r e pedagoške naravi i da u njima razvija elemente naše, narodu i državi odane ličnosti, koja je _SDremna i sposobna da u orilikama svojeg mjesta radi prema literarnoj i ličnoj uputi svojih predvodnika. 3. Pripravna škola i sama učiteljska škola morale bi da iz nauka, umjetnosti i vještina odabiru one dijelove, koji u sebi kriju pedagoške elemente. na kojima se učenik učiteljske škole vježba u svim duševnim radovima. i iz kojih stvara elemente svojeg duha i upoznaje načine, kako če ih prenosiiti u svoie učenike. Tako spreman radi barem dvije godine u razredu ood ravnaniem za to odredenog učitelja. — * Ova ie rezo'uciia osnovana na radnjama dr. J. Turiča: Naci;t osnove Više pedagoške škole, Zagreb, Napredek 1922. — Naučna pedagoška škola i posebne njezine zadače kod nas. Glasnik profesorskog društva. Beograd 1923. — Kakov je naš čovjek i kakov bi morao da hurta; Neodeodjvi zadaoi naše pedagoške nailke; Učitelj za naše vrijeme i za nas. Ova tri članka če iziči u narednim brojevima Prosvjetnog Olasnika Ministarstva Prosvjete, Beograd 1923.