PoŽtarina plaćena u gotova Cona Din 2'- SOKOLSKI GLASNIK GLAS I LO S A V E Z A S O K O LA KRALJ EVINE JUGOSLAVIJE M E S E ĆLJ 1 L Ul LO 0 'S O KOLŠKO SELO H »'ЧИ HllMllli ■hiiiimwi>i ■■»mi i I . ■ i ■ I umil иими ■■■■■■■ min . iimiiiii it f đ ""inr rt n~IW»I4a ЦРИПI Wi4< T ВОЧУВтТ/ГИ tflffKVl ■' rtffl f V Cuvufte Jugoslaviju Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljsko j tis kari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju Ljubljana, 1 novembra 1935 God. VI - Broj 41 v Skola za ielesno vaspilanje nije oivorena ge Sto je poznato, nedavno je u za f-^-i osnovana po Ministarstvu tei IZlc'ko vaspitanje naroda Škola za se ?° v.asPdanje, a koja je imala da j °‘vori i počne obukom več dne p 'm- Medutim, iako su potrebne pri' vt.me Za otvorenje ove škole bile za« j "ene- Pa i raspisan natečaj za slu; VelV f .e’ kojih se je prijavio bu i r°i> Фак škola nije mogla da °tvorena, a to kako se saznaje s nil °^ai a*° Glavna 'kontrola otklo; 0 ‘ odobrenjc potrebnih kredita za u. skolu, jer da ti krediti nisu osno* van' na zakonu. dan’ ma snnanje. da je ovim ncna; slučajem teško pogoden veliki Sa .1 kandidata za ovu školu, a koji se v„ a nalaze u jednoj neprijatnoj neiz; Se n°stk Nadeti se je medutim, da če da branje ipak povoljno rešiti i 8 Ce škola biti otvorena. Poželjno je •Ho a i neophodno potrebito, da to 0renje usledi što pre. ^siiika Saveza SKJ — ČOS ju j5°vodom 28 oktobra, praznika če' JSTačkoS oslobodenja, Savez So' hr.» kraljevino Jugoslavije uputio je gi .skoj češkoslovačkoj obci sokol' °1 sledeču brzojavnu čestitku: Češkoslovačka obec sokolska Prag, Tiršev dom v , O obletnici dana, kada se ispunio san češkoslovačkog naroda i VarUi veliki' ideali osnivača Sokol; s jugoslovensko Sokolstvo, deleči isbaina radost. šalje Vam svoje i bratske želje za srečnu bu' Qst celokupnog naroda! Zdravo! Zamenik starešine: Paunkovič i. Bral Paunkovič 0(1 brala Gangla u Ljubljani i2 gP sredu dne 30. pr. m. stigao je rpj.-e°Srada u Ljubljanu zamenik sta' ^ Saveza SKJ br. Dura Paunkovič. lii„ at Paunkovič došao je u Ljub' JU*1U Tvr» :-x__• v _ i.. , Sokolstvo preliv nepismenosti Apel Sokolske župe Moslar učileljima Ve „ Po izraženo j žel ji plenuma upra' dne^ve2a SKJ, održanog u Beogradu stn* '■ pr- m„ da poseti 1 zamenika ?laresinn. e__________ CIM i____ ^ „1. kojCSllle Naveza SKJ brata Gangla, lej 1 ;SC Vct^ Poduže vremena u svrhu i r nalazi na sokolskom otsustvu Pica *°^a ne uuestvuje saveznim sed' b ma- Brat Paunkovič je u ime celo; GarM uPrave Saveza: izrazio bratu Paii.ti ^ajtoplije bratske pozdrave i oza kr,enije želje za što skorije ®voip ?-ie’y da bi je jr Poslove u vodsi.u ^avw.c, iv foJ® Povodom ujedno detaljno in' svoj-'^njev ua oi mogao preuzeti je j? Poslove u vodstvu Saveza, te ga °r 'P1 Povodom ujedno detaljno in; Up lra<3 o čitavom radu savezne kao . i o ostalim tekučim po* .OVo^a sokolsko organizacije. Na pUnm sastanku brat Gangl se je pot' braP; saglasio s radom i odlukama Upr e. lz, izvršnog odbora i plenuma top]jVe Saveza, te se je ujedno i naj; svoji? zabvalio bratu Paunkoviču i h0v . rači iz savezne uprave na nji' Ijarria atsk°j pažnji i lepim že' otn„yečernlim vozom brat Paunkovič ovao je iz Ljubljane. i^bosiovačka odlikovanja ,49oslov. sokolskih radnika dan V Ponedeljak dne 28 oktobra, na коц e(jajnnaestgodišnjice češkoslovač; gradu°bodenja. izvršena je u Beo' sveč ’ U Češkoslovačkom poslanstvu, rat|ni(n.a Predaja odlikovanja sokolskim W,raa }z Novoga Sada i iz Pttro; Usu' 'J111- j to bratu dru Ignjatu Pav; ' krat Sokolske župe Novi Sad, k°lsk - d' Višoševiču, starešini So' ®eW f društva Petrovaradin, orden >Crzrh!{aVa ^ stepena; bratu Alojzu kvayku. Potstarešini Sokolskog dru; liiUj_ >i_ rovaradin, i bratu Franji Ma= dalj’u Dai?u uprave istoga društva, me; пјц D°_g Lava I stepena; brači: Ju; zaru Л/S^ri, Stanislavu Prepreku, La' ju v puekom. Emilu Eheleu i Andre= ^Pe„tinSk0m- niedalju Belog Lava PovyS odlikovanja bila su podeljena Otlržan 111 komemorativne svečanosti . Prošle godine u Petrovara; i. icdnor-tu da ovom olimpijskom vatrom zapali kandilo na grobu svog prvog Kra-ljevskog zaštitnika. Osim toga tražio je Jugoslovenski olimpijski odbor da se u severnoj Vojvodini promeni smer trčanja, kako bi prelaz na madžarsko zemljište bio preko Subotice. Teret organizacije i izvedbe pada na članove Jugoslovenskog olimpijskog odbora, a to su skoro svi jugoslovenski sportski savezi i Savez Sokola Kralje; vine Jugoslavije. Svi očekujemo da če oni s največim oduševljenjem prihva-titi svoj deo posla, i da če ga izvržiti tako, da mi Jugoslovani savršenim radom i dostojno izvršimo zadače medunarodne trke i da se iskažemo baš u času, kada če pažnja miliona ljudi sa svih strana sveta biti privueena ovom olimpijskom priredbom na našu zem-lju. Jugoslovenski olimpijski odbor pobrinuo se je da i vlasti budu na ruku i pomognu, kako bi se potpunim redom odvijala ova priredba. Zamolje-no je i Ministarstvo unutrašnjih poslo-va da odredi svim sreskim načelnici-ma, da budu pri ruci priredivačimu ovc utrke, a Moravska i Dunavska banovina več su poslale Jugoslovenskom olimpijskom odboru zatražene lačne karte i daljine mesta kroz koja če pro-laziti trkači. Jugoslovenski olimpijski odbor namerava da uz sokolske i’sport-ske trkače uposli u ovom značajnom dogodaju i vojničke, kako bi se siift-bolički izrazila »saradnja celog našeg naroda u loj olimpijskoj trči. Zamo-ljenc su takoder i vojne vlasti, da bi sa svoje strane pomogle kod priredbe i to naročito u zdravstvenoj službi, pomočil svojih sanitetskih automobila. U svakom srezu kroz koji prolazi upa-ljena baklja, biče ustanovljen posebni odbor, koji če se brinuti za raspored na svom području, a predvideno je takoder da od početka do svršetka trčanja kroz Jugoslaviju, trkače prate posebni pratioci na motornim vozilima. Jugoslovenski olimpijski odbor jo naumio, da još pre, u proleču ili letu godine 1936, održi nekoliko pokusnih trčanja s upaljenom bakljom kroz naše veče gradove, kako bi manifestovao olimpijski rnisao i svratio pažnju naj-širih slojeva na ovu značajnu priredbu. Za Jugoslaviju je predvideno trajanje trčanja tekliča od nedelje 26 ju-la u 6 sati do utorka 28 jula u 8 sati. Olimpijske svečanosti s lomačom i Sekanjem trkača biče u Nišu, Jagodini, Beogradu, Novom Sadu i u Subotici. Svi trkači koji budu učestvovali u trči tekliča dobiče od priredivačkog odbo; ra XI olimpijade u Berlinu diplomu kao priznanje i za uspomenu. Predvidena je naročita diploma i za udruže-nja (sokolska društva, sokolske župe, sportska društva, potsavezi, savezi i t. d), koja budu učestvovala na ovoj priredbi. Od Sokolstva očekujemo puno razumevanje i najživlju saradnju. Hrvoje Macanovič (Zagreb). oSLO'VENSKO OOKOLSTVO Najnoviji podacl o stanju ČOS U zadnjem broju našeg lista u kratko smo izvestili, da je čOS prema stanju od 31 dccembra 1934 imala sko-ro tri četvrtine miliona sokolskih pri* padnika. Danas pak uputpunjujemo te podatke. češkoslovačko Sokolstvo u stal-nom je porastu, iako njegove jediniee teško osečaju težlnu gospodarske krize te pored toga što moraju da se bore na mnogim mestima sa svojim protiv-ničkim telesnouzgojnim organizacij a= ma. Ipak napredak ČOS vrlo je zadovoljiv. Koncem godine 1934 brojila je Če-škoslovačka obec sokolska u svoje 52 župe 2.980 društava i 212 četa, sv ega 3.192 jediniee. Broj jedinica porastao je u 1934 godini za 16. Od tog broja otpada na češke župe 7 jedinica, na moravske 4 i na slovačke 8 jedinica. Svega muškog i ženskog članstva bilo je dne 31 decembra 1934 godine 385 hiljada 455 lica, pri čemu iznosi porast za 2.442 osobe. Največi je porast zabeležen u naraštaj skim redovima. češkoslovačko Sokolstvo bilo je zadnjih go-dina u velikoj brizi baš zbog narašta-ja, ali se več godine 1933 osetio ponovni porast naraštajskih vrsta, iako još uvek ne tako znatan, a koji se porast zato naročito penje u god. 1934. Nara-štaja obaju spolova broji ČOS 77933 lica, koji se je popeo skoro na onu visinu na kojoj je bio 1921 god. Porast iznosi 15.254 osobe. Kod dece zabeležen je porast od 5.908 te dečje kategorije sada broje 283.490 lica. Po spolu bilo je: naraštajaca 39.599 i na-raštajki 38.334. Dece bilo je 129.922 muške i 153.568 ženske. Zanimljivo je, da je ženske dece skoro za 23.000 više nego muške. Muških pripadnika bilo je svega 437.422, ženskih 309.456. Op-čenito se opaža, da zadnjih godina vr- lo znatno raste broj članica i ženske dece. Broj pripadnika ČOS porastao je dakle prema godini 1933 za 23.604 ili za 3.48%, što je za tako konsolido-vanu organizaciji! kao što je ČOS znatan uspeh, naročito ako uvažimo gore pomenute teškoče. Kao i ranije tako i sada češkoslovačko Sokolstvo pret-stavlja apsolutno i relativno najjaču i najorganizovaniju telesnouzgojno or* ganizaciju u češkoslovačko j Republici. Na pojedine pokrajine od toga sveukupnog broja sok. pripadnika čOS otpada: na Češku 463.715 pripadnika, Moravsku sa Šleskom 231.537, Slova-čku 40.214, Potkarpatsku Rusiju 4.772 i zagranične župe Austrijsku u Beču i Zagraničnu 6.650 lica. Napredak je svuda znatan, a najviše u Slovačkoj i u Potkarpatskoj Rusiji, gde Sokolstva pred 17 godina uopšte nije ni bilo. Ovome mladome Sokolstvu u Slovačkoj i Potkarpatskoj Rusiji te njego-vom daljnjem širenju posvečeni su i veliki izleti, koje če narodne godine poduzeti sve župe u Češkoslovačko j. Prva sednica Kovinskih izvestitelja ČOS Vodstvo češkoslovačkog Sokolstva, svesno koliko može da koristi dobro organizovana izvestiteljska služba u dnevnoj štampi, odlučilo je da sastavi naročiti zbor novinskih izvestitelja. U tu svrhu sazvalo je dne 17 oktobra u Tlrševu domu u Pragu sastanak svih izvestitelja i izvestiteljki, koji dolaze u obzir za ovaj rad. Odazvalo ih se je oko 40, medu kojima naročito velik broj mlade brače, koja s oduševljc-njem rade u sokolskoj štampi. Pret-sednvk novinekog otseka ČOS br. tir. Dosoudil objasnio je sakupljenim cilj eastanka kao i cilj njihovog delovanja o izveštavanju sokolskih pitanja i prilika u Sokolstvu u dnevnim listovima, nadalje o organizo vanju izvestitclj-skog rada u Savezu, župama j društvi-ma, o priredbama izvan Praga i u inozemstvu. Nakon toga bile su podeljene uloge pojedineima za prva dva meseca. Ovaj ovako organ.izovani kadar sok. novinskih izvestitelja ČOS biče od velike koristi za češkoslovačko Sokolstvo, za njegovu propagandu, a posebice obzirom na pretstoječi sve* eokolski slet, izlete u Slovačku, unu-tarnji rad i t. d. O zboru vodnika naraštaja ČOS u Pragu Vodnici naraštaja u pojedinim župama imali su u subotu 19 i nedelju 20 oktobra svoj zbor, koji je bio vrlo dobro poseeen. Na ovom zboru bilo je zastupano 48 župa. Večina vodnika naraštaja skoro su sami mladi prednja ci. Zboru je pretsedavao pretsednik naraštajekog otseka ČOS br. Činčera, Nakon otvorenja zbora, predavao je o glavnim zadačama naraštajskog vodnika br. Jindržih Prohaska, koji je u svom govoru naročito podvukao, da naraštajski uzgoj ne sme da hude sa mo telovežbački, več da on mora da obuhvata sve ono, što u toku uzgaja-nja čini iz omladinca zrelog i značaj-nog sokolskog radnika. Nakon predavanja objasnio je pretsednik saveznog statističkog otseka ČOS br. dr. Kržo-vak razvitak naraštaja zadnjih godina te je naglasio vanredno lep porast naraštajskih redova u 1933 god., a oso-bito porast u god. 1934. Naraštaj je skoro ponovno dostigao svoje brojno stanje iz 1921 god, dok su ga naraštaj-ke več i prekoračile. Od godine 1921 esetilo se je naime jače opadanje, koje je trajalo sve do konca 1932 god. Naredne, t. j. 1936 godine, češkoslo-vački naraštaj takmičiče po svim žu* pama u šesteroboju, a možda isto tako i u bojnim takmičenjima. Nadalje je zbor raspravljao i o tome, kako bi izleti naraštaja u Slovačku u narednoj godini što bolje uspeli. Zbor se je ba-vio i baznim /praktičnim vežbama u vežbanonici Tirševa doma, o pravil-nom obranbenom uzgoju naraštaja, pretresao pitanja novog muškog naraštajskog telovežbenog i svečanog kro* ja. O ovome pitanju još nije doneta odh>ka, jer konačnu reč o tome pitanju, kada onovsazre, ima da reče glavna skupština ČOS. Štafetno trčanje Slovačke župe Slovaeka župa, koja ima svoje se-dište u Bržeclavi na austrijskoj gra-nici te koja obuhvata najjužniji deo istoene Moravske, priredila u nedelju dne 20 oktobra svoju veliku štafetnu priredbu, koja je bila obavezna za sve jediniee i na kojoj je aktivno učestvo-valo 1100 osoba. Put ovog tekličkog trčanja vodio je iz Bržeclave unaokolo župske granice pa opet do Bržeclave; dužina puta iznosila je 150 km. Trča-nje je započelo u 7 časova ujutro od spomenika pretsednika Masarika. Zadnji tikač dotrčao je na cil j u 13.2 sata. Trkači, muškarci i ženske, nosili su i predavali jedan drugome državnu za-stavicu. Prvi je otrčao od pretsedni-kovoga spomenika najstariji vežbač bržeclavskoga Sokola 75godišnji brat Matoušek, a sa zastavicom je dotrčala na cilj naraštajka s. Karasova. Poprečna brzina štafetnog trčanja bila je 25 kilometa.ra na sat. Razne vesli Iz siovenskog Sokolstva Dne 15 oktobra umro je u Jičinu starešina župe br. Jožef Matejka. Pok. br. Matejka stajao je na čelu svoje župe 22 godine. Sokolstvo je u njemu izgubilo jednoga od svojih najboljih saradnika u pokrajini. Neko vreme bio je i načelnik Jičina. U nedelju dne 13 oktobra priredila je plzenjska župska skupina u Plznju skupinska takmičenja' članica i nara* štajki. Ovo je takmičenje, pod vod* stvom župske načelnice s. Trskove, bi* lo vrlo dobro poseeeno i proteklo je u največem redu. Prvo je mesto osvojila župa Plzenjska. U ovu župsku skupinu spadaju još i župe Šumavska, Husova i Jeronimova. Pri zdravstvenom otsekn ČOS predavao je u utoralk 22 oktobra brat dr. Jan Bjelegradek o sveukupnom po* gledu na sadanji telesni uzgoj. Otsek medicinara stupio je s ovim predava* njem u treču godinu svog plodnog de* lovanja. Ove godine posetilo je sokolski muzej ČOS, koji je smešten u Tirše* vu domu, preko 5.000 osoba. Ovaj broj postignut je u nedelju 13 oktobra te je petisučti posetilae primio od muzej* skog otseka na dar lepo uvezanu knji* gu »Tiršev dom«. U poljskom Soikolstvu rešeno je pitanje najvišeg tehničkog vodstva članova i članica. Prema odluci pret* sedništva Saveza odreden je načelnik br. Fazanovič za najvišeg telovežbač* kog vodnika za članske kategorije, a zamenjivače ga podnačelnik br. Ham* burger. Kod članica preuzeče vodstvo telesnog uzgoja načelnica s. Jadviga Zamojska sa svojom zamenieom s. Golaševskom. Kroskauntri praškog Sokolstva bio je u nedelju 20 oktobra; učestvovalo mu je 65 članova. Zbor župskih prosvetera ČOS biče 9 i 10 novembra. Izmedu najvažnijih točaka napominjemo referat o novoj organizaciji župskih prosvetnih tečaje* va, nadalje pitanje o izletima ČOS u Slovačku. o narednom svesokolskom sletu u Pragu i t. d. Takmičenje za prvenstvo u volj* nim sastavima na vratilu, razboju, kru* govima, konju u širinu, prcsikocima preko konja uzduž i u prostim vežba* ma vršiče se 16 novembra u Pragu, i to u vežbaonici Tirševa doma. Ovom takmičenju učestvovače, razume sc, svi oni vrhunski vežbači, koji se spre* maju za olimpijsko takmičenje u Ber* linu. Več smo izvestili, da če ČOS u najskorije vreme predati češfkoslovač* koj vojsci avion kao svoj dar. Ova svečana predaja biče 10 novembra, i to uz učešče čitavog praškog Sokol* stva, vojske i gradanstva te uz sudelo* vanje svcukupne vazduhoplovne bri* gade. Tom če prilikom ovaj sokolski avion i uzleteti. Sednica zbora župskih načelnica ČOS biče u novembru, i to 23 i 24, u Tirševu domu u Pragu. Na ovom če se zboru pre svega pretresati radni program za god. 1936, nadalje razni pravilnici, povešče se razgovor o pita* nju ženskog svečanog kroja, rasprav* Ijače se pitanja 'koja se odnose na pri* preme za svesokolski slet 1938 god. i t. d. Tom prilikom izvestiče sestre izvestiteljke i o godišnjem radu. U župi Jindre Vanjička u Brnu sprema se prednjački zbor za pred* njaeku školu, koju če voditi voda prednjačkih škola ČOS u Pragu po* znati stručnjafc i bivši međunarodni takmičar br. Franta Erben. U Pogronskoj župi, u Slovačkoj, počeli su da se spremaju za posetu čeških župa, koja če uslediti naredne godine. Taj program odobrilo je i pretsedništvo ČOS. Župa je sastavila svečanosni odbor sa svim potrebnim otsecima, kojih je 12. Ovi če izleti svih oeških župa u Slovačku biti ne* što veličanstvena, ogromnoga, te je razumljivo da su se slovačke župe za te velike dane počele več sada tako ozbiljno pripremati. I pored toga što je češkoslovačko Sokolstvo tako rekuči sa svojim dru* štvima i četama upravo preplavilo ei* tavu državu, ipak se još uvek osnivaju nova društva i čete. Tako se pojav* ljuju nove jediniee od severne granice u Tješinu pa sve do Slovačke, gde su dosadanje čete započele polagano jed* na za drugom da se osamostaljuju i da u svojoi okolini osnivaju daljnje sokolske jediniee. Poseia g. Hansa von Čamera Savezu SKJ Vrhovni vod športa u Rajhu i pretsednik nemačkog olifnpijskog odbora, g. Hans von Čamer und Osten, stigao je u sredu dne 30 pr. m. u Beograd i posetio naše ustanove i organizacije za telesno viispitanje. Prvu posetu po svom dolasku u Beograd g. Hans von Čamer učinio je Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije. G. von Čamer došao je toga dana sa svojom pratnjom u sedište Saveza SKJ u 10 sati pre podne. S g. Čamerom bili su g. dr. Karlo Dim, generalni sekretar priredivackog odbora XI olimpijade te bivši direktor Visoke škole za fizičko vaspitanje u Berlinu, g. Arno Brajtma-jer, potpredsednik nemačkog olimpij-skog odbora, g. dr. Cap, referent, g. inž. Franc Najhauzen, zatim članovi nemačkog poslanstva u Beogradu i funkcio-neri Jugoslovenskog olimpijskog odbora. U vestibulu saveznog doma g. von Čamera dočekali su članovi uprave Saveza: načelnik Saveza brat dr. Alfred Pihler, te članovi savezne uprave bra-ča: arh. Milivoje Smiljanič, Branko Živ-kovič, dr. Milorad Dragič, inž. Radule Radulovič i šef kancelarije brat Stevan Žakula. Nakon medusobnog pozdrava i upoznavanja, g. von Čamer s ostalim gostima uveden je u kabinet saveznog starešinstva, gde ga je u ime uprave Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije pozdravio na nemačkom jeziku savezni načelnik brat dr. Alfred Pihler ovim rečima: »Osobita mi je čast da Vas pozdravim u ovome domu kao načelnik Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Naš zamenik starešine g. Dura Paun-kovič vrlo žali, što Vas ni je mogao ov-de dočekati, pošto se ne nalazi u Beogradu pa Vas stoga moli, da ovim načinom izvolite primiti izraze njegovog poštovanja. Pozdravijajuči Vas, ja sam Slobodan da istaknem, da je naš narod stotinama godina stajao pod tudinskim jarmom, a što je sputavaio njegovu kulturnu evolueiju. Ovo ne ističem kao neko izvinjenje, več kao objašnjenje zašto se u nekim stvarima nalazimo na pačečima. Radu jemo se, šte ste izvoleli učiniti posetu Sokolstvu, koje je na svome polju učinilo onoliko, koliko je to bilo u njegovim silama.« Odgovarajuči na pozdrav načelnika Saveza SKJ brata dra Pihlera g. von Čamer rekao je: »Molim Vas, da gospodinu zameni-ku starešine izrazite moju zahvslnost i poštovanje. Radostan sam, što sam došao u Vašu lepu domovinu, iz koje ču poneti najlepše utiske. Pri tome visoko cenim Vaša nastojanja na polju podizanja telesne kulture.« Posle toga je g. von Čamer s gostima razgledao prostorije saveznog doma. Kada je bio uveden u svečanu dvo-ranu Saveza, članovi uprave Saveza objasnili su g. von Čameru istorijski značaj ove dvorane, u kojoj je blaženopo-čivši Viteški Kralj Aleksandar I Uje-dinitelj dne 1 decembra 1918 godine proglasio ujedinjenje svega jugoslovenskog naroda u jednu državu. Da li je Sokolstvo krivo zbog neuspeha u srednjim školama ? Jedan moj stari dobri profesor napisac je u jednom listu članak pod naslovom: »Zašto nema uspeha u srednjim školama?« Izmedu ostalih zapreka što ih navodi da smetaju dacima za dobar uspeh, spominje i ovo: »I dvostruka gimnastika, školska i sokolska, pa preterani zahtevi raznih sport-skih ustanova, oduzimlju dosta vremena daku za mirni rad kod kuče u učenju onih predmeta, koji daju potrebita znanja i otvaraju bolje vidike za oz-biljni život.« Istina je da momentalni neuspeh u učenju velikog broja daka, naročito muškaraca, jer su devojčice marljivi-je, danas u srednjim školama ne odgo-vara zadacima što ih je ona sebi za cilj postavila u vaspitanju omladine, ali to ne mora da znači, da ta omladina u svome ozbiljnome muškaračkom životu mora da pode krivim putem. Nas ovde interesuje samo ono nekoliko reči: »I dvostruka gimnastika, školska i sokolska,...« Školska gimnastika je obavezna, ali sokolska nije obavezna; ona je do-brovoljna. Nigde ne postoji naredcnjc ni jedne vlasti da dači srednjih zavoda moraju i u Soko da idu i tamo da vežbaju. Prema tome, oni tamo idu od svoje volje, i verovatno da ne idu ta-rno zato da bi školu zanemarili, več idu ili iz viših nacionalnih razloga ili iz pobude da se fizički bolje razviju, jer osečaju da im školska gimnastika ne pruža dovoljno garancije da če odr-žati svoje telo lepo razvijenim, ili idu radi zabave, jer vole društveni život. Prema onim rečima: »I dvostruka gimnastika, školska i sokolska,...« mogao bi neko shvatiti kao da celokupna školska omladina toga grada, koji je on kao primer naveo, u kojemu su tri gimnazije, jedna trgovačka akademija, jedna srednjotehnička i jedna gradanska škola, odlazi u Soko da vežba. — Ali u tome gradu s preko tri hiljade daka spomenutih škola, a prema statistici su delovanj a dece i na-raštaja na ovogodišnjoj javnoj vežbi toga društva, bilo je nastupilo muške i ženske dcce 233, ženskog i muškog naraštaja 84. Možemo pretpostaviti, da jc u tome društvu ipak nešto malo više i dece i naraštaja, jer iz tehničkih razloga nikada svi ne nastupaju, pa kažimo, da je iz svih srednjih .i struč-nih škola u sokolskom društvu toga grada muške i ženske dece 293, a muškog i ženskog naraštaja 104. Sad od one dece uzmimo da ih je 120 iz svih spomenutih škola, a ostalo iz osnovnih, izlazi, da je iz srednjih i stručnih škola u tome gradu upisano u Soko i da tamo vežba svega 224 učenika i uče-nica, dakle, manje nego 10% od celo-kupnog broja daka, preko tri hiljade, koliko ih ima u tri srednje, jednoj gradanskoj i dvema stručnim školama. Prema tome može se vrlo dobro videti da ovako mali broj daka u Sokolu ne može nikako da ima krivice za neki veliki i opšti neuspeh učenja naučnih predmeta u svima školama toga grada. Uzroke slabome uspehu treba tražiti na drugoj strani. Kada pogledamo statistiku svih srednjih, stručnih i gradanskih škola u Kraljevini, tfe jc uporedimo sa statistikom dece i naraštaja učlanjenih iz tih škola u društvima Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, možemo se uve* riti, da je tu učlanjena jedna nepot-puna petina celokupne omladine iz svih spomenutih škola. Ne mogu da tvrdim, da niko od daka, koji su u Sokolu, ne uči slabo. Ima i takovih. Ali tu ne pada krivica na sokolske jediniee več na one roditelje, koji ne vode računa kada treba deca da idu i u koje vreme da se vratc kući iz sokolane. — U Soko se ide dva ili tri puta nedeljno. Samo pred javnim nastupima, jedno osam dana, svakodnevno. Ali ima dece, koja kod kuče kažu da imaju časov© u Sokolu svaki dan, drugi pak kažu da imaju tri puta nedeljno po celo posle podne (od 2—6 s.). I razume se da onda za neuspeh u školi, roditelji bacaju krivi-cu ria Soko. Ima i takove dece, kojaf uopšte i nisu učlanjeni u Sokolu, me-dutim kod kuče kažu da jesu i roditelji im veruju, da oni vežbaju u Sokolu. — A. ono, na čemu je stvar? Deca, posle vežbanja u Sokolu, mislim tu i na one iz naraštaja, svih gore navedenih primera ili skoro celo vreme pro-vode na futbalskom igralištu ili vole da klatare ulicama, a roditelji ne k trolišu njihovo otsustvo od j..“L? tu leži krivica na mnogim roditelji . jer sami nemaju nikakve veze sa kolom, a svojoj deci sve veruju. y me sam se mnogo puta uveno i tehnički radnik u Sokolu i kao nas nik u školi. Roditelji znaju svom žestinom * krive Soko za neuspeh svoje decc školi, i to iznose, šta više, i na sast^ cima »Zajednice, doma i škole«, a mi svoju kri vicu ne vide. Ante Tadič, Subotica. Jugoslovanski javnosti! Zamoljeni smo da objavimo ovaj apel: — Skrajni čas jc, da zremo nosti v obraz in se zavemo, d^ '..Qg izven naših drž. mej okrog bi atov in sester, torej skoraj V .j| ga celokupnega prebivalstva, kate. . narodni, kulturni in gospodarski _ stoj je v nevarnosti in do kateaih ij" ' mo mi Jugoslovani v svobodi striK * konkretne in neodložljive dolžnosti- Čeravno ni potrebno, udarjamo, da je usoda teh naših tov in sester črna, od dne do dne obupna, •— saj je njihov boj za otira . tev narodnih in človečanskih Pr ^ vedno težji in težavnejši. Izirinili so •> že iz vseh polj udejstvovanja №. . vseh koncih in krajih so i^postavlJ ^ vedno večjemu pritisku. Nič ne V tj-ravamo, čc trdimo, da je tu ncY, 0 r.ost, da klonejo pred navalom S1 , premoči, ki poleg tega ne izbira Sff ■ štev v borbi za dosego svojega ci J • Zato so njih klici po »pomoči ve jačji, da nč rečemo ofoupnejši, a _ vsak način taki, da morajo zganiti* slehernika izmed nas in najti :jj ter odziv v zadnji vasi in najbedn J koči. Toda ne iščejo pri nas samo moči, tudi opozarjajo nas, da naj j nikar ne sodimo če klonejo, o storili vse, kar premorejo čip' 60 cjLuiiii vac, ‘iv Osrednji prireditveni odbor,*' , je stvoril iz zastopnikov osrednjih štev in ki ima svoj sedež v prosi ^ društva »Bran*i*bor«. v Ljubljani.,^ lenburgova ulica 7/II, poziva vsa ^ štva, ki so od svojih matic program in navodila, naj se z v ,>ct pripravljajo, da bodo prireditve,^ ^ rih čisti donosi so namenjeni n narodno obrambnim svrhatn, do zaželjeni uspeh tako v moralnem^, kor tudi v gmotnem oziTu. Za vS8brncs rebitna pojasnila naj se društva 9 tudi jo na gornji naslov, kamor naj predložijo svoje eventualne nasvet ^ predloge, ki bi bili za cclokupno , , ... „nirtvo*' Z vnemo, ljubezni to m n0>: valnostjo na delo, da bo 9. in_ vember veličastna manifestacija j solidarnosti z bratt za mejami. ^ Na delo pod geslom: »Zam’c3 bratom!«. ., \o! »Bran*i*bor«, Družba Sv. Metoda, Gasilska zajednica d џ,, banovine. Hubadova župa J. ‘j.roko^l dranska Straža, Jugoslovanska s^ rslcO; na sveža, Jugoslovansko Pr(>tc/VCza. društvo, Jugoslovanska ženska banovinska sekcija. Klub jutf°® • j^job demikov iz Trsta, Gorice, ^.o>l Koroških Slovencev, Klub Prim lo ju gosi. sester, Narodna u Qt>, Narodna socialna strokovna c-, ganizatorno*propagandni °“S okade^ u.. Pevska Zveza, Primorsko ак ^ sko starešinstvo. Prosvetna Zvez. vensko katoliško akademsko . ^ stvo, »Soea«*matica, Sokolska narodno obrambni' odsek, ^a- or4< organizacija »Jadran«, ^Tf 5f„v0ljaeft’ zacija Saveza ratnih dobr Sttreljački okrug, društvo ju^ Udruženje četnikov, bdruzei j ^ slov. narodnih železničarjev ... jrjcV> darjev, Udruženje rezervnih Zveza kmetskih fantov in deKi za. kulturnih društev jani. KRONIKA lim ^ Рг- Miće Mičić. Dne 28 pr. m. ‘u DubroTOiku senator dr. Mi« nit n ’» dubrovački gradonačel« K. Ur. Mičič rodio se u Dubrovniku : noyernbra 1883. Gimnaziju završio Pra« Dubrovniku, a pravne nauke u vrp Posvetivši sc advokaturi. Za ki m.e rata prebegao je u Italiju, oda« 5talJe P,ošao u Pariz, gde je postao m elan Jugoslovenskog odbora, Ji Je tada bio konstituiran, a u stva« j 1 ^menik pretsednika toga odbora, jP v. *r4mbiča. Dr. Mičič pokazao se ao jedan od naših naj agilni jih ra* zflt • u- emigraciji. On je kao takav д 0 1 odreden da pode u Južnu Hu, i tamo organizuje dobrovo« kort j .'u- Njegova ic zasluga ta« Leo^- - ’c u ^uenos Airesu uz dra ritica bila o>rganizovana Jugoslo« u Vi nar°dna odbrana sa sedištem : jParaisu. Po njegovoj zamisli bilo Dnčr eno c'a se 1Z Južne Amerike eslr л °-i srPsk°i vojsci na front jedna Tim3 i aviona, a koju je zamisao 0 /qS.'®vcnski odbor u Nici februara nih . * odobrio, ali što iz izveš« j . razloga nije bilo ostvareno. Iz ji Пе Amerike pošao je dr. Mičič go* e. *"16 u Severnu Ameriku da uče« n ve^kom kongresu Jugoslovena je I(l urSu- Od god. 1917 nalazio se j j u. Londonu, radeči s punim odušev« r njem na narodnorn poslu, držeči , na predavanja i informišuči engle« j u Javnost o pravičnim zahtevima №slovenskog naroda, ko ji teži za kođ °m s^bodom. Na koncu rata, ta« • fle,r u narodnom poslu dr. Mičič p Vl sf u Ženevi, odakle se je zatim rJrati° oduševljeno dočekan u svoj sla -' J' KasnijeT u slobodnoj Jugo« avUi, pratio je i nadalje budno sav s javni život, te je bio izabran za stn.atora. Smrču dra Miče Mičića ne« živ t xz rec*ova našeg nacionalnog . ®,a jedne jake i vrlo zaslužne lič« ‘V jednog čestitog jugoslovenskog r°doljuba. i , t Dr. Mihailo Jasinski. Pred ne« ohko dana umro je u Nišu jedan od JPoznatijih radenika na polju naše hal'116 nau^e’ univ. profesor dr. Mi« „i O Jasineki, bivši univ. profesor za , avensku pravnu istoriju u Kijevu, a profesor pravnog fakulteta . bljanskog univerziteta. Pctk. dr. Ja« ltlski uvelike je zadužio i naš narod, *ročit0 pravni svet, proučavajuči na« u Pravne starine i obelodanjujuei ih krVx*’m stručnim listovima. Njegova upo a analiza moščeničkog statuta tur г°г^а je na njega svu našu kul« ga i ■iavnost- Ovaj naučnik svetsko« čan a nar°čitu je pozornost obra« ° seljačkim pokretima u svojoj do« Pov * Rusiii- kao i na njenu pravnu 5cp л J’ °bradio je ustav litavsko«rus« ‘ države, opštu povest ruskog prava, Vest i značenje glavnog litavskog tribunala, povest sudstva u Rusiji, slavonsko komparativno pravo kao^ i mnoga druga pitanja i historijsKe pravne spomenike. Iz naše pravne po« vesti obradio je kastavski, veprinacki i trsatski statut, koje je i obelodamo. f Dr. Abdurrahman Mirza Matic. Dne 11 oktobra umro je na Sušaku dr. Abdurrahman Mirza _ Matič, nas najbolji orijentalista i islamolog. c o svršenoj trgovačkoj akademiji i e ko« r.omsko« komercijainoj visokoj skoli upisuje se na Sorbonu, gde z a vrša va orijentalistiku promoviravši ujedno na čast doktora te znanosti. Svoje je stru« ku proučavao na samom terenu u Mareku, Tunisu, Tripolisu i Siriji te u Kairu, na poznatom svečilištu »Al Azhar«. Bio je učenjak svetskoga gla« sa, za čije se je ime znalo u čitavom kulturnom svetu. Kao dokaz njegove velike naobrazbe neka bude i to da je govorio dvadeset i sedam jezika, a na ideset njih objavljivao je svoje znanstvene raspravc i radove. U njemu je naša znanost izgubila najvidnijeg pret« stavnika svoje vrsti. Medunarodni kongres za prouča= vanje Sredozemnog Mora. U zadnje vreme postala je naša zemlja steci« štem raznih medunarodnih ustanova, kongresa i konferencija. Tako je dne 17, 18 i 19 oktobra održan kongres Medunarodne mediteranske konteren« cije u Bukureštu, koja je donela rese« nje da se naredni kongres održi u Splitu. Na ovom kongresu uz mnoge druge predavače predavao je i be°« gradski univ. profesor dr. Živojin Dor« devič o »Fizičko«kemijskoj analizi u .Tadranskom Moru u vezi s fitoplankto« nima«. XI kongres Jugcslovenskog pevas čkog saveza. Dne 20 pr. m. održan je u Šapcu XI kongres jugoslovcnskog pe« vačkog saveza, kome su učestvovali delegati iz cele zemlje. Tom prigodom na veoma svečan način os večen aje i zastava Šabačkog pevačkog društva, poslednji dar blaženopočivšcg Viteskog Kralja Ujedinitelja. Istodobno Sabacko pevačko društvo proslavilo je i /0«go« dišnjicu svog umetniokog i kulturno« rada. Razne kulturne vesti. Poljoprivre-dna školauPožegi slavila je pr. meeeca svoju 50 godišnjieu. Skola je bila osnovana 1884 sa svrhom da seljačke sinove izobrazuje i osposobljava za samostal-ne, napredne i korisne poljoprivredni-ke. Kroz ovih 50 godina svršilo je ovu školu preko 1000 seljačkih sinova, po-najviše iz Slavonije i Srema. Danas ško-la prima svake godine 30 pitomaca iz Savske,banovine. Ovogodišnja Nobelova nagrada za filozofiju i medicinu podeljena je ne« mačkom profesoru iz Erajburga Hansu Špemanu. — Profesor Špeman obradio je u svom nagradenom delu neikoje sasvim nove momente iz medicinskog područja. Svlm bralskim jedmicama i braćl no vinskim izvesllieljima! već smo u više navrata skrenuli адвЈи svim našim bratskim jedinica« ђ 8 1 bradi novinskim izvestiteljima, da Ve? ’e aPsolutno nemoguče objavlji« dopise i izveštaje. a koji se odno« (k ђа „Priredbe obavezne za ceo Savez g ao što su: Vidovdan, 6 septembar, UiŽ* °b.ar' 1 decembar i slično). Ured« ko ‘k0 'e za navelo i razloge zbog Zal ?c se toga i strogo pridržavati. izv > -*e Sva^° reklamiranje ovakvih u ®s*aia, koji su iz neobaveštenosti a u ..ištvu bili poslani na objavljenje, 0ji naravno nisu bili objavljeni, sa« nepotrebno gubljenje vremena. ц Uredništvo je nadalje opetovano v; °^3ri!° bratske jedinice j braću no= 8am izvestitelje, da če objavljivati ej®*° one dopise, koji su posve aktu= izv * P0slani neposredno iza održane es°e priredbe, a nikako posle 10, 20, mesec, pa čak dva i tri meseca da= na! Ovakve dopise uredništvo uopče neče uzimati u obzir. U interesu je svake jedinice i nje« ne održane priredbe, da. o njoj odmah izvesti u svojoj sokolskoj štampi, dok još taj izveštaj može da bude od inte« resa, i to kratko ali zbijeno, u lepoj formi ali i stvarno. Molimo ujedno braču izvestitelje, da nam izveštaje s pojedinih takmis čenja ne š&lju u potankostima i s hrpama rezultata, jer za objavljivanje tih tehničkih potankosti naš list ne raspolaže s dovoljno prostora i jer je to i skupo. Tabele s takvim rezultat tima takoder ne možemo da donosiš mo, več ako je zaista potrebno, ove rezultate treba podati u vezanom tekstu i opisati. Uredništvo U NAŠIH 2UPA Dt>U S TAVA it ETA Župa Beograd uta,BE°GRAD. Župske lakoatletske ^jce. Tehnički odboi- Sokolske žu« Beogradu održao je 20 oktobra Ce (jVllc godišnje lakoatletske utakmi* Hc po redu. Utakmice su održa« i)taij_la.!Sraiištu Pan če vačkog s. k. Na ЦтаГТ|'С;1гг1а je učestvovalo 423 takmi« •ftlj^L^mičarki. Ovo je najveći broj t»rvc, ra(-ki> Ikoji su se takmičili za Veftst?tv° sv°Sa društva, kao i za pr« Cajjja'? Pojedinaca. Na ovim utakmi« Je učestvovao broj takmičara i drl * veči od svakoga broja sva« sada priredene utakmice u beo« gradskoj župi. Kod svih takmičara vi« dela se je odlična volja za pobedu svo« je vrste i svoga društva. Valja prime« titi, da je medu starijom bračom bil'a velika borba za rezultat i primetilo se je, da je svaki brat na utakmicama hteo da pokaže sve što može. Utakmi« ce su počele tačno u odredeno vreme. Takmičare je pr e spočetka' utakmica u ime starešinstva pozdravio član stare« šinstva kratkim govorom. Na utakmi« cama su učestvovali članovi i članice, m. i ž. naraštaj, članovi četa i starija brača, i to: članova 145, članica 32, m. naraštaja 131, ž. naraštaja 46, starija brača 45, članovi četa 24; svega 423 takmičara. Rezultati po odeljenjima: članovi: tačaka: I Beograd I (I odelj.) sa 1356,13 11 Valjevo sa 1171,71 III Pančevo sa 1098,94 članovi četa: I Platičevo sa 631,9 II Divci sa 364,9 III Sefkerin sa 310,2 starija brača: I Beograd Matica sa 898 ♦ II Beograd I sa 791 III Beograd II sa 777 • članice: 1 Beograd III sa 187,0 II Beograd 1 sa 180,0 III Ruma sa 169,1 ženski naraštaj: 1 Zemun s a 699 II Beograd I sa 476 III Beograd 11 sa 351 muškj naraštaj: I Zemun (I odeljenje) sa 1321,7 II Beograd I sa 1284,2 III Beograd 111 sa 1225,6 Rezultati pojedlmaca: članovi petoboj: tačaka I Banščak A. (Pančevo) 317,22 II Nikhazi K. (Pančevo) 265,76 III Mor Ivan (Beograd I) 257,18 starija braća, troboj: I Ribarž M. (Beograd II) 184 II Rackovn S. (Zemun) 175 III Lukič D. (Beograd Mat.) 170 članovi četa, troboj: I Obradovič N. (Platičevo) 137,6 II Mihajlovič V. (Platičevo) 120,1 III Rackovie N. (Platičevo) 114,4 članice četveroboj: I Dragana D. (Beograd II) ; 75,5 II Jošt Iva (Beograd Mat.) 72 IJI Rajkovič Olga (Pančevo) 71,2 muški naraštaj. troboj: 1 Kurepa B. (Zemun M.) 239,0 I Nikšič D. (Sr. Mitroviča) 239,0 II Durinovič A. (Zemun M.) 237,4 III Draškovci I. (Beograd I) 226,5 ženski naraštaj, troboj: I Raspopovič R. (Beograd I) 111 II Baloš Julka (Zemun M.) 104 III Muškolja J. (Zemun M.) 99 Rezultati u pojedinim granama: članovi, skok u vis: m I Mor Ivan (Beograd I) 1,70 II Simič Lj. (Beograd I) 1,65 II Stankovič D. (Beograd I) 1,65 III Banščak A. (Pančevo) 1,64 bacanje kugle: I Milovanovič R. (Valjevo) 10,92 II Risstič Lj. (Pančevo) 10,91 III Butulija O. (Valjevo) 10,46 diskos: I Milovanovič R. (Valjevo) 34,94 II Kandič Stevan (Zemun) 30,44 III Mikhazi K. (Pančevo) 30,32 koplje: I Milovanovič R. (Valjevo) 49,90 II Vlajnič Sava (Penčevo) 48,70 III Maksimovič B. (Beogr. II) 39,70 članice, skok u vis: I Patala L. (Pančevo) 1,18 II Žuržul Milcsa (Pančevo) 1,17 skok u dalj: I Jošt Iva (Beograd M.) 4,08 II Rajkovič Olga (Pančevo) 4,05 III Patala M. (Pančevo) 4,04 kugla: I Dordevič D. (Beograd II) 8,01 II Rajkovič Olga (Pančevo) 7,58 III Mojkovič M. (Beograd I) 7,00 diskos: I Rajkovič O. (Pančevo) 23,94 II Radivojevič D. (Beogr. II) 21,00 III Jošt Iva (Beograd M.) 20,20 koplje: I Rajkovič Olga (Pančevo) 19,83 II Dordevič D. (Beograd II) 18,45 III Perišič Jul. (Beograd I) 15,43 lopta s omčom: I Dordevič D. (Beograd II) 29,63 II Markovič M. (Beograd I) 27,20 III Rajkovič Olga (Pančevo) 25,15 Rezultati po društvima: I Beograd I sa 10065,21 tač. II Zemun sa 7043,76 „ III Beograd II sa 6435,64 „ Rezultati po četama: I Platičevo sa 688,4 tač. II Divci sa 364,9 „ III Sefkerin sa 335,2 „ Štafeta: članovi 10 X 100: 1 Beograd I sa 2,05 min. II Valjevo sa 2,08,1 „ III Beograd II sa 2,11 „ članice 4 X 60: I Pančevo sa 37,4 sek. II Beograd I sa 37,5 „ III Beograd IH sa 39,3 „ muški naraštaj 4 X 100: I Beograd I sa 49,0 sek. II Beograd IV sa 50,9 „ III Zemun sa 51,1 „ Organizacija utakmica je vrlo do« bro izvedena. R. D. G. ŽHpa Cefinfe TIVAT. — Takmičenja u odbojci. U nedelju 20 oktobra održano je tak-mičenje u odbojci izmedu momčadi Sokol, društva Tivat — Đenović, kao 1 revanšna utakmica između momčadi Kr. mornarice i Sokol, društva Tivat. Rezultati su sledeči: Đenović — Tivat 2 : 0 (15 : 13, 15 : 8) za Denovie. Tivat — mornarica 2 : 0 (15 : 13, 16 : 14) za Tivat. Denovič — mornarica: 2 : 0 (15 ; 12, 15 : 7) za Denovič. Rezultati su zadovoljavajuči. Mom-čad Sokola Denovie je odlična, jer je više od polovice igrača nastupilo u timu, koji su prošle godine takmičili za savezno prvenstvo u Osi jeku. Pa ipak, iaiko je momead Sokola Tivat imala jakog protivnika, odlično su se držali i pokazali vrlo lepil igru, braneči i naj-opasnije momente. Uzrok, da nije do-šio još do boljeg rezultata sa Strane momčadi Sokola Tivat, je vetar, koji je u prvoj igri mnogo smetao. Revanšna utakmica reprezentacije eskadre Kr. mornarice i Sokola Tivat s vršil a je pobedom Tivta. Momčad eskadre je vrlo dobra i uvežbana, ali ovog puta su bili slabe sreče, da pre-skoče momčad Sokola Tivat, koja je pokazala odličnu igru, te je s uživanjem bilo posmatrati smišljene i povezane poteze. Utakmice je sudio odlično Roko Mihaljevič. Župa Maribor GORNJA RADGONA. — Temelj sokolskemu domu. Ker se tima naše obmejno društvo v pogledu telovadbe v zimski dobi boriti z velikimi težkočami, je zaprosilo tukajšnjo trško občinsko upravo za prodajo zemljišča v Sodarski ulici, ki bi bilo za tukajšnje razmere in potrebe Sokolstva z ozirom na lego za telesnovzgoj-ne svrhe naravnost idealno. Zemljišče obsega okrog 1 orala ter leži takore-koč v centrumu trga v bližini kolodvorskega poslopja izven glavne prometne ceste. Ker v celem trgu in niti v šolskem poslopju ni nobene telovadnice, je občinski odbor trga Gornja Radgona, ki je znal ceniti težnje obmejnega društva, o prošnji Sokols*kega društva razpravljal nedavno na plenarni odborovi seji ter e tajnim pismenim glasovanjem sprejel sklep, da se it o zemljišče odproda Sokolskemu društvu po izredni in povprečni ceni 2 Din za 'kvadratni meter. Za ta sklep je glasovalo 13 odbornikov in s tem važnim sklepom položilo temelj bodočemu Sokolskemu domu na naši skrajni severni meji. Župa Mostar ĆELEBIĆI. — Javni nastup. Dne 20 oktobra ov. god. održan je prvi javni čas Sokolske čete Čebeliči. koji je odlično uspeo u moralnom i materijal-nom pogledu. Organizacija ovc sokolske priredbe bila je vrlo dobra i istoj se ima zahvaliti, da je postignut tako velik uspeh. Još od ranog jutra narod jo prido-lazio i okupljao se na velikoj poljani pred sokolskim domom, koji je nedavno pod igla ova agilna četa. Iz bliže i daljnje okolice iskupio se veliki broj seljaka. Starešinstvo matičnog društva Konjic s velikim brojem svojih članova prisustvovalo je ovoj priredbi. Su-delovale su još i obližnje sokolske čete kao i vatrogasna glazba iz Konjiča. Oko 1 sat posle podne otpočeo je program i to pozdravnim govorom brata Dordc Šinikoviča, tajnika čete Čelebiči. Iza njega održao je vrlo lep a zanosan govor brat Svetozar Mužije-vie ispred uprave matičnog društva. U svom govoru hvali rad ove najmlade čete, ističe njezinu agilnost i aktivnost, što se najbolje vidi po sokolskom domu, koji je podigla ova četa u kratkom vremenu svoga opstanka. Poziva četu kao i sve Sokole, naročito sa sela, da ustraju u svom radu za dobro Kralja, naroda i države. Pri završetku govora narod kliče Nj. Vel. Kralju, Jugoslaviji i Sokolstvu, a glazbe je intonirala državnu himnu. Nakon održanih govora otpočeo je javni čas. Nastupili su zajed-nički u prostim vežbama članovi četa čelebiči i Donje Selo kao i naraštajci čete Čelebiči. Iza toga bio je poseban nastup članova čete Čelebiči i poseban čete Donje Selo s posebnim vežbama. Sve vežbe izvedene su vrlo dobro i popračene burnim odobravanjem naroda. Naročito su sc istakli naraštajci čete Čelebiči. Njih 18 izveli eu svoje vežbe vrlo skladno i disciplinovano. Pri odlasku s vežbališta narod ih je vrlo srdačno pozdravio. Nakon javne vežbe razvilo se narodno veselje. Na prostranom polju pred sokolanom gradani i seljaci zajed-nički. u grupama veselili su se peva-juči i igrajuči uz zvuke domačeg selja-čkog glazbala i vatrogasne glazbe iz Konjiča. Ovo nada sve srdačno veselje u najlepšem raspoloženju trajalo je do na večer, kada se je narod u najbo-ljem redu razišao svojim kučama. S ovim je ove godine završeno priredivanje javnih^ časova kod isokol-skih četa u srezu Konjičkom. GACKO. — Sabor sokolskih četa. U nedelju 20 okt. cdržan je u Gacku sreski sabor sokolskih četa gatačkog i avtovačkog društva. Bilo je prisutno 130 delegata iz 13 sokolskih četa. Od bratske župc iz Mostara došao je starešina brat Čedo Milič. Pre početka sabora formirana je impozantna povorka kroz grad u kojoj 3 CIKORIJA 225—5 su učestvovale čete sa svojim zastavama, sve društvene vežbajuče kategorije i građanstvo. U povorci se klicalo Nj. Vel. Kralju i Jugoslaviji, a pevata se sokolske i patriotske pesme. Sabor je počeo u 10 časova pre podne. Otvorio ga je guslar sa sokolskom molitvom i trominutnim gusla-njem. Zatim su upučene depeše Nj. Vel. Kralju Petru II, Knezu Names-niku, Savczu i Župi. Referent za čete iznosi u podužem referatu istorijat rada na selu u toku minulih godina i citira važnije uspehe. Delegati iz četa podnose pismene predloge za veliki župski sabor, koje ujedno čitaju. — Predloži su vrlo lepo izradeni, a odnoso se večinom na zajedničke potrebe sela i čete. U njima je sve detaljno izneseno, što tangira njih i njihove vitalne interese. Trebalo je čuti ove referate brače delegata iz četa, pa da se zna u čemu oskudeva naše selo, ono selo, koje je izbor svih snaga naše nacije. Posle govora četnih delegata sa-stavljcna je rezolucija sabora na osno-vu pismenih predloga, koje su čete predale. U rezoluciji je sve sadržano što se na saboru rešilo i tražilo, jer če so ona pročifati na velikom župskom saboru u Mostaru, koji če biti od najve-čeg značaja za sokolski rad na selu, a ujedno i jedna od največih sokolskih manifestacija. Pri konou je uzco reč brat Čedo Milič i u podužem govoru obrazloži« cilj sreskih sabora, a naročito velikoji župskog sabora, na koji če svaka četa izaslati svoga delegata. — Govor bra ta Cede Miliča potrajao je preko 2 časa, te iako tako dug, brača su iz četa s velikom pažnjom i radoznalošču slu-šali njegova izlaganja o moralnim i cti-čkim ciljevima sokolskog vaspitanja, t drugim pitanjima iz sokolskog života Napokon je završena i poslednja tačka dnevnog reda, pevanje sokolskt himne »Hej SloveniV i sabor je zaključen u 2 časa po podne. KONJIC. — Sabor sokolskih četa Dne 13 oktobra održan je prvi sabat sokolskih četa sreza konjičkog u Sokolskom društvu Konjic, uz sude!ova> nje velikog broja izaslanika sokolskih četa. Od Strane matičnog društva prisustvovalo je 16 članova uprave sa za--menikom starcš?ne, 'bratom Svetoza-cem Mužijevičem. Ispred Sokolske žu-pe prisustvovao je brat Dušan Bajič, a bilo je još pretstavrurka vlasti i ostalih ustanova. Sabor je otvorio sprigodnim govo--rom predsedatelj brat Mužiievič, pozi* vajuči prisutno da prve svojo misli upuifcc Oplencu, gde ooeiva telo Veli--kog Kralja, Sokola, Heroja. Šutnjom od 1 minute i poklicima »Slava Mu«, odao je sabor poštu Bla-ženopočivšem Kralju. Iza toga brat Mužijević prcdlaže. da se- pošalju brzojavni pozdravi Nj. Vel. Kralju Petru II. Nj. Vis. Knezu-Namesniku, Savezu Sokola i Sokolskoj župi Mostar. Sabor usvaja jednodušne ovo pozdrave, čije jo čitanje^poprati;* klicanjem »Živeo Kralj i Kraljevsk? Dom!« Referent za sokolske čete brat Vlado Popovič, održao je zatim preda* vanje o razvoju, radu i uspesima So--kolstva na selu, u prosivetnom , zdrav^ stvenom. gospodarskom i narodnorr. pravcu. Iznosi istorijat sokolskih četa u srezu konjičkom, počam od osniva nja prvo čete pa do danas. Prva četa osnovana je u Bijeloj 1929 godine. Da> nas ima 13 četa sa 957 članova. Polje sokolskog .rada na selu za» mašno je i dalo je odlične rezultate u svim pravcima sokolske delatnosti u srezu konjičkom. Nestalo je verske i plemenske netrpeljivosti, strasti su so stišale, uklonjene su sitne seoske za» device, razvila se bratska ljubav i slo« ga po onoj narodnoj »Brat je mio, ko* je vere bio!« Veza sela s gradom i obratno postala je pristupačna na obo« stranu korist. Selu, kao stupu naše dr« žave, izvoru naše rasne snage, čuvaru naših tradicija i nacionalnih tekovina. narodnog i državnog jedinstva, Sokol« stvo daje svaku pomoč i rečju i de« lom i bori se umnim i fizičkim snahama za njegovo dobro. Ta borba i pomoč urodila je brim plcidom. Selo se prosvečuje i nomski jača. Održavaju ee mnoga po* HOSIJ/i - FONSIEU m društvo sza osiguranfe i reosiguranfe m M&ograd učna i pučka predavanja, prireduju se poljoprivredni tečajevi, deli se razno savremeno orude za korisnu obradu zemlje, fcao i razno semenje za ljud= :':u i stočnu hranu, propagira se tre* zvenost i šfcednja, i mnoge druge dobre i korisne stvari. Sve je to zahvaljujuči Sokolstvu doprinelo opštcm napretku sela. Nakon izveštaja brata izvestitelja za čete prešlo se na čitanje predloga pojedinih četa o potrebama sela. Svi predloži odnose se u glavnom na. sle* dede potrebe: podizanje škola, mosto* va, izgradnja puteva, uredenje pitke vode putem bunara i čatrnja. U pogle* du higijene mnoge čete predlažu, da se uvedu po selima ambulante, u kojima bi se vršio besplatni lekarski pregled. Bilo je još mnogo drugih predloga kao uspostavljenje putujueih domačinskih škola po selima za podučavanje sieljan* ki u kučanstvu, higijeni, odgoju dece i sl. Jedna je četa predložila pojed ostalog, — da se kod župe osnuje fond za školovanje siromašnih daka sa se* la. U taj fond bi svaka četa morala ulagati najmanje 100 dinara gedišnje. Kao najvažniji predlog, iznesen od jedne čete, jest otvaranje poljoprivred* ne škole u Konjiču. Skoro svi ovi predloži naišli su na potpuno odobravanje četnog sabora, koji donosi zaključak, da se ovi pred* lozi u formi rezolucije dostave Sokol-sko'j župi za župski sabor, koji če so održati još ove godine u Mostaru. Nakon pročitanih predloga sastav* ljena je i Po saboru usvojena rezolu* eija, u kojoj se ističu sve potrebe sela,-Naročito se naglašuje i ističe potreba što bliže saradnje sa Sokolstvom i po* treba intenzivnijeg rada u selu od stra* ne stručnih ljudi, koji su po svom zva* nju pozvani i za to plačeni, da vrše kulturno*prosvetnu misiju, a to su uči* tel ji, lekari, veterinar! i agronomi. Time je ovaj prvi sabor sokolskih četa bio završen i delegati su se razi* šli puni nade, da če se mnogim potre* bama njihovog sela izaei ususret. G. L. LJUBINJE. — Javni čas u Žrv-nju. Uprava Sokolskog društva u Ljubinju poslala je na sokolski javni čas, koji je priredila bratska Sokolska četa Zrvanj dne 13 oktobra t. g., braču Martina Macana, starešinu sreskog su-da, Muhameda Baliča, upravitelja Narodne osnovne škole, Milosava Tomoviča, sreskog poljeprivrednog referenta, Stevu Deriča, činovnika evidencije katastra, i Vladimira Turanjanina, služ* benika opštinskog poglavarstva. Od-redeno izaslanstvo pošlo je zajednički i u društvu do raskršea u Bukovu Dolu. Tu su se rastali te su brača Macan i Balič otišli u selo Žrvanj, a ostali u Slavan, radi pregleda bratske Sokolske čete Salam u Slavnu. Kada su izaslanici Macan i Balič u društvu s Milivojem Danilevičem iz Ljubinja otišli u selo Zrvanj, dočekala ih je celokupna uprava bratske Sokolske čete Žrvanj sa svojim vežbačima i mnoštvom težaka, kako iz sela Žrv-nja tako i iz susednih sela. Odredeni izaslanici pregledali su temeljito administrativni rad bratske Sokolske čete, te su pojedine funkcio-nere brižljivo uputili u tačno vodenje svih knjiga i celokupne administracije. Dotadanji administrativni rad navedene čete je bio zadovoljavajuči. U 12 sati u podne prireden je za-jednički ručak kako izaslanicima, tako upravi i vežbačima čete, a tako isto i ostalim težacima. U 3 i po sata posle podne sokolska četa je održala javni čas, koji je izveden na potpuno zadovoljstvo kako uprave čete tako i izaslanika društva. Nakon svršene vežbe vežbači su izveli nekoliko narodnih igara kao ba-canje kamena s ramena, skakanje preko užeta, utrkivanje, hrvanje i t. d. Nakon svršenog programa javno-ga časa ostali su izaslanici sa svima Sokolima u zajedničkom razgovoru i to do 6 sati na veče. Brat Martin Macan održao jo pred vežbačima i pri-sutnim težacima pr igo dan govor, a br. Muhamed Balič je održao vrlo lopo i uspelo predavanje o sokolskoj -ideji, sokolskim društvima i sokolskim četama. Sokoli s težacima igrali su pre po-četka javnoga časa kao i posle svršenog časa narodne igre, a momci i de-vojke pevali su narodne pesme. Iz svega što su izaslanici čuli i vidili za svoga boravka u selu Žrvnju, može sc zaključiti, da je sokolska ideja duboko predrla u srca svih težaka ovoga sela, da su Sokoli vrlo odušev- Tamburaška berda na prodaj Sokolsko društvo Zidani most zelo ugodno proda radi gmotnega stanja, skoraj čisto novo in dobro ohranjeno tamburaško berdo. Močan in krasen glas. — Ponudbe čimprej poslati na Sokolsko društvo Zidani most ljeni sokolsko m idejom i da je selo ponosno svoj o m četom. Brača Temovič, Đerić i Turanja-nin došli su u Žrvanj pre početka javnoga časa i iste večeri svi su izaslanici krenuli zajednički svojim kučama u Ljubinje. Sokolskom idejom oduševljena su isto tako i deca kao i Sokoli vežbači. Narod je zdrav u duši, dobar i pošten. Svi prisutni su izražavali svoje žaljenje, što nemaju osnovne škole niti u svome selu, a niti u obližnjim selima. Selo je udaljeno od Ljubinja od prilike 2 'A sata pešačkog hoda, a spada političkom srezu Bileča. Deca su im nepismena, a tomu je razlog, jer nemaju škole. Sokolska četa u selu Žrvnju zaslu-žuje svojim radom i svojim požrtvo-vanjem oko širenja sokolske misli, da dobije sve eno što imadu i ostala sela t. j. svoju školu i urednu cestu. Gostoljubivost i susretljivost pa i najmanjega deteta u navedenom selu neizostaje. Ž.upa Novi Sad SREM. KARLOVCI. — Naraštaj-ske utakmice u lakoj atletici i odbojci. U nedelj u 13 X 1935 održane su lako-atletske naraštajske utakmice Sokolskih društava Novi Sad — Srem. Karlovci. Učestvovalo je iz Novog Sada 16, a iz Srem. Karlovaca 16 naraštaja-ca. Svega 32. Naraštajci iz Novog Sada bili su gosti kod svoje brače Kar-lovčana. Prvi deo utakmica održan je na igralištu »Stražilova« od 8—11, a drugi deo u dvorekoj bašti od 2—5 posle podne. Rezultati su ovi: Trčanje na 60 metara: 1) Popovič Dušan (Sr. Karlovci) 7 i 3/io min, 2) Kumanovič Branislav (Sr. Karlovci) 7 i “/io min., 3) Markovič Miloš (Novi Sad) 7 i 8/io min! Trčanje na 100 metara: 1) Popovič Dušan (Sr. Karlovci) 11 i *lw min., 2) Markovič Dragoljub (Novi Sad) 12 min., 3) Jovanovič Branislav 12 i 4/io min. Bacanje kugle 5 kilograma: 1) Ma- tejič Siniša (Sr. Karlovci) 12.70 m., 2) Gerenčevič Dorde (Sr. Karlovci) 12.30 m., 3) Kumanovič Branislav (Sr. Karlovci) 12.29 m. Bacanje diska od 1 kg: 1) Stanojevič Nikola (Sr. Karlovci) 36.42 m., 2) Ilič Milan (Sr. Karlovci) 32.42 m., 3) Kovač Franja (Novi Sad) 31.75 m. Bacanje kopija 600 gr.: 1) Gerenčevič Dorde (Sr. Karlovci) 37.95 m., 2) Poznanovič Miodrag {Sr. Karlovci) 37.43 m., 3) Sanader Borislav (Sr. Karlovci) 34.39 m. Skck u daljinu sa zaletom: 1) Bi-kicki Milivoj (Sr. Karlovci) 5,51 m., 2) Stanojevič Nikola (Sr. Karlovci) 5,48 m., 3) Gerenčevič Dorde (Sr. Karlovci) 5,29 m. Skok u visinu sa zaletom: 1) Popovič Dušan (Sr. Karlovci) 1,63 m., 2) Večerinac Branislav (Sr. Karlovci) 1,58 m„ 3) Markovič Miloš i Tinus Ko-loman (Novi Sad) 1,48 m. Štafeta 4X 60 m: Sr. Karlovci: (Poznanovič M. — Gerenčevič — Pekič —• Popovič) — 31Vio min.. Novi Sad: (Markovič — Jovanovič — Zele-nak — Markovič D.) = 31s/io min. Odbojka: Novi Sad — Sr. Karlovci (A) 0 : 2), (I set 7 : 15; II set 5 : 15). Bodovi: Novi Sad 19; Sr. Karlovci 63. Disciplina je bila odlična kao i organizacija. Svugde i na svakom mestu vladao je sokolski duh i elan. Naraštajci su se bliže upoznali i učvrstili sokolsko bratstvo. Primečuje se, da su se osobito istakli oni, koji su bili u župskoj naraštajskoj školi na Paliču. Ove utakmice su dale odlične rezultate, bolje od župskih, pa bi trebalo če-šče puta prirediti kao male sletove, pa bi se time’naša javnost zainteresovala i za ovu vrstu sokolskog rada. St. G. Ž.upa O si jeli POPOVAC. — Javna vežba. Uz sudelovanje društava Batina, Beli Ma-nastir, Branjin Vrh - Šečerana, Kneže-vo te čete Branjina, održalo je društvo Popovac 6 oktobra svoju prvu javnu vežbu. U 14.30 sati krenula je s vežbali-šta ulicama sokolska povorka, u kojoj je učestvovalo: Sokola u odorama 9, glazbenika 9, muške dece 51, ženske dece 49, ženskog naraštaja 8, muškog naraštaja 6, članova 8, svega 130 oso-ba. — Javna vežba započela je u 15 sati. Otvori© ju je lepim govorom starešina društva brat Glibonski, koji je po-zdravivši sve prisutne, u svom govoru izneo zadatke i ciljeve Sokolstva. Govor je, kako sam naveo, bio vrlo lep, ali uzevši u obzir, da je to bilo neposredno pred javnu vežbu, držim, da je govor bio nešto predugačak. Za ova-kove govore, koji su zapravo jedna vrsta predavanja, bilo bi vrlo dobro, kada bi se za članstvo društva, kao i ostalo gradanstvo iz mesta, održavali posebni sastanci, te ih tom prilikom upoznalo s radom i ciljevima Sokolstva. A pojedini odlomci iz govora, mogli bi se vrlo lepo održati kao nagovori pred vrstama, vežbačim kategorijama. Za vreme govora brata Glibon-skog, bili su svi vežbači svrstani na vežbalištu, a posle govora otsvirana je himna, te je tom prilikom izvršeno podizanje državne zastave na visoki stup, što je na sve učinilo dubok do-jam. Program javne vežbe odvijao se ovako: Prosto vežbe muške dece (54), proste vežbe ženske dece (62), vežbe čla- nova na razboju (8), proste vežbe žensko« naraštaja (10), raznolikosti (muš* dece 16, žen. dece 23, članova 5) proste vežbe m. naraštaja (10), takmiče-nje članova u skoku u vis (5), vežbe članova na vratilu (8), vežbe zastavicama muške i ženske dece (52), proste vežbe članova društava (11). Vežbalo je ukupno u svim tačkama 264 vežba-ča. — Izvedbi programa imam primetiti sledeče: Proste vežbe muške i ženske dece odvežbane su uglavnom dobro. Bilo je donekle neskladnosti, ali opravdava, jer su vežbe izvodila deca. Vežbama na razboju mnogo je ometao nestabilen (klimav) razboj. Kod izvedbi prostih vežbi ženskog naraštaja, pojedine vežbačice su naizmenično dosta često grešile, što se zapažalo, jer ih je bilo malo. Neke naraštajke prilikom ovog nastupa pokazale su se neozbiljne, te su se kroz celo vreme izvedbe nečemu smejale. Ove i slične pojave opažaju se često kod ženskog naraštaja na javnim nastupima, te bi O’ torne trebalo povesti računa sestre načelnice. Raznolikosti su potpuno zadovoljile, a naročito s muškom decom, ko j e su bile sve takmičarskog karaktera i vrlo zanim-ljive. Ova tačka naročito je povoljno delovala na gledaoce, te bi tačku ove vrste trebalo uvrstiti u program svake javne vežbe. Za vreme raznolikosti uspešno su izveli članovi društva Br. Vrh - Šečerana skupinske vežbe na razboju. Proste vežbe muškog naraštaja zadovoljile su jedino po skladnoj izvedbi, a i pokrivanje je takoder bilo dobro. U skoku u vis nastupili su članovi domačeg društva, koji su uglavnom početnici, ali od kojih bi se us-trajnom vežbom moglo dobiti nekoliko dobrih skakača. Vežbe na vratilu zadovoljile bi potpuno, da je nastopilo samo 5 do 6 vežbaea, koji su posve zadovoljili, dok ostali su vežbali znatno slabije. Lepa tačka bile su vežbe zastavicama (od Jegera), koje su izve-le deca domačeg društva. Članovi društava, u prostim vežbama, u početku su vežbali neskladno zbog brojanja vodnika, ali se to kasnije izgladilo. Me-dutim pokrivanje kroz celo vreme bilo je slabo. To članovima društava mnogo zameram, jer svaki društveni član prilikom vežbanja treba da bude toliko uvežban, te kroz celo vreme vežbanja toliko svestan i priseban, da pazi na pokrivanje i time u mnogome doprinese lepoj izvedbi dotične tačke. Javna vežba održana je na urede-nom vežbalištu, na sredini sela, pred opštmskom zgradom. Vežbalište je bilo ogradeno i dekorisano. Sve proste vežbe pratila je dobra domača limena glazba. Svirala je dobro. Jedino prilikom nastupanja i ot-stupanja marševe je' svirala presporo. Opčenito nastupi i otstupi vežbača na vežbalište i s vežbališta nisu posve zadovoljili. Ni po sigurnosti, ni po ostri- ni, ni po uzornom redu. Opaža se, da se u vežbaonieama premalo pažnjc obrača redovnim vežbama. A ovima Jc dovoljno, na svakom vežbačem satu posvetiti po 5 minuta, pa se s vremenom može jako mnogo postiči. Publike je bilo u velikom broju. Držim, da bi bilo od koristi po c‘ru štvo, da je za vreme izvedbe programa obavljena još jednom kontrola kara tako, kako je to ueinjeno u Br. 'rhu’ Kneževim Vinogradima i Batini. Javnu vežbu uspešno su vodili načelnik i načelnica društva, supruzi j5a-jič, kojima je to bilo prvo s a mo s tam o vodstvo javne priredbe. Javna vezDa je; opčenito posve zadovoljila, te J donela društvu, kako moralnog usPe ha, tako i materijalne koristi. Ovoffl priredbom društvo se učvrstilo u me stu, ima mnogo izgleda za daljnji uspešni sokolski rad, a za koji u mest ima mnogo uslova. 8. e* Župa Sušalc - RifeUa OSTROVICA. — Rad u četi. Ini- cijativom ovdašnjeg mladog sveštem ka brata Dane Obradoviča osnOV.aj!a je u Ostrvici kraj Gospiča sokols četa 1 januara 1933 god. S velikom ljubavlju i energij01^ pošlo se na rad, znajuči, da nas » putu sokolskom čekaju veliki j tes^ zadaci. — Rad nam je bio olakšan ■к ko u prosvetnom, tako i u tehničko pogledu, buduči nam je dobri sin ga sela brat Petar Teslič, senator, s gradio divni »Prosvjetni dom«. U početku četa je brojala 15 članova vežbača, 50 potpomagajučih c nova i 20 naraštajaca. — Medutim c7„ ta sada broji 38 članova vežbača, 1-potpomagajučih članova i 30 narast jaca. Za ovo kratko vreme četa je sko- Preporučamo tvrtke, koje oglašuju u »Sokolskom glasniku«! 222-41 ali najieddmjk Kll>A6NAIT-BEU 5 ЧЦЈЦАМАВМ»Ш1НОУДИ m .•.vjbW oS\o^e ye . \ ° v»<° n\ot JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA! u Ljubljani regislrovana zadruga s ograničenim Jamstvom 223-41 opskrbljuje u smislu čl. .2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kategorija Naslov: iugoslovenska sokolska malica, Ljubljana, Narodni dom Pošlansko čekovni račun Ljubljana: 15.831 Telefon broj 25-43 Zahtevajte cenik! ro preobrazila ovdašnje selo. Uspeh prosvetnom polju je ogroman. OPazl se, da je također i poljoprivreda predovala. — Inicijativom čete u L dašnjem selu zasadeno je preko plemenitih vočaka. Na svim sokolskim priredbam® matičnog Sokolskog društva — Gosp kao i sletovima četa je sudelovala. ^ Sama je održala nekoliko uspelih z bava i sela. Takoder u četi je održano kulturno - prosvetnih predavanja. Največi uspeh četa je doživela na,n.. tecanju sokolskih četa — Ličkog C№r žja u Gračacu, dana 7 septembra o- & osvojivši prelazni lovor venac Blažefl. poči\ršeg Kralja Aleksandra I Uj^ nitelja, što joj je dalo' više energi]e volje za rad. Ovo je prvi plod rada ovdašnP čete, koja ide putem, koji joj je ,u ‘ zao naš največi Kralj i Soko N' Jugoslavije Blaženopočivši Kralj A* sandar I Ujedinitelj. Izdaje Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik SIJepan Čelar • llreduje Redakcijski olsek • Tiska ličile! liska 1Г8лгипо (prcliiiavnik France Štrukelj); svi « 111,1,1