KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 81 (2) INDUSTRISKE SVOJJNE IZDAN 1 APRILA 1937 PATENTNI SPIS BR. 13144 Ing. Cambessedes Jean, Etienne, Felix, Pariš, Francuska. Odabirač za djubre iz domačinstava. Prijava od 20 novembra 1935. Važi od 1 septembra 1936. Naznačeno pravo prvenstva od 21 novembra 1934 (Francuska). Ovaj pronalazak ima za cilj grupisa-nje novih i poznatih mehanizama, kombi-novanih za sprovodenje, odabiranja du-breta iz domačinstava koje je toliko dote-rano koliko je to samo moguče pre sva-kog gomilanja, i to gotovo bez upotrebe rademčkih ruku. Odabiranje se nameče sa sledečih razloga: 1. Zbog higijenskih razloga: dubre koje je odabrano i istoga dana poslato u trgovinu u obliku krpa, hartije, pepela, ku-tija ili u vidu obogačenog dubreta odve-zenog u polje, nema vremena za fermen-taciju. 2. Prodaja odabranih proizvoda donosi veču korist. 3. Vrlo je važno da se izvrši odabiranje na samom kamijonu, jer se ova korist dodaje koristi koja se ostvaruje skuplja-njem, zatim je važna i znatna korist u torne, što se dubre ne mora iznositi daleko od varoši. Pored toga ima ekonomije i u vožnji, služba je mnogo brža jer može da se vrši i jutrom a postiže se ekonomija i u broju kamijona. U kamijonima se čak sta više aubre može ostaviti dok se u ga-lažama ostavljaju proizvodi, koje treba preneti, i ko ji se mogu bar što se tiče hartije i pepela ponovo sagoreti u ložionica-ma opštinskih bolnica, ili kupatila još istoga dana. Ako se ovo dubre smatra kao gorivo, ono je obogačeno time jer je separirano i neam više potrebe da se troši drugo gorivo za topljenje porcelana, stakla i t. d. iz dubreta a naročito nije potrebno da se izraduju peči sa jakom promajom a ako se Sinatra da je dubre obogačeno povrčem, mesom itd. to ono može da služi kao hrana svinjama ili da se od njega izraduje još bogatije dubrivo. Čak i najsiroma-šniji proizvodi, kao što je gvoždarija, sta-klo, šlake mogu imati produ. Ovi se rezultati postižu pomoču po-kretnih mehanizama smeštenih bilo horizontalno na gornjoj strani sanduka bilo u zadnjim vratima i njihovo odabiranje se vrši neprekidno iii sa prekidima. Karakteristike su ove: čim dubre dospe u levak za ubacivanje izvrši se izvesno odabiranje pomoču tresučih se rešetaka koje rastresaju dubre i šal ju pepeo, lcoji je prošao kroz rešetku, prema lancu sa čabrovima a kabaste materije, uopšte ne-žnije, prema lancima snabdevenim sa bod-Ijama, koje ih podižu tada tako, da pepeo ostaje sam zahvačen tim čabrovima. Prirodno je da dno levka može da ima sve moguče odgovarajuče oblike prema upotrebi ekvatorskih lanaca naj-raznovrsnijeg oblika. Takode je veoma karakteristično skidanje dubreta nataknu-tog na' bodi je: ono se vrši pomoču trzanja u natrag bodlja u odnosu na ravan lanca elevatorskog kajša ili torne na suprot pomoču podizanja pomenutog lanca u odnosu na bodi je ili pomoču poleganja bodlja montiranih u liniji na obrtnim osovi-nama alki na linču. Radi dobrog funkcionisanja organa i traka sa bodljama predvideno je naročito grupisanje koje se odlikuje sledečim: na prvom mestu elektro-magnetom, zatim ka-kvim bilo nezapušivim sitom, zatim orga- Din. 55,— nima za nabadanje, zatim skupljačem što-fova 1 hartije uz upotrebu udica, četaka i ventilatora. Slika 1 je izgled sa strane mehanizma za odabiranje sa prekidima montiranog m sanduku kamiona. Slika 2 je poprečni presek slike 1. Slika 3 i 4 su uveličani izgledi ozgo 1 spreda jednoga detalja. Slika 5 je uveličani izgled spolja kostura odabirača po sl. 1. Sl. 6 je izgled pozadi na sl. 1 sa lev-kom ko ji se bočno širi, u čemu se razlikuje od levka na sl. 1. Sl. 7 je izgled ozgo na sl. 6. Sl. 8 pokazuje levak sa strane i sa svo-jom rešetkom. Sl. 9 je izgled sa strane kamijona sa neprekidnim odabiranjem. Sl. 10 i 11 su izgled sa strane i izgled ozgo uveličanog detalja. Sl. 12, 13 i 14 pokazuju speciialni la-nac na dvokolicama., odn. slike redom pokazuju izgled lanca na dvokolicama, po-dužni presek kroz nešto uveličan detalj lanca i izgled ozgo na ovaj detalj lanca. Sl. 15 pokazuje bočni izgled kamijona sa specijalnim lancem i levkom za tresenje dubreta. Sl. 16 pokazuje u izgledu sa strane specijalm lanac. Sa 1 je obeležen kamijon, čije posto-lje 2 nosi sanduk 3 obrazovan od podu-žnih nosača 4, i pojaseva 5 preseka oblika šlova (J. Sanduk ima pokretne pregrade 6, koje se obrču oko osovina 7 i zaklopce na izvlačenje, koji nisu pretstavl jeni, i smešteni su na dnu 8. Na ugaonicama 9 koji armiraju gornju ivicu sanduka kotr-ljaju se i kiizaju se prečage 10 sl. 2 i pri-državaju armature 11 (sl. 2) kostura odabirača koji u ostalom ima1 lake okvire 12 i dva aluminijumska lista 13. Izmedu ta dva aluminijumska lista smeštaju se baš razni organi za odabiranje a izmedu njih i po-krivačkih listova 14 držanih vrtnjevima sa glavom 15 smeštaju se zaklonjeni od prašine razne komade pomoču lanaca ili zupčaničkih zahvata koji prenose kretanje sa jedne na drugu osovinu. Glavna komanda izilazeči iz kutije 16 (sl. 1) za brzinu nastavlja se pomoču delova 17, 18, 19, 20, 21, vrtn.ja 22 i njegovog točka 23, stavlja u kretanje osovinu 24, koja služi istovre-meno i kao osovina velikih zadnjih vrata 25 i za elevatorski lanac 26. Ovaj lanac ima dve osovine 24, 27, zupčanike 28 i ča-brove 29. Na donjem kraju kanala 30 nalazi se nepomični levak 31 snabdeven polugama 32, (sl. 1 i 7) koje sprečavaju prolazak su-više krupnih predmeta. Na lancu je uza- stopno smešteno 4 do 5 čabrova, dok je o-stali deo lanca ostavljen bez čabrova. Na laj se način dubre izničuje pod uglom gornjega otvora kanala uz prekide. Dubre pada na traku 34, koja se obrče zajedno sa lakim bubnjem 35 i magnetskim bub-njem 36 poznatoga tipa, koji je izraden od aluminijumskog konca da bi bio lakši, 37 su nastavci toga magneta pod trakom a 38 su ploče sa prstima koji su takode na-magnetisani pomoču nastavaka 37. Ovi prsti mogu da prodru u čelične ploče kanala izmedu čabrova. Traka se preimuč-slveno snabdeva sa lančičima od mesinga po svojim rebrima. Daščica 39 svojom ar-maturom od gvožda zglavkasto je priključena zglavkom 40 na kosturu i ona če stalno izravnati dubre pomoču opruge 41. La-nac smešten spolja na kosturu prenosi o-brtanje osovine 24 na osovinu magneta i na jedan opšti način i na sve ostale osovine mašine. Materija izničena kod mesta obeleže-nc-g sa 33 napreduje polagano i izravnava se daščicom 39; istovremeno prsti 38 pri-vlače gvožde i večih dimenzija i intenzivno magnetisanje prestaje posle kraja donjega dela 37, usled čega gvožde pada u pravcu strele 42, i strma ravan 43, koja služi i kao pokručivač kostura, odvodi ga u silos 44. Zaostala masa dubreta u kojoj preobladu-je pepeo, pada u pravcu strele 45 u ugao obrazovan daščicom 46, koja visi na oso-vini 47, i trakom, koja je obrazovana od traka sa kratkim bodljama 48 i poduprta ie poprečnim cevima 49 tako, da obrazuje kružeči čarŠav, koji se neprekidno kreče oko doboša 50 i doboša 51 čekrka. Ovaj čekrk ima izmedu traka od tkanine sa bodljama 48 u vidu grebena ploče 52 čekrka od aluminijuma, koje su izrezane u obli-ku zubaca, u koje zahvataju poprečne cevi 49. Vidi se da nazubljene ploče 52 istovremeno pokreču i čaršav sa kratkim bodljama i da je višina zubaca ploča 52 ta j organ, koji odbija hartiju, krpe ili fine ot-patke od povrča, koji su bili nabodeni ta-cia. kada su bili kod daščice 46. Za vreme dok se svi veoma pljošti materijah, koji mogu lako da se nabodu na veoma kratke bodlje 48, penju po trači, pepeo prolazi kroz dva čaršava dok veči deo zgure klizi po izbušenoi metalno] ploči 53 smešteno] tako da se dodiruje sa izbušenom pločom 54 i odatle klizi u komoru 55, dok fini pepeo prolazi kroz obe izbušene ploče i pada na punu nepomičnu ploču 56 sa koje se kotrlja odn. klizi u komoru 57. Da bi se izbeglo svako zapušavanje izkušenih ploča 54 snabdevena je ekscentričnem osovi-nom 58 koja stalno pokreče tu ploču. Na spoljašnjosti kostura, osovina obrtača 59 dobi ja svoje kretanje u ostalom kao i čaršav 48 pcmoču zupčanika lanca, ko ji nisu pretstavljeni. U slučaju, da se u me-duprostore čarsava 48 zaglavi šljunak na primer, izbaciče ga obrtači 59 neposredno, blagcdareči jakim zupcima, koji zahvata-ju izmedu cevi 49, koje osiguravaju njihovo kretanje. U trenutku kada nova serija karlica stigne u blizinu mesta 33 kanala 30 odboj-nik 60 lanca 26 udari okvir 61, koji je u vezi sa radilicom 62, i naglo otvori vrata 46. Istaložene materije, bilo da su razbi-jena parčad od porcelana, stakla, šljunak, krupna zgura, flaše a takode i jabuke, krompiri, repe, komade hleba, koje traka sa kratkim bodljama nije mogla da ponese sa sobom, bivaju bačeni odn. padaju na drugu daščicu 63, koja leži na jednoj oso-vini. Valjak 64 snabdeven veoma čestim i dugačkim bodljama natačiče jabuke, repe i t. d. . . . , da bi ih odveo u odeljenje 65, dok bi staklarija i t. sl. ostavio. Daščica 63 klacka se na sličan način kao i vrata 46, i gotovo u istom trenutku polupani porcelan i šljunak se skupljaju u silosu 55, kao i krupna zgura, koja je prešla preko trake sa kratkim bodljama. Valjak 51 o-slobodiče se pomoču svojih zubaca 52 od hartije krpa i otpadaka povrča (nežnijih delova povrča). Prema njemu naiazi se valjak 66 snabdeven na razmacima dvostru-kim kukama 67 koje mogu da dodu prema procepima zubaca 52 i koje prodiru u vodeno materiju. Zupci če je odvesti do čet-ke 68 sa dugim dlakama, koje zadržavaju hartiju a propuštaju krpe, koje se osloba-daju pomoču grebena 70. One padaju u kanal 72 prema streli 71 u obliku luka u kome prolazi drugi jedan čilim (traka) sa bodljama i koji odvodi krpe u silos 73. Valjak 66 i greben 70 montirani su na oso-vini sa povratnom oprugom 70 tako da može da se izmaknu u slučaju ako treba da prode telo večeg obima izmedu 51 i 66. Nježni delovi povrča padaju vertikalno u pravcu strele 74 i nabadaju se na bod-1 je trake 75, koja takode ima dva pokre-tačka valjka čija su grebena fina i duga-čka. S obzirom na njihovu masu nježniji delovi se nabadaju i odvode se trakom 75 i oslobadaju se ove grebenom 76 i padaju u silos 77. Na protiv hartije, čije su površine tvrde i ne mogu da budu povučene pomoču bodlja, padaju u pravcu strele 78 i skupljaju se u silosu 79. Ovo padanje pot-pomaže se sisanjem kod oznake 80 ventila-tora 81 smeštenog na osovini 21. Sisanje kod oznake 80 stalno je oslobodeno har-tjie, koja bi mogla tu da leži, pomoču rešetke 82, koja se stavlja u delovanje pomoču oscilišuče trake 54. Obrtanje venti- latora kod oznake 81 upotrebijava. se za oslobodenje od gvožda koje pada sa magneta i od hartija koje bi mogle biti odvu-čene i njihovo padanje se vrši u smislu strele 74. Kostur je snabdeven vratima 84, koja se obrču oko osovine 85 i mogu da budu otvarana pomoču kabla 86 i pedala 87 koji podiže podnožje 88 (stepenica) da bi omogučilo ljudima koji se penju stepeni-cama da otvore vrata 84 i da rade sa dve ruke radi jneposrednog bacanja i silose predmeta suviše velikih, koje rešetka 32 ne bi mogla da primi. Da bi se izbeglo da ljudi diraju ruka-ma ili batinama dubre kao što su to kite cveča, predvidena je rešetka, koja se obr-če oko osovine 89 i ima dva valjka odn. kotura kotrljača koji mogu da se penju ciuž kanala čim se stave u delovanje radi ulaženja pomoču upravljača 91, 92. Kota-rice 31 za utovarivanje ponajbolje je da su proširene sa Strane na stranama hodnika kao što je to pretstavljeno na slikama 6 Valjak 66 i greben 70 montirani su na kotlini 70—3 i valjak 66 dobija kretanje pomoču dva zupčanička zalivata na načrtu nenacrtana, od ko jih je jedan pri-tvrden na osovini valjka 66 a drugi na o-sovini 70—1. Povratna opruga reguliše razmak dvostrukih kuka 67 sa procepima 52. Kretanje se prenosi sa osovine 24 na magnet pomoču zupčanika- 93, lanca 94 i zupčanika 95. Zupčanik 96, lanac 97 i zupčanik 96 stavljaju u delovanje valjak 51. Zupčanik 99 i lanac 100 stavljaju u delovanje zupčanik 101, koji pomoču svoje osovine i radilice 101 drma ploču 54 u ostalem obešenu na poluzi 103, koja se obrče oko osovine valjka 51. Kretanje se prenosi odavde pomoču zupčanika 104 i lanca 105 na zupčanik 106 i pomoču zupčanika 107, lanca 108 i zupčanika 109 daje se kretanje trači 75. Drugi jedan, zupčanik 110 sa lancem 111 i zupčanik 112 obrču valjak sa velikim bodljama 64. Ležišta 113 do 121 noše osovine zupčanika lanca. Četka sa lakim dlakama 68 vrača se u vertikalan položaj opruge 122, ako bi kakvo krupno telo dospelo ovde da leži. Stablo 62 upravljača klati dasku 46 pošto ie blagodareči prorezu 123 daska 39 zaustavila dubre posle nekoliko trenu-taka takode blagodareči prorezu 124 daska 63 se otvorila gotovo u istom trenutku kada i daska 46. Ovi mehanizmi snabde-veni su potrebnim ležištima i oprugama, kao što je to pretstavljeno na sl. 5. Očevidno je da bi čilimovi (trake), lanci i organi u izvesnm slučajevima mogli da dejstvuju i u poprečnem praven u odnosu na osu kostura ili čak i u jednoj fabrici gde bi pojedini mehanizmi bili pri-tvrdeni na podu, prema čemu pronalazak može da se izraduje u na jširim granicama varijacija Takode je očevidno da grebena i tr-ljači mogu biti smešteni na čilimu (trači) 34, trači 49 sa kratkim bodljama valjku 64 sa bodljama. Jedna kratka daska prema valj ku 50, koja nji me upravlja, oslobada se sama od sebe za vreme klačenja, čim dirke za prekidanje ili za kvačenje budu upo-trebljene. Na slikama 9, 10 i 11 pretstavljenom obliku izvodenja uredaja dubre podignuto zamahom do prostora obeleženog sa 126 iz koga blagodareči elektro-magnetu gvo-ždurija pada u prostor 127 iduči preko rešetke 128 sa paralelnim štapovima. Sitni i srednje krupnoče predmeti prolaze neposredno kroz rešetku 128 i padaju na iz-bušenu metalnu ploču 129 pri čemu kroz n ju propada pepeo i ostale fine prašine u sanduke 130. Proizvodi srednje veličine kao i veoma veliko i tvrdo komade ko j e je bilo odbijeno bodljama 131 padaju u san-duk (bubanj) 132. Pri meču je se da roštilj 128 sa paralelnim štapovima deluje na ne-prekidan način, ovoga puta kao i svi drugi mehanizmi za odabiranje smešteni na ka-mionima, te se stoga podela robe vrši na neprekidan način. Bodlje 131 ovde su nepomične na pre-čagama 133 U - preseka i one su pritvrdene za dva lanca 134 tako, da procepane ploče 135 kada dospu na točak 136 podižu tačno svojom gornjem stranom nataknuti materijah Mogao bi se upotrebiti i sasvim dru-gojačiji uredaj kod koga bi lanac-čilim (traka) prolazila oko točka 136 iznad vrhova. Čak bi vrhovi na mesto da budu fiksirani mogli da se povijaju u odnosu na neprekidni lanac ploča. O vaj neprekidni lanac ima šta više preimučstvo da ne kida hartiju ili otpatke kada se ploče vračaju u red. Udice 137 su ovde montirane na lan-cima 138, ko ji se namotavaju odn. kruže na dva valjka 139 čije se osovine nalaze na spregnutim kracima 140 pomoču radilica 141. One se uvek drže na dobrorn otstoja-nju od ploča 135 pomoču opruga 142, koje deluju na oslonce koji se mogu regulisati. Ovakvo montiranje na dugačkim lan-cima dozvoljava da se udešava odstojanje izmedu če tak a 143 i 144, koje prouzrokuju da hartije i krpe padaju u poprečna korita 145 i 146 odakle ih poprečni lanci 147 i 148 odvode u silose 149 i 150, koji se mo- gu ugodno i daleko pozadi prazniti. Isto tako bočni sanduci 130 i 132 snabdeveni ručicama mogu se lako prazniti daleko od bokova kola. U slikama 12 do 14 opaža se na dvo-kolicama, koje se stavljaju u delovanje pomoču točkova, uprošteni čilim (traka) u torne, što su bodlje 151 nošene neposredno od ploča 152 utvrdenih pomoču njihovih bočnih rebara na samim lancima 153. I ovde izbušena ploča sleduje lancu sa bodljama, kojima se otrže materija! odn. proizvodi. U neposrednom su dodiru smešte-ne ploče 152 sa nepomičnim pločama koje tri ja ju neprekidno ili povremeno samo ploče lanca 152 da bi ih otpušavale. Ove nepomične ploče imaiu rupe različitog prečnika u odnosu na rupe na pločama 152 što omogučava odabiranje proizvoda u dve razne krupnoče. Posle seckala 154 odn. pošto su kroz njega prošli nežni proizvodi, oni idu u silos 155, pepeo odn. najsitniji pepeli idu u silos 156 a najkrupniji kao i ono što mehanizam odbija kao i kamenje ide u silos 158. Za vreme klačenja dvoko-lica ugodno se otvaraju vrata 159, 160 i 161, čije osovine ne zavise od pokiopca, pomoču nepretstavl jenih brava i posle po-dizanja sa svega pokiopca, koji nosi oda-birački mehanizam. Sa 162 na samom u-lasku obeležen je roštilj ili rešetka, koja odbija suviše velike i krupne predmete. Slika 15 pretstavlja u izgledu sa Strane kamion kod koga uobičajeni sanduk može da bude preinačen u odabirački kamion za dubre pomoču jednostavnog do-ciavanja vrata koja sadrže elevatorski o-dabirački elemenat i jednog poda koji nosi odabirač sa potresima. Sprava za tresenje dubreta pomoču poluga 163, koje se obrču oko osovine 164 i napadane pomoču grebena 165 vrše rastresanje dubreta na njegovom izilasku iz sanduka za dubre što je i veoma karakteristično. Ispod poluga prolaze takode pepeli i sve druge tvrde materije. Nežne materije odnose se pomoču nepomičnih bodlja na pločama 166 izvesnih alki i čak i pomoču nepomočnih bodlja na spoljašnjem licu čabrova 167 pa čak i na samom lancu sa pločama, i one dospevaju u gornji deo kanala, koj čini deo zadnjih vrata. Čabrovi koji su osovinama spojeni sa civa bočna lanca 168 mogu na samo jednoj clonjoj osovini 169 da se lako obrnu u vis posle pražnjenja i to pomoču krivih vodica 170. Slične vodice bacaju ih na dole kada one treba da zahvate pepeo i ponovo ih zatvaraju pre no što njihov prednji deo podigne roštilje 163 i oluke i drže ih za-tvorene kako za vreme penjanja tako i za vreme spuštanja. Ovi delovi nisu pretstav-Ijeni na načrtu. Gore jedan greben 171 propušta n jezne materije iznad daske 172 koja se obr-če oko osovine 173 pomoču koje čabrovi šal ju tvrde materije na izbušenu metalnu ploču 175 u silosu 174. Kvačilo 176 kada se jednom zakvači sa odgovarajučim kvači-lom koje pogoni motor izaziva obrtanje elevatorskog lanca pomoču poznate transmisije i to greben 177 prolazi kroz procep u metalnoj ploči 175, trese je i tako upu-čuje veliko kamenje prema 178 dok pepeo ostaje u silosu 174. Radi izručivanja bubanj (sanduk) se klati i pošto se zadnja vrata obrnu sasvim oko svoje osovine 179 pomoču motora mehanizma vrši se razdvajanje kvačila 180. Materijah koji se nalaze u silosu 174 prvo izilaze, pa se zatim otva-raju vrata 181, cime se oslobodavaju šljunci i najzad se ručicom obrče zajednička osovi-na valjaka 182 koji deluje na kabel pokre-tan pomoču dva fiksna valjka 183 koja su privezana za pomičnu pregradu 172 i kada se pregrada 172 spusti tada su nežne materije oslobodene. Cesto se upotrebljavaju bočna vrata, koja na slikama nisu pret-stavljena. Sve vrste lanaca sa bodljama mogu biti upotrebljavane ili lanci takve vrste kod ko j ih se čilim (traka) lanac podiže prema šiijcima ili na protiv takve vrste kod koje se bodlje vračaju (izmiču u nazad) u odnosu na ravan čilima (trake), pri čemu je model takvog lanca pretstavljen na sl. 16. Na toj se slici vidi neprekidni čilim (traka) 184 snabdeven procepima kroz koje prolaze bodlje 185 lanca, koji se namota-va na dva valjka 186 koja se obrču na vretenu 187. Rune neprekidne ploče imaju to preimučstvo da sprečavaju da se narnota-ju kite cveča a naročite žice i uzice oko osovina i krakova bubnjeva. Najbolje os-tvarenje lanaca sa bodljama biče to, kod koga su bodlje montirane u redu na samim osovinama lanca i koje su normalne na ravan lanca za vreme rada i kad dodu u dodir sa grebenom, osovine se obrnu da bi vrhovi bodlja legli u natrag obrčuči se oko o-sovina, cime se obezbeduje pouzdano istr-zanje zaglavljenog dubreta. Ovaj bi ure-da.j mogao biti namešten na isto j osovini, kao i uredaj sa Jancem sa čabrovima i mogao bi biti odvojen samo jednom pregra-dom. Razume se da bi dno levka za mate-rijal koji se utovaruje mogao imati potre-ban nagib radi odvodenja pepela sa Strane lanca sa čabrovima. Primečuje se, m a da nije potrebno, da se naročite načrta u-redaj, da bi takav levak mogao korisno da odvodi pepeo na unutrašnje lice koje se penje jednoga lanca čiji su čabrovi otvore-ni prema unutra dok bi tada čilim (traka) obrazovana spoljašnjim licima čabrova bio snabdeven bodljama. Razume se da bi u toku kretanja na gore ta naglavljena lica na osovinama lanca ostavljala mesta za prolaz pepela. Oblici levka u kojima se vrši osi m ras-tresanja materi jala i prethodno odabiranje mogu biti mnogostruko varirani i na opšti način opsani mehanizmi izneseni su samo primera radi, jer se pronalazak može va-rirati u najširim granicama. Patentni zahtevi: 1. ) Uredaj za odabiranje dubreta iz domačinstava, ko jim se omogučava ekonomija u skupi ja jnu dubreta, naznačen time, što je ugraden na samom skupljačkom kamionu bilo horizontalno, bilo u vratima i na pregradnem podu ili na gornjem delu sanduka pri čemu su organi za odabiranje rasporedeni ili u zadnjim vratima (sl. 15) ili u pregradnem podu (sl. 12) ili ozgo na sanduku (sl. 12) i svi mogu lako vaditi radi popravka i time, što oni dele sanduk čija spoljašnjost ostaje bez drugih otvora sem levka za ubacivanje materijala. 2. ) Uredaj po prethodnom zahtevu, naznačen time, što se mehanizam za odabiranje sastoji od magneta (36) sa produž-nitn dejstvom u masi dubreta pomoču na-stavaka polova (37) i prsti ju 38 smeštenih na kajišu, od čilima (trake) sa bodljama (48 ili 131) i skupljaca. materija, koji se puli e pomoču lanaca sa čabrovima (26 ili 167) i to uz prekide, po potrebi svi su ti organi karakteristični za dobijanje odabiranja, ili bez prekida ako niz organa radi nepreki-dno u krugu, ili sa prekidima ako organi imaju zaustavljače, kao što su to na primer daščice (46). 3. ) Uredaj po prethodnim zahtevima, naznačen time, što lanci čilitnovi (trake) podižu, odabiraju i guraju u silose na ne-prekidan ili prekidan način dubre i što se ti lanci sastoje bilo od jednostavnih lanaca 48 sa prečagama (49), bilo od pločastih alki (135, 152, 166) koje se prekrivaju i snabdevene su bodljama (131 151) i procepima, bilo od kajševa (34, 48, 75) u vidu grebena, bilo od pločastih alki (184) bez prekrivanja u cilju omogučavanja prelaza bodlja (185) kakvog bilo lančanog ureda-ja, koji se nalazi ispod pomenutog lanca, pri čemu se vrši automatsko odnošenje na-taknutih nežnih materija, dok tvrde materije ostaa ju, što se vrši bilo povlačenjem u nazad bodlja u odnosu na ravan čilima (trake) lanca (184), bilo na protiv pomoču penjanja grebenskih kajševa (49) ili celo- kupnog čilima (trake) (184) ili njegovih odvojenih elemenata prema vrbovima grebena (185), bilo pomoču poleganja prema nazad poluge osovine jedne alke (169) ko-ja nosi niz bodlja, bilo pomoču čupanja pristan jan jem na jedan greben (u vidu češ-1 ja (70, 76 ili 171). 4. ) Uredaj po prethodnim zahtevima ko ji ima ekvatorski i odabirački lanac, naznačen time, što na istom lancu pločaste alke (166) snabdeveno bodljama ili osovine (169) snabdevene bodljama sleduju Gabrovima 29, 167 koji su nepomični, ako su otvoreni prema unutrašnjosti lanca, ili se obrču oko kakve blo osovine (169) ako su čabrovi otvoreni prema spoljašnjosti, pri čemu su njihova spoljašnja lica (167) snab-devena bodljama a osovine sa bodljama (169) i pločaste alke (166) su zglavkasto spojene tako, da dozvoljavaju neprekidan prolaz sadržine čabrova kroz spuštajuče se prečage lanca ako se to želi. 5. ) Uredaj po prethodnim zahtevima koji ima ekvator odabirač, naznačen time, što ima na istoj osovini (24 i 27) jedno do drugoga ili pregradom odvojene ekvator sa trakom sa bodljikama za nežne materije m a kakvog gore opisanog tipa i ekvator za pepeo takode makakvog gore opisanog tipa jednostavnim lancem sa zajed-ničkim čabrovima. 6. ) Uredaj po prethodnim zahtevima naznačen time, što ima rešetku (32, 128) za levak za materijal, ko j a je fiksna ili pomična (163) i time što ona udarima datim pomoču zajedničkih organa (165) rastresa i razastire dubre od njegovog izlaska iz sanduka za dubre i več odabira iz njega tvrde mak materije, koje baca u ostalom prema bodljama, koje treba da ih iznesu u visinu. 7. ) Uredaj po prethodnim zahtevima, naznačen time, što se materije izručene na širokim bočnim ili zadnjim stranama levka za materijal upučuju pomoču odgovaraju-čih dna prema lancima sa čabrovima ili bodljama, kao što je to izloženo u zahtevima 3 i 4. 8. ) Uredaj po prethodnim zahtevima, naznačen time, što ima uredaj za skuplja-nje hartija i krpa, koji se sastoji od udica (67, 137) utvrdenih na lancima (138) ili valjcima (66) i koje nabadaju proizvode na suprot elastičnih ploča (135) upotreblje-nih ili ne za čiščenje vrhova i kombinova-nih sa četkama (68, 143, 144), koje zadr-žavaju ili hartije ili krpe. 9. ) Uredaj po prethodnim zahtevima, naznačen time, što je sanduk kola her-metički zatvoren, prtvrden za kostur kola (šaši) i ima više odeljaka (130, 150), koji se lako mogu izvrtati rukom daleko od bokova kola. 10. 'Uredaj po predhodnim zahtevima, naznačen time, što je sistem sita (53, 54) snabdeven pločama za presecanje (53) koje tri ja ju stalno ili od slučaja do slučaja metalne ploče za odabiranje (54, 152) du-breta iz dcmačinstva. 11. ) Uredaj po prethodnim zahtevima naznačen time, što ima sistem (154) odre-den da raseca hartije i krpe u domačem du.bretu. * ' v G h’ n; ' . { s v ' j A‘ 'c v ■ ■ A A ' V/',V' */: . ? ■ r i ■ 'A-- . A) . v ul : k ;V i J Iv, j ;v :-v .-V' K' ■V* V It. i j a / v. '■ •' ■a i ^ >-JE- /' '■ ! • ■ a ' v V . - i i j , [T--------- —?-<■ ■ . ■ * ■ " ! !« _____! ! !! $ ---J5S t / **k. <5Y/ d pv . "