Arheološki vestnik (Arh. vest., AV) 39-40, 1988-1989, str. 495-508 PREGLED NALAZA I NALAZIŠTA BRONČANOG DOBA NA OTOCIMA CRESU I LOŠINJU JASMINKA ČUS-RUKONIČ Creski muzej, Palača Arsan, YU-51557 Cres DUNJA GLOGOVIČ Zavod za arheologiju JAZU, Marinkovičeva 4, YU-41000 Zagreb Najviše podataka o prethistorijskoj arheologiji otoka Cresa i Lošinja, pa tako i brončanodobnom razdoblju dali su nam Carlo Marchesetti i Vladimir Mirosavljevič. C- Marchesetti je obišao mnoge gradine na ovim otocima, popisao ih, a isto tako je Pisao o nalazima grobnih humaka, te dao opis iskopavanja Ivana Kvirina Bolmarčiča lokalitetu Kavuada-Osor. V. Mirosavljevič je istraživao i iskopavao više na Cresu, a nešto manje na otoku Lošinju, i to spilje i gradine na kojima je vršio i manja s°ndažna istraživanja.1 Sažmemo li sve podatke kojim raspolažemo, nalazišta brončanog doba na otocima Cresu i Lošinju možemo podijeliti na: spiljska nalazišta, gradinska naselja, naselja na ravnom zemljištu, grobne humke, groblja na ravnom zemljištu, te nedovoljno odredena nalazišta. Spilje sa tragovima brončanodobnog naseljavanja su: Jami na Sredi2 i Grmožaj otoku Cresu, Vela Jama na Osorščici3 i spilja Rupina u uvali Kriška na otoku Lošinju4 (t. 1: 1). °d brojnih istaknutih točaka na otocima koje se ubrajaju u gradinske lokalitete, kojih su neke gradine istraživane, a neke su samo po položaju ocijenjene kao jnjesto stalnog ili povremenog obitavanja, možemo izdvojiti dvadesettri gradinska 'okaliteta sa brončanodobnim nalazima (t. 1: 2). Gradinska naselja na otoku Cresu s brončanodobnim nalazima su: Halm kod Dragozetiča,5 Beli," Bartolomej,7 Pelginja,8 ^kulka,9'10 Ilovica,11 Peščeni,12 Vela Straža,13 Grmožaj,14 Maslovik ili Krunica.15 Na Lošinju od gradinskih brončanodobnih lokaliteta imamo: Halmac,16 Lače,17 Polanža .8 stan,19 Čunski,20 Kalvarija,21 Bulbin,22 Sveti Ivan,23 Pogled,24 te Mulmon.25 otoku Unije nalazi se Arbit,26 na otočiču Sveti Petar Strižine,27 a na otočiču Ilovik Vela Straža.28 Od prethistorijskih naselja na ravnom zemljištu (t. 1: 1) je Osor,29 naselje koje se a*azi na prevlaci a opkoljeno je bedemima, te Punta Križa,30 naselje na otvorenom 2einljištu nizinskog tipa. , Orobnih humaka .ima podosta na ovoj otočnoj skupini, no kako ih je vrlo mali , r°j istraženih, za sada se ne može sa sigurnošču utvrditi one koji bi pripadali br°nčanom dobu osim možda, nalaza bodeža iz grobnog humka kod Krčine i r°nčanodobnog tumula na Veloj Straži na Cresu.31 t Oroblje na ravnom zemljištu (t. 1: 1) bilo je na Kavuadi32 na lošinjskoj strani )esnaca izmedu Cresa i Lošinja gdje je krajem devetnaestog stolječa iskopavao ondašnji osorski župnik I. K. Bolmarčič, a njegova je istraživanja kasnije nastavio doktor Petris, te odavde potječe večina materijala Arheološke zbirke Osor. Podaci o iskopavanjima su nedostatni i ne mogu se sastaviti grobne cjeline. Materijal iz grupe nedovoljno odredenih nalazišta je onaj za koji se sa sigurnošču može reči samo da je sa otoka Cresa ili Lošinja, a ostale podatke o točnim okolnostima i mjestu nalaza nemarno. Ovamo bi spadao nalaz dvaju kamenih sjekirica iz okolice Loznatog, nalaz brončanodobnog bodeža iz okolice Krčine, brončanodobni materijal sa lokaliteta Osor, kao što su: dvije kamene sjekirice, kelt, ogrlica, narukvice, privjesak, fibula, igle i dr. Ovoj grupi možemo pribrojiti i nalaz dvaju brončanodobnih kamenih sjekirica od kojih je jedna nadena u okolici Velog, a druga u okolici Malog Lošinja.33 Dio brončanodobnog materijala čuva se u Creskom muzeju, u Arheološko] zbirci u Osoru, Arheološkom muzeju Istre u Puli, Zavodu za arheologiju JAZU u Zagrebu, a nešto materijala sa otoka Cresa i Lošinja dospjelo je u inozemne zbirke i muzeje. Tri keramička fragmenta iz creskog muzeja potječu vjerojatno sa obližnjih gradina. Prva ručka (t. 2: 1) s grbom na vrhu, jednako kao i široka tunelasta ručka (t. 2: 3) uklapa se u tipologiju ručaka keramike sa kašteljera Istre i trščanske provincije.34 Izravne analogije za ručku sa proširenim otvorima s obje strane (t. 2: 5) imamo kod kasnobrončanodobnih ručaka sa gradina S. Spirito kraj Novigrada u Istri i Monte Grisa (Prosecco, Trst).35 Ručka s horizontalnim jezičcem na vrhu sa gradine Pelginje (t. 2: 8) tipičan je oblik ručke istarske kašteljerske keramike, no nalazimo ih i u Hrvatskom primorju (Vaganačka pečina), a i na gradinama Zadarskog otočja, primjerice na gradini Straža na Molatu i Kruna kod Božave na Dugom otoku.36 Ulomak manje ručke sa Pelginje (t. 2: 4) pripada u osnovi istom tipu ručaka, no ona je bila na rubu posude i analogna je ručkama na spomenutim područjima^ Tipičan je, takoder ulomak keramike sa Pelginje (t. 2: 2) sa zakošenim ustima i širokim rubom koji je naglašen malim stepeničastim izbočenjem. Velik broj sličnih ulomaka je naden na kašteljeru Elleri.37 Fragmenti keramike iz Osora (t. 3: 4) i Pelginje (t. 2: 6) dijelovi su pličih zdjela sa izvijenim rubom, a fragment ruba iz Osora (t. 3: 1) s unutrašnjim pojačanjem identičan je fragmentu iz Vrčina u Istri,'1 koji je karakterističan za keramiku ranog brončanog doba Istre. Polumjesečaste aplikacije na keramici kao napr. iz Osora (t. 3: 7) i Pelginje (t. 2: 7) nalaze se na keramici širokog područja Istre, Dalmacije, Like itd., ali traju i dulje na keramicl starijeg željeznog doba. Bradavičaste aplikacije na fragmentu ruba iz Osora (t. 3: 3) nalazimo na keramici prvog stupnja cetinske kulture u Dalmaciji39 i iz prethistorij' skog naselja Castions di Strada u Furlaniji.40 Rub veče posude iz Osora (t. 3: 2)s apliciranim trokutom korespondira s ukrašavanjem kašteljerske keramike iz Isti'e- posebice s keramikom sa kašteljera Elleri.'" Za isto su područje tipične kratke ručke uz rub posude (t. 3: 5, 6) kakve su nadene u Osoru. Osobitost keramike iz Istre i sjevernojadranskog areala su velike vertikalne ručke koje su sužuju prema vrhu kakve je ulomak naden u Osoru (t. 3: 8). Tipologiju brončanodobne keramike sa Cresa i Lošinja dopunila je nedavno publicirana keramička grada s gradine Poland na Lošinju.42 Prikazana keramika (t. 2. 3) nalazi se u Cresu, Osoru i u Zagrebu i pripada globalno »gruboj naseobinskoj keramici« koja pokazuje srodnosti s brončanodobno"1 keramikom iste vrste u Istri, Liburniji i u zoni Traščanskog zaljeva koja ima vijek trajanja. Keramički fragmenti su mali, pa se ne može rekonstruirati obhk SI. 1: Osor. Kamen. Abb. 1: Osor. Stein. P°suda, a uspostaviti kronološke odnose je teško bez stratigrafskih podataka kojima ne raspolažemo. Dvije male kamene sjekirice iz osorske zbirke (si. 1) načinjene su od vrlo tvrdog Ramena (tvrdoča iznad 7 po Mohsu) vjerojatno efuzivnog porijekla kojeg nema na ]-resu i Lošinju, več na kopnu u Senjskoj draži, u Sloveniji, Hrvatskom zagorju i ~lv" Mala trapezoidna sjekirica iz Vrčina uvrštena je u drugu fazu istarskog rončanog doba," a neke je nalaze sa kvarnerskih otoka objavio Marchesetti.45 "lalene kamene sjekirice u brončanom dobu Istre i Kvarnerskih otoka koje su na«njene od uvoznog materijala su zanimljiv fenomen. Sudeči prema nalazu male Polirane trapezoidne sjekire u Palu di Livenza u sklopu sojeničkog naselja može biti a su one eneolitički survival.46 Kelt iz Osora (t. 4: 1) nalazi se medu pojedinačnim nalazima u Prirodoslovnom Muzeju u Beču.47 Ukras sa tri bradavice složene u trokut unutar V rebra smatra se razvijenijim ornamentom na keltovima, a keltovi sa identičnim ukrasom su nadeni ostavi iz Budinščine u Hrvatskom zagorju, zatim u ostavama Gorenji Log i ermožiše u Sloveniji, te u ostavi iz sela Dabar kraj Segeta (u starijoj literaturi °stava Marina - Trogir) u Dalmaciji. Nalaz iz Budinščine pripada velikoj grupi ?^tava druge faze kulture žarnih polja u sjevernoj Hrvatskoj, a istoj je fazi eineckeova Br. D / Ha Al) pripisana i spomenuta jedina ostava te faze iz alrnacije.48 Ostava iz Gorenjeg Loga je datirana u Ha A1, a ostava iz Čermožiša u a A 2 stupanj.4" Misli se da su mnogobrojni Ha A depoi ostavština putujučih ljevača, u njima ima dosta polufabrikata i lomljene bronce. Kelt iz Osora je pojedinačni alaz i u literaturi nema podatka o nalazu ostave na Cresu ili Lošinju, tako da je ^heoloJkl vntnik 497 taj kelt podosta usamljen dokaz veza Kvarnerskih otoka s kulturom žarnih polja sjeverne Hrvatske i jugoistočnoalpskog pretprostora, isto kao i čitava ostava Dabar - Seget. Bodež sa Cresa (t. 4: 2) nalazi se u Trstu, a iskopan je, navodno, u velikom tumulu na »Isola di Chersino«50 otoku izmedu Cresa i Lošinja. Za komparaciju imamo bodež s trapezoidnom pločicom za pričvrščivanje ručke i četri zakovice sa Briona (t. 4: 3) koji je uvršten u oblike III faze brončanog doba Istre, pa i creski bodež možemo odrediti u isti vremenski period. Bodež iz Krčine nije jedini nalaz brončanodobnog oružja na kvarnerskim otocima, poznati su nalazi ornamentiranog bodeža i kratkog mača s trapezoidnom pločicom za pričvrščivanje ručke i četri zakovice iz Garice na otoku Krku.51 Igla iz osorske zbirke (t. 4: 4) ima stepeničasto bikoničnu glaviču i vretenasto zadebljani vrat, sliči igli iz Biljana Donjih52 i igli iz Varvare, koje su obje oblici srednjeg brončanog doba. Igla iz Varvare pripada potfazi B2 srednjeg brončanog doba bosanske kulturne grupe.53 Brončanodobnom nakitu pripada, takoder, nekoliko ulomaka manšetastih naru- kvica iz Osora. Prvi je fragment (t. 6: 1) dio klasične narebrene ovalne narukvice otvorenih krajeva, a druga ima valoviti presjek (t. 6: 2). U Liburniji manšetaste narukvice dolaze nešto kasnije nego li u kontinentalnom dijelu Hrvatske i to u tzv. prelaznoj fazi (11./10. st. p. n. e.) čiji je tipičan reprezentant grob iz Vrsi u kojem je bio jedan par tog tipa narukvica.54 Zatvorene narukvice s presjekom dvoslivnog krova drugi su oblik narukvica kasnog brončanog doba Liburnije, nadeno ih je mnogo u usporedenju sa manšetastim i dolaze u velikom broju zajedno, za razliku od manšetastih koje su obično u paru. U Creskom muzeju nalazi se 7 komada narukvica s presjekom u obliku dvoslivnog krova (t. 6: 4), u Krku ih je nadeno 14, a u Grižanima u Vinodolu 9.55 Nešto su mlade narukvice punog kvadratnog profila kao što je druga narukvica iz Cresa (t. 6: 5). U nekoliko grobova prve faze na Limskoj gradini nalaze se zajedno trakaste narukvice s presjekom dvoslivnog krova, narukvi- ce punog trokutastog profila i narukvice rombičnog odnosno kvadratnog profila, primjerice u grobu broj 60 koji je odreden u fazu Lim I a.56 Po analogijama, vjerojatno su i na Kvarnerskim otocima u kasno brončano doba bile zajedno u upotrebi i jedna i druga vrsta narukvica iz Cresa (t. 6: 4, 5). Deformirana lučna fibula s dva gumba na luku iz Osora nalazi se u Arheološkom muzeju Istre u Puli57 (t. 5: 1), dio igle nedostaje i kad bi dobila izvorni oblik bila bi dugačka oko 25 cm, pa je pored fibule iz Grižana58 največa u seriji liburnskih fibula s dva gumba na luku. Lučne fibule s dva gumba su submikenski oblik na Balkanu, južnoj Italiji i Siciliji i dolaze na Apeninskom poluotoku kao i kod nas u više lokalnih varijanata.59 Jedna od njih su fibule liburnskog tipa koje su nadene u Škocjanu u nekropoli Brežec60 i depou Mušja Jama.61 Taj je depo nastajao kroz dulji vremenski period, votivnog je karaktera i misli se da su fibule koje su u njemu nadene lomljene u okviru nekog obreda.62 Možda je i deformiranje osorske fibule nastalo iz sličnog razloga. U osorskoj se zbirci nalazi fragment zmijaste fibule s prstenastim lukom čiji je jedan dio, koji se u meduvremenu izgubio, objavio Marchesetti (t. 5: 2, 3). Identične fibule iz Italije imaju na nožici raskovanu spiralu ili spiralnu pločicu (t. 5: 6, 7, 8)> pa bi tako trebalo rekonstruirati fibulu iz Osora.63 Fibula iz Piediluca (t. 5: 4) je fragmentirana, a iz Contigliana (t. 5: 5) deformirana što je česta pojava kod metaka iz ostava. Jednaka kompletno sačuvana fibula s ravnom iglom nadena je u ostavi na otoku Giglio.64 Spomenute ostave pripadaju posljednjem protovilanovskom hori- zontu u srednjoj Italiji.65 Fibule iz Fontanelle (t. 5: 7) i prstenasta zmijasta fibula sa izvijenom iglom iz Angarana66 oblik su stupnja Protogolasecca III u sjevernoj Italiji.67 Fibula iz Osora je italski import, ona je najistočniji nalaz talijanskih fibula s prstenasto oblikovanim lukom, pored koljenaste fibule iz Škocjana,68 i datirati se može u 10., eventualno početak 9. st. p. n. e. U Osoru je nadena igla tipa Sirolo-Numana (t. 4: 5). Igle istog tipa nadene su na Limskoj gradini69 i u Picugima70 u Istri, nekoliko igala tog tipa nadeno je u Ninu,71 na gradini Ljubač72 i u grobu broj 6 u Jezerinama.73 Igle Sirolo-Numana iz Škocjana su uvrštene u oblike mladeg horizonta depoa kasnog brončanog doba jugoistočnoalp- skog pretprostora.74 Taj je tip vazaste igle dobio ime po jedinom nalazu u Italiji u Picenumu, gdje je igla nadena u grobu koji je datiran u 9. st. p. n. e., pa se tako može datirati i igla iz Osora. Na području gornjeg Jadrana mnogo su učestalije igle s plitkokoničnom glavi- com75 i nekoliko ih je nadeno u Osoru (t. 4: 6, 7). Igla iz Osora (t. 4: 7) je tip Porto Sant'Elpidio a igla istog tipa je bila u značajnom ninskom grobu broj 90 zajedno s antenskim mačem,76 tako da su igle s koničnom glavicom u Liburniji nakit početaka starijeg željeznog doba. Otvorene narukvice bubrežastog presjeka iz Osora (t. 6: 6), a ima ih oko desetak, dosta su neobične. Načinjene su tako da su krajevi širokog lima čvrsto uvijeni jedan Prema drugome, pa bi prema tome bile malo komplicirani]a varijanta narukvica C Profila. U Liburniji su narukvice C profila dosta rijetke, nadene su u Kolanu na Pagu i u grobu broj 30 i 53 u Ninu.77 U dobovskoj grupi ovaj se tip narukvice vezuje uz nakit ljubljanske faze Ib u središnjoj Sloveniji (9. st. p. n. e).78 Uzmemo li da su osorske narukvice razvijeniji tip narukvica C profila, bile bi nešto mlade, ali, jednako kao i igle s plitkokoničnom glavicom, značajne za početak starijeg željeznog doba na Cresu i Lošinju. Pregled nalazišta i nalaza koje smo donijeli pokazuju da grada kojom raspolaže- mo, iako u večini slučajeva s nedovoljno preciznim podacima o okolnostima nalaženja, ipak omogučava stvaranje zaokružene slike brončanog doba Cresa i Lošinja. Keramika koju smo prikazali pokazuje više afinitet prema brončanodobnoj keramici Istre i trščanskog Krasa, možda iz jednostavnog razloga što je liburnska keramika toga vremena manje poznata. Male kamene sjekirice su druga dodirna točka s Istrom, one su, što više, specifikum istarskog brončanog doba i brončanog doba Kvarnerskih otoka (Cres, Lošinj, Krk). Iznenaduje relativno velika količina srednjebrončanodobnog oružja nadena na spomenutoj otočnoj skupini. Bodež iz Cresa je, jednako kao i kamene sjekirice i keramika svjedok živih veza s Istrom. Manšetaste narukvice pripadaju nadregionalnim tipovima brončanog doba, a zatvo- rene narukvice s presjekom dvoslivnog krova tipične su za nakit Liburnije, jednako kao i lučna fibula s dva gumba iz Osora. Igle tipa Sirolo-Numana neopravdano nose naziv po jedinom talijanskom nalazu, a sudeči po rasprostranjenosti, njihova bi domovina prije bila negdje uz sjevernojadransku obalu. Pri kraju brončanog doba Sini se da postaju intenzivniji kontakti s Italijom, što dokazuje osim spomenute igle 1 Prstenasta zmijasta fibula iz Osora. Početak željeznog doba označavaju igle s koničnom glavicom i poseban tip narukvica (t. 6: 6) koje su izgleda lokalna, osorska varijanta narukvica C presjeka. 32. 499 1 Š. Batovič, Kasno brončano doba na is- točnom Jadranskom primorju, u: Praist. ju- gosl. zem. 4, Bronzano doba (Sarajevo 1983) 271 ss. B. Čovič; Regionalne grupe ranog bronza- nog doba, ib., 114 ss. Isti, Srednje bronzano doba u Istri, ib., 233 ss. J. Čus-Rukonič, Izvori za arheologiju Cresa i Lošinja, Otočki Ijetopis Cres-Lošinj 5, Mali Lošinj 1984, 229 ss. Caput Adriae, ha protostoria Quaderni di- dattici della Casa di risparmio di Trieste, a cura dei Civici musei di storia ed arte 3 (Trieste 1984) 32 s. Preistoria del Caput Adriae (Trieste 1983) 87 ss. 2 V. Mirosavljevič, Jamina Sredi, prilog prethistorijskoj kulturi na otoku Cresu, Arh. rad. raspr. 1, 1959, 131 ss. Isti, Gradine i gradinski sistemi u prethisto- rijsko i protohistorijsko doba, I dio, Nalazišta: otoci Cres i Lošinj, Arh. rad. raspr. 7, 1974, 262 s. Isti, Prethistorijski objekti na otoku Cresu, Ljetopis JAZU 64, 1960, 204 ss. 3 V. Mirosavljevič, Gradine (bilj. 2) 263. Isti, Vela spilja, prethistorijsko nalazište na otoku Lošinju, Arh. rad. raspr. 6,1968, 27 ss. Isti, Prethistorijski objekti (bilj. 2) 210. 4 V. Mirosavljevič, Gradine (bilj. 2) 263. Isti, Prethistorijski objekti (bilj. 2) 210. Isti, Izvještaj o istraživanjima na otocima Lošinju i Cresu 1953. godine, Ljetopis JAZU 60, 1955, 208 s. Isti, Jamina Sredi (bilj. 2) 167. 5 V. Mirosavljevič, Prethistorijski objekti (bilj. 2) 211 ss. * Pošto nemarno podrobnijih podataka o karakteru nadene keramike, a znamo da stari- ji autori gradinskom keramikom nazivaju onu nadenu na gradinama, a koja obično pripada ili brončanom ili željeznom dobu, uzimamo u obzir za brončanodobnu topografiju i ovakav podatak. V. Mirosavljevič, Prethistorijski objekti (bilj. 2) 213 s. C. Marchesetti, Isole del Quarnero, Not. sc. ant. 21, 1924, 127 s. S. Batovič (bilj. 1) 276. " Keramika sa ove gradine, a iz iskopava- nja V. Mirosavljeviča čuva se u Zavodu za arheologiju JAZU u Zagrebu. * Keramika sa gradine Skulka čuva se u Zavodu za arheologiju JAZU u Zagrebu. 19 C. Marchesetti (bilj. 7) 138 ss. 11 Keramika sa gradine Ilovica čuva se u Zavodu za arheologiju JAZU u Zagrebu. 12 V. Mirosavljevič, Prethistorijski objekti (bilj. 2) 210. 13 V. Mirosavljevič, ib., 210. Isti, Južno područje otoka Cresa u pretpovi- jesno doba, Ljetopis JAZU 61, 1956, 266 s. Isti, Gradine (bilj. 2) 272 ss. C. Marchesetti (bilj. 7) 130, 137 ss. 14 V. Mirosavljevič, Prethistorijski objekti (bilj. 2) 210. 15 V. Mirosavljevič, ib., 210. Isti, Južno područje (bilj. 13) 267 s. 16 V. Mirosavljevič, Izvještaj (bilj. 4) 213. Isti, Vela spilja (bilj. 3) 51. 17 V. Mirosavljevič, Prethistorijski objekti (bilj. 2) 210. Isti: Vela spija (bilj. 3) 51. 18 Keramika iz iskopavanja V. Mirosavljevi- ča na Polanži čuva se u Zavodu za arheologiju JAZU u Zagrebu. V. Mirosavljevič, Prethistorijski objekti (bi- lj. 2) 210. Isti, Izvještaj (bilj. 4) 210 s. Isti, Vela spilja (bilj. 3) 51. B. Čovič, Regionalne grupe (bilj. 1) 130, bilj. 82. Isti, Srednje bronzano doba (bilj. 1) 234. C. Marchesetti, I castellieri preistorici di Trieste e della regione Giulia (Trieste 1903) 113. Preistoria (bilj. 1) 106. 19 V. Mirosavljevič, Prethistorijski objekti (bilj. 2) 210. 20 V. Mirosavljevič ib., 210. Isti, Izvještaj (bilj. 4) 210. Isti: Vela spilja (bilj. 3) 51. 21 V. Mirosavljevič, Prethistorijski objekti (bilj. 2) 210. 22 Ib. 23 Ib. 24 Ib. 25 V. Mirosavljevič, Prethistorijski objekti (bilj. 2) 210. Isti, Izvještaj (bilj. 4) 207 s. 28 V. Mirosavljevič, Prethistorijski objekti (bilj. 2) 210. C. Marchesetti (bilj. 7) 133. Isti (bilj. 18) 114. B. Čovič, Regionalne grupe (bilj. 1) 130, bilj- 82. 27 V. Mirosavljevič, Gradine (bilj. 2) 271. 28 ib. 29 Š. Batovič, Kasno brončano doba (bilj- D 275. 30 V. Mirosavljevič, Gradine (bilj. 2) 264. 31 J. Čus-Rukonič, Arheološka topografij3 otoka Cresa i Lošinja, u: Arheološka istraživa- nja na otocima Cresu i Lošinju, Izd. Hrv. arh- dr. 7 (Zagreb 1982) 11 s, si. 1. Caput Adriae (bilj. 1) 33. Preistoria (bilj. 1) 128 s, si. 18. 32 Š. Batovič, Kasno brončano doba (bilj- 275, 307. 33 C. Marchesetti (bilj. 7) 140 ss. Isti (bilj. 18) 134, sl. 6-8. Caput Adriae (bilj. 1) 33. Preistoria (bilj. 1) 130, sl. 18. 34 B. Lonza, Appunti sui castellieri dell'Is- tria e della provincia di Trieste (Trieste 1977) t. 2. 35 Preistoria (bilj. 1) t. 28: 6; 32 A: 3. 36 Š. Batovič, Prapovijesni ostaci na zadar- skom otočju, Diadora 6, 1973, 5 ss, t. 71, 73; S. Forenbaher, P. Vranjican, Vaganačka peči- na, Opuse. Archaeol. 10, 1985, 1 ss. t. 7. 37 B. Lonza, La ceramica del castelliere degli Elleri (Trieste 1981) t. 7: 8. 38 B. Čovič (bilj. 1) t. 14: 3. 39 Ib., t. 28: 4. 40 Preistoria (bilj. 1) t. 14: 3. 41 Ib., t. 36: 16. 42 Ib., t. 25 C; 26. 43 Podatak zahvaljujemo Vladi Bermancu iz Minerološko-petrografskog zavoda Priro- doslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. 44 B. Čovič (bilj. 1) 125, sl. 10: 4. 45 C. Marchesetti (bilj. 18) 134. 46 Preistoria (bilj. 1) 61, sl. E. 47 Za crtež kelta i podatak zahvaljujemo Bibi Teržan. 48 K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj (Zadar 1973) 103, t. 78: 7; 106, t. 82, 1-8: ostava Marina - Trogir bez kelta; Š. Batovič, u: Praist. jugosl. zem. 4, Bronzano doba (1983) 335, t. 49: ostava Dabar-Seget u kojoj je citirani kelt. 48 S. Gabrovec, u: Praist. jugosl. zem. 4, Bronzano doba (1983) 75, Gorenji Log: t. 3: 12; H. Muller-Karpe, Beitrage zur Chronolo- 9ie der Umenfelderzeit nordlich und sudlich d*r Alpen, Rom.-Germ. Forsch. 22 (1959) t. 134: 3. Kod Muller-Karpe piše Čermožišče. 50 Preistoria (bilj. 1) 129, sl. 18. 51 B. Čovič (bilj. 1) 236, t. 35: 1; Z. Vinski, O oružju ranog brončanog doba u Jugoslaviji, Arh. muz. Zagreb 2, 1961, 21, t. 3: 2; K. Vinski-Gasparini, Brončani kratki mač naden " Indiji i njima srodni primjerci u Hrvatskoj, jyiArh. muz. Zagreb 16/17, 1983/84, 54, t. 1: 4. Nakit na tlu sjeverne Dalmacije od pra- Povijesti do danas, (Zadar 1981) 96, sl. 2: 10. ' R. Drechsler-Bižič, u: Praist. jugosl. zem. 4 (1983) 263 s, t. 41: 10. ^ Š. Batovič (bilj. 1) t. 44: 13, 14. . F. Lo Schiavo, 11 gruppo liburnico-japo- Qlco, Atti della Accademia Nazionale dei Lin- Ce> Memorie 14, Roma 1970, 424, br. 223, t. 23: 6. Š. Ljubič, Popis Arheologičkog Odjela Narodnog zemaljskog muzeja u Zagrebu (Za- greb 1889) 72, br. 8. 56 K. Mihovilič, Nekropola Gradine iznad Limskog kanala, Histria Arch. 3/2, 1972, t. 30, sl. 5. 57 Crtež fibule sam dobila od kustosa pret- historijskog odjela Arheološkog muzeja Istre, na čemu se srdačno zahvaljujem. 58 Š. Ljubič (bilj. 55) 71, br. 1, t. 10: 35. 59 J. Bouzek, Bronz Age Greece and the Balkans: problems of migrations, u: Bronze Age Migrations in the Aegean, (Sheffield 1974) 172. 60 La necropoli di Brežec, Monogr. di Preist. 1 (Trieste 1977) t. 10; 23. 61 M. Guštin, Notranjska, Kat. in monogr. 17 (Ljubljana 1979) t. C. 62 S. Gabrovec (bilj. 49) 82. 63 D. Glogovič, Predmeti starijeg željeznog doba iz grobova na Kavaneli kraj Osora, u: Arheološka istraživanja na otocima Cresu i Lošinju, Izd. Hrv. arh. dr. (Zagreb 1982) sl. 2: 3. 64 M. Bizzarri, Un ripostiglio eneo nel' Isola del Giglio, Studi Etr. 33,1965, 515 ss, 1.120. 85 G. L. Carancini, I ripostigli dell' Eta del Bronzo finale, Atti della XXI riunione scienti- fica, 1979, 631 ss, sl. 1. 88 E. Bianchin Citton, La necropoli di San Giorgio di Angarano, ib., 189 ss, sl. 4: 5. 87 N. Negroni Catacchio, M. L. Nava, M. Chiaravalle, II Bronzo finale nell'Italia nord- occidentale, ib., 47 ss, sl. 5 a. 88 Preistoria (bilj. 1) sl. 28 A: 6. 63 K. Mihovilič (bilj. 56) t. 36: 5. 70 A. Amoroso, Le necropoli preistoriche dei Pizzughi, Atti Mem. soc. istr. arch. st. patr. 5, 1889, t. 7: 10. 71 F. Lo Schiavo (bilj. 55) 463, br. 14. 72 Nakit (bilj. 52) 121, sl. 10: 33. 73 W. Radimsky, Wiss. Mitth. Bos. Here. 3, 1895, 39 ss, sl. 61. 74 S. Gabrovec (bilj. 49) sl. 9: 13. 75 M. Guštin, Kronologija notranjske skupi- ne, Arh. vest. 24, 1973 (1975) 461 ss, karta 2. 76 Š. Batovič, u: Jadranska obala u protohi- storiji (Zagreb 1976) 69, sl. 17. 77 Š. Batovič (bilj. 36) t. 104; id, Inv. Arch. Jug. 4 (1962) Y 37; Nin, Problemi arheoloških istraživanja (Zadar 1968) t. 15. 78 J. Dular, Poskus kronološke razdelitve dobovskega žarnega grobišča, Arh. vest. 29, 1978, 41. UBERSICHT DER BRONZEZEITLICHEN FUNDSTELLEN UND FUNDE AUF DEN INSELN CRES UND LOŠINJ Zusammenfassung Die meisten Daten uber die Bronzezeit auf den Inseln Cres und Lošinj kamen von C. Marchesetti, der mehrere Fundorte feststellte und einige Funde von Kavuada beschrieben hatte, wo am Ende des vorigen Jahrhunderts die Ausgrabungen unter der Fiihrung vom Pfarrer I. K. Bolmarčič stattgefunden haben, und von V. Mirosavljevič, der die Hohlen auf den Inseln durchforschte und die Schnittgrabungen auf einigen Ringwallen fiihrte.1 Die Hohlen mit bronzezeitlichen Funden sind Jami na Sredi, Grmožaj, Vela Jama und Rupina (Taf. 1: l).2"4 Auf beiden Inseln wurde eine grofie Zahl von Ringwallen registriert, von denen einige wahrend der Bronzezeit angesiedelt worden sind (Taf. I: 2).5-28 Der wichtigste Fundort ist jedoch Osor29 mit zum Teil erhaltenen vorgeschichtlichen Wallen. und mit der dazugehorigen Nekropole in Kavuada, wo viele Funde entdeckt wurden (Taf. 1: l).32 Auf den Inseln gibt es viele Grabhiigel, die jedoch noch nicht erforscht worden sind, obwohl einige Funde bekannt sind, die in Tumuli ausgegraben wurden (wie z. B. der Dolch aus Krčina: Taf. 4: 2).31 Die Ubersicht der bearbeiteten Funde, in den meisten Fallen nicht prazise genug mit den Daten versehen, gibt uns jedoch die Moglichkeit, ein klares Bild von der Bronzezeit auf Cres und Lošinj zu bekommen. Die Keramik (Taf. 2, 3) zeigt eine grofiere Ahnlichkeit mit der bronzezeitlichen Keramik in Istrien und im Triester Karstgebiet,34' 3S-37 weil die liburnische Keramik aus dieser Periode weniger bekannt ist.38 Der zweite Beruhrungspunkt mit Istrien sind die trapezoiden Miniaturaxte (Abb. I),44-45 die zugleich eine Besonderheit des bronzezeit- lichen Istriens und der Bronzezeit der Inseln Cres, Lošinj und Krk sind. Der Dolch aus Krčina (Taf. 4: 2)50 kann mit dem Dolch aus den Brioni-Inseln (Taf. 4: 3) verglichen werden, es wird aber auch auf die Funde der bronzezeitlichen Waffen auf der Insel Krk hingewiesen.51 Das Tiillenbeil aus Osor (Taf. 4: 1) ist mit jenen aus den Depotfunden in Budinščina, Čermožiše, Gorenji Log und Dabar-Seget zu vergleichen, die alle zur Ha A-Stufe gehoren.48-49 Die Manschettenarmbander aus Osor (Taf. 6: 1, 2) sind unter den bronzezeitlichen Schmuckgegenstanden sehr verbreitet, wahrend die geschlossenen Armbander mit dem dach- formigen Profil, ausgegraben auf der Insel Cres (Taf. 6: 4), ein typisches Beispiel des Schmuckes in Liburnien und Istrien sind;"'56 die deformierte Doppelknotenfibel (Taf 5: 1) schrieb man der liburnischen Variante dieses Typs zu.58 Die Schlangenfibel mit dem scheibenformig gegliederten Bogen (Taf. 5: 2, 3) ist als italischer Import zu betrachten und den gleichartigen Funden aus Piediluco, Contigliano, Fontanella usw. nach bezeichnet sie das Ende der Bronzezeit bzw. den Anfang der fruhen Eisenzeit,63"87 ahnlich wie die Nadel des Typs Sirolo-Numana aus Osor (Taf. 4: 5). Dieser Nadeltyp wurde noch in Istrien in Limska Gradina89 und Picugi,10 in Liburnien"-72 und in Jezerine73 gefunden. Die interessanten Armbander aus Osor (Taf. 6: 6) wurden als eine kompliziertere Variante der Armbander mit C-Querschnitt bestimmt und sind chronologisch mit den Armbandern desselben Typs in Slowenien78 verbunden. Die zwei Kogelkopfnadeln aus Osor (Taf. 4: 6, 7) sind filr das Gebiet Caput Adriae und fiir das Nord-Dalmatien typisch.75 T. 1: 1 Cres-Lošinj, tipovi nalazišta, 2 gradine: 1. Halm (Dragozetič), 2. Beli, 3. Bartolomej, 4. Pelginja, 5. Skulka, 6. Ilovica, 7. Peščeni, 8. Vela Straža, 9. Grmožaj, 10. Maslovik (Krunica), 11. Halmac, 12. Lače, 13. Polanža, 14. Stan, 15. Čunski, 16- Kalvarija, 17. Bulbin, 18. Sveti Ivan, 19. Pogled, 20. Mulmon, 21. Arbit, 22. Strižine, 23. Vela Straža. Taf. 1: 1 Cres-Lošinj, Fundstellentypcn, 2 Ringwfllle: 1. Halm (Dragozetič), 2. Beli, 3. Bartolomej, 4. Pelginja, 5. Skulka, 6. Ilovica, 7. Peščeni, 8. Vela Straža, 9. Grmožaj, 10. Maslovi« (Krunica), 11. Halmac, 12. Lače, 13. Polanža, 14. Stan, 15. Čunski, 16. Kalvarija, 17. Bulbm, 18. Sveti Ivan, 19. Pogled, 20. Mulmon, 21. Arbit, 22. Strižine, 23. Vela Straža.