Zb. gozdarstva in lesarstva, L. 19, št. 1, s. 367 - 378, Ljubljana 1981 UDK 631. 4 ISPITIVANJE MOGUCNOSTI BILJNE PROIZVODNJE NA DEPONIJAMA PEPELA TE KOLUBARA Julijana JANKOVIC* This paper presents the results and observations of experiments performed over a period of three years with raspberries and blac- kberries and results of one year experiments with grapevine on the ash deposits of TE Kolubara in Veliki Crljeni. CILJ Cilj naših istraživanja je bilo ispitivanje mogucnosti gajenja i proizvodnje odredjenih vrsta sitnog voca i vinove loze na deponiji pepela TE Kolubara, koja je prethodno zatravnjena. Od pepela na deponiji TE Kolubara, uz dodavanje raznih biostirnula- tora, hranljivih materija i raznih drugih materija, koje se koris- te za poboljšanje agrohemijskog sastava, odnosno za neutralizaciju štetnih materija pepela, moguce je napraviti pogodan supstrat za gajenje sitnog voca i vinove loze. Naša istraživanja su obuhvatila ispitivanje mogucnosti gajenja ma- lina, kupina i vinove loze na pepelu, a da se pri torne ne otkriva gornji sloj pepela, što je slučaj kod gajenja ratarskih kultura, tako da pepeo ponovo postaje leteci. MATERIJAL I METOD RADA ,,/ Poljski ogledi sa malinama i kupinarna su postavljeni u jesen 1979. godine, dok su ogledi sa vinovom lozom postavljeni u prolece 1980. godine. uz odredjene postupke melioracije, ispitivali srno uticaj mineral- nih djubriva različitih doza, na porast vegetativne mase i prinos sitnog voca. Početni eksperimenti su2izvodjeni u četiri varijante. U ogledu ma-line, površine od 250 m2 , posadjeno je 80 sadnica, a u ogledu kupi-na na površini od 250 m posadjeno je 128 sadnica. Kod podizanja zasada malina i kupina, zavisno od osobina sorte i agrotehnike, primenili smo sistem žbuna sa kvadratnim rastojanjem. *Istraživač, dipl. ing., INEP-Zemun, Laboratorija za biofizičku i analitičku hemiju, Banatska 31b. 367 Tab. l. Ogledi sa djubrenjem malina i kupina Fertilizer experiments with raspberries and blackberries T r e t m a n i A 0 - bez djubriva 900 kg NPK A2 - 1.800 kg NPK A3 - 1.800 kg NPK + ·- Ispitivanje pogodnosti čistog pepela za gajenje sitnog voca Ispitivanje pogodnosti pepela za gajenje sitnog voca pri dodavanju mineralnih djubriva Ispitivanje pogodnosti pepela za gajenje sitnog voca pri dodavanju mineralnih OM (70.000 kg/ha)djubriva i organske materije -------------===============--=====-===================-----====== U tab. l. prikazani su tretmani djubrenja u ogledima malina i kupina. U ogledu sa malinama zastupljene su dve sorte: MALLING EXPLOIT i WILLAMETTE. Obe sorte sazrevaju srednje rano i samooplodne su. Willamette je prinosnija sorta, ako je u združenom gajenju sa dru- gim sortama. Sorta Malling exploit je otpornija prema zimskim mra- zevima, dok je Willamette manje otporna sorta. U ogledu sa kupinama zastupljene su takodje dve sorte: EBONI KING i DARROW. Obe sorte su samooplodne, vrlo rodne i imaju visok rast. Ogledi malina i kupina postavljeni su tako, da je jedan deo ogled- nih parcela na ravnom delu deponije, a drugim delom na kosini (severozapad), koja ima nagib 63 + 5%. Ovim načinom sadnje želeli smo ispitati uticaj ekspozicije terena na porasti prinos malina i kupina na pepelu. U ogledima vinove loze povrsine od 650 m2 , zasadili smo 100 loznih kalemova, od toga tri stone sorte: MUSKAT HAMBURG, KARDINAL i PLEMENKU, tri vinske sorte: GAMET CRNI, SMEDEREVKU i sortu RKACITELI. Lozni kalemovi su sadjeni na standardni način, na koji se sade i kada je zemlja supstrat. U tab. 2 prikazane su doze, tretmani i vreme unošenja djubriva u ogledima vinove loze. Na deponiji pepela gde su postavljeni ogledi, klima se karakteriše velikim razlikama izmedju maksimalne i minimalne temperature. Sred- nja godišnja temperatura iznosi lo,4°c. Oblačnost je najveca u decembru i januaru. Padavina ima najviše u junu, a najmanje u mar- tu. Raspored vetrova na ovom području je od posebnog značaja, oni raznose pepeo, a od smera i učestanosti zavisi ukom ce se pravcu pepeo taložiti na deponiji. Prema "ruži" vetrova po učestanosti na prvom mestu dolazi severozapadni vetar, zatim jugoistični (koša- va), pa zapadni i na kraju severni. 368 Tab. 2. Tretrnani djubriva u ogledu vinove loze Fertilizer treatment in grapevine experiment ----------------=======-===----==================================== Doze djubriva (kg/loz. kalem) Unošenje djubriva,--------------------------- Vinske sorte Stone sorte --------------------------=====--================================== U vreme sadnje Prihranjivanje I II III 5 kg 0M 3 kg superfosfata (17% P 2o5 > 0,3 kg NPK (15:15:15) 0,2 kg KAN-a (27% 0,2 kg 0,2 kg N) 5 kg 0M 5 kg superfosfata (17% P 2o5 > 0,4 kg NPK (15:15:15) 0,25 kg KAN-a (27% N) 0,25 kg 0,25 kg ===----==-----------------=====----================================ REZULTATI I DISKUSIJA Kod malina i kupina, kao i kod vinove loze u ovoj prvoj fazi naših ispitivanja, može se konstatovati, da sve sadnice sitnog voca, od- nosno lozni kalemovi mogu rasti na pepelu, ali im je porast ogra- ničen ili zaustavljen verovatno zbog nedostataka makroelemenata mineralne ishrane, tako da u kontrolnim oglednim parcelama gotovo da više nemarno ni jedne sadnice, odnosno loznog kalema. U tab. 3 se vidi koliki je broj posadjenih sadnica po sortama zas- tupljen u tretmanima, kao i broj sadnica koje su završile svoju vegetaciju zbog nedostataka hranljivih materija. Kako se u našim istraživanjima radi o vocu, koje tek od trece go- dine daje pravi prinos, mi smo za sada pratili porast vegetativnih organa i korenovog sistema, početak cvetanja i vreme sazrevanja plodova kod malina i kupina. Na grafikonu 1 se jasno vidi da su maline na kosom delu deponije kod obe sorte imale jači porast korenovog sistema od malina gaje- nih na ravnom delu deponije pepela. 0vu pojavu možemo objasniti tirne što su sadnice na kosini bile zašticene od vetrova, što znači da vetar nije isušio površinski sloj pepela, tako da su sadnice imale više vlage u toku cele godine, za razliku od sadnica narav- nam delu koje su imale manje vlage. Isto tako ovu pojavu možemo objasniti i tirne što su sadnice cele zime bile pod debljim snežnim pokrivačem, tako da nisu bile izložene jačim zimskim mrazevima ili golomrazicama što je bio slučaj sa malinama na ravnom delu deponi- je. 369 t.:> ~ o Tab. 3. Broj posadjenih sadnica malina i kupina po tretmanima, broj primljenih, broj sasušenih* sadnica po sortama na ravnini i kosini deponije i % plodonošenja Number of planted and dried raspberry and blackberry seedlings according to variety on the flat and sloping parts of the ash deposit and % of fruition --------------=---------=-==============================================·======================= M a 1 i n e K u p i n e Tretmani Malling exploit Willamette Eboni king Darrow Ravnina Kosina Ravnina Kosina Ravnina Kosina Ravnina Kosina ------------===-----=-======================================================================== ao 5 5 5* 5 8* 8* 8* 8 al 5 5 5 5 8 8 8 8 a2 5 5 5 5 8 8 8 8 a3 5 5 5 5 8 8 8 8 Broj ukupno posadjenih 80 128 sadnica Broj primlje- 20 20 15 20 24 24 24 32 nih sadnica - Broj sasuše- - - 5 - 8 8 8 nih sadnica % Plodonošenja 22 16 ================================================================-=--==================---------- ~ -.:i ..... Graf. l. Uticaj doze djubriva na porast korenovog sistema malina Effect of fertilizer dose on growth of root system of raspberries L 1 1 II II/ willamette J<. :~~ ~; l/11 (R II 7"- malling exploit 1 ll ~ II ll/ l l /''/ I 1 1 1 1· Na grafikonu se može videti da je relativno mala razlika izmedju doze od 900 i doze od 1.800 kg NPK/ha. Dakle, imamo malu reaktiv- nost, za razliku od tretmana a 2 i a 3 , gde vidimo jaku uzlaznu fazu, što nam ukazuje da je OM u dozi 70.000 kg/ha u kombinaciji sa 1.800 kg/ha inicirala ovako nagli porast. Moguce objašnjenje za ovu poja- vu je, da u pepelu vec postoji mikrobiološka aktivnost, jer su og- ledi postavljeni na delimično meliorisanom pepelu. Na grafikonu 2 se vidi da kupine u kontroli nisu prezimele zimu 1979/80. godine, zbog jakih mrazeva, naročito sorta Eboni king, koja je osetljivija na supstrat od sorte Darrow. Ne ulazeci u sor- tne osobine kupina gajenih u našim ogledima, na grafikonu vidimo sličnu razliku kao i kod malina u porastu korenovog sistema. Sorta Eboni king je dosta ujednačeno reagovala na različite doze djubri- va na ravnom delu, za razliku od kupina gajenih na kosom delu de- ponije pepela gde je ta razlika znatno veca. Sorta Darrow je imala izraženiji porast korenovog sistema u prisustvu OM za razliku od sorte Eboni king. Na grafikonu 3 se može videti da je uticaj doze djubriva na porast mladara kod malina dosta ujednačen ali samo kod sorti gajenih na ravnom delu deponija, kao i kod malina gajenih na kosinama deponije izuzimajuci sortu Willamette kod tretmarta a 3 . Ove male razlike ve-rovatno nece dati neke vidnije razlike ni kod merenja prinosa u kasnijim godinama naših istraživanja. Razlika tretmana a 1 i a 2 kod sorte Malling exploit je znatno veca, što je opet rezultat sortne osobine malina. Za razliku od malina, kod porasta mladara kupina na grafikonu 4 vidimo da su mladari kod obe sorte imali jači porast kod sadnica gajenih na kosinama, za razliku od kupina gajenih na ravnom delu deponije pepela. Isto tako vidna je razlika izmedju svih tretmana koje smo imali u eksperimentu, ~aročito kod tretmana a 3 kod sorte Darrow. Dalja naša zapažanja kod gajenja malina i kupina na pepelu su vre- me cvetanja, odnosno zrenja plodova. Napred smo naglasili da je mart mesecu ovom kraju sa najmanje padavina, 'tako da je vegetaci- ja kasnila, što se odrazilo na početak cvetanja. Maline su cveta- le od kraja maja do sredine juna, dakle početak cvetanja je kasnio kod obe sorte za oko 20 dana. Kod kupina je kasnio početak cveta- nja jedino kod sorte Eboni king. U tab. 4 su prikazane brojčane vrednosti porasta korenovog sistema i porasta mladara kod malina i kupina, čiji smo grafički prikaz videli na grafikonima 1, 2, 3 i 4. U ogledima sa vinovom lozom primili su se gotovo svi lozni kalemo- vi i stonih i vinskih sorti groždja. U ovoj godini posvetili smo veliku pažnju nege kalemova i prihranjivanju, kako bi odnegovali što više loznih kalemova. Pojavu lastara iz zimskih okaca pratice- mo u sledecoj vegetaciji, tako da ce to biti predmet naših daljih istraživanja iz ove oblasti. 372 C:.:, ...:, C:.:, Graf. 2. Uticaj doze djubriva na porast korenovog sistema kupina Effect of fertilizer dose on growth of root system of blackberries eboni king darrow - l / ' 1 II l / fl II I/ IVj/11 /1/ ''/II II n/11 II /1 11 1 / C.O .., ~ Graf. 3. Uticaj doze djubriva na porast mladara kod malina na ravnini~i kosin~f Effect of fertilizer dose on growth of raspberry shoots -•-7o malling exploit wi llamette -•-50 -30 -10 C.. --1 en ,-~O Graf. 4. Uticaj doze djubriva na porast mladara kod kupina na ravninf i kosim., [! Effect of fertilizer dose on gro~ of plackberry shoots eboni - 60 1-40 -20 ao king 1) • 11 ~ V77 .. I ~ lri7 a1_2 ~ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 v-17' 1 1 a3 darrow ~/ /1 ~ /1 ' l)r} V77 1/77 ao .l. ~ .. ·- ~ vi7 a3 Tab. 4. Rezultati merenja porasta korenovog sistema i mladara malina i kupina •.-l i:: rt! 1:1 .µ (1) H E-< Results of measurements of root system and shoot growth of raspberries and blackberries M a 1 i n e Ravnina Porast koren. sistema (cm) Porast mladara (cm) M.E. W. M.E. W. Kosina Porast koren. sistema (cm) Porast mladara (cm) M.E. W. M.E. W. Kup-in e Ravnina Kosina Porast Porast Porast Porast koren, mladara koren. mladara sistema (cm) sistema (cm) (cm) (cm) E.K. D. E.K. D. E.K. D. E.K. D. ~ ============================================================================================--- ~ ~ a 5 o 7 10 - 11 9 18 8 - - - - - 12 - 21 al 19 17 21 32 23 20,5 26 29 16 18 33 27 18,5 22 38 41 a2 27 21 42 37 34 27 45 47 18 20 48 51 22 26 52 54 a3 38 34 70 56 41 39 74 68 24 30 69 78 31,5 36 76 80 ===========-=-===================================================================---=====-=-- .. M.E. = Malling exploit W. = Willamette E.K. = Eboni king D. = Darrow ZAKLJUČAK Na deponiji pepela TE Kolubara mogu se uspešno gajiti maline i ku- pine kao i vinova loza u uslovima potpunog očuvanja travnatog po- krivača. Za potpuni uspeh potrebno je povecati dozu azotnih djub- riva, koja utiču na rast korenovog sistema, što je jako važno za ovaj supstrat. Posebno obratiti paznJu na fosforna djubriva, jer najveci broj poljoprivrednih kultura u prvim fazama svog razvoja zahteva znatne količine pristupačnog fosfora. Naši raniji rezultati ukazuju da u pepeo TE Kolubara nije potrebno unositi kalijumove soli preko dju- briva, obzirom da ih u samom supstratu ima u dovoljnoj koncentra- ciji. Na osnovu dobijenih rezultata možemo zaključiti da za organizova- niju proizvodnju malina i kupina na pepelu kao supstratu, a da se pri torne ne oštecuje ranije zasnovani travni pokrivač, treba doda- tno upotrebiti kompleksna djubriva bez kalijuma, asa fosforom či­ ja je komponenta rastvorljiva uvodi, uz dodavanje organske mate- rije. Od ekspozicija kolubarskog regiona za malinu i kupinu najbolja je severna, jer je hladnija, vlažnija i sporo gubi vlagu. Istovremeno rezultati pokazuju na razlike izmedju pojedinih sorti, što ukazuje na potrebu daljeg sistematskog ispitivanja i odbira najpovoljnijih vrsta. INVESTIGATIONS OF THE POSSIBILITY OF PLANT PRODUCTION ON TH~ ASH DEPOSITS OF THE KOLUBARA CONCLUSION Raspberries and blackberries, as well as grapevine, can be raised successfully on the ash deposits of TE Kolubara under the condition that the grass cover is maintained. For their successful growth it is necessary to increase the dose of nitrogen fertilizers affecting the growth of the root system which is very important for this substrate. Similarly, attention must be given to phosphorous ferti- lizers, since most agricultural crops require considerable quanti- ties of available phosphorus during the initial phases of their development. Our previous results imply that it is not necessary to supply potassium salts through fertilizers, since they are pre~ sent in sufficient concentrations in the substrate itself. We can conclude on the basis of the obtained results that it is necessary to apply complex fertilizers without potasium, but with phosphorus whose component is soluble in water, with the addition of organic matter, in order to organize the production of raspber- ries and blackberries on ash as the substrate, at the same tirne maintaining the existing grass cover. 377 The most favourable site of the Kolubara region for the cultivation of raspberries and blackberries is the northern part because it is colder, more humid and loses moisture more slowly. At the same tirne the results indicate differences between certain varieties implying that further systematic investigations are neces- sary in order to establish the most suitable varieties. LITERATURA FRISSEL, M. et al. (1977): Cycling of mineral Nutrients in agricul- tural ecosystem. Agro-ecosystems. FILIPOVIC, R. et al. (1978): The Fate of Nitrogen Fertilizer appli- ed in Feild conditions. IX th annual Meeting-ESNA. Brno. WINTERINGHAM, P. and Ladonin, v. (1978): Agroecosystem - chemical interactions with particular references to Nitrogen. FAO/IAEA Coorination Meeting. Piracicaba. Brazil. BOGDANOVIC,M., Stojanovic, D., Simic, S., Vučkovic, M. (1979): Pepeo termoelektrana i mogucnost za biološku kultivaciju. III jugo- slovenski simpozijum. Lazarevac. ANTONOVIC, G., Nikodijevic, v., živanovic, ž. (1978): Karakteristi- ke oštecenih zemljišta rudarskim kopovima u basenima Kostolca i Kolubare. Zemljište i biljka. Vol. 27, No. 1-2. Beograd. INEP - Zemun (1976): Rekultivisanje zemljišta oštecenih rudarskim radovima i deponovanjem pepela termoelektrana. Beograd. TOWNSEND,W. N. and GILLHAM, E. W. F. (1973): Pulverized fuel ash asa medium of plant growth. The 15th Simpos. of British Ecolog. Soc. STOJANOVIC, D., Bogdanovic, M., Simic, s. (1978): Fixation of ash deposits with plant cover. Acta biologica et Medica Experimentalis, 1978, 3, 53-54. Beograd. 378