Starina plaćena n gotovu Cena Din 2'- SOKOLSKI GLASNIK Gl A S I lO SAVEZA S O K O LA K ИД L J EVINE J L G C S LAV | JE MESEČNI P Ul L C € -SCKOISKO JEIO # v Cm vcijte Juffoslaviju ! hhhhhhi^^hhmhhhhhbh^hhhhihhhhi ШШЈШЈШЈЈк — Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se | u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun s poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vračaju 1 Ljubljana, 11 oktobra 1935 God. VI — Eicj 3t . _v 20>godžšnjica Iravničkog veleizdajničkog procesa Enačenje revolucionarne organizacije »Mlada Bosna« Wteln^em nacionalnom životu, u vidnii, °' štoriji našega naroda, naj; dinslc rnes’:o. zauzimaju naše omla; isrjunf orSanizacije. Njihovim radom Proš]Qg?-e Su najlepše stranice naše vidnii„ njihov je rad irnao naj; najbro' ■l?Spe?le, a njihove su žrtve duhov. Jnij0v. * 11 naporima njihovog nog života i u životimai samim. 190§ 0nefsljom Bosne i Hercegovine tionalnc.^^mje i tamo da kipi na; kpače * i!lvot’ nacionalni preporod tog Sve i izmučenog naroda uzima dila nl°e° zamaha. Omladina je tu v o; tl" n av?u reč- a o n jenom je miner; raidu naskoro saznao , to doba nacionalno g j,ra,du naskoro saznao čitav svet. Dj£e . ° doba nacionalno g pireviranja ni2ac..0m'adms'ka revolucionarna orga? °ci u "Mlada Bosna«, upirući svoje p°lažu’S- ^nu * slobodarsku Srbiju, yem Cl Svc sv°je nade i nepoikokbivu rtiont Par°dnu Dinastiju našeg Pije; sen s-',, astajie snažno grupisanje na; D Sv-lv*'a u Bosni i Hercegovini, i to m pravcima narodnog života. V°1 j n' ° S 3 nS k i omladinci nisu bili zado; naci,,!, r.adom svojih otaca, čiji se jo kfef a^ni ih bolje rečeno politički 'rad ^olst* ° - ak-cUe za samouprave u ta^j Vuv.i crikvi. Omladinci su hteli idu ,a sir°i osnovici, oni su hteli da ne L. svome cilju najkraćim putem, stva‘r?Jući u tom radu nikakva sred; ^iih • su kili. radikalni u svemu. ka je žilama struji!a mladenač; Цев oni suJasno videli svoj cilj do Шгђ ^su mogli da dođu samo radikal; Sr^stviina, revolucionarnim ra; 2a,n.' mVV^c 'e bio idcalizam, fanati; čaji' c Znački temperamenat — ose; rMih (-ГСе ^ili su iači, nego razum sta; žile i^eracija, ko j c su u svemu tra-; jučj a^nu postopnost, uvek računa; hlacin's . Posledicama. Omladina pak radonf * nezadovoljna s tim i s takvim akcij,, Pcduzima samostalno akciju, bio r .^dzemnog rada. Uzor im je dijnc a“ karbonara italijanskog risor; je mafija mladiča, ko; i 2a,Su Se pridružili i oni zaipušteni Seno;, Cravljeni radnici i seljaci u j?a i brdima. n°vi .f2? se, da se najzamašniji pla; U tia- u u školskim klupama. To je koja Scrn slučaju najbelodanija istina, i j, »ene može pobijati. Sveučilištarci olcuni^^kolci, deca još po godinama, Ce Uplia,u oko sebe fanatične pristali; Daje‘ !°dnog osi oboden j a i stvaranja Drv; ?a?*®nalne države. Sastaju se kao da st r®čani u mračnim prostorijama, Varaju načrte svog uzvišenotg * Ko ji , ~ л ~ Л stva -ча truloj Dvojnoi Monarhiji, lučna *}arod i da ga spremaju za imao da zadava smrtne da od; Sar>Sk чУГетспа- su eiljcvi bo; h Dt nacionalista, vafcrcnih boraca *Mla(fV(^? ’ slobodu, to su bili ciljevi Ovjj-j 7® So-sne«, to je bio život ni cilj i Sren'1 .alnih univerzitetskih studenata hvatj п,0®ко1аса. Zaista presaieoni pot; бц 0l1-Za mladiče iz školskih klupa, ali «V0tnl tai rad prigrlili svom toplinom, torp, odInčnošču i mladenačkim pole; га1ј’ n j su sve žrtvovali; nisu pre; •>' p]1 P^d kazamatima, ni vešalama, ^a sv°. nima austrijske soldateske. 0°Je 'dea*e bili su spremni na sve. ^ale V,e mlade pesničke duše nisu lis h pisanog pirograma; one ga tl' ' * — • — h0^cu nii^ovoj duši — oni su znali , . —1 I'JJUllU Ц Milil*, UliK , „,Ј(Л.! trebale. Taj je program ležao v*o oni su '°ili svesni svog uzvi; “ilo - Poslanstva. Svako doktrinarstvo vtemc a^°ko od njih. Iako je u to Lfi^ainu^ayo evao pokret anarhizma Jih levičarskih strujanja u či; >V°i n':Vropi- ovi mladiči nisu uneli u Vi,tlašal'°®ram niti trunka tih ideja. acini''.Su SD idejama Bakunjina i $tavil: Ja; oni eu na prvo mesto po; 0vonac’°nalni momenat, a tek kad 1 • °dn P.ost:’^no> onda su se imala u e^a 0j..domovini da reišavaju sta; n s’c i druga pitanja. U to; Ло rJe,..0vai mladobosanski pokret j^tnih 'z“kovao od drugih revolucio; v°fbe P^kreta u Evropi. Instrumenti ђ - JlOv i B0s ay nije sc ograničavao samo г 4ašt Ui,’ Hercegovinu, več i na dru; strr,]jam .aj°vc. a krstare i stranim ih-vS*Vetn: ,a*ij°m i Francuskom, gde JIjeniJu * dogovaraju sa svojim su; a' P°džižu svest i n,e> pridobija'ju veru u prijatelje i zagovornike i nabavljaju oružje. Naj; veči njihovi prijatelji i potpomagači bila su, razume se, revolucionarna na; cionalna udruženja u Srbiji; naročito tajno udruženje »Ujedinjenj:e: ili smrt«, čijirn su se ovi mladi bosanski omladinci napajali slobodarskim ide; jama i boirbenim razpoloženjem za ru; šenje tiranina, koj.i je tlačio i u nista* vao naš elemenat u svim neoslobcde; nim krajevima, a naročito u Bosni i Hercegovini. »Mlada Bosna« imala je. svoje žive simpatije* i u ostalim kra; jevima Au s t r o; U ga rsk e Monarhije, gde je živeo naš troimeni narod. »Mlada Bosna«, kao tajno udru; ženje, prešla je uskoro s reči na delo. Rušilački lad sve je više ra.stao, sabo; tiranje se je zaipažalo na svim strana; ma. »Mlada Bosna« unela je svoj revo« lucicnarni duh u sva udruženja: so; kolska, pobratimska i druga, a i kul1; turna udruženja stopila su se u nacio« nalna, što je drugim rečima značilo re; volucionarna. Prvi znak obračunava; nja, koji se je pročuo svetom, bio je atentat omladinca Žerajiča,- kojem su sledili sve j ači i jači. dok nije konač; no junački Gavrilo Princip svojim rc; volverskim metcima otkrio eitavom svetu osečaje i želje savkolikog bosan; skog življa i našeg naroda uopče. Fa-; natične nacionaliste i rcvolucionere, koji su se kupili, oko »Mlade Bosne«, nisu zaplašile žrtve, ko je su podneli ovi gorljivi nacionalni omladinci. Iz tih žilava oni crpeli snagu i duh za svoja buduča revolucionarna i rušila; čka dela. Žerajici i Principi su se mno; žili, pripadnici »Mlade Bosne« bili su sve brojniji, njihovi redovi sve zbije; nili i čeličniji. Ko bi sve nabrojio one Čačinoviče, Principe, Žerajiče, Iliče, Živanoviče, Sefe, Мгаге, Toholjc, Ju« kiče i dr., koji su pali kao žrtve svoje svete ideje! Ko’ bi sve nabrojio sve one nesrečnike, koji istrunuše po austrij; skim zatvorima i bolnicama, koji pa; doše od puščanog olova i ispustiše svoju plemenitu dušu na »sramnim« vešalima! Svi su oni skupo platili evo« je čine, ali izdržali su do kraja; časno i ponosno. Taj i takav rad doveo je upravo impozantan bro j omladinaca na optuženičku klupu pred veleizdajnički proces, koji se. je pred 20 godina odr; žao u Travniku. Svi su ovi idealisti osetili gorčinu i svirepost austrijskih vojnih sudova. Vešala, robi j a, teške tainnice i front — to je bila osuda. Koliko ih nije austrijska vlast smak; nula, oni su ostali znali gde im je-mesto za vreme velikog svetskog po« žara. Kao dobrovoljci junački su se borili u redovima srpske vojske i u ju; goslovenskim dobrovoljačkim legija; ma. Malo ih se je nalkon svetskog ra; ta vratilo kučarna; mnogi su izgubili svoj život. Mnogi su pak kao ljudi večno narušenog zdravlja u našoj sre; dini, da nam služe kao uzori požrtvo; vanja i 1 jubavi prema svom® narodu i svojoj otadžbini. Veliki je broj, pretežni deo, ovih omladinaca iz »Mlade Bosne« bio još pre rata u našim sokolskim redovima. Oni su bili oduševljeni Sokoli i poboir; nici jiUigoslovenske misli, jer su tada Sokolstvo i »Mlada Bosna« po svojim • nastojanjima i ciljevima, po svom re; volucionamom delovanju, bili identič; ni. Živući članovi »Mlade Bosne« i sa; da su u našim sokolskim redovima kao' naši najbolji članovi i sokolski prega; oci. Divimo se junaštvu ovih heroja i idealista1 i zahvalni smo im što- su dali sve iz sebe, da njihova nastojanja ou; du ikrunisana punim uspehom. I kad se sečamo' ove tužne 20;godišnjicc, ovog žalosnog procesa, koji je lišio ži; vota tolike ponajbolje našo sinove, iz dubine naše duše izvija se duboka za; hvalnost i poštovaujc. ko.ic se može dati živim i mrtvim narodnim muče; nicima. Omladinci iz »Mlado Bosne« naša su velika e tičk a lepota i nacionalna, svetlost, po kojoj če se upravljati po*; kolijenja. Oni su cestitost i pošteni obraz svoje zemlje — kako reče jedan naš veliki eoveic. (Kije) Odlifcovan}e Sokolske žtipe Karlovac NJ. VeL Kralj Pelar £1 darovao fe karlovackoj ?мт divnu solcolsku zastavil, :enica, cla> kada su pukovnik Miles i njegov pomočnik poiruenik Kink febrvjara 1920 godine bil; proputovali Koruškom, oni su o tome svome Fu' tovanju izradili referat za pretsednilka Vilsona na jedan način koji je bio vrlo povoljan za Austrijanee, i u tome referatu izneli kao svoj- predlog, da bi Koruška trebala da se dodeli Austriji ne upravo iz nacionalnih koliko pak iz ekonomskih razloga. Ovo svoje mi; šljenje pukovnik Miles, po načinu svog američkog gledanja na prilike, potkrepio je argumentima topograf; skog ležaja celovačikt kotline, kao> nc» kc zasebne celine, gde leže veča mesta: Velikovac, Železna Kaplja, Borovlje i Beljak, a koja gravitiraju svom topo» grafskom centru Celovcu. Po svome gledanju, Miles jc dakle bio mišljenja, da ova kotlina radi Celovca mora ostati u celini intaktna i kao tukva da po rezultatu plebiscita pripadno ili jednoj ili drugo j strani u ccIini. Bilo bi prieopširno pisati o samoj predistoriji ovog plebiscita i o vojni; čkim i diplomatskim borbama^, koje su sc pre toga vodile za ovaj dragoceni komad naše zemlje. A to je u stvari više ili manje dobro poznata. Ogram; čičemo se stoga samo na neke naj gla v; nije momente i činjcince. Vrhovni Sa; vet Antante — pošto je prethedno za; ključio, da se ovaj teritorijalni spor o pripadnosti Koruška, između Jugo; slavije i Austrije, reši plebiscitom — dne 23 juna 1919 zakljueio ie, da se celovačka kotlina razdeli u dve zone. Dne 25. juna pak bili su odrešeni i deta!ji o provedbi samog plebiscita. 5 LOVEKISKO ГО LS IVO cp' JO Takmičenja čiaalca ČOS za savezno prvenstvo Naj teža takmičenja članica ČOS za savezno prvenstvo bila su u ne-dc« lju 29 septembra u Tirševom domu u Pragu. Obulivatala su takmičenje u obaveznim i voljnim sastavima na razboju, krugovima i konju te prostim vežbama, trčanje na 60 m, baea« nje diska, skok u visinu i vežbe na gredi, svega 12 takmičarskih grana. Razume se, da sc na tako opširmi i tešku utakmicu nije prija vio veliSk broj takmičarki, već su se prijavile sa* mo najbolje izmedu najboljih. Izme« du 18 prijavljenih nastopilo je njih 14, Utakmicu je vodila savezna na* čelnica s. Provaznikova. Glavni je uspeg o-vog tafkmičenja ja-mačno ta j, što se je pokazao vrlo velik napredak od zadnjih prvenstvenih utakmiea. d nadati sc jc, da če češkoslovačke So« koiice do berlinske olimpijade uspeti da svestrano i temeljito uvežbaju svo; je takmičarike. To če one sigurno i učiniti, jer če u Berlinu morati da bra« ne svoje prvenstvo, koje su osvojile u Budimpešti, a morače i čitavom sve« tu da dokažu, da su sakolsike žene prve medu prvima. Postignuti uspesi bi; li su sledeči: kao prvakinja ČOS proglašena je s. Ana Hržebržinova sz društva Vinogradi u Pragu, koja je postigla 112.5 točaka ili 93.75% posti« živih točaka; na drugom je mestu do« sadanja prvakinja s. Vlasta Dj-ekano« va iz Žiškova, koja je osvojila 107.2 točaka ili 89.33%, treča je s. Zdenka Veržmiržovsflca iz Koprivice u Mora v« skoj. Takmičenja članica ČOS u raznim igrama U zadnjem hroju našega lista ob« javili smo uspehe s prvenstvenih tak« mičenja u igrama za članove češko-slovačkog sokolskog saveza. Danas ob« javljujemo uspehe sa ženskih utakmi« ca. Takmičile su se u tenisu u Pragu, u hazeni, košarei i pretečima u Pardu-bicama te u odbojci u Pršerovu. Na te niško m igralištu u Pragu ogledalo se je u svojoj veštini 6 vr« sta iz župskih skupina. Pobedila je župa Bratislava; druga je bila župa Podbefogorsika. U hazeni pobedila jc vrsta Sokolskog društva Vinogradi u Pragu, u košarei društvo Brno I, u pretečima pak društvo Kraljevo Po« lje bMzu Brna. Odbojku je igralo 8 vr« sta. Pobedile su sestre iz Sokolskog društva Plzenj I. Sve ove utakmice pokazale su vi« dan napredak, stvarno -razumevanje sokolske discipline i uzorno vladanje svih takmičarki. Lakoatletska takmičenja Moravsko - šleskih župa u Brnu Na ovim takmičenjima nastupilo jc svega 10 župskih vrsta u 12 takrni« čarskih grama. Svaka župa poslala je na pojedino takmičenje po granama evoja dva najbolja pretstavnika. Sta« dion društva Brno I, poznat sa svoje odlične opreme i uredenja, bio je vrlo dobro ureden, što je pripomoglo da se je takmičenje brzo odvijalo i za« vršilo za netpuna 3 i po sata. Svako mesto imalo je 20 točalka>, pobednička štafeta 20 točaka, a -svalka sledeča po dve točke manje. Uspesi su sledeči: prvo mesto osvojila je župa Olomoue sa 392.5 točaka, drugo župa Vanjičko« va iz Brna s 340 točaka, treča župa Mahalova iz Bma s 322.4 točke, a na« to slede po redu ove župe: Šveeova, Hanacka, Milicova, Pernštejnska, Va lačka. Kralja Jurja i Severomoravska. Kako če naše čitaoee zanimati i naj-bodji uspesi. objavljujcmo i ovc: staža od 100 m protrčana je u 11.2 sck., u trčanju na 400 m najbolje je vreme 53.1 sek., na 800 m za 2 min., 2,3 selk., na 3000 m 9 min., 19.7 sek., na 110 m sa zaprekama u 17 sek., najbo 1 ji skok u visinu iznosi 178 cm, u da* 1 jimi 641 om, skok s palicom 372 cm bacanje diska 41.95 m, kugle 14.52 m, kopija 52.88 m i tekličsko trčanje 4 X 100 m za 45.3 seik. Otkriće spomen - ploče Karlu i Jindri Vanjičku u Sušici Prožle -nedelje otkrifo je Solk-ol« stvo bradi Jindri i КатЈи Vanjičku Sipomen«ploču na sokolskem domu u Sušici na Sumavi, gde su oni redovito svake godine proboravljali svoj godiš« nji odmor. Ovoj svečanosti učestvo valo je j preko 80 Sokola iz Praga pod vodstvom starešine ČOS br. dr. Rn kovskogst, načelnika ČOS br. dr. Klin« gera i potstaroste br. Truhlarža. U predvečerje tog dana bila je u sokol« skom domu vrlo lepo uspela akade« mija domačeg društva i Sokola iz Srni« hova, gde su pokojnici radili čitav niz godina. Drugi dan bila je svečana po« vorka, u ko joj su učestvo vali uz So« kolstvo i odaislanici raznih zadruga i u druženja u svojim starinskim origi« nalnim nošnjama. Došao je i ministar narodne odbrane br. Mahnik, u sokol« skom kroju, s ostalim vojničkim prct« stavnieima, da- zajednički sa Sokolima proslave uspomenu na prvog organi« zatora sokolske armijc i kasnijeg vodu čitavog telesnog uzgoja češko-slo« vačke vojske, br. dr. Jindru Vanjička. Na zbornom mestu, pred sokolskim domom, iza kako j-e podignuta držav« na zastava, pozdravio je sakupljene društveni starešina br. prof. Fridl, na« to je govorio o brači Karlu i Jindri Vanjičku, kao i o njihovom značenju za narod i Sokolstvo, starešina br. cir. Buikovs'ki i ministar br. Mahnik, koji je podvutkao značenje Va-njickovog rada za češkoslovačku vojsku i njen uzgoj. Posle podne bile su utakmice narašta ja i članstva u takoj atletici južnočeške župske skupine. Iz života češkoslovačke ženske dece Zadnji zbor vodnica ženske dače ČOS bio je u Pragu zadnje nedelje meseca septembra. Iz izvesta j a, koji su podneti na ovom zboru, vadimo ove /animljive podatke o delovanju žen« ii.ee dece. Na župskim sleto-vima, u ko« liko su bili priredeni, vežbalo je sve« ga 16.450 devojčica, na okružnim pak sletovima 32.940. Sve uku pan broj so« •kolske ženske dece iznosio je popre« čno u čitavoj godini u ČOS 86.784 de« vojčice, od kojih je vežbalo 93%. Sko« ro polovica svih župa ima redovite let« nje šikol’e za uzgoj dobrih vodnica žen« ske dece, ali- su ipak u češkoslova’« čikom Sokolstvu mišljenja, da je cvaj broj i suviše mak-n. Taboirovanje uhvatilo jc jak koren u češkoslova« čkom Sokolstvu. Stalna letnj.a- taboro« vanja imaju u 9 župa; k ovome tre« ba još dodati i 22 letnje kolonije ve« eih elruštava. Na sves-oko-iskom sletu u Pragu god. 1938 nastupiče ženska de« ca samo iz onih društava, koja leže ta* ko blizu Praga, da se ova deca mogu istog dana nakon nastupa vratiti svo« jim domovima. Šlo Nemci misle o Sokolstvu? Poznati nemačlki telovežbaeki list »Lajbesibungen« piše, da su Čehoslo* vaci znali u mnogo večoj meri nego drugi narodi kao Englezi, Danci, Fran« cuzi, Turci i Madžari, da skoriste te« lesni uzgoj u svoje nacioinalnc ciiljeve. Nadalje kaže doslovce: »Smešno iz« gleda, da su dva Čeha, nemačkog po* rekla, Tirš i Figner. kao dobri pozna« vaoci Janovog telesnog uzgoja, pre* tvorili ovaj pranie-maeki sustav u boj« no sredstvo Slovena protiv Nemaca. S kakviim uspehom najbolje su poka« zali rat i po-sleratno vreme. Ovde pretstavljaju češki 'Sokoli srž nacio« nalnog gibanja. VeHki broj, vrlo mno* gobrojne vežbaonice, vežbališta i igra« lišta, domovi, kinematografi, krasni telovežbeni nastupi i sletovi, jaka or* ganizacija, upliv na javni život, sve to dokazuje da su Čehoslovaci znali mnogo bolje da iskorrstc telesni uzgoj nego što su ga iskoristili sami Nemci.« Iz spomenutih reči se vidi, da su i Nemci, iako polagano, počeli sasvim drugačije da gledaju na sokolski rad, nego što su gledali nekada, kada su sve što nije bilo njihovo potcenjivali. Razne vesti iz slovenskog Sokolstva Lakoatletslka takmičenja svih pc* tero praških župa bila su u Pragu kon* ccm septembra. Na njima j'e učestvo« valo preko 200 takmičara. Pobedila je župa Jungmanova, koja je postigla 113 tačaka Na drugom je mestu Druga praška župa s 83 točke, a nato slede Srednj-očeška, Podbelogorska i Bara* kova. U Tirševom domu u Pragu počeli su 1 oktobra jesenski plivački tečaje* vi članstva, naraštaja i dece. 15 novembra proslavičc oeškoslo* vačko Sokolstvo u svim svojim jedmi* cama 70«godišnjicu smrti prvog stare« šine Praškog Sokola i suosnivača So* kolstva br. Jindre Fignera. Pretsedni* stvo saveznog prosvetnog odbora ČOS pripre-mik) je.za tu priliku jednoobraz* na predavanja s diapozitivima iz ži* vota Fignerova. Sastanak župskih vodnika muške dece sazvan jie za 12 i 13 oktobra u Tirševu domu u Pragu. Zbor svih vod* nika radiče u tri otseka, kojima pret* sedavaju brača: Tabordk, Planička i Krčma. Zbor vodnika sastaje se sva* Л .Leojihajrt' Friesach^ (Uj’eze) ^ (j7n tiJt (У (VoffcbeirA (jreifvnbiii ,p.Vw/rt/c 'bt'mfrm f- ' 7 SfOf-or/’en p- O r«-c%0 r ojtudc, f/frifz n nobrraj Л’мЈ'/ђ/хР,?гЈ>"! т/оЉг/г f’/iJntj jf /тиџуеш O ^ z ca o O / od J:n л obu aro. \ЛЉв/> (ošfej ^.najba%'{Poc/BheO fnahc[/a ZelAhaph 'Sezpr.iJrofi*4% ■src//o H ) У tsezerv/ro oi l i j HWWH Aarochioshta meja Iti'žavitci meja Ћ (Nastavak sa 1 strane) Ova utanačenja Vrhovnog Saveta An« tante ušla su 'kasni j e u sen«žermens!ki ugovor, sklopljen 10 septembra 1919 godine s Austrijorn. Član 49 tog ugovora označio je, kako ima ovaj plebiscit da se provede. Prema tome čla« nu, čitava Koruškai bila je podeljena u dve zone: u zonu A i u zonu B. U zoni A odredilo se je, da se plebisci* tarno glasovanje ima da provede za tri meseca nakon ratifikacije ovog mi* rovnog ugovora, te ako rezultat ple* biscita u ovome području ispadne u korist Jugoslavije, onda se u zoni B ima obaviti plebiscit u roku od tri tc* dna nakon što bude objavljen rezultat plebiscita u zoni A. Ako pak plebiscit u zoni A bude rezultirao na korist Austrije, onda se u zoni B plebiscit uopee nema provesti, nego če se jedno i drugo područje, zona A i zona B, jednostavno definitivno dodeliti Au* striji. U zoni A medutim, do plebisci« ta, upravu vodiče jugoslovenske vlasti, a u zoni B austrijsike. Kako je pak sen« žermenski ugovor bio ratificiran 15 ju« la 1920, to je i sam plebiscit bio uta« načen za dan 10 oktobra te godine. Predviden ja na jugoslovenskoj strani o ishodu plebiscita bila su vrlo optimistična i verovalo se, da če ta j rezultat biti u našu korist. I baš mnog") pretpostavke, na kojima su se bazirala ta naša predvidanja, pokazale su se, da nisu bile gradene na dosta čvrstim i realnim gledanjima, a ukoliko su i bile, to se j c upravo radi tog optimizma ninogo prepustilo na samoj akciji za što uspešni ji za nas rezultat plebiscita, kao i na -samoj propagandi i organizaciji čitavog posla s naše strane. Medutim proti-vnički, austrijski tabor, shva-tio jc stvar sasma drukčiji., i ne poda-ju-či se iluzijama, Austrijanci su pre-duzcli jednu propagandni! akciju, ne štedeči i ne birajuči nikakva sredstva. U tome pogledu, mora se priznati, oni su bili od nas daleko i neuporedivo in-tenzivniji, ume-šniji i okretni-ji. Dakle, silna austrijeka propaganda, vodena bez skrupula sa svirn mogučim načinima i sredstvima, zatim strašno teroriziranje, ke godine pred zasedanjem muškog prednjačkog zbora ČOS. Zbor vodni« ca ženske dece bio je prošle nedelje. Član ipretsedništva ČOS -bit dr. Krovak posetio je prošlog meseca niz češkoslovačkih (sokolskih društava u Nemačkoj, medu njima Hamburg, Ber* lin. Lajpcig i Drezden. Sve. članstvo pomenu tih društava želi, da čeSk-oslo« vačko Sokolstvo naistupi na bed in* skoj olimpijadi u što večem broju, što bi bilo primijeno od nemačko jav* nosti s velikim interesovanjem. Na* dalje su društva izrazila želju, da bi svi Sokoli koji putuju u Nemaoku bi* lo kakvim poslom, posetili sokolska društva, koja postoje u dotienim me* stima. Takvi bi poseti bili od vrlo ve* like važnosti, jer bi učvrstili veze iz* medu zagraničnih Sokola i onih u slo* bodnoj domovini. Četvrta prednjačita ško-la članica ČOS počeee dne 20 oktobra i trajače do 5 novembra. Škola če se održavati u Tirševu domu u Pragu. U četvrtak 10 oktobra: započeo je pod vodstvom saveznih prednjaka bra* če Pehačka i Vikoupila zimski priprav* ni tečaj takmičara u prostoj telovežbi. Tečaj če se održavati u Tirševu domu u Pragu, i to u velilkoj vežbaonici i po mogučnosti na prostranem vežbalištu do samog doma. I ove godino iz dače ČOS svoja »Sokolska srca«, koja če se nešto razlikovati od dosadanjih. Uspeh dosa* danje prodaje bio jc tolik, da je nada sve zadovoljio. Sokolsko društvo Mihle u Pragu sprema se na gradnju svog sokolskog doma. Poljsko Sokolstvo marljivo se sprema za svoj savezni slet, koji če sc održavati u mesecu ju-lu narodne go-* dine u Varšavi. Kako se sada čini, koje su u tom području bili zaveli Folksverovci, nadalje u velikom delu i nacionalna clezorijentiranost koruških Slovenaca, a to i radi toga što je nc-mačko - austrijski upliv od vajkada na nje bio silno jak, da se je kod njih stvarao jedan zaseban nacionalni mentalitet, potpirivan i pojačavan u vreme plebiscita od Austrijanaca geslom »Ko-rtiška Korošci-ma« i da su oni »Koru-tanci«, kao i, naposletku, sastav same plebiscitarne komisije, koju su sači* njavali delegati Engleske, Francuske i Italije, bez Amerike, — sve je to bilo uzrokom, da jc ovaj plebiscit za nas ispao negativno, da smo naime izgubili Korušku. Od članova plebiscitarne komisije moglo se je s naše strane jedino računati na sklonost francuskog delegata, jer nas je, treba priznati, u ovom teritorijalnom sporu, Francuska od po-četka izdašno pomagala. Članovi komisije bili su: cngleski pukovnik Kapel Pek, kao_ pretsednik, te Franeuz grof Šari de Šambren i Italijan knez Livio Borgeze, s još ostalim pomoenim članovima i organima komisije. Treba ovde naročito podvuči či* njenicu, da je stanovništvo Koruške za vreme plebiscita glasalo samo o svojoj državnej pripadnosti, a ne o nacional-noj. A to je za nas jedan značajan mo-menat, koji bi nam j e dnom mogao mn-ogo da koristi. S druge strane nema dvojbe, da bi ogromna večina koruških Slovenaca izjavila sc za priklju-čenje Jugoslaviji, kad bi Jugoslaviji pripala i mesta Celovac i Beljak, kao i ona druga na scvcmom delu nacionalnc granice, a Ikoja su u gospodarskom po« gledu za koruške Slovence od vitalnog značaja. A baš pošto za vreme samog plebiscita koruški Slovenci nisu bili sigurni, da če ta mesta pripasti Jugoslaviji, zato je i pretežni broj njihovih glasova pao za Austriju. Dakle samo radi gospodarskih interesa večine sta-novništva područja, u komo se imao da plebiscit provede, onoga područja koji je u Celovcu i Beljaku gledao svoje gospodarske centre, rezultat plebiscita bio je za nas ncgativan. Ovaj pak negativni rezultat uzrokovao je opet sa svoje strane sam način podele tog ručja na zone A i B. Dakle korus^ plebiscit, možemo da ustvrelimo, № uopč-e stvarno i pravično rešio korusK pitanje, naime pitanje koruških Slo'" naca u nacionalnom pogledu, i taJ j nacionalni momenat i nadalie. i P03 nadalje, p’j.ibiscita, faktično ostao otvoren činjenica u svo-me nas od velike važnosti I ta vreme biče opet Zlt ultflt pa!c 1 a nastupiče u prostim vežbama oko 8000 članova i 4000 članica. Ostali sokolski savezi biče zastupani jačim deputaci« jama. U pitanju svečanog kroja češko* slovačkih Sokolica poja-vio se je, ka* ko izgleda, novi momenat. Več neko* liko vremena šire se glasovi, da če biti najbolje ako sc to pitanje uredi tako, da češkoslovačlke Sokoiice uzmu za svoj kroj češkoslovačke narodne noš* nje, kao šte je to slučaj u jugosloven* skom Sokolstvu, gde Sakolice u sve* čanim prilikama oblače svoje narodne nošnje. Izgleda da ovaj predlog osva« ja sve više pristaša u češkoslova* čkom Sokolstvu. Praško gradsko veče odlučilo jc K.ako je poznato, ko-načni ^e?u,.,0 plebiscita bio je: za Austriju i-zj se 22.025 glasova, a za Jugoslavju l^-{ dakle za Austriju 59,4%, a za Jug0'’-'^ viju 40,96%. Što nevažečih i što nep14 danih glasova bilo je 1987 Članom 69 s-enžermenskog ugov®r. Austrija se svečano obvezala na 'P°s,. vanje svih prava plebiscitom Pr‘,,a joj jugoslovenske narodne manjine’ i zemaljski sabor u Celovcu dne 28 ^-P tl imbra 1920 dao je ол:и svečanu c^e a. raciju: »Privremni zemaljski sabor г stupa kao temelj buduče zemaljske P litike politiku pomirljivosti i Рг,аУС nosti. Svesni pune odgovornosti, wj* ljujemo u ime stanovništva k o-j«? za3 • pamo, da čemo sada i u svim vrcnu_ ma slovcnaekim sunarodnjacima saC j vati jezikovne i nacionalne o9-bine da čemo posvetiti njihovom duševr^ _ i gospodarskom procvatu onu bra J kao i nemačkim stanovnicima zernu Koliko su pak sve te svečane obav^ i izjave- poštivane i privadane u <*e ’ najbolje nam pokazuje današnje s nje i prilike, koje vladaju medu mošnjom našom otudenom brfl^o ’ koja su lišena svih svojih kulturnih, n . cionalnih i ostalih prava. Ali zato i trebamo da se pridržavamo svojih : nih -ob-ičanja, obečanja glasno učmJe|! 4 posle plebiscita na usta pretseon1 naše delegacije, g. Jovanoviča, da goslavija nikada neče zaboraviti tc.s'Zil je otudene sinove. Ovo obečanje jL' sve nas jedna največa, sveta nacio n dužnost, pogotovo dužnost i juž°5‘ venskog Sokolstva. — č. I ko< jednoglasno, na predlog naročite ^ misije, da t. zv. svečanu cestu, ^ ^ vodi od glavnog vežbališta strahovs^j stadiona do velikih evlačionica, ^ imenom pok. d-ra Jindra Vanjieek • l; »Sokolski Vijestnik«, služben0 - jj silo ČOS, piše pod naslovom studenci i telovežba« sledeče: w^e*gy> no su biie u Budimpešti studeč ,.0 atletske i telovežbene utakmice. jc kod nas (u Češkoj) telovežba 1 .^c, rekuči nacionalni poziv, tim ^a vali. njima naši študenti nisu učestvo • ' n, razne sokolske knjige, brošure, ^omenice, časopisi i t. d., a izlagali m uglavnom savezna i župske upra« ■ a Vflo mali broj sokolskih d ruš ta; .j1 Sokola pojedinaca. Medu tim po« ,,“anp se zna, da veliki broj sokol, im ava’ a veči broj Sokola aju u svojim arhivama odnosno u iiiV.Vatnim c'°movima lepe zbirke slič, nj. Predmeta, koje u izložbene svrhe 0 7° do sada nije zatražio pa su tako ali neztpaženi i do sada neiskori« sceni. j Da bi se ovo ubuduče otklonilo i S. 1 svi za izložbu pogodni predmeti tin! upućeni tamo gele su im mesta i m e Prestali da budu »mrtvi kapital« sokolskih društava i članova kola, evo načina pomoču kojeg mo« m° °vo da ostvarimo. tr K Vredi}ištvo Sokolskog glasnika .. alo bi u svojim brojevima da sT0?! novu rubriku »Oglasi sabirača Kolških izložbenih i muzealnih pred, eta« u ^Qju ђ- Sokolski savez, župe, „j. ®tva Pa i poj edinci besplatno mo, Sl 9a objavljuju, da raspolažu sa su, snnn predmetima. koje bi hteli da . rnene s primercima kakovih u evo, Л zbirkama odnosno muzejima još nemaju. c^Ukoliko bi oglasi ove vrste u ^o'skom glasniku z spremili toli. ko prostora, da bi njihovo štampanje u .samome listu bilo nemoguče, u tom slučaju bi uredništvo Sokolskog glas= nika te oglase trcbalo da štampa na posebnom i najjevtinijem papiru i da ih priključi svakom broju lista, u obli, ku i formatu »Kataloga« oglasa sokol, skih i izložbenih predmeta. Za slučaj da besplatno štampanje tih kataloga Sokolski glasnik firiansijski ne bi mo, gao da podnese, t roško ve bi imao da snosi Sokolski savez, župa, društvo, četa ili pojedinac, ili bi svi zajednički partipiciraii, več prema tome cd koga oglas potice. Uprave Saveza, župa i društava imale bi da preuzmu na sebe tu duž« nost, da, u cilju stvaranja sto jačeg interesovanja za ovu stvar, imaju po, vremeno da prireduju sokolske dru, štvene, župske i savezne izložbe na kojima bi se delile uobičajene sokol, ske nagrade najbolj im i na j vredni j im sabiračima. Na ovaj način imali bi ne obične sabirače sokolskih^ propagand, nih predmeta več sabirače fanatike, koji bi s razumevanjem vršili ovo delo, po Sokolstvo samo korisno. Ali obzi, rom da bi ti izložbeni predmeti na napred spomenuti način imali da pre« laze iz uskog društvenog u širi žup« ski pa i najširi savezni okvir, trebao bi Savezni prosvetni odbor da pro« piše i sastavi naročita uputstva. Pri oceni i odluci svega ne gubiti iz vida i medusobnu povezanost jugo, slovenskih Sokola sa Solkolima ostalih slovenskih zernaljia, pa nastojati, da se ova akcija korisno prenese i van gra= niea naše sokolske zajednice. Pošto se ovde radi o akciji opšteg sokolskog i narodnog značaja i zama, ha, a pisac ovih redova je samo u glavnijim potezima izneo prednju svo, ju zamisao, dalju reč imaju uprave Saveza, župa, društava i četa i mnogo, brojni zainteresovani Sokoli. Svi na posao! — Zdravo! L=tič. KR.ONIKA o0,j®^lada Bosna« seča se dvadesets Pro v'‘ce travničkog veleizdajničkog siavw ' ^ da n im a od 4 do 8 o. m. nro« štv Јс u Beogradu predratno dru, »Al? ,nac>onalista iz Bosne nazvano j, lada Bosna« 20 godišnjicu osude u veleizdajničkom procesu. li>,e 4 služena j"o pomen misa u ikato« i,.’°i crkvi Isusa Kralja za pokojno he ^^iste Luku Jukiča, Ivana Endli« 0 ,Га i Rudolfa Kržeta. Nakon pomena ђдГап je drugarski sastanak starih f'opalista u velikoj sali Narodne od, ane, kojem su učestvovali medu gostima još i branitelj u trav, vi Procesu advokat Danilo Dimo, j.c *z Zagreba, pomočnik ministra ro^vete g. Đđka Kovačevič, za_ Na, ]:7Пи odbranu gen. sekretar Uroš Bje, c. 1 Prof. Mile Pavlovič te pretstavni, HatГи”'^ beogradskih društava. Sasta, i: . 'e otvoTio Kamenko Miloševič, ko, kt,e..u markantnim črtama prikazao omladinskog pokreta »Mlada tg7na«. Oko 11 časova prireden je pa, tos umrlim žrtvama travničkog Cr^sa pravoslavne vere u Sabornoj ца Vl’ a posle njega' otišli su učesnici Va Hl°blje pokojnih Petra Kočiča i Grdiča. U podne održan je ko?1611 vu beogradskoj džamiji za po, sti^p ^rtve muslimanske veroispove, su' ° Podne učesnici sastanka pošli ka Па ^valu na grob Neznanog Juna, Se’ a 5 o. m. posetili su Oplenac. da Poklone senama Velikih Kraljeva-. Q ^ Akademski kipar Alojzije Hal- ^ šredu 2 o. m. paitminuo je Ga'i?1} :^rat'ke bolesti u Pragu Alojzije Par ’ 'ec'an cd naših najstarijih ki, L,®,' stric I zam. starešine našeg So, savc'za brata E. Gangla Po, kini* sPadao medu najistaiknutije ђег r,9. starije slovenačke vajarsfke ge, sa ®Clie. Bio je veoma cenjen ne našoj zemlji, nego i u brat, Sv0; ^koslovaokoj. Radio je s ve do - s.mrti pa če njegova umetnička. M.^tina bitj bogata na delima. »>o fRo . njegovih radavo r.alazi se ''al;.,azn'>,n našim gr&dovima, od kojih Ittitf Spomenuti spomenik pesnika Va, ist 'n.a hodnika u Ljubljani, spomenik 'c‘ira Valvasora i doprsni kip pes, ’ Franca Prešerna u ljubi jan, »nedp muzeju te figure tragedije, ko, IkA nvuziko i genija nad preče, ll k^rodnog pozorišta- u Ljubljani. ^ros ?Vu> nad ulazom u čuvenu lijj , ^ajerovu katedralu, nala/i se ve= ra(j 'P Isusa, koji je takoder njegov ^®?6odišnjica Kolegija u Slav. Po, •'Лсц dami proslavičc stogodiš, ■ skur,Sy°^ postojanja i plodnog rada ■It - pski kolegij u Slav. Požegi, koji ’3t!ianlInov»o biskup zagiebački Ale, ‘Jobr0lU; Alagovič, veliki rodoljub i v°r sirot in j e. On je svojem ge, stom — osnivanjem kolegija — jos pre Gaja i Iliraca praktički pokazao svoj nacionalizam. Do danas je kroz kolegij prošlo preko 7000 pitomaca, medu kojima su se nalazili i mnogi, koji su u javnom životu kasnije zau« zimali važne položaje. Medu njima bilo je kasnijih književnika, političa, ra, sveštenika i profesora. 100=godišnjica smrti komponista Vincenca Belini ja. Dne 23 septembra navršilo se je 100 godina od smrti Vin, cenca Belinija, klasika italijanske ope, rc, koji je umro 1835 u bližini Pariza u svojoj 34 godini. Ovaj popularni komponista rodio se je u mestancu Katania na Siciliji. Pokazavši velik talenat za muziku pošao je ne koiv servatorij u Napulj, gde su mu bili učitelji Čingareli i Trito. Prve njegove kompozicije bile su nabožnog i instru, mentalnog karaktera, ali je več 1825 završio svoju prvu operu »Adeleon i Salvina«, k oj a je upozorila na n j mu, žički svet. Naredne godine Ibomponira operu »Bianka i Fernando«, koja je postigla tako golem uspeh, da je bio angažovan na čuvenoj milanskoj Ska, li. Od ostalih još danas izvadanih ope, ra valja spomenuti njegove »Pirate« i »Normu« te poslednju njegovu operu »Puiritanci«, koju je završio skoro uoči svoje prerane smrti. Razne kulturne vesti. U Koli mi, rodnom gradu dvojice velikih čeških pesnika Mahara i Legcra, osniva se muzej u kome če biti sakupljene sve uspomene na ovu dvojieu velikih si, nova industrijskog Kolina. Češkoslovačka javnost seča se ovih dana 200,godišnjice smrti vclikog slikara Jana Brandla, čiji se_ radovi nalaze u mnogim crkvama Češlke, i koji radovi važe kao velika umetnička dela visokog kvaliteta. I po mnogim galerijama nalaze se njegove slike, koje se veoma cene. Ove godine seča se Češko Kra, Ijevsko naučno društvo u Pragu 200, godišnjice rodenja prvog velikog če, škog slaviste Fortunata Duriha. U Parizu preminuo_ je udaren od kapi senator Anri de Žuvenel u svo, joj 59 godini. Anri de Žuvenel zapo, čeo je svoju karijeru kao novinar; u tom je svojstvu kao uvodničar »Ta, ma« stekao velik ugled. Obavljao je razne važne funkcije, više puta je bio ministar, poslanik i t. d. Ovih dana slavi šezdesetgodišnji« cu svog života i 35=godišnjicu umet, niekog rada najbolj! ruski glumač Va1, silij Ivanovič Kačalov, dugogodišnji član Hudožestvenog teatra, a sada član umetničkog akademskog pozori, šta u Moskvi. Godine 1900 došao je iz malog provincijskog pozorišta u Moskvu i nakon nelkioliko pokuša bio je primljen u redove članova Hudo, žestvenog teatra. U to vreme odigrao je pored nebrojnih manjih ulo'ga pre, ko 50 velikih uioga. u kojima je poka, zao svu veličinu svog vanirednog glu, mačkog talenta. ING. KOSTA PETROVIČ: »SOKOLSKI STADION « ВЕОШАШЈ« Pisac našeg odličnog i 'velikog stručnog dela »Građevine za telesno viežbanje«, koje je naišlo na najlepši prijem i ocenu ne samo kod nas več i na strani, naročito u češkoslovačkim sokolskim i stručnim krugovima, izdao je ovih dana — u izdanju Prosvetnog odbora Saveza Sokola Kraljevine Ju, goslavije u Beogradu — i poveču stu, diju, pod naslovom »Sokolski stadion u Beogradu«, u kojoj tretira pitanje izgradnje velikog sokolskog stadiona u Beogradu, koji se ama da podigne. Pitanje izgradnje ovog stadiona obuhvata jedan eco kompleks drugih raznih pitanja, koji su u uskoj kore, lativnoj vezi s glavnim. Bez prethod, nog i uporednog pravilnog rešenja. svih ovih pitanja nije moguče uopče priistupiti ni samom glavnom, pitanju izgradnje samog stadiona. Da bi se svi ovi važni momenti, koji bitno za, diru u glavno pitanje, imali u vidu i prema njima izveo jedan precizan i detaljisani jedinstveni plan za realiza, ciju ovog golemog pothvata, koji če iziskivati i golema materijalna sred, stva, te da hi palk konačno rešen j e ovog velikog problema i u pojedino, stima i u svojoj celini moglo da zaiista opravda sve uložene napore i da pd, govori svim zahtevima modernog do, ba, i to za jednu dalju budučnost, u prvom redu zahtevima tehnmkog ka, raktera u vezi sa svestranim moder« nim telesnim vaspitanjem. kao dalje i zahtevima s urbanističkog i estetskog gledišta, zatira sa zdravstveno« gle, dišta, s gledišta moderno uredenh saobračajnih veza i t. d., i, razume sc, pri svemu tome i zahtevima jedne strogo racionalno Arodene ekonomije u ulaganju materijalnih sredstava, koja bi imala da se u to ulože — svemu teme ovom svojom brošurom brat jing. Kcsta Petrovič de.o je jedan praktički priručnik, jedan dragoceni vademe, cum, koji realno i dokumentarno upu, čuje na sve pojedinosti. tkoje če smiš, ljeno i stručno provedene u svotne definitiivnom sklopu dati jednu želje, nu rezultantu —- Sokolski stadion u Beogradu, koji ima da bude na ponos i trajnu korist svoj našo j zemlji a koji bi, u vidu jednog velebnog narod« nog panka pretstavljao ujedno i ve, veleban spomenik Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju, čije bi ime i nosio. Ova študija, ilustrovana s mnogim slikama, koja je ranije iziš'la u nizu brojeva »Sokolske prosvete«, a sada zasebno otštampana, verujemo, da če naiči na zasluženo zanimanje ne samo u sokolskim i ostalim redovima. koji se bave telesnim vaspitanjem, nego i u svim krugovima našega društva kao i kod svih onih odlučujučih faktora, posebice u Beogradu, koji su pozvani da več jednom pristupe rešavanjui ovo« ga važnog pitanja i ostelih s njim u vezi, čije če što skorašnjCje ostvarenje znaeiti z;( našu zemlju jednu veliku i potrebnu kulturnu tekovinu i koja če uvelJke pojačati prestiž naše zemlje u stranem svetu, gde se toliko polaže, na telesno vaspitanje naroda, poijotovo kada smo otišlii' tako dakiko, da ima« mo i naročito ministarstvo za telesno vaspitanje, naročiti zakon u tu svrhu i od skora i visoku školu telesnog vaspitanja. — č. Hrvoje Macanovič (Zagreb): »O LI M Pl A 1936« Poznati sokolski radnik, brat Hrvoje Macanovič iz Zagreba, napisao je i da o u štampu svoju petu knjigu. lo je prvo delo o olimpijskim igrama na našem jeziku, pod naslovom »Olimpia 1936«. Obuhvača 150 stranica, bogato ilustrovano sa 60 slika i 6 tablica. Donosi sve podatke o olimpijskim IV zimskim igrama u Garmiš - Partenkirhenu i o XI lctnjim igrama u Berlinu 1936 godine. Pisac je ove godine nekoliko puta u novinarskem poslu posetio velike gradcvinu i borilišta na kojima če se održavati sjajne medunarodne utak-micc, i to opisuje u svojoj 'knjiži uz tačan službeni raspored svih dogođaja, sve tehničke, stručne i opče raspi.se. Prikazuje cilj i načela modernih Olimpijada, istoriju, donosi priloge osnivača i voda olimpijskog pokreta, tačan raspored modernih Olimpijada sa propisi« ma za sve sportske grane, pregled svih dosadašnjih Olimpijada, rekorde« i uspehe takmičara na olimpijskim igrama, opis gorostasnih olimpijskih borilišta i olimpijskog zimskog raja u Garmiš -Partenkirhenu, stručne podatke o svim natecanjima, koja če se održati za naslov olimpijskog prvaka 1936 godine, imenik svih članova Medunarodnog o? limpijskog odbora C. I. O. i svih nacionalnih olimpijskih odbora, prikaz organizacije Jugoslovenskog olimpijskog odbora, praktične savete za putovanje na olimpijske igre, za nabavku ulaznica, za sve pojedinosti, članke istaknutih svet skih kapaciteta i drugo. Ova je knjiga potrebna svakome, koji želi da posuti te igre, ili da ih preko navina i radia prati. Preporučamo tu knjigu. U pretplati je cena 30 Din. Narudžbe slati na brata H. Macanov^ ca. Zagreb, Meduličeva ulica 18 a. Župa Cetinje TIVAT. — Utakmica u odbojci izmedu društva Tivat i Zelenika. L) nedelju 6 ov. meseca održano je tak, mičenje u odbojci između društava Tivat i Zelenika u Tivtu. Rezultati su sledeči: članovi Tivat,Zelenika: 15:11 15:6, 15:12 za Tivat; muški naraštaj Tivat«Zeknika 15:7 za Zeleniku, 15:7 za Tivat, 15:12 za Zeleniku. Članovi od obe strane dosta su uvežbani, te su ovoga puta pokazali vrlo lepu igru. Odeljenje društva Zelenika je vrlo do« bio, ali ovoga puta nisu mogli doči do boljeg rezultata. Muški naraštaj (Tivatj ovoga pu« ta pokazao fe odlienu igru. Sa svojom lepom igrom su zadivili prisutne, koji su s velilkim interesovanjem pratili tok utakmice. Pred svojim protivni« kom (članovi Zelenika) nisu niti malo popustili, te su se odlično borili spaša« vajuči i najopasnije momente. U tre« čoj igri su bili slahe sreče, zbog nekih nesuglasica, što je donelo, da je došlo do gornjeg rezultata u korist protiv« nika. Koliki je interes za ovu lepu i ko« risnu igru videlo se po poseti, jer je celo letnje vežbalište Sokolskog dru« štva Tivat bilo puno. Utakmice su sudili Kureš i Kav« čič vrlo dobro. Župa Cfublfana LJUBLJANA. — Sokolska žalna svečanost na Taboru. Sokolska župa Ljubljana je priredila 9. oktobra na Taboru veličanstno spominsko sveča« nost ob obletnici tragične smrti Prve, ga Sokola blagopokojnega Viteškega kralja Aleksandra I. Zedinitelja. Veli, ka dvorana je bila zasedena do zad= njega kotička. Oder v dvorani je bil ves v črnini in zelenju, v sredini pa je bil kip kralja Mučenika, katerega je obkrožalo 17 sokolskih praporov. Žalni svečanosti so prisostvovali komandant divizije general Peter Ne« deljkovič, general Jovanovič, koman« dant 16. art. polka polkovnik Jovano= vic, načelnik štaba polkovnik Keler z velikim številom častnikov, podban dr. Majcen, češkoslovaški konzul inž. Mi« njovsky, zastopnik francoskega kon« zulata, mestni načelnik dr. Vladimir Ravnihar,- bivši podban dr. Pirkmajer, dvorna dama Franja Tavčarjeva, pošt« ni direktor dr. Vagaja. prosvetni šef prof. Breznik, narodna duhovnika dr. Šorli in župnik Janko Barle ter števil, ni zastopniki Sokolstva, rajnih nacio« nalnih društev in korporacij. Žalno svečanost je o tvori la godba Sokola I z žalno koračnico, nakar je imel krasen nagovor o kralju Vitezu prvi podstarosta SSKJ br. Engelbert Gangl. Sokolski pevski zbor je zapel čuvstveno »Slava Tebi kralju Mučeni« Če«. Br. Viktor Markič je nato recitiral Strnišcvo »Naš kralj je umrl«, ki je privabila mnogim solze v oči. Gk>« boko je pretresla srca vseh Beethovno* va žalna koračnica in pa dramski pri« zor »Na Opltencu«, ki so ga izvajali člani viškega Sokola. Ko so pevci še zapeli »Jugoslavenski zavet«, je sestra Dana Klavorova recitirala Željeznove »Viteškemu kralju«, potem pa je župni pro.s ve tar br. Janez Poliarc imel daljši govor o kralju Aleksandru kot Sokolu. Z državno himno je bila pietetna sve« čanost Sokolstva zaključena. Čuvajmo Jugoslavijo! Sožalne brzojavke jie prejela župa od bratske Češkoslovenske Obce So« kolske in podstaroste ČOS br. Josipa Truhlara. — at. Župa Sarafevo TURBE. — t Brat DuSam Gako* vic. Nakon teške bolesti preminuo je u Kruševcu 7 o. m. u 50 godini života brat Dušan Gakovič, šumarski savet« nik te osnivač i starešina Sokolskog društva Turbc. Pokojni brat Gakovič spadao jo u red one brače, koji su soikolovali i u najtežim vremenima naše prošlosti i nosili na sebi krst mučeništva onoga doba. Malo je onih koji to znadu, jsr je on, oličenje skromnosti i radinosti, bio po svojoj prirodi očeličenoj i pro« žetoj svojim Sokolstvom neprijatelj svih reklama i izbegavao sve. što čini prazan efekt, nego je jedino u tihom, skromnom, žilavom i sistematskom ra du video put ostvaremju svih naših težnja. Gubimo u pokojniku dragog bra ta i vodu. Slava mu i večan spomen! * * * Župa Slcoplfe SKOPLJE. — Prvi sokolski pred* njački tečaj za članice i starije nara« štajke pri župi Skoplje. Načelništvo župe u svojim nastojanjima da spro« vede u delo onaj deo svoga programa, koji se odnosi na odgoj i spremanje prednjaštva, održalo je u meduvreme, nu od 1 do 16 septembra tek. god. prednjački tečaj za članice i stairije na« raštajke. Prvi svojo vrste u župi, te« čaj je pobudio veliko infceresovanje kod svih društava na teritoriji župe Skoplje, i ona su poslala svoje kandi« datkinje, tako da je na tečaju bilo 29 slušalaca iz društava: Prizren, Prišti* na, Vučitrn, Skoplje,Matica, Štip, Skoplje I, Kumanovo, Skoplje II, Ko, čane, Sv. Nikola i Veles. Voda ovog prvog prednjačkog^ te, čaja bila je sestra Jovanka Pajič, žup« ska načelnica. Na tečaju predavalo se je slede, če: proste vežbe (13 čas.), vežbe sa spravama (5 čas.), narodna kola i rit, mika (6 čas.), praktičan rad (15 čas.) — predavač sestra načelnica Pajič; meto, dika (2 čas.), vežbe na spravama (10 čas.), strojevne vežbe (7 čas.), sprave i vežbaliSta (2 čas.) — župskl načelnik br. ing. Vojislav Pajič, šef ložionice Haniris; organizacija !i administracija (4 čas.), javne priredbe (2 čas.) — Radovan Jovanovič, I .zam. natčelnika; Tiršev sistem (2 čas.), odbojka (4 čas) — Panta Polenakovič, II zam. načelni« ka; sokolska misao (3 čas.), istorija Sokolstva (4 čas.) — Mirko Jovanovič, župski proevetar; taborovanje (2 čas), trezvenjaštvo (1 čas) — Vetja Popovič, dir. Var. ftnan. direkcije i član TOŽ; laka atletika (8 čas.) — Milutrn Pavičevič, učitelj i član TOŽ; anato« mija, fiziologija, higijena i prva pomoč (6 čas.) — dr. Nikola Andonovič, zdravstveni referent i član TOŽ; sku« pine i različnosti (2 čas.) — Borko Bo« gojevič, elan TOŽ; muzika — čitanje i poznavanje nota (4 čas.) — Velimir Putnik. tambur mažor vojne muzike. Svega 112 časova. Tečaj, koji je bio zasnovan na in« tcrnatskoj osnovi, ispunio je sva oče« kivanja i dao je odlične rezultate. Pre« da van ja su redovno počinjala svakog dana u 7, a trajala su do 12 časova, pd podne od 14 do 17 časova. Sa sednice zbora društvenih i četnih načelnika i načelnica župe Skoplje, održane 29 IX 1935 god. u Skoplju HOSIJJl - FONSIEU • društvo sza osiguranfe 1 reosiguranfe UM Praznikom i nedeljom se je radilo samo pre podne. dok su po p o d ne te* čajke imale prilike da se pod vod* stvom župske načelnice s. Jovanlke Pa* jič, upoznaju sa znamenitostima Skop* Ija i važnijim humanim privrednim i prosvetnim ustanovama. Vredno je podvuči veliko interesovanje i oažnju, koj-om su tečajke pratile predavani a, inteiresirajučj se za svaku sokolsku di* scipiinu kao i za idejni de o svili preda* vanja. Na ovaj način tečajke su se so* lidno spremile za buduče sokolske prednjačice i vaspitačice. Ovim tečajem načelništvo župe dalo je nov pravac u vaspitanju naše ženske omladine, i usmerilo Pa tako, da kroz odreden razmak vremena So* kolstvo u župi Skoplje dođe u takav položaj i m og učno st, da celokupni rad sa ženskim kategorijama kako u dru* štvima, tako i u samo j župi, bu le u rukama članica. Pred ženska odeljenja moiraju doči že-ne*članice, muškarci treba ispred njih da se uklone. Mora doči do potpunog izražaj a realizova* nje načela: »žena u Sokolstvu vaspita* va Ženu, a muškarac muškarca«. Samo takvim radom povečane se ženske kategorije, koje če povesti spremne i sposobne prednjačice. Načelništvo župe s puno optimiz* ma i nada očekuje od svršenih tečajki, da zatalasaju sokolsku žensku omladi* nu, i da je prikupe u vežbaonice. U ponedeljak 16 IX tek. god. u 17 časova u prisustvu načelnika Pro* svetnog odeljenja Kraljevske banske uprave g. Ljubomira Aleksiča, koji je posetio tečaj, načelnik župe br. ing. Vojislav Pajič zaključi« je tečaj le* pim govorom, u kome je istakao zna* čaj saradnje Sokolstva i škofe, podi* vlačeči, da se uzajamno nadopunjuju, ističuči radost što je i g. Aleksič pri* sutan svečanom trenutku — zaključe* nju tečaja. Istoga dana navečer u 20 časova, načelništvo župe priredilo je predava* čima i tečajkama opiroštajnu večeru. Posle večere br. Pajič, župski načel* nik pozdravio je sve prisutne. Obra* čajuči se tečajkama, izneo je svu le* potu i zadovoljstvo sokolskog vaspi* tača, pozivaj uči ih da po povratku u svoja društva i dalje produže sokol* ski posao samo intenzivnije i oduše-v* Ijenije. Posle toga župska načelnica, vodnica tečaja, sestra Jo-vanka Pajič, predala je tečajkama uverenja o svr* šenom tečaju i po knjigu poklon na* čelništva župe. Nakori toga nastala je pesma i igranka. I tako je načelništvo župe s vršil o koristan i neopohodan sokolski posao. P. P. SKOPLJE. — Sednica zbora dru* štvenih j četnih načelnika i načelnica s teritorije Sokolske župe Skoplje. U nedelju 29 IX t. g. bio je u župskom sokolskom domu sastanak zbora načel* nika i načelnica1. U prisustvu brata inž. Nikole Vozarčiča. starešino župe i br. inž. Radula Raduloviča, člana uprave Saveza1 SKJ, sednicu je otvorio br. inž. Vojislav Pajič, župski načelnik. Posle pozdrava pretsedavajuči brat inž. Pa* jič komemorirao je pokojnu Sokolicu s. Danicu Ilič, I zam. načelnic© Saveza SKJ, koja je 4 septembra preminula u Heogjradu, pozivajuči sve prisutne da joj odadu posle dni u postu. Pošto je izabran zapisničar i dva overača zapisnika pretsedavajuči je dao ireč bratu inž. Vozarčiču, starešini župe, koji je u podužem govoru po* zdravio načelnike i načelnice, ističuči radost što su došli na sednicu zbora da rese pitanja, koja su u vezi s telo* vežbenim radom društava u toku dru* gog polugoda. Ap-elovao je na sve pri* sut-ne, da se ,po povratku u svoja diru* TREBAMO u polovnom i s p ra v n o m stanju: jednu Es - klarinetu, dve B-klarinete (visoki štimuiig), jedan veliki buban (70—80 cm) i jedan par turskih činela (veličine 40)—50 cm) Ponude slati na Sokolsko društvo Vinkovci štva intenzivnije i energični jo zauzmu da sokolski posao teče življim tokom. Završetak govora brata inž. Vozarči* ča bio- je toplo pozdravljen. Kako je dnevni red siednice bio blagovremeno dostavljen svima društvima i četama, to se odmah prešlo na njega. U kratkim potezima izložio je žup* ski načelnik brat inž. Pajič dosa-dašnji rad načelništva župe, od dana prijema dužnosti —- od 24 aprila pa do 29 sep* tembra. U meduvremenu, od maja me* seca pa do danas načelništvo je svirši* 10 sledeče sokolske poslove: od 8 do 29 maja priredilo je tečaj za nastavni* ke oba vezo og vaspitanja, s ispitima, koji su uspeli1; 7 i 8 juna održalo je župske prednjačke is-pite. Od 11 do 18 juna, na molbu Sokolskog društva u Bujanovcu, priredilo je društveni prednjački tečaj. Ove godine župske utakmice za prelazne darove održalo je 29 juna, a istoga dana uveče prirc* dilo je reprezentativnu telovežbačku akademiju na stadionu S. K. »Gradan* ski«. U svome radu načelništvo- župe staralo se je da bude stalno u ličnom kontaktu s društvima. pa je u to-m ci* lju piisuetvovalo javnim nastupima društava, korigirajuči na licu mesta i davajuči instrukcije za rad. Takvo de* lovaoje načelništva župe dalo je vidne rezultate. Na taj način uspelo se je da se obidu 20 društava. Od 1 do 16 sept. 1935 god. održan je prvi župski tečaj za članice i stani je nara-štajke. koji je dao odlične rezultate. Posle toga brat inž. Pajič pročitao je detaljan i iser* pan izveštaj sa sleta bugarskih Junaka u Sofiji, na kome je i naša župa uzela učešča sa 372 Sokola*Sokolica. Iz izv©* štaja se vidi, da je naša župa dostojno reprezentovala Južnu Srbiju, i bila je relativno jedna od najboljih župa na sfetu. Izveštaj je bio jednoglasno prim* ljen od p-risutnih. Tako i izveštai na* čelništva o dosadašnjem radu. Posle toga brat inž. Pajič izvestio je zbor, da če načelništvo župe održati u toku 11 polugoda: prosvetno*prednjački te* čaj za članove društava j tečaj za vode sokolskih četa. Po predlogu načelni* štva župe o održavanju župskih utak* mica, dece, naraštaja, članova i četa u Skopiju u godini 1936, razvila se ži* va diskusija, posle koje ie zaključeno-: da se župske utakmice za prelazne da* rove pred odlazak na slet u Subotiču cdrže u Skopi ju 1936 «od. Prva tri plasirana odeljenja idu na savezne utakmice u Subotiču. U vezi s utakmi* cama i odlaslkom na slet u Subotici re* šemo je, da če se na slet pustiti samo članovi i članice onih društava, koja budu poslala, najmianje samo jedno odel jen je na župske utakmice u Skop* lju 1936 god. iz kategorija, koje u dru* štvu pestoje. Brat inž. Pajič cbavestio je zbor, da če naša župa učestvovati na var* šavskom sfetu s 2 vežbača i 2 vežba* čice. Nadalje je zaključeno, da se u toku 1936 god., pri naeelništvu župe u Skoplju održe: prosvetno * prednjački tečaj za članove, članice i vode sokol* skih četa; plivaeki tečaj s utakmicama na Vardaru kod Hanrijeva i da so po društvima kao i do sada dirže tečajevi, samo intenzivnije j energičnijie. Posle toga rešeno je da se isoiti za župske i društvene prednjake drže dva puta godiš-nje i to: u proleče i na iesen u Skoplju. Nakan ovoga podvukao je brat Pajič potrebu i značaj urednog administriranja župe s jedrne i društa* va i četa s druge Strane. Pozvao je prisutne da na to obrate potrebnu pažnju. Načelnici i načelnice društava i četa, zamolili su načelništvo župe, da što- češče posečuje društva i čete i da iz na terenu — na licu mesta — upu* čuje u posao i daje direktive. Načelni* štvo župe sa zadovoljstvom jie primi* lo k znanju tu želj u i obečalo je, da če je ispuniti u koliko mu budu dozvo* ijavalo materijalne i vremenske mo* gučnosti. Brat Pajič izvestio je nadalje, da je zbor žup sik ih načelnika i načelnica, uprava Saveza i godišnja skupština Sa* veza SKJ odobrila održavanje pokra* jinskog sleta u Skoplju 1937 god. — u vezi s 25 god. kumanovsike bitke. Brat Pajič pod vlači, da je Sokolstvo na Jugu dužno da se pridruži to j velikoj nacionalnoj manifestaciji, čime bi se odužilo palim borci-ma za oslobodicnjo Južne Srbije. Zbog toga predlaže, da se održi pokrajinski slet. ali bez utak* mica. Zbor je aklamacijom primio predlog br. Pajiča, koji je posle toga stavio do znanja načelnicima i načelni* cama. da je posao oko spremanja jed* nog sleta razmera koji če imati ovaj, potreban veliki trud' ne samo članova načelništva župe, več mnogo više na* čelnika društava i četa. Povodom ovog pitanja raizvila se debata, u kojoj su načelnici i načelnice izlagali svoje po* glede, kako i šta da se vežba na sletu. Zaključeno je, da se slet održi na Vi* dovdan 1937 god. u Skoplju bez utak* mica, i da vežbe, koje če se izvoditi, odišu naročitim duhom i karakterom ovih krajeva. Pošto je dnevni red zbo* ra bio iscrpljen, brat inž. Panč zaklju* čio je sednicu, ističuči radost načelni* štva župe što su rešeni bratski i sr* dačno sokolski poslovi, pozivajuči sve načelnike i načelnice da izruče pozdrav načelništva' župe vežba čima svojih dru* štava. P. P. BEROVO. — Osvečenje sokolskog doma. U subotu 21 IX t. g. izvršeno je, u prisustvu izaslanika Ni. Vel. Kra* lja Petra II i ostalih izaslanika' i pret* stavnika kulturnih društava i ogromne mase naroda iz sreza Malcškog, -sve* čano osvečenje novopodignutog sokol* skog doma u Berovu. Svečanost osve* čenia doma protekla je u najlepšem redu i ostavila je na- prisutn© odličan uti-s-ak sokolske snage i moči njene organizacije. Posle održane svečanosti muzika 29 p. puka svirala je narodna kola, koja su igrali svi prisutni, daju* či na taj način oduška svoje radosti i razd-ragan-osti. Istoga dana naveče priiredena je u čast O'svećenja doma svečana akademi* ja, na kojoj su nastupile sve kategori* je. Solidno s prem a ne i lepo izvedene, vežbe su os ta vi-l-e dobar utišale na sve gledaoce, koji su srdaeno i toplo po* zdravi j ali svaki odvežbani sastav. Na* ročito su uspele vežbe »Peračice« — ženska deca, »Biljana platno- beleše« —■ članice i »Život u šumi«, ritmičko baletska kompozicija. Sve su vežbe bi* fe izvodene uz ipratnju muzike. Moralan i materijalan uspeh kako akademije, tako i osvečenja doma bio je iznad svakog očekivanja. Organiza* cija i disciplina prilikom svečanosti bi* la je na dostojnoj višini. Valja istači i pohvaliti ogromne napore i iskreno sokolsko zauzimanje uprave društva, koja je podigla dom iz svojih sopstve* nih sre d s tava bez ikakvog duga. S osobitom radošču se konstatuje, da Sokolsko društvo u Berovu požrtvo* vano i energično radi na širen ju i učvr* ščivanju sokolske misli. P. P. Župa Splii DUGIRAT. — Javna vežba. Dne 6 o. m. priredilo je mesno Sokolsko društvo svoju javnu vežbu, koja je u svakom pogledu uspela. Iako s-u vre* menske prilike bile više nego nepo* voljne za izletnike, to je ipalc odaziv gostiju iz Splita i Supetra bio znatan i oni su uspehu ove javne vežbe mno* go doprineli. Lepo letnje vežbalište Sokolskog društva Dugirat bilo je ukusno okiče* no mnogim jugoslovenskim i ostalim slov. zastavama naroda, borovinom i raznim nacionalnim natpisima, tako da je mali Dugirat bio- sav u nekom sve* čanom raspoloženju. U 14.30 sati pro* šla je povorka dugoratskog članstva u susret brači gostima iz Splita kroz me* sto, pevajuči narodne i sokolske pes* me, a na povratku pod veselim zvuci* ma Sokolske muzike iz Splita s lepim brojem izletnika. Javna vežba počela je u 16 sati. Prva vrlo uspela tačka muške i ženske dece pobrala je lep aplauz. Naši mali* šani mnogo- su s© svideli. Za1 njima su nastupile kategorije muškog naraštaja, članstva s beogradskim prostim vežba* ma. starijc br-aee s vežbama s batina* ma, ženska -deca s vencima. Vrlo lepa i najuspclija je bi-l-ai 4 tačka (vežbe odelenja na spravama: razbo-j, vra* tilo, konj i odbojka). Pojedinci su po* kazali nekoliko vrlo uspelih sastava, osc-bito na vratilu, dok je narastai P kazao mnogo ele-gancijie- u teškim ' bama na konju. Tačke su se -redale zo jedna za drugom, pratnja muzi^ bila ie odlična, a kategorije disciplin ^ vane i izučene. Sve su tačke izv®,l na opče zadovoljstvo -brojne pubu ■ Po završen-oj vežbi brada su se u v -selom raspoloženju i uz neprestano n eanje Jugoslaviji, Kralju i Slovenst i sviranje muzike povratila svopro movi-ma. Uspeh ove javne vezbe m ljivim i agilnim članovima Dugor ' skog Sokola neka bude najbolja zah la i poticaj za daljnji rad. Župa Tuzla BEGOVHAN. — Polaganje g meljnog kamena za društveni dom. kolsko društvo Bego-vhan osvetlilo dne 29 septembra temeljni kamen svoj dom. ■ Svečanom polaganju kamena P sustvovali su -delegati bratskog -dru ^ Žepča i Zavidoviča, a kumoven 1 ” Zivojin Ilič, sreski načelnik iz “ Blagoslov je izvršio pravoslavni štenik br. Gojko Ristič iz Zavidova-a ispred muslimana imam matica Hadžiomerovič Nezi-r iz Žeipča. Najipire je stareši-na br. Minko ^ ger pozdravio prisutne i zahval voiu kumu g. Živojinu Iliču na pazn.il je ukazao pri po-četku gradnje ; 'J doma. a zatim je govorio o veti ^ značenju i potrebi ovog doma, koji . počeo graditi, te koji če služiti v tanju omladine u telesnom, m-ora ^ i nacionalnom pogledu. Svoj g°yor pc, vršio je poklicima N j. Vel. KrffljO tru II i Kraljevskem Domu. N burno-g klicanja glazba je otsvrrata žavnu himnu. i 1'IM |D a v LaiLiiiN ofip vio blagoslov kamena temeljca, ćg) žavši pri torne vnlo lepi prigodni vor. Zatim je održa-o takođe-r *eiP.^a, vor g. Ilič, koji se medu ostalim za lio svima koji su svojom obilnom. moči omo-gučili giradnju ovoga o Na koncu je pozvao omladinu u, sakupi u čvrste sokolske redove ij, čvrsto poradi na unaprcđenju n stva- " • tatolP Društvo je bilo pozvalo^ i a a. čkog župnika iz Žepča velečasn«U. Bauer a, ali je isti odgovorio da ne že prtsustvovati i dati blagoslov -pr ne laganju temelj-nog kamena, jer , vei može doči u kontakt s višim 9 aSllo nim vlastima, pošto mu je to javljeno. -J Na svršetku svečanosti bir. s . a šina svima se zahvalio na l\06 rora-v ime društva uputio brzojavni ip° ^ Dvorskoj kanoelariji s izrazima s ^ ske vernosti i ljubavi prema nasen1-.^ rešini Njegovom Veličanstvu Petru II. 9 « 9 V) * S f 1 S a Д o % V) s § 9 Чч u Iti V) 44 <ч 9 < ■шшнншанвнваавшншшжвашввапгааоп izdelovanje telovadnega orodja ŽALEC — DRAVSKA BANOVINA Postrežba točna in solidna Znižane cene! 9 Zahtevajte ceniki 203-1 Uglašujte u »Sokolskom glasniku«!*' <в «в (в «4 H4 1*4 I4( 44 9 0 9 9 * * * # 9 9 9 9 S S S S 205 - 38 M 208-16 ТВОРНИЦА ГИМНАСТИЧКИХ И СПОРТСКИХ C n P A B A J. ОРАЖЕМ РИБНИЦА наДолењскем Иарађује све соколске вежбаће справе, опреме читавих вежбаона, соколских до-мова, школа, војскс и морнарице, летњих вежбалишта и купалишта, потрепштине за лаку атлетнку, справе за кућну гимна-стику и башће. Оонавља старе справе. Израда наЈсолндинја. — Цене умерене. 207-38 KllfAfiNAtT-DEU U-° ч e«0 . уо\'9е 1 уо\'9е_ v, чв8ооГ<0 noVets' * JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA u Ljubljani registrovana zadruga s ograničenim jamstvom 206-38 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuče ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kategorija Naslov: Jugoslovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom Poštansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj £5-43 Zahtevajte cenik! Izdaje Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni 1 odgovorni urednik Stjepan Celar • Ureduje Redakcijski olsek • Tiska Učiteljska tiskarna (pretsiavnik Franc* Štrukelj); svi u