SLOVENIJA DRAVSKA BANOVINA JUGOSLAVIJA J U G O S L A V I J A ZEMLJA ODMORA I ZABAVE SLOVENIJA DRAVSKA BANOVINA LETOVALIŠTA, LEClLIŠTA I KUPALIŠTA 62 SLIKA U BAKROTISKU SLUŽBENO IZDANJE .ZVEZE ZA TUJSKI PROMET V LJUBLJANI", .TUJSKO PROMETNE ZVEZE V MARIBORU" S POTPOROM .PUTNIK" BEOGRAD Sadržaj. I. Predgovor. Zašto je baš Slovenija cilj stranaca. 3 Klima . .. 4 Turistika i šport. 4 Konačišta. 5 Opšta uputstva. 5 Povlastice za vožnju na jugoslovenskim željeznicama i parobrodima. 6 n. Letovališta. 1. Julijski alpi i Karavanke. 8 2. Savinjske alpe.13 3. Ljubljana i okolina.14 4. Notranjska.17 5. Dolenjska.18 6. Zasavje.20 7. Bela Krajina.21 8. Savinjska dolina .22 9. Pohorje sa Mariborom.25 Planinska letovališta na Pohorju.27 10, Slovenske gorice i Haloze.28 11, Uz Sutlu.29 ni. Lečilišta i kupališta. Čatežke toplice.31 Dobrna, Golnik .32 Medija-Izlake, Rimske toplice.33 Rimski vrelec, Rogaška Slatina.34 Slatina-Radenci, Šmarješke toplice, Toplice na Dolenjskem 35 Toplice Laško.36 Topolščica.37 Obaveštenja u inostranstvu.38 Alfabetički popis mesta.39 I. PREDGOVOR. Ovoj je knjiži zadaftak, da praži svima onima, koji su, bilo za svoje putovanje, bilo za svoj letnji odmor, izabrali Sloveniju, pregledno isastavljen opis pojedi- nih krajeva i mesta, njihovih pri rodnih lepota i za- nimljivosti. Taj zadatak rešavaju mnogobrojne u tekst umet- nute slike. Na osnovu toga može svako, da saistavi po miloj volji plan za svoje putovanje, da izabere pre- deo ili mesto, u kojem namerava provesti svoj odmor. Pojedinosti o svakom predelu ili mestu nalaze se u brošurama i prospektima, koje razašilju, na zahtev, Zveza za tujski promet v Ljubljani (Savez za promet stranaca), Tujsko-prometna zveza v Mariboru, razna lokalna društva za promet stranaca i putnički biroi u zemlji i na strani. Zašto je boš Slovenija cilj stranaca ? Tamo gde teče bistra Sava, gde u šumnom slapu pada pod Triglavom, gde kroz romantičnu sutesku utire put svoj u doline, onde se nalaze, na malom prostora, tolike prirodne lepote, kao retko gde drugde. Bogatstvo Julijskih i Savinjskih alpi slikovitim panoramama, veličanstveni slapovi, idilična planinska jezera i šumovite visoravni, a s druge strane opet dugi niži grebeni Centralnih alpi pored vinograda, pa onda stari, istorijski gradovi po dolinama i zanimljivi kras, sve to ujedinjuje idilično s romantičnim i stvara sta- lan izvor uživanja, za zabavu i okrepljenje izletnika. Po ovom od prirode raskošno obdarenom kraju, svugde su raštrkana mala sela i zaseoci, varošice i varoši, pa i u širokom svetu poznata lečilišta i banje. Redjaju se, jednom reči, jedno za drugim, razna, pri- jatna mesta, kao da su posebno stvorena za odmor. A svugde se nalaze svim različitim zahtevima od- govarajuče mogucnosti stanovanja i prehrane. 3 Posebna privlačnost Slovenije su, osim toga, niške cene, jer se o vel e može da letuje čak i jeftinije no što se živi kod svoje kuče (od 50 Din po osobi dnevno, pa na više). Klima. Koliko je različit karakter krajeva, toliko je raz- ličita i klima. Najviše upliviše na promene vremena bližina Jadranskog mora. U alpskim dolinama i na obroncima planina preovladjuje prava alpska klima sa »talnim, suhim i »unčanim vremenom, n ostalim krajevima pak blaga nižinska klima, ko ja pogoduje bujnoj vegetaciji, tako da u mnogim krajevima iz¬ vršno uspeva vinova loža. Od kolike je vrednosti za zdravlje klima viših kra jeva usled lekovitog uticaja sunčanih zraka, čistog vazduha bez praha, ni je potrebno posebno naglasiti, a da i ne govorimo o lekovitosti poznatih mineralnih vrela, što sve doprinosi visokoj aktivnosti Slovenije kao turističnog kraja. Turistika i šport. I anaj, ko ne odlazi iz velikih varoši samo radi od¬ mora, naci če u ovim krajevima mogočnost za turi- stiku i šport. Visoku alpinsku turistiku potpomažu mnogobrojne planinske kuce Slovenskog planinskog društva i dobri planinski putevi i staže, no vredi iči i na manje naporne izlete, putevima po dolinama, koji vode turistu pokraj mnogih najrazličnijih pri- rodnih lepota, slapova, jezera, kraških pečina i mnogo- brojnih istorijskih spomenika. Slovenija ima dobre ceste za promet i putovanje automobilima. I preko najviših planinskih sedala vode putevi, koji su najkrače veze sa severa preko Slove¬ nije na Jadransko more. Raznovrsni karakter predela čini Sloveniju centrom zimskog športa kod nas, posebno centrom smučanja (ski), koje je razvijeno kao malogde. U brojnim smu¬ čarskim centrima, u kojim vremenske prilike dozvo- ljavaju smučanje kroz četiri do šest meseci u godini, stalno rade škole za alpsko i dolinsko smučanje. I pecači če nači u gorskim predelima Slovenije mnogo bistrih potoka i voda, u kojima če često naiči na pastrme. 4 No i s vi m drugim sportistima daje Slovenija pri- liku za šport, kao: za vožnju kajakom, plivanje, tenis i drugo. Konačišta. Za ukonačenje predvidjeno je s ve. O si m velikih i luksuznih hotela i pansijona, dobivaju se svugde čiste i uredne sobe, pa i stanovi po privatnim kučama, gde se gosti mo'gu osečati kao kod svoje kuče. Hrana i posluga ,su prvoklasni, a cene daleko ispod cena u inostranstvu i tako umerene, da se potpuni pansijon može da dobije več od 30 Din na više. Detaljni podaci o hotelima. konačištima i stanovima, s oznakom cena, dobiju se kod Saveza za promet stra- naca (Zveza za tujski promet) u Ljubljani, Saveza za promet stranaca (Tujsko-prometna zveza) u Mariboru, svih zasiupstava «Putnika» i isvih biroa za promet stranaca, ili takodjer direktno od uprava hotela, koje, ako se zatraže, šalju prospekte. Opšta uputstva. Povoljan geografski položaj omogučava dobre veze, željeznicom, sa ostalim krajevima države i s inostran- stvom. Kroz Ljubljanu, centar Slovenije, prolaze dnevno brojni ekspresni i brzi vozovi sa severa i za- pada na jug d istok, pa je moguče za malo sati stiči u sve bliže centre u inostranstvu i u državi. Saobra- čajno osoblje u velikoj večini govori i strane jezike. Preko Ljubljane prolazi i avionski saobračaj, koji vezuje Jadransko more sa severnim i zapadnim drža¬ vama, a Sloveni ju sa Zagrebom i Beogradom. Potrebni carinski pregled vrši se na način, da bude što manje neprijatan putnicima, bez suvišnih formalnosti i brzo. j ugoslovenski konzulati izda ju sve potrebne vize, a izlaze u susret svim posetiocima Jugoslavije. Vozne karte za sva mesta prodaju sve filijale «Putnik»-a u Jugoslaviji i njegova zastupstva u inostranstvu. «Putnik» pruža na zahtev sve informacije o puto- vanju, sastavlja rute putovanja, daje obaveštenja o voznom redu, povlasticama, letovalištima i hotelima, cenama i uopšte o svemu što zanima putnika. Obave¬ štenja daju dalje i sva društva za promet stranaca i opštinske uprave navedene u opisu pojedinih mesta. 5 Povlastice za vožnju na jugoslovenskim željeznicama i parobrodima. Posctioci naše obale, naših lečilišta i jezerskih leto- vališta uživaju kroz čelu godinu na željeznicama po desetdnevnom boravku sledeče povlastice: a) 50% od 1. juna do 30. septembra, b) 75% od 1. oktobra do 30. novembra i od 1. marta do 30. maja, c) besplatan povratak od 1. decembra do konca februara. Ove povlastice vaze samo za povratak. Put- nik kod polaska plača čelu kartu do mesta opredele- nja. Boravak na našoj obali, u lečilištima, kupalištima i na jezerima može trajati najmanje 10 dana, odnosno 5 dana, a najviše 90 dana. Putnik kupi na polaznoj stanici ili kod «Putnika» potvrdu o boravku uz cenu od Din 3'—, na kojoj onda opčina ili uprava lečilišta potvrdjuje vreme boravka. Za one, koji se iz planinskih ili jezerskih krajeva vrača ju izmedju 26. decembra i 17. januara, dovoljno je za sticanje prava na povlašten povratak neprekidni bo¬ ravak od 5 dana. Ove povlastice vrede u Dravskoj banovini za dole navedene krajeve (željezničke stanice označene su u zagradama): Letovališta: Čatežke toplice (Brežice), Dobrna (Celje), Rimski vrelec (Dravograd-Meža), Golnik (Kranj ili Križe-Golnik), Laške toplice (Laško), Slatina-Radenci (Maribor gl. kol.), Rimske toplice (Rimske toplice), Rogaška Slatina (Rogaška Slatina), Toplice pri Novem mestu (Straža-Toplice), Topolščica (Šoštanj-Topolščica). Planinska letovališta: Dovje (Dovje-Mojstrana), Kamnik (Kamnik), 6 Foto J. Kozak Foto Fr. Pavlin Vintgar Kranjska gora, 8i0m Julijske nlpe: Marta lj kovu skupina (Ma rt ul jek- Gruppe), špik. 2472 m Triglav, 2863m — Aljažev dom Foto .7. Kozak Foto J. Ravnik Jezersko (Kranj), Kranjska gora (Kranjska gora), Rateče-Planica (Rateče-Planica), Sv. Ana kod Tržiča (Tržič). Mesta na jezerima: Sv. Janez u Bohinju, Sv. Duh, Ukanca, Ribčev laz, Stara Fužina (Bistrica-Bohinjsko jezero), Bled (Bled-jezero ili Lesce-Bled). 7 II. L E T O V A L I Š T A i. Julijski alpi i Karavanke. Planinski, severozapadni deo Slovenije, poznat pod ime¬ nom «Gorenjska», je kraj s izrazito alpskim karakterom. Dolinu Save i njenih bistrih pritoka okružuju na severu i zapadu silni grebeni Julijskih alpa i Karavanka. Prema istoku, medjutim, prelaze visoravni predgorja postepeno u ravnicu. Veličanstveni vrhovi istočnih Julijskih alpa, bučni slapovi, gorska jezera, i svugde uokolo bujna alpska vegeta¬ cija su neiscrpna bogatstva prirodnih lepota Gorenjske. Usred ovih planina ima Sava dva svoja izvora, koja svo¬ jim tokom okružuju sav taj kraj, nad kojim dominira, kao najviši vrh, impozantni stari Triglav sa visinom 2863 m. Gornju dolinu Save prati, po celoj njenoj dužini veličan- stvena planinska scenerija skupine Triglava, Martuljka i Jalovca, od kojih polaze romantične alpske doline s bistrim pritokama Save Dolinke. Na izlazu tih dolina, naslonjena na podnožja gora, leže prijatna alpska sela s prekrasnim pogledom na planine. Drugi izvor Save izbija ispod Doline Sedmero Triglavskih jezera, da onda u šumnom slapu Savice strmo pada u do¬ linu. A duboko dole, u uskoj sutesci, leži sa svih strana strmim stenjem opkoljeno, tamno i mirno, 4/4 km dugo Bohinjsko jezero. Dolinu Save Bohinjke okružuju visoravni, od kojih je najmarkantnija Dolina Sedmerih jezera, koja je radi svoje, nadasve retke flore oglašena za narodni park. Na jugu je granica zadnjem vencu Julijskih alpi, sa n jenom čudovitom florom vrh Črna prst, a na severu široka viso- ravan Pokljuke, sa svojim nepreglednim šumama četinara. A nedaleko od ušča oba ogranaka Save prostire se biser i alem-kamen Slovenije, poznato Bledsko jezero s ostrvom i crkvicom na njemu. Krasan položaj jezera i ostrvca, usred gorske okoline, s pogledom na Triglav i Karavanke, ostaviče dubok i neizbrisiv utisak na gledaocu. Celi kraj Julijskih alpi lako je pristupačan željeznicom i prepleten unakrst dobrim cestama, koje po svim dolinama dovode pravo do podnožja najviših planina. Bled, 500 m. Bledsko jezero jedno je od najlepših alpskih jezera. Po¬ vršina mu je 114 ha, a največa dubina 40 m. Svoju vodu prima od malih potočiča i od izvora sa prilično visokom 8 Foto -T. Kozak Rateče, 870 ni — Planica Foto J. Kozak Pisemca'. Prisojnik, 2547 m Julijsko alpe: Jalovec, 2643 m Foto J. Ravnik Karavanke: Golica, 1856 m Foto J. Ravnik Jesenice, 580 m, industrijska varoš na važnom raskršču željeznica Miinclien— Salzburg—Trst i Beograd—Ljubljana—Trbiž. Polazna tačica za ture u Julijske alpe i Karavanke. Kupalište, električno osvetlenje, p., t., t., lekari. Dobra automobilska cesta vodi do planinskog sela: Planina - Sv. Križ, 950 m. na podnožju Golice (1836 m), koja je poznata sa svoje bujne flore u maju i junu, kada se svi pašnjaci bele narcisama. Sa Golice je vanredan pogled na Triglavski masiv, Savšku dolinu, veliki deo Koruške i na vrhove visokih Tura. Informacije: Mestno načelstvo (Gradska opština) Jesenice i menjačnica «Putnik»-a na stanici. Žirovnica, 560 m, kao i selo Selo (565 m) i Moste (551 m) prijatna su letovišta, ispod Stola (2236 m) najvišeg vrha Karavanka. Velika bano¬ vinska hidroelektrična centrala sa malim jezerom. Rodno mesto slovenskog lingvista Matije Čopa. P., t., t., polazno mesto za izlete u Karavanke. Informacije: Občinsko načelstvo Breznica. Begunje - Poljče, 587 m, omiljeno letovalište pod Karavankama. P., t., t., električno osvetlenje. Ostaci starog grada Kamen, stara crkvica svetog Petra u gotskom stilu sa freskama (na brežuljku nad se¬ lom). Polazna tačka za lepe ture u Karavanke, naročito na Stol i Begunjščicu (2063 m), koja je poznata po flori i ši- rokom, lepom razgledu. Moderno kupalište u Radovljici, 3 km daleko. Informacije: Tujsko-prometno društvo, Poljče-Begunje. Lesce, 504 m. Željeznička stanica za Bled. P., t., t., električno osvetlenje. Prijatno letovalište u bližini Bleda. Informacije: Občinsko načelstvo Lesce. Radovljica, 491 m, stara varošica i prijatno letovalište. Stari grad, lepa crkva u gotskom stilu iz 15. veka, košaračka škola s interesantnim narodnim radovima. P., t., t., električno osvetlenje, lekari. Veliko moderno kupalište. Informacije: Tujsko-prometno društvo, Radovljica. 11 Brezje, 485 m, blizu Radovljice, prijatno letovalište pod Karavankam«. Veliki franjevački manastir sa lepom crkvom, posvečenem Majci Božjoj, kuda dolazi na Veliku Gospojinu svet iz cele Slovenije na proštenje. P., t., t., električno osvetlenje. Informacije: Tujsko-prometno društvo, Brezje. Kamna gorica, 516 m, prijatno letovališče pod zelenom Jelovicom. Ovde i u sused- nom trgovištu Kropi razvijena je domača željezna industrija (izrada velikih klinaca). P., t., t., električno osvetlenje. Informacije: Občinsko načelstvo Kamna gorica. Podnart, 580 m, malo letovalište u dolini Save uz željeznicu. Informacije: Gostiona Anton Pogačnik. Bohinjska Bistrica, 512 m, središte Bohinjske kotline. Poznato i omiljeno letovalište, u široko j dolini, sa lepim pogledom na Julijske alpe. Pogra- nična stanica prema Italiji. Smučarska skakaonica. P., t., t., električno osvetlenje, lekari, planinski vodiči. Polazište za velike ture, posebno na interesantan vrh Črna prst (1841 m) sa vanrednom planinskom florom, i u Triglavsko pogorje. Informacije: Občinsko načelstvo Bohinjska Bistrica. Bohinjsko jezero, 525 m, največe je jezero Dravske banovine. Radi svoga slikovitog položaja u kotlini izmedju visokih strmih planina i dobrih prilika za kupanje i plivanje, jer je voda jezera leti topla i do 23° C, te radi svoje šumovite okolice, Bohinjsko jezero je omiljeno letovalište. Osim toga je to dobar centar za zimski šport sa smučarskom skakaonicom i polazna tačka za veče i manje izlete u Julijske alpe zimi i leti. (Nad Bohinjskim jezerom, na planini Vogel smučarski dom Turističkog dru¬ štva «Skala» sa školom za smučanje.) Zanimljiva stara crkvica sv. Janeza sa starim freskama: na južnom kraju jezera stara crkvica sv. Duha. Veličanstveni slap Savice na gornjem kraju kotline. P., t., t., električno osvetlenje. Automobilska cesta, sa stalnim prometom autobusima, vezuje Bohinjsko jezero i hotele i pansijone uz njega sa željezničkom stanicom Bi- strica-Bohinjsko jezero. Više kupališta, tenis, ribolov, lov. Informacije: Tujsko-prometno društvo, Sv. Janez ob Bo¬ hinjskem jezeru. 12 Mojstrana, 656 m — Triglav Foto J. Kozak Peričnik o Savinjske alpe. Ljubljani, središtu Slovenije najbliže visoke planine, su Savinjske alpe, koje u neprekinutom lancu zatvaraju sa se¬ verne strane široku ravnicu doline Save. Raseljanenost vrhova i duboko urezane doline daju Savinjskim planinama poseban alpski karakter. Na južnoj strani širi se predgorje sa mno¬ gim slikovitim eobanskim stanovima, dok duboko urezano Kamniško sedlo deli planinski venac u istočni deo sa vrhom Grintovec (2558 m) i u zapadni deo sa vrhom Ojstrica (2349 m). Pod najvišim Vrhovima Savinjskih alpi izviru bistre i hladne vode Savinje, Kokre i Bistrice, koje krče svoj put u nizinu romantičnim suteskama i idiličnim alpskim dolinama. Na podnožju predgorja leže prijatna mala naselja i varoši, medjusobno i sa Ljubljanom vezana dobrim komunikacijama. Kranj, 357 m, letovalište i polazište za izlete u zapadni deo Savinjskih alpi. Stara varoš sa razvijenom tekstilnom industrijom. Ve¬ lika saborna crkva u gotskom stilu. Romantična dolina Kokre i Save. Prilike za lepe šetnje i izlete, šport. Kupalište na Savi. P., t., t., električno osvetlenje, lekari. Informacije: Tujsko-prometno društvo, Kranj. Iz Kranja se odlazi po 29 km dugoj automobilskoj cesti u planinsko letovalište Jezersko, 906 m, koje leži pod najvišim grebenima Savinjskih alpi, usred šuma četinara. Lepe šetnje i izleti na Grintovec (2558 m): automobilska cesta preko Jezerskog vrha (1218 m) u Celovec. Vanredni tereni za zimski šport. Redovita veza autobusima sa Kranjem. Informacije: Občinsko načelstvo Jezersko. Uz cestu iz Kranja na Jezersko leži prijatno letovalište Preddvor, 497 m, na podnožju zapadnih krajnjih grebena Savinjskih alpi. Lepe šetnje i izleti. P., t., t., električno osvetlenje, lekar. Redovita veza autobusom sa Kranjem. Informacije: Tujsko-prometno društvo, Preddvor. 13 Iz Kranja vodi željeznica i dobra automobilska cesta, Sto veže Ljubljanu s Koruškom, u industrijsku varošicu Tržič, 496 m, malo, ali omiljeno letovalište. Polazna tačka za izlete u Karavanke i Savinjske alpe. Zimski šport. P., t., t., električno osvetlenje, lekari. Veliki smučarski i planinski dom na pla¬ nini Kofce (1500 m). Zanimljiva suteska Dolžanov most. Na cesti na sedlo Ljubelj (na državnoj granici izmedju Jugo¬ slavije i Austrije, 1566 m) leži višinsko letovalište Sv. Ana (650 m): dobro polazište za mnoge ture. Smučanje. Informacije: Mestno načelstvo Tržič. Kamnik, 391 m, veoma omiljeno letovalište, vezano sa Ljnbljanom 24 km dugom željeznicom i cestom, koja vodi dalje u gornju Sa¬ vinjsko dolinu. Kamnik leži na podnožju Savinjskih alpi. Odavde se polazi na izlete u Kamniško Bistrico (planinski hotel, 601 m), na Veliku pianinu (tereni za smučanje, pla¬ ninski dom, 1666 m) i na najviše vrhove Savinjskih alpi i njihovo idilično predgorje. Veliko moderno kupalište, šport, smučarska skakaonica, automobilske veze. P., t., t., električno osvetlenje, sedište sreza, lekari. Usred varoši razvaline Ma- loga grada. Istorijska crkvica na tri kata. Iznad varoši razvaline Starog grada. Informacije: Tujsko-prometno društvo, Kamnik. Ljubljana i okolina. Usred ravnice, u koju se pobočja alpa strmo spuštaju i koja prelazi na jugoistoku u Kras, a na istoku u dolenjska brda, leži glavno mesto Dravske banovine, Ljubljana. Na sever se prostiru rodna polja, daleko, sve do pod same Savinjske alpe, dok se prema jugu proširilo poznato Ljub¬ ljansko barje. Svu tu široku ravnicu zaokružuju u neposred- noj bližini vrhovi Polhovgradskih dolomita, zasavskih i do¬ lenjskih brda, a izmedju ovih se provlače prijatne doline, po kojima teku mnogobrojne pritoke Save. Neobično slikovita je bliža i dalja okolina Ljubljane sa visokim vrhovima Ju¬ lijskih i Savinjskih alpa i Karavanka u pozadini. Ljubljana, 500 m, glavno je mesto Dravske banovine, a u isto vreme po svom prirodnom geografskom položaju važno raskršče medju- 14 Pokljuka: Mrzli studence, 1200 m Foto L. Smuč Foto L. Smuč Kamniška Bistrica, 601 m Tržič, 496 m Foto Kramaršič Kranj, 357 m Foto J. Kozak iWwara narodnih puteva. Več Rimljani upoznali su važnost položaja Ljubljane, tadanje Emone, i sagradili su preko nje lepe ceste sa juga na sever. Na jednoj strani planinski karakter bliže i dalje okoline, a-na drugoj strani bližina Jadranskog mora, ko je je odavde udaljeno jedva 70 km, učinili su Ljubljanu prijatnim letovalištem. Usred Ljubljane diže se na 70 m visokom brežuljku isto- rijski grad, sa kojeg se pruža vanredan pogled na svu Go- renjsku. A svud unaokolo brežuljci, iza kojih se dižu visoko u plavo nebo snežni vrhovi alpa. Več prvi pogled sa grada na Ljubljanu je veličanstven. Iz nekadanje male provinci- jalne varoši nastaje velika Ljubljana. Romantičnost uveča- vaju mnogobrojne crkve i istorijski i kulturni spomenici. Sredinom mesta protiče Ljubljanica, čije dve obale spajaju monumentalni mostovi. Naročito obeležje daje Ljubljani do- sad najviša gradjevina u državi, dvanajstkatni «Nebotičnik;>, u čija najgornja četiri kata je smeštena raskošno uredjena kavana. čistoča i udobnost Ljubljane uvečavaju još omilje- nost njenu kod stranaca. Kao političko i kulturno središte banovine je Ljubljana sedište bana i svih najviših upravnih i privrednih ustanova. U kulturnom pogledu zadovoljava Ljubljana i najviše za¬ hteve. Ima univerzu sa svim fakultetima i licealnom biblio- tekom, narodnu galeriju slika, pozorište i operu, i napokon muzej sa bogatim etnografskim i istorijskim zbirkama. Ljub¬ ljana i okolina 'imaju dobro razvijenu industriju i trgovinu. Posebno na glasu su ženski ručni radovi. U samom mestu i neposrednoj bližini centra veliki su kompleksi moderno uredjenih parkova, n. pr. poznati, šumo- viti Tivoli. Vanredno ugodne su prilike za bavljenje športom. Tu je lep Stadion, prostori za gimnastiku, moderno letno i zimsko kupalište sportskog kluba «Ilirije», mnogobrojna igra- lišta za tenis i drugo. A sama prekrasna okolina omogučava mnoge krače i duže šetnje. Gusta mreža željeznica i cesta pruža mogučnost ugodnih veza sa ostalim krajevima. Po samom gradu olakšava pro¬ met tramvajska mreža. Na cesti iz Ljubljane u Celje leži prijatno letovalište Lukovica, 555 m. Polazna tačka za izlete u predgorje Savinjskih alpa. Dnevna automobilska veza sa Ljubljanom. P., t., t., lekar. Informacije: Občinsko načelstvo Lukovica. Škofja Loka, 550 ni, leži na ušču poljanske i selske Sore, udaljena 2 km od že- ljezničke stanice istog imena, na pruzi Ljubljana—Jesenice. 15 Prijatno letovalište, romantično staro mesto, ko je je bilo a srednjem veku vlasništvo biskupa iz Freisinga. Lepo kupa- lište. Polazna tačka za Poljanšku i Selšku dolinu u kojima se nalaze manja i jeftina letovališta: Poljane, 391 m, 12 km od Škofje Loke, Žiri, 480 m, na talijanskoj granici, 50 km od Škofje Loke. Selca, 443 m, na podnožju Ratitovca (1660 m), Sorica, 816 m, selo na izvoru Sore, i Železniki, 450 m. Škofja Loka ima automobilsku vezu sa Ljubljanom i na¬ vedenim malim letovalištima. P., t., t., električno osvetlenje, lekari. Informacije: Tujsko-prometno društvo, Škofja Loka i Češnjica. Medvode, 314 m, na željezničkoj pruzi i glavno j cesti Ljubljana—Jesenice. 12 km od Ljubljane. Prijatno letovalište na ušču Sore i Save. Kupanje u toploj Sori. Izleti u Polhovgradske dolomite. P.. t., t., električno osvetlenje, lekari. Informacije: Občinsko načelstvo Medvode. Polhov gradeč, 597 m, lepa varošica usred zanimljivih Polhovgradskib dolomita, udaljena 18 km od Ljubljane, a 12 km od stanice Drenov grič. Interesantan stari grad, gotska crkva u Dvoru, stara crkva sa freskama na Vrzdencu. Izleti u Polhovgradske dolo¬ mite. P., t., t., električno osvetlenje. Dnevna autobusna veza sa Ljubljanom. Informacije: Občinsko načelstvo Polhov gradeč. 16 Ljubljana, 300 m Foto L. Smuč Ljubljana: Park Tivoli Foto J. Smuč Vrhniko. 295m K«>lo J. Kozak Logatec. 480 m Koto J. Kozak Cerknica, 575 m Foto J. Kozak Borovnica, 332 m, na željezničkoj pruzi Ljubljana—Trst. Impozantan želje- znički viadukt. Romantična dolina «Pekeb. P., t., t. U bližini Borovnice su dobri tereni za smučanje. Informacije: Občinsko načelstvo Borovnica. Vrhnika, 295 m, vezana 19 km dugom lokalnom željeznicom sa Ljubljanom. Veče trgovište i letovalište na izvoru kraške reke Ljublja¬ nice. P., t., t., električno osvetlenje, lekari. Rimske iskopine. Rodno mesto poznatog slovenskog pisca Ivana Cankara. Dnevna autobusna i željeznička veza sa Ljubljanom. Informacije: Občinsko načelstvo Vrhnika. Liti ja, 240 m, udaljena jedan sat vožnje željeznicom iz Ljubljane prema Židanom mostu. Malo letovalište. P., t., t., električno osvetle¬ nje, lekari, istorijske zanimljivosti. Polazna tačka za smu¬ čarske ture. U bližini leži još malo letovalište Šmartno. Informacije: Občinsko načelstvo Litija. 4. Notranjska. Južno od Ljubljane počinje zanimljivi kraški kraj. 3 ode ponornice, jezera, koja periodično presušuju, kraške jame, doline i visoravni. Ona su čuda prirode, koja svakog putnika zanimaju, a u istraživaču bude divljenje. Najčudovatnije je veliko Cerkniško jezero, koje leti tako presuši, da se zemlja može obraditi, zasejati i plod obrati pre no što se u jesen ponova napuni vodom. Podzemne jame kriju bogatstvo sta¬ lagmita i stalaktita i drugih tvorevina prirode. Ove krajeve veže sa Ljubljanom željeznica, koja blizu pogranične stanice Rakek prelazi talijansku granicu i dalje vodi u Trst, a osirn toga dobre ceste. Logatec, 480 m, malo letovalište na državnoj cesti i željeznici Ljubljana— Trst. Leži u izrazito kraškom terenu. Lepe šetnje. P., t„ t., električno osvetlenje, kupalište, lekari. Informacije: Občinsko načelstvo Logatec. 17 Planina, 470 m, letovalište uz samu talijansku granicu u šumovitom kraju. Kraške jame, zanimljiva dolina reke Unec, koja izvire blizu Planine, pa se po kratkom toku gubi pod zemljom i ponovno izvire kod Vrhnike kao reka Ljubljanica. P., t., t., lekar. Informacije: Občinsko načelstvo Planina. Cerknica, 575 m, leži u zanimljivom kraškom terenu na Cerkniškom jezeru, koje je poznato kao redak kraški fenomen. Mesto je udaljeno 6 km od stanice Rakek. Lepe zanimljive, podzemne jame. P., t., t., električno osvetlenje, lekari. Lepa cesta vodi u selo Št. Vid nad Cerknico (846 m), u čijoj bližini su izvršni tereni za smučanje. Informacije: Občinsko načelstvo Cerknica. Lož, 604 m, najstarija varošica bivše Kranjske, leži u kraškoj kotlini. Interesantna je Križna jama i razvaline staroga grada. Te¬ reni za smučanje. Redovita autobusna veza sa Ljubljanom. P., t., t., električno osvetlenje, lekar. Informacije: Občinsko načelstvo Lož. Nova vas-Velike Bloke, 746 m, leži na visokoj ravnici izmedju Cerknice, Loža i Velikih Lašča. U ovom kraju, gde ima vanredno lepih terena za smučanje i gde zima obiluje snegom, razvilo se več pre 400 godina smučanje kao prometno sretstvo i šport. Auto¬ busna veza sa Ljubljanom preko Velikih Lašča. Informacije: Občinsko načelstvo Nova vas. Dolenjska. Od Ljubljane na istok i jugoistok prostire se poseban za- nimljiv kraj. Niški humci, vijugasti potoči i reke, vinogradi sa belim kučicama i slikovite crkvice na svakom vrhu ostav- ljaju utisak prijatne idile. A posebne lepote nalaze se u do¬ lini reke Krke, pune romantike i iznenadjenja. U ovoj dolini redjaju se jedan za drugim dobro sačuvani gradovi, čija je prošlost tesno vezana sa sudbinom naroda, koji ovde pre¬ biva. Dolenjska je pokrajina poezije i cveča, veselja i pesme, i poznatog rumenog vina «cvička». 18 Jezerska. 906 m —-Kočna, 2539 m Foto Kunaver Škofja Loka, 350 m Kamnik, 381 m Foto J. Kozak Foto Pelikiin Foto J. Ravnik Kod Grosuplja odvaja se od dolenjske željeznice, koja vodi prema Novom mestu i Karlovcu, pruga za Kočevje. Nepregledne guste šume crnogorice na visoravni krasa, sa bujnom florom i faunom. I ovde opet kraški kraj, jame i kraške doline. Od juga protiče u duboko urezanom koritu reka Kupa. Kroz ovaj kraj vodi najbliža veza sa Sušakom, autobusna cesta Ljubljana—Sušak. Kočevje, 460 m, letovalište i glavno mesto stare nemačke kolonije. Kočevje je zadnja stanica lokalne željeznice Ljubljana—Kočevje. Imade dnevno vezu autobusima sa Ljubljanom i Sušakom. Dobar lov. P., t., t., električno osvetlenje, lekari. Informacije: Mestno načelstvo Kočevje. Grosuplje, 332 m, letovalište na lokalnoj željeznici Ljubljana—Novo mesto. Ovde se odvaja željeznica u Kočevje. Pet kilometara od Grosuplja je kraška jama, Županova jama u Ponovi vasi, sa lepim sigama. P., t., t., lekar. Informacije: Občinsko načelstvo Grosuplje i Društvo za ureditev podzemeljskih jam v Ponovi vasi pri Grosuplju. Višnja gora, 389 m, prijatna, starinska varošica i letovalište sa lepom okolinom. Šetnje i izleti. Idealni tereni za smučanje. P„ t., t., električno osvetlenje, lekar. Informacije: Tujsko-prometno društvo, Višnja gora. Stična, 557 m, malo letovalište. Ima poznati manastir cistercijenza. U mestu i okolini istorijske zanimljivosti. Autobusna veza sa Višnjom gorom. Informacije: Občinsko načelstvo Stična. Žužemberk, 190 m, interesantno trgovište na Krki i prijatno letovalište, zanim- ljiv starinski grad Turjačana sa šest tornjeva. Slapovi na reci Krki. Autobusna veza sa Stičnom i Novim mestom, P., t., t., lekar. Informacije: Občinsko načelstvo Žužemberk. Trebnje, 275 m, omiljeno letovalište na željezničkoj pruzi Ljubljana—Novo mesto. Starinski grad, lepo uredjeno kupalište. P., t., t., elek¬ trično osvetlenje, lekar. Informacije: Občinsko načelstvo Trebnje. 19 Novo mesto, 202 m, glavno mesto Dolenjske, leži na strmoj pečini, koju okružuje tamno zelena reka Krka, nedaleko od poznatog pogorja Gor janci. Varoš ima zanimljivu prošlost i pokazuje još i danas mnogo spomenika iz vremena ratovanja sa Turcima. Prijatno letovalište, polazna tačka za izlete u dolmu gradova, u innogobrojne vinograde i u Dolenjske Toplice i šmarješke Toplice. Željeznička veza sa Ljubljanom i Sušakom, a auto- busna veza sa Brežicama i Zagrebom i preko Gorjanca za Metlika i Karlovac. Osim lepih šetnja u blizu okolinu mesta izleti u Gorjance, na Trdinov vrh (1118m). Ribolov, hupa¬ nje u reci Krki. Istorijski zanimljiva je crkva, u kojoj se nalazi medju drugim dragocenim slikama i Tintorettova slika sv. Nikole. P., t., t., električno osvetlenje, lekari. Informacije: Mestno načelstvo Novo mesto. Mokronog, 251 m, malo letovalište usred vinograda, udaljeno 3 km od staiiice Bistrica-Mokronog na željeznici Trebnje—Št. Janž. Lepi iz¬ leti, p., t., t., lekar. Informacije: Občinsko načelstvo Mokronog. Kostanjevica, 158 m, radi svog položaja na ostrvu usred Krke nazvana i «Do- lenjska Yenecija». Leži na cesti Novo mesto—Zagreb. Pri¬ jatno letovalište sa starim gradom. U bližini, u Pleterju kod Št. Jerneja, interesantan manastir Kartuzijanaca. P., t.. t.. električno osvetlenje. Informacije: Mestno načelstvo Kostanjevica. Uz obe obale Save protežu se u daljnem toku dugi venci gorskih grebena srednje višine, koje nazivamo skupnim ime¬ nom Zasavje. Na svim istaknutim vrhovima bele se crkvice, a po padinama prijatna sela i varošice, do kojih vode lepi, senoviti putevi. Radi bližine Ljubljane ovo su omiljene tačke za izlete. Najviši je vrh Kum, 1219 m, na desnoj obali Save. Više na istok prostire se izmedju Save i Krke rodno Krško polje, sa vinogradima i lepim selima i varošicama uz Krku i Savu. Iz ovih vinograda dolaze poznata dolenjska vina. 6 . 20 Krško, 168 m, prijatno letovalište na Savi uz željezničku prugu Ljub¬ ljana—Zagreb—Beograd. Šetnje u vinograde i k starim gra- dovirna u okolini. Istorijske zanimljivosti. Kupalište na Savi. P., t., t., električno osvetlenje, lekari. Informacije: Tujsko-prometno društvo, Krško. Brežice, 153 m, prijatno letovalište. Stara varošica na ušču Krke u Savu. U bližini Čateške Toplice. P., t., t., električno osvetlenje, lekari. informacije: Mestno načelstvo Brežice. Sevnica, 186 m, letovalište na željeznici Ljubljana—Zidani most—Zagreb s velikim gradom. Lepe šetnje u vinograde i vočnjake okoline i na Liscu (947 m). U bližini trgovište i letovalište Rajlien- burg sa manastirom Kapucina u starom gradu. Autobusna veza sa varošicama Planina i Mokronog. P., t., t., električno osvetlenje, lekari. Informacije: Občinsko načelstvo Sevnica. Radeče, 195 m, mala varošica i letovalište na ulazu u sutesku Save kod Zidanog mosta. Izleti na Kum (1219 m) i Liscu (947 m). U neposrednoj bližini željezničko raskršče Zidani most. P., t., t., električno osvetlenje, lekar. Informacije: Občinsko načelstvo Radeče. 7. Bela Krajina. Putnik kad predje Gorjance, kao da dodje u potpuno novi kraj. To je Bela Krajina, kraj sav sunčan, vinograda i tihih gajeva belih breza, kraj u kojem se gaji najbolja vinova loža, breskve, kajsije i drugo voče. Ovde su još sačuvani stari narodni običaji, ovde je još živa narodna pesma. Tu se čuje najčistiji slovenski jezik. Dolenjska željeznica prolazi kroz ovaj kraj od Novog mesta preko Gorjanca i dalje prema Karlovcu. 21 Črnomelj, 156 m, staro, malo mestance na potoku Lahinja. Izleti u Gorjance. U okolini uspeva dobra vinova loža. P., t., t., električno osvetlenje, Iekari. Informacije: Mestno načelstvo Črnomelj. Metlika, 166 m, stara, rimska naseobina, nekadanje prebivalište templarskih vitezova. Sada prijatno letovalište na toploj reci Kupi. P., t., t., Iekari. Informacije: Občinsko načelstvo Metlika. 8 . Savinjska dolina. Gde iz Savske suteske vodi put prema severu, uliva se u Savu bistra Savinja. Uz njen donji tok vodi željeznica i cesta kraj poznatih termalnih kupališta Rimske Toplice i Toplice Laško u prijatnu varoš Celje. A odavde dalje, uz srednji tok Savinje, kroz varošice i sela po sve užoj dolini do njenog izvora, slapa Rinke, koji pada baš pod Savinj¬ skim alpima. Gornja Savinjska dolina je prekrasan kraj u kojem se smenjuju idilične scenerije sa divlje romantičnim prizorima alpskih krajeva. Krajni deo njen je poznata Logarska dolina, u čijoj se pozadini diže visoka planina Okrešelj, a iza ove redja se strmo stenje Savinjskih alpa. Ovo je skoro nedotaknut prirodni park, u koji ulazi putnik tiho kao u kakovo svetište i u kojem se približuje neizmernoj veličini prirode. Savinjska dolina vezana je, lokalnom željeznicom, sa Celjem, čija je poslednja stanica Šmartno ob Paki, od koje dalje vodi dobra autocesta do u samu Logarsku dolinu. Autocesta vezuje i Ljubljanu preko Kamnika sa Celjem, prolazeči ovom dolinom. Po svoj dolini redjaju se prijatne varošice i sela, spremne da prime potnike i goste. Celje, 241 m, živahna varoš na Savinji, na pruzi Trst—Ljubljana—Beč i Beograd—Zidani most—Beč. Stoji na temeljima starog rim- skog mesta Claudia Celeia, pa je jedno od najstarijih slo¬ venskih mesta. Okruženo je brežuljcima, na jednom sa razvalinama starog grada, nekadanjeg sedišta celjskih gro- 22 Višnja gora, 389 m laiiUilUl! Miiar Foto Kramaršič Kostanjevica: Grad (Sehloss) Hfe j Žužemberk, 190 Foto Ribnikar Št. Rupert Foto J j . Smuč fova. Mnogi kulturni i istorijski spomenici govore o prostosti. Radi svojeg lepog položaja, lepili šetnji po parkovima, Celje je kao stvoreno za letovalište. Kupanje u toploj Savinji, šport, lov i ribolov. Polazna tačka za Logarsku dolinu i u srce Savinjskih alpa (veza autobusima). Celje je kao neko središte lečilišta što ga okružuju: Rogaška Slatina, Dobrna, Laško i Rimske Toplice. Varoš je središte raznih vlasti. P., t., t., električno osvetlenje, autobusne veze. Dobre veze brzim vozovima s ostalim delovima Jugoslavije. Ovde je zimi raz- vijen i zimski šport. Informacije: Tujsko-prometno društvo, Celje. U širokoj i rodnoj Savinjskoj dolini ima još prijatnih letovališta: Žalec, 257 m, 6 km udaljeno od Celja. Informacije: Občinsko načelstvo Žalec. Št. Peter v Savinjski dolini, 272 m. i Št. Pavel pri Preboldu, 281 m. Informacije: Občinsko načelstvo Št. Peter v Savinjski dolini i Št. Pavel pri Preboldu. Na glavnoj cesti Celje—Št. Peter—Ljubljana, varošica Vransko, 558 m, u lepoj okolini. Autobusna veza sa Celjem. P., t., t., elek¬ trično osvetlenje, lekar. Informacije: Občinsko načelstvo Vransko. Braslovče, 509 m, varošica s istorijskim znamenitostima. P., t., t., električno osvetlenje, lekar. Informacije: Občinsko načelstvo Braslovče, i Šmartno ob Paki, 515 m, polazna tačka za gornja Savinjsku i Logarsku dolinu. Informacije: Občinsko načelstvo Šmartno ob Paki. Mozirje, 347 m, letovalište u lepoj okolini sa kupalištem na Savinji. Lepi izleti na Mozirsku pianinu, ribolov, lov. P., t., t., kupalište, lekar. Informacije: Občinsko načelstvo Mozirje. Gornji grad, 434 m, leži u prijatnoj Zadrečkoj dolini na podnožju Menine pla¬ nine. Zanimljiva crkva u barok-stilu i dvorae ljubljanskih biskupa. Veza cestom u Kamnik. P., t., t., električno osve- tlenje, lekar. Dnevna veza autobusom sa željezničkom sta- nicom Šmartno ob Paki. Informacije: Občinsko načelstvo Gornji grad. Ljubno, 422 m, na Savinji, dobre veze sa željezničkom stanicom Šmartno ob Paki i Celjem. Kupalište. P., t., t., električno osvetlenje, lekar. Informacije: Občinsko načelstvo Ljubno. Luče, 520 m, prijatno planinsko selo u gornjoj Savinjskoj dolini, polazna tačka za izlete u istočni deo Savinjskih alpa. Dnevna veza autobusom sa Celjem i Logarskom dolinom. Informacije: Občinsko načelstvo Luče. Solčava, 660 m, leži u uskoj Savinjskoj dolini na ulazu o poznatu Logarsku dolinu. Stara crkvica u gotskom stilu. U bližini prirodni fenomen, vrelo, koje periodično presušuje, pod pečinom Igla. Polazište za ture u Savinjske alpe i na pianinu Olševu (1929 m). Preistorijsko nalazište u jami Zijalka. Autobusna veza sa Celjem i Logarskom dolinom. P., t., t., električno osvetlenje. Informacije: Občinsko načelstvo Solčava. Logarska dolina, 760 m, jedna od najlepših i najslikovitijih dolina u Evropi, leži u srcu Savinjskih alpi. Prekrasno letovalište u svežem gorskom zraku. Izleti i ture na vrhove Savinjskih alpa. Kupalište. Dnevna autobusna veza sa Celjem. U krajnem kutu doline izvire Savinja, ko ja pada preko 120 m visoke pečine u dubinu. Informacije: Planinski dom, Hotel Plesnik i gostionica Logar. 24 Savinjske alpe: Ojstrica, 2349 m Foto Kunaver Solčava, 660 m Foto J. Kozak M..jLkdAi Logarska dolina, 760 m Foto Kunaver Savinjske alpe: Skuta, 2457 m Foto J. Ravnik 9 . Pohorje sa Mariborom. Severni deo Slovenije ispunjava 50 km dugi i široki pla¬ ninski greben Pohorja, ko ji sa severne strane omedjuje du- boko zarezana dolina Drave, a sa zapada i juga Mislinja i Dravinja. Pohorje je kraj svoje vrste. Zapadni deo sa naj- višim vrhom Črni vrh (1545 m) je valovit, sa širokim, veciiri lom golim vrbovima i dugim grebenima, dok istočni deo i iskriva ju guste šume. Idilični mir Pohorja prekida samo žuborenje potoka po strmim padinama. Mesta na podnožju Pohorja imaju radi velike višine gor¬ ki karakter. Sa svih strana vode na Pohorje lepi planinski putevi. Najbolje je popeti se od Maribora, gde istočni deo Pohorja polako prelazi u ravnicu. Pohorje nije samo po- desno za ture i izlete, tamo se nalaze mnoga mesta, prikladna za letovanje u idiličnom, gorskom miru. Maribor, 274 m, drugo največe mesto u Sloveniji. Leži na obema stranama ' trave, pa ga radi položaja i ugodne klime nazivaju «Jugo- slovenski Meram (35.000 Stanovnika). Maribor je polazna tačka za ture u preko 50 km dugi gorski greben Pohorja. Maribor je kulturno središte severnog dela Dravske bano- ine. Lepi javni parkovi, ribnjaci i kupališta čine Maribor još privlačnijim. Varoš ima mnogo istorijskih i kulturnih spomenika: Saboma crkva iz 12. veka, koja je popravljena u 17. veku, stari mariborski grad, starinske zidine i slično. Lokalni promet po varoši obavljaju autobusi. P., t., t., elek¬ trično osvetlenje, plin, lekari, sanatorij. Izvršna željeznička veza s inostranstvom i ostalim delovima Jugoslavije. Auto- busne veze u vinograde okoline, u idilične Slovenske gorice i stari Ptuj. Informacije: Tujsko-prometno društvo, Maribor. Ruše, 295 m, letovalište na podnožju Pohorja. Znamenite iskopine iz kelt- skog vremena, stara crkva iz 12. veka. Polazište za izlete na Rušku kuču na Pohorju. P., t., t., električno osvetlenje. Informacije: Občinsko načelstvo Ruše. Fala, 295 m, polazna tačka za izlete i ture na Pohorje, letovalište i mesto za zimski šport. Največa električna centrala u Jugoslaviji (40.000 k. s.). P., t., t., električno osvetlenje. Informacije: Občinsko načelstvo Fala. 25 Sv. Lovrenc na Pohorju, 483 m, prijatno planinsko letovalište na podnožju Pohorja u šumo- vitoj okolini. Polazna tačka za izlete na vrhove Pohorja. Lepi smučarski tereni. P., t., t., električno osvetlenje. Informacije: Občinsko načelstvo Sv. Lovrenc na Pohorju. Ribnica na Pohorju, 715 m, višinsko letovalište u centralnom delu Pohorja. Izleti na naj¬ više vrhove Pohorja, kao na Jezerski vrh sa lepim planin¬ skim hotelom Senjorjev dom (1530 m). Lepi tereni za smu¬ čanje. P., t., t., električno osvetlenje, lekar. Informacije: Občinsko načelstvo Ribnica na Pohorju. Vuhred, 376 m, veče selo i letovalište medju šumom obraslim brdima, uz Dravu. Kupalište, p., t., t., električno osvetlenje, lekar. Polazna tačka za izlete na Pohorje i Kozjak. Informacije: Občinsko načelstvo Vuhred. Dravograd - Meža, 574 m, omiljeno letovalište na važnom željezničkom raskršču Mari¬ bor—Celovec i Celje—Zeltiveg, leži sa obe strane Drave na državnoj granici prema Austriji. P., t., t., električno osve¬ tlenje, lekari. Informacije: Občinsko načelstvo Dravograd. Guštanj, 598 m, industrijska varošica sa lepim položajem, i prijatno letovali¬ šte. U bližini letovalište Rimski vrelec. Polazna tačka za izlete na Plešivec i Uršlju goru (1696 m), na ko jima su pla¬ ninske kuče. P., t., t., električno osvetlenje, lekar. Lepi tereni za smučanje. Informacije: Občinsko načelstvo Guštanj. Mežica, 491 m, malo letovalište. Izleti na Pecu (2114 m). P., t., t., električno osvetlenje, lekar. Lepi tereni za smučanje. Informacije: Občinsko načelstvo Mežica. v • Črna, 575 m, malo planinsko letovalište, u romantičnoj dolini Meže, 17 km od željezničke Staniče Prevalje. Redovna autobusna veza sa Prevaljeni. Kupalište, p., t., t., električno osvetlenje, lekari. Informacije: Občinsko načelstvo Črna. 26 Črnomelj, 156 m Novo mesto, 202 m Foto J. Kozak Kostanjevica, 158 m Foto J. Ravnik Metlika, 166 m Foto Kramarji o Mislinje, 607 m, lepo planinsko seoce i letovalište na Pohorju. Zimi dobra polazna tačka za smučarske ture. P., t., t. Informacije: Občinsko načelstvo Mislinje. Slovenjgradec, 409 m, lepa varošica i letovalište. Polazna tačka za ture na Plešivec i Uršlju goru. Kupalište, p., t., t., električno osvetlenje, lekari i t. d. Informacije: Občinsko načelstvo Slovenjgradec. Šoštanj, 557 m. prijatno letovalište, koje leži medju Pohorjem, Savinjskim alpima i Plešivcem. Dobra polazna tačka za izlete u planine i za zimski šport. U bližini lečilište za tuberkulozne Topol- ščica. P., t., t., električno osvetlenje, lekari. Informacije: Tujsko-prometno društvo, Šoštanj. Konjice, 332 m, veče trgovište i prijatno letovalište na južnom obronku Po¬ horja. Istorijske znamenitosti, stara župna crkva, razvaline starog grada i ostaci žičkog manastira. Kupalište, p., t., t., električno osvetlenje, lekari. Informacije: Občinsko načelstvo Konjice. Slovenska Bistrica, 284 m, prijatno mesto i letovalište na istočnom podnožju Pohorja, sred vinograda. Zanimljivosti: stara manastirska crkva i grad grofova Attems. Lep park, šumovita okolina, izleti k Sv. Martinu na Pohorju (708 m), na vrhove južnog i zapad- nog dela Pohorja. Dobre prilike za smučanje. Moderno kupa¬ lište, p., t., t., električno osvetlenje, lekari. Informacije: Občinsko načelstvo Slovenska Bistrica. Planinska letovališta na Pohorju. Mariborska koča, 1080 m. sa depandansom. Mnogo posečivano višinsko letovalište. Da- leki izleti i ture po Pohorskim grebenima. Najbolje se dolazi iz Maribora ili iz Hoča preko sela Reka; automobilska cesta več je dovršena oko 10 km daleko. Bazen za kupanje, dobre prilike za zimski šport. Informacije: Tujsko-prometna zveza, Maribor. 27 Pohorski dom, 1030 m, moderno sagradjena planinska kuča sa električnim osve- tlenjem na južnom obronku Pohorja. Ležanje na suncu i kupanje. Polazna tačka za izlete. Zimski šport. Dolazi se iz Maribora ili iz Hoča. Informacije: Tujsko-prometna zveza, Maribor. Ruška koča i Ruški planinski dom, 1249 m. Planinsko letovalište, polazna tačka za izlete po Pohorju. Dolazi se od Mariborske koče ili iz Ruša na Dravi. Tereni za smučanje, sanjkalište po cesti prema Rušama. Informacije: Tujsko-prometna zveza, Maribor. Koča na Klopnem vrhu, 1335 m, prijatno letovalište i važna tačka za zimski šport. Najbolje se dolazi iz Sv. Lovrenca na Pohorju. Informacije: Tujsko-piometna zveza, Maribor. Koča na Pesku, 1582 m, prijatno letovalište na centralnom grebenu Pohorja u sre¬ dini jelovih šuma. Informacije: Tujsko-prometna zveza, Maribor. Senjor jev dom, 1530 m, novi, moderni planinski hotel nad Ribnicom. Idealni tereni za zimski šport, omiljeno planinsko letovalište. Električno osvetlenje. Najkrači pristup od varošice Ribnice na Pohorju. Informacije: Tujsko-prometna zveza, Maribor. 10 . Slovenske gorice i Haloze. Čim Drava napusti Pohorje i Kozjak, razlije se po širo- kom dravskom i ptujskom polju. Niški brežuljci izmedju Drave i Mure su vinorodni kraj Slovenskih gorica, otkuda dolaze najbolja i dobro poznata ljutomerska i jeruzalemska vina. Kraj je veoma prijatan, pa je šteta što ga turisti i Stranci zapostavljaju. Bela sela, široke reke i potoči, bogata polja i vanredno gostoprimljivi stanovnici, zaslužili bi, da se više cene. Željeznička veza preko Pragerskog i Maribora. 28 Maribor, 274 m Ptuj. 221 m Polo Keieh Foto Kvac Sloveli jgradoc. 409 m Pohorja: Mariborska koča, 1080 11 ) Ptuj, 221 m, staro mestance, sagradjeno na temeljima rimske varosi Poe- tovium, usred širokog Dravskog polja, sa dobro utvrdjenom starom tvrdjavom. U gradu se nalazi mnogo spomenika iz njegove slavne prošlosti. Ovo je središte trgovine vinom i voeem, jer varoš leži u sredini vinorodne pokrajine Sloven¬ skih gorica na levoj i Haloza na desnoj strani Drave. Lepi izleti k prošteništu Ptujska gora i na grad Vurberg. Informacije: Občinsko načelstvo Ptuj. Ormož, 193 m. na Dravi, prijatno letovalište sa crkvom viteškog reda i starim gradom. Raskršče željeznice za Ljutomer. Informacije: Občinsko načelstvo Ormož. Ljutomer, 184 m, središte poznate vinorodne pokrajine na Muri. Prijatno leto¬ valište u bližini lečilišta Slatina-Radenci. Izleti u idilične Slovenske gorice. ■nformacije: Občinsko načelstvo Ljutomer. Gornja Radgona, 265 m, varošica na granici Austrije i letovalište sa zanimljivim gradom. Veoma razvijena trgovina vinom i vočem. nformacije: Občinsko načelstvo Gornja Radgona. Sv. Lenart v Slovenskih goricah, 259 m, prijatno letovalište, središte zapadnog dela Slovenskih gorica. Informacije: Občinsko načelstvo Sv. Lenart v Slovenskih goricah. 11 . Uz Sutlu. Kozje, 271 m, varošica i prijatno letovalište u šumovitoj okolini. P., t., t., električno osvetlenje. Informacije: Občinsko načelstvo Kozje. Sv. Peter pod Svetimi gorami, 179 m, letovalište i polazna tačka za proštenište na Sv. gori (621 m). U bližini je vinorodni kraj Bizeljsko, sa starim, utvrdjenim gradom. Informacije: Občinsko načelstvo Sv. Peter pod Svetimi gorami. 29 Rogatec, 224 m, prijatna varošica pod Donačkom goro m u bližini lečilišta Rogaška Slatina, P., t., t., električno osvetlenje. Informacije: Občinsko načelstvo Rogatec. Planina pri Sevnici, 558 m, malo letovalište sa slikovitom okolinom. Razvaline starog grada. Autobusna veza sa Sevnicom. Informacije: Občinsko načelstvo Planina pri Sevnici. SLOVENSKA KRAJINA. Murska Sobota, 184 m, prijatna varoš, u širokoj, prekomurskoj ravnici, kulturno središte Slovenske Krajine. Interesantan grad. P., t., t., elek¬ trično osvetlenje, lekari. Informacije: Občinsko načelstvo Murska Sobota. 30 Ribnica na Pohor ju, 715 m Foto .T. Kozak Šoštan j, 357 m Pohorje: Senjorjev dom, 1530 m Rogaška Slatina, 228 m Foto J. Kozak Rogaška Slatina — Roč, 980 m Indikacija: svi slučajevi plučne tuberkuloze, tuberkuloza grla, laka tuberkuloza kostiju. Lečenje po najmodernijim metodama (tuberkulin, pneumotoraks, hemoterapija i t. d.), ležanje, rontgen, višinsko sunce, električno osvetlenje, p., t., t. Obaveštenja: Uprava lečilišta. Zgrada lečilišta: 200 postelja. Pansijon Mali (Dolžan Janko): 42 post.; soba sa 1 post. 15—20 Din, sa 2 post. 30 Din; kup., v., gar.; pans. 45—60 Din, Pansijon Dolžan Janko: 32 post.; pans. 45—60 Din. Gostiona Zaplotnik: li post.; pans. 50 Din. Medija - Izlake, 317 m, malo, vrlo prijatno lečilište u zelenoj dolini, 7 km udaljeno od željezničke stanice Zagorje ob Savi. Indiferentna akrato- terma 26 do 27° C. Otvoren bazen (150 m 2 ), zaseban bazen za deeu, pokriven porodični bazen, krasni izleti u šumovitu okolinu i na planine, visoke preko 1000 m, ko je okružuju dolinu. Obaveštenja: Uprava kupališta, p. Medija-Izlake. Kupališna zgrada sa depandansom: 30 post.; pans. 50 do r 0 Din dnevno; gar., električno osvetlenje. Gostiona Bleiweis Franc: 5 post.; pans. od 40 Din. Rimske toplice, 260 m, leže u divnoj donjoj Savinjskoj dolini, na glavnoj želje- zničkoj pruzi Beč—Beograd—Trst; termalno kupalište sa velikom količinom nevezane ugljikove kiseline, radioaktivno, 37-5° C. Indikacija: ženske bolesti, reumatizam, išijas, živčane bo¬ lesti, nervozna astma, katari. Otvoreno termalno kupatilo; izleti u obližnje šume, senovita šetališta, tenis, dnevno mu¬ zika. Glavna sezona od jula do kraja augusta; predsezona od l.maja do 20. juna; završna sezona od 1. septembra do 15. oktobra. Paušalna taksa: uračunata je soba, 3 puta dnevno obilna hrana, 1 kupanje dnevno, 1 lekarski pregled, kurtaksa i opštinska taksa, za 10 dana Din 600'—. Obaveštenja: Uprava lečilišta. Pansijon Sofijski dvor: soba sa 1 post. 50—40 Din, sa 2 post. 35—90 Din; kup.; pans. 60—80 Din. Hotel Hrvatski dom: soba sa 1 post. 30—40 Din, sa 2 post. 35—90 Din; kup.; pans. 60—80 Din. Hotel Rimski dvor: soba sa 1 post. 50—40 Din, sa 2 post. 35—90 Din; kup.; pans. 60—80 Din. Hotel Stara Pošta: soba sa 1 post. 30—40 Din, sa 2 post. 55—90 Din; kup.; pans. 60—80 Din. Hotel Nova Pošta: soba sa 1 post. 30—40 Din, sa 2 post. 35—90 Din; kup.: pans. 60—80 Din. Rimski vrelec, 510 m, idilično lečilište pod 1700 m visokom Urškom gorom, usred divnoga parka, 5 km udaljeno od željezničke stanice Guštanj; jaka alkalična slatina, koja je bila poznata več i starim Rimljanima; obiluje ugljikovom kiselinom i metalnim spo- jevima. Indikacija: katari sluznica, katar u stomaku i crevima, bolesti bubrega i mehura, rekonvalescenca, slabokrvnost, dečje bolesti. Obaveštenja: Uprava lečilišta. Zgrada lečilišta sa depandansama: 60 post.; pans.60—70Din dnevno. Rogaška Slatina, 228 m, največe i najpoznatije lečilište Jugoslavije. Leži usred ze¬ lenih šuma i suncem obasjanih vinograda. Sa severa zašti- čuju je divne planine. Blaga subalpinska klima, sa srednjom proletnom toplinom 17'2°C, kisikom zasičen vazduh, bez prašine. Srednja godišnja temperatura iznosi 9° C. Zbog tih prednosti Rogaška Slatina naročito se preporučuje za lečenje u proleče i jesen, što je olakšano i time, da uprava lečilišta u ranoj i kasnoj sezoni dozvolava znatne olakšice i popuste. Več i pre rata Rogaška Slatina je bila priznata širom sveta, a posle rata broj gostiju stalno se povečava, tako da sad godišnji poset iznosi oko 7500 osoba. Rogaška Slatina pruža i bolesniku kao i zdravom čoveku sve udobnosti modernoga lečilišta i letovališta, pruža dovoljno zabave i razonode i gostu sa največim zahtevima, a bolesniku olakšanje i brzo ozdravljenje. Lečilište raspolaže sa tri jaka vrela, čije je lekovito dejstvo poznato u celom svetu. Ta su vrela Tempel, Styria i Donat. Njihova se voda razašilje po celoj Jugosla¬ viji, pa i u inostranstvo, godišnje u više milijona boca. Indikacija: svi oblici bolesti stomaka i dišala, bolesti srca, bubrega i džigerice, žučni kamen, kronični katar me¬ hura, kronična Brightova bolest, ugojenost, diabetes, reuma- tizam, protin, mokračna diateza. Protuindikacija: teže bolesti srca, teži katari. Lekovita sredstva: ugljikovom kiselinom i raznim kovinskim spoje- vima zasičena voda iz vrela Styria i Donat. (Voda iz vrela Tempel služi kao prijatno osvežujuče stolno pice.) Vrelo Donat nadmašuje u koncentraciji lekovitih sastavina čak i u svetu čuveno vrelo u Karlovim Varima. Kupanje u ugljičnoj kiselini, velik hidropatičan zavod, jelova, solna, parna i elek¬ trična kupatila, inhalatorij, moderna hidroterapija, masaža i mehanično lečenje bolesti stomaka i čreva, lečenje slatkim i kiselim mlekom, rontgenoterapija. Dobra veza brzim vozovima i direktnim vozovima sa Zagrebom i Beogradom. Veliko i sunčano kupatilo sa velikim bazenom, vlastita električna centrala, prvoklasni specijalisti za balneoterapiju. Automobilska veza sa večim varošima. 34 Dolenjske toplice, 179 m Foto J. Kozak Slatina-Radenei, 208 m Rimske toplice, 260 m Foto L. Smuč Toplice Laško. 251 m Foto Pelikan Brojne zabave, dnevno po više puta koncerti, plesovi, mnogo- brojne mogučnosti za svakovrsni šport, svečanosti, pozorište, promenada; polazna tačka za krače i duže izlete, te za ture u planine. . 16 lečilišnih hotela, veliki broj privatnih hotela i pansijona. Cene odgovaraju konforu i položaju hotela odnosno soba, ali su ipak umerene. Obaveštenja (prospekti i cenici): Direkcija lečilišta. Slatina - Radenci, 208 m, leži u dolini Mure, u neposrednoj bližini austrijske granice, blizu varoši Radgona. Željeznička stanica, čuveno lečilište usred prijatne vinorodne pokrajine. Više jakih alkaličnih vrela sa znatnom količinom natrijevog i litijevog bikarbo¬ nata.. P., t., t., električno osvetlenje. Indikacija: bolesti srca, arterioskleroza, bolesti bubrega, mehura, kostobolja (giht), diabetes, ugojenost, bolesti sto- maka i čreva, lečenje sa pičem vode i kupanjem. Prirodne ki šele ugljikove kupelji, masaža, moderna hidroterapija. Paušalno lečenje za 20 dana pre i posle glavne sezone: Din 1400’—. Obaveštenja: Uprava lečilišta. Slatina-Radenci: 135 post.; soba sa 1 post. 20—50 Din, sa 2 post. 25—75 Din; pans. 60—100 Din. Šmarješke toplice nalaze se u bližini Novoga mesta; radioaktivna terma sa 27° R (32° C), 3 objekta sa 5 bazena direktno poviše samih izvora. Terma je zasičena ugljikovom kiselinom, radioema- nacijama i drugim lekovitim sastavinama. Indikacija: ženske bolesti, arterioskleroza, razdražen je ži- vaca, reumatizam, proširenje žila dovodnica, slabost, rekon- valescenca. Krvni bolesnici i bolesnici na plučima ne primaju se. Lekar je stalno na raspoloženju. Lepi vočni nasadi, lepa šumovita šetališta, električna centrala, lepi izleti u okolinu. Vodovod. Iz Novog mesta i Krškoga dva puta dnevno po- štanska automobilska veza. Proletna predsezona od l.maja do 1. juna, jesenja sezona od 1. septembra dalje. Zdravstvena zgrada sa depandansama: pansijon u glavno j sezoni samo 50 Din dnevno, pred sezonom: 14 dnevna pre¬ hrana, kupatilo i lečnička konzultacija 560 Din, kupatilo 5 Din. Toplice na Dolenjskem, 179 m, staro čudotvorno lečilište u bližini Novog mesta, 3 km od željezničke stanice Straža-Toplice, u divnoj, gusto šumom obrasloj dolini, usred rodnih polja i vinograda. 35 r Jaka ugljikova kisela akratoterma sa radioemanacijom, 56 do 38° C; temelji kupališta postoje več skoro 1000 godina. Indikacija: reumatizam, živčana obolenja, ženske bolesti, kronični ekssudati, rekonvalescencija, atrofija mišica i tvrdi zglobovi, klimakterij, kronični katari, kronične kožne bolesti. Protuindikacija: mane srca, zarazne bolesti; tuberkuloza i lues isključeni su od lečenja. Bezbroj lepili šetališta; polazna tačka za krasne turističke izlete na razne strane; prirodna termalna ugljikova kisela kupatila; veliki bazeni, zaseban bazen i više odel jenih ba¬ zena; četiri čelije za električna kupatila, faradizacije. Lekari, apoteka, p., t., t. Sobe sa svim konforom, tekučom vodom, centralnim grejanjem. Sezona od 1. maja do 30. septembra. Obaveštenja: Direkcija toplica. Cene: za stan, kupatilo, lekarsku kontrolu u I. r. 60 Din, u II. r. 50 Din, prehrana od 40 Din na više. Gostiona Pečjak Adolf: pans. od 35 Din. Gostiona Pelko Kaspar: pans. od 55 Din. Gostiona Sitar Ignac: pans. od 35 Din. Gostiona Sitar Ivan: pans. od 35 Din. Gostiona Zupanc Milan: pans. od 55 Din. Toplice Laško, 231 m, leže severno od Ljubljane, u bližini Celja, na glavnoj željez- ničkoj pruzi Beograd—Zagreb—Wien i Ljubljana—Maribor —Wien, na reci Savinji. Slikovita starinska varoš Laško leži uz Toplice, na bregovima Savinje; interesantna stara crkva, mnoge stare zgrade; romantična ruševina «Stari grad». Top¬ lice Laško poznate su več više stotina godina kao lečilište od velike vrednosti. Indikacija: reumatična obolenja svik vrsti, bolesti organa za disanje, živčana obolenja, ženske bolesti, rekonvalescen¬ cija, bolesti srca i žila. Omiljeno klimatično lečilište. Divna okolina, šetnje uz Savin ju, krasni izleti, sunčana i vazdušna kupatila. Kupanje u toplo j reci Savinji; veliki senoviti park; koncerti u glavnoj sezoni; termalno klimatično i dietetično lečenje upotpunjuju elektroterapeutički i hidroterapeutički aparati. Lečilište je pod stalnim nadzorom lekara i radi kroz čelu godinu. Veliki bazen za plivanje. Obaveštenja: Uprava toplica i Olepševalno društvo, Laško. Hotel: zgrada lečilišta 70 soba, 120 post.; soba sa 1 post. u glavnoj sezoni 20—35 Din, sa 2 post. 30—60 Din. Pans. izvan sezone, ko ja traje od 1. maja do 15. septembra, 55 Din dnevno; u glavnoj sezoni hrana a la carte. 36 r Kupatilo u bazenu (70 m 2 ) 10 Din, u kabinama 12—25 Din. Lečilišni dom: 120 post.; soba sa 1 post. 20—35 Din, sa 2 post. 30—60 Din; pans. 55 Din. Hotel Savinja: 11 post.; pans. 55—75 Din. Hotel Henke: 6 post. Gostiona Gradt. Gostiona Fretze: 2 post. Gostiona Tadina: 7 post. Topolščica, 400 m, državno lečilište za tuberkulozne, leži u idiličnom kraju,, usred senovitih šuma, blizu varoši Šoštanj; uredjeno naj- modernije. Indikacija: leči posve modernim i operativnim metodama sve vrste tuberkuloze kod dece i odraslih. Pet bolesničkih paviljona i specialno odelenje za kirurgično lečenje tuber¬ kuloze pluča. Lekari specialisti. 37 r Obaveštenja u inostranstvu. a) Jugoslovenski informacijoni biroi u inostranstvu: Turistički biro Kraljevine Jugoslavije, Ziiricb, Ura- niastraBe 35; Oficijelni turistički biro Kraljevine Jugoslavije, Wien I., AugustinerstraBe 3; Oficijelni turistički biro Kraljevine Jugoslavije, Praha II., Vaclavske namesti 60; «Putnik», Gesellschaft fiir Reise- und Fremdenver- kehr im Konigreiche Jugoslavien, A. G., Berlin SW 11. StresemannstraBe 92/102. b) Strani informacijoni biroi: Mdtteleuropaisch.es Reisebureau (Mer), centrala Berlin W 9, VosstraBe 2, zastupstva u svim večim gradovima Njemačke; Osterreichisches Verkehrsbureau (Oe.V.B.), Wien I., FriedrichstraBe 7, i u svim večim gradovima Austrije; Amtlicheis Fahrkartenbureau der konigl.ungarischen Staatsbahnen (Ibusz), Budapest IV., Maria Valeria ut. 7; Agence Brooke, Briissel 17, Rue d’Assart; «Bulgaria», putnički biro, Sofija, Targovska ulica; Agence J. Le Bourgevis, S. A., Pariš 38, Boulevard des Italiens; Compagnia Italiana Turismo (Cit.), Roma, Piazza delPEsedra 68, i u svim večim mest ima Italije; Putnički biro «Orbis», Varšava, Krakowskie; «Europa», Bukarešta, Str. Doamnei 1; Reisebureau A. Kuoni, A. G., Ziirich, Bahnhofsplatz7; Československa cestovni a dopravni kancelar (Če- dok), Praha I., na Prikope 13, i u svim večim mestima Čehoslovačke. c) Konzulati u Dravskoj banovini (svi sa sedištsm u Ljubljani): Auistrijski, Tyrševa cesta 31, tel. 21-65; Belgijski, Ulica rimske legije, tel. 26-40; Čehoslovački, Erjavčeva cesta 11, tel. 25-20; Danski, Gosposvetska cesta 3, tel. 20-80; Francuski, Beethovnova ulica 4, tel. 28-80; Italijanski, Erjavčeva cesta 11, tel. 21-92; Portugalski, Pražakova ulica 10, tel. 22-23; Rumunjski, Emonska cesta 2, tel. 32-78; Španski, Tyrševa cesta 13. 38 Alfabetički popis mesta. T 39 ‘BERLIN WPR.SZPWA VILLflCH KLAGENFUR.T JESENICE BLED j mPRIBOR - ? PRAGERSKO 1 LESCE TRŽIČ CELJE BOA. BISTRICO^ KR0NJ Škofjo loka mEDVODE ZIDANI mOST KAfllNIK P LTZAGORJE LJUBLJANA. up DELNIŠKA TISKARNA, D. D. V LJUBLJANI PREDSTAVNIK MIROSLAV AMBROŽIČ