(5ozdna kapelica.
\r.
\ apelica bela, kapelica lepa,
^ Svetišče sred tihega gozda si til S cvetlicami vse so ovenčane stene, Pred svetoj podoboj svetilka gori.
S. Magolie
Kapelica takšna, ti dekle za gozdom, Glej, srce prenežno mi tvoje se zdi! Nedolžnosti rože v njem tudi dišijo, Ljubezni pa lučka v njem meni plamti.
A. A.
Петдесетгодишнии гобилеи на б^лгарската периодическа книга.
1-I-разд никт/рб на петдесетгодишнината на бглгарската журна-листика се извхрши на 10 голии вб цФ.ла Бч>лгарил. Ако и да се минахж eri) тогава п+.колко мličenu, нии мислимђ, че не me бжде без'в интересч., особенно за читателит!; вч> другитф! братски земи, гдФто не сж могли да четжтч> на врф.ме подробни извФ.стил за тол праздникч., като ијгб расправимч, cera вч> кратцф, за неговото значение. A наи-добрф me може да се разбере културно-историческото значение на тол праздникљ отч. рФ.чвта, колто е произнеселв no този случаи г. Т. Бурмовгв — единЂ отђ ветеранитФ. на бглгарската журналистика — 1Љ Софил на плотадБта прФдБ цгрквата св. Кралч> вч> нрисжтствието на голФмо множество народх.
Като даваме мФсто на тал рФ.ЧБ, испчзлнлваме главната точка от'Б программата на нашето списание „Гласникч.“, които me дава гласностБ на всФко свбитие, което си има културно-историчееко зна-чение за едно или друго гогославлнско плФ.ме.
Eto самата pli4B (н1ш;о скратена *):
ДОСТОЧТИМИ АРХИПАСТИРИ, УВАЖАЕМИ ГОСПОЖИ И ГОСПОДА !
Днешното наше праздненство е праздненство на ироевФтението на развитнето и напрФджкч.та. Нии празднуваме днесљ 50-годишнината на иечатБТЂ вч> БЂЛгарско, на печатБтч., които е могутественгБ лост'Б за размч>рдванието на единч. народч., незамћнимо срФ>дство за рас-пргБСванието заритФ на ироснФацението и за прФ>махванието вевФжеството, неодолима сила, прФдгБ колто прФкланлтЂ глава и на и-могугдествени итФ, властелини. Прф.ди 50 години отгј> днесч> се е полвило за прБвч> пљт'Б лериодическо снисание на бч>лгарскии езикгв подч. название „Лшбо-словие“, спиеателБ на което е билч> приснопаметнии Константиг ФотиновгБ, родомч. отт> Самоковч.. To се е издавало ол> неимовФрни затрудненил и мгбнки вгбнгб отч. Бмгарил,- вгб Смирна, и отч. тамгБ се е распространлвало между нашитФ СБОтечеетвенници.
Каква грамадна разлика между тогавашното и сегашно врФше! Прфди 50 години се е издавало за всичка Бт>лгарил само едно пе-риодическо списание, което излизало само веднаж'Б вч» мФсецч/ГБ, и за него едвам'Б na стотФ хиллди жители се намирали двама трима спомотествователи, a днесч. се иечататч. вт> Бт>лгарско близо сто разни периодически изданил ежемф.сечпп, еженедФлни и ежедневни,
*) Стенограм'БТ'1. вижд'1, ла стр. 2 ит. цритурката
отђ които нФкои бролтв абонатитФ си сч> хиллди. Днесв почти вђ всФкии градч> на нашето отечество се намира печатница и почти вт. већки градч. се полвлватЂ периодически изданил, a пђкђ прФди 50 години трФбвало за издаванието на едничкото тогава бч>лгарско пе-риодическо еписание да се приб^гне до единственната тогава вч> цф.ло Турско славлнска печатница вч. Смирна, основана отч. цротестантитФ; за издаванието библилта на бЂлгарскии езикх.
ПрФ>ди 50 години, когато Фотиновч. почналч. издаванието си, само тукч> тамч. низђ Бч>лгарил сљ се намирали училигца, вђ които сљ се пргћподавали нФкои отч> пчфвоначалитФ науки, a cera такива училшца имаме почти вч. всФко главно село. ДнесЂ имаме вече десетина гимназии, мљжски и женски и едно висше училшце, irhipo като университегв, и почти BrL всФкии градх третокласно или петокласно училшце. Тогава едвамч. ли е имало повече отч. петч, шестч. дупш Бглгаре, които да сж свгршили университетв или пч.лна гимназил, a cera всћка година зав'1>ршватгв висшето или срфднето си образование повече отч. сто души млади Бч>лгаре.
НФ>ма да поменувамх за разликата между тогавашно и сегашно врФ.че no другитФ клонове на напрФ.д-вка, както на примФрч, за раз-ликата между тогавашнитФ и сегашнитФ срФдства за СБобгцението, между тогавашнитФ пгрвобитни пљтигца и сегашиитФ шоссеини и желФзпи, между тогавашната бавна корреспонденцил и сегашната бљрза чрћзч. телеграфч/гв и телефонч.тЂ; но не могљ да се не епрж на онал сљш,ествеина и по])азителна разлика, колто видимч, вт> поли-тическо отношение между тогавашното и сегашно положение на бт,л-гарскии народв. ПрФди 50 години цФла БЂлгарил е охкала подч. двоинии лремв на ТурцитФ и на ГгрцитФ, a cera този лремч. е строшенч. за винаги. Cera Бглгаринч.тЂ се радва на своето собственно самоулравление не само цврковно, но и гражданско.
ДоходитФ и богатствата на прФкрасната бглгарека земл cera не отпватЧ), както едно врФме, вт> ковчезитФ на ТурцитФ и на Г'врцитФ>, a оставатЂ вч> нел и се употрф.бллватч. за развитието на нашето бла-госвстолние, за нашето по-нататвшно повдигание и напредвание, за-крФпвание и замогвание.
Разлика твврдФ поразителна, напрфдгкљ значителенЂ и no кратковрФменноствта на извЂршванието му почти безпрмгћренч..
Като п|>Ф,смФ>таме и пр^хвЂрллме iipliei* умгтч. си, no повод^ на днешното праздненство, онова, което се е извЂршило вв нашето оте-чество отч, 50 годипи насамгв, не me да е безлгћстно да се попитаме, кому и на 1ЦО длЧјЖидгв това наше бт>рзо повдигание и напрфдвание: на насБ ли сами, или на нФкои особенни вђншни обстолтелства.
Безспорно е, че бглгарскии народч, е надаренч. сч> здравч> умч., сч> трудолгобие и пестеливоств, ег> лгобовч, кљмђ доброто и на-прћд^кЂТЂ, сл> семеини и граждански добродФтели; и единч. народч., които се радва на такива добри качества и способности, трФ>бва естественно да крачи напрфдгв всФкидневно. Но тил качества и спо-собности бч>лгарекии народ'1> ги е ималч> и прФзв всичкото врФме на петстотингодипшото си робство подч. игото на ТурдитФ. Какч. тои ne е могчјЛТј да се приповдигне колко годф ирфзч> цФли петстотинЂ
години, a напроти†np1>3t това вр4ме огб вФпгб на вФкљ все ио долу падалт> и заглххвалЂ, така гцото вт> началото на сегашнии вФкт. нФкои n'b Европа даже се СЂМнавали, да ли слмцествува бЂлгарскии народч>.
Това ни навожда на мисглБта, че както за развитието и и;шрф,д-ванието на едно частно лице, или изобш,о на едно жнво органическо сљгцество се иска, не само това лице, или сљгцество да е надарено сб жизнена способноетв, сч. здравч> и силенч. организмч., но и да се на-мира вт> благоприлтна за неговото развитие ср&дина, вт> обстолтелства, копто не само да не прФнлтствуватгБ, но и да спомагатв за удовле-творението на неговнтФ. нужди и потрФбности; така сжцо и благо-евстолннето и наирфдваннето на единч. народ-Б зависи не само отв неговитФ особенни своиства и способности, но и от в срФдината, колто го окружава, огб обетолтелствата, които се испрф.чватв вч> течението на неговил животгб.
Притиснатч. от'Б една силна азиатска орда, поробенч. отч. нел и обезеиленч. постепенно, бт.лгарскии народч. можеше да се отЂрве оттј неинни лремгБ и да се ириповдпгне само ct силна помош,б отгб вгбнч>, по-М01ДБ, колто му се подаде вслФдствие на симпатиитФ, които Toir вЂзбуди кђмђ себе си, както срфдч. едноплФменницнтћ и едновФ.рцитФ си, така И В'БНГБ ОТТ. Т^ХНИИ КрЉГЂ, СЧ> МНОГОГОДИШНИТћ СИ страдашгл, С'Б кроткостБта и невинностБта си, сгб семеинитФ си доброд^тели и сч> сБГледаната вгб него способноств, да развие мпренгБ ii плодовитч. граж-дански жнвотч. вч. багцииата си земл, когато би се тои истеглилљ отч. оковитФ. на робството.
Да признаемч. това ТЂржественно вч. днешното праздненство на нашилтч. паиргћд'вк'Б, mi се налага от б сбвФ.стли воствта на нашилтч> народч>, KOi'iTO ее гнуси огб непривнателноствта.
lio така ли б'врзо ш;е напрФдваме ние u за напрфдт,, както сме напрфдвали вгб иоелФднето петидесетилФтие ? ПФ,ма СБМнение, че бгвл-гарскил пародч, о/б драгоцФнкитФ. качества, които го отличаватв, гце крачи б-врзо и за напрФдЂ, ipe расте, крФпне и добрува отгб денч. на денгБ повече, слФ.дт, като се счупихж веригитгћ на робството, които го сггБвахљ до прф.ди малко вгб вхрвежвдх му кђмч. саморазвитие.
Има наистина опасностБ, да не би свободнии и охолнии животх, на които тои cera се радва и ni, които тои легко и неусФтно прФмина отч> мжчниитч. и горчивч. животч. под'Б лрем'Бтч. на иноплIiменницитФ>, да го направи да се забрави и ирфхласне, и така да се отбие оп> пљтбтђ на добродФтелБта н на смиреномждрието, сб което се е взи-ралБ вч> себе си и испитвалч. иФлцитФ. прФз1> в])г1шето на страдаиилта си подч. турското иго.
Но нека се надФемх, че здравомислието на бч.лгарскии народч. me го прфдварди cri. врФме отгб едно подобно самозабравлние и прФхлас-вание, и че това прФхласвание me се ограничи на нФ.колко отдФлни личности, без'Б да обземе цф>лии народч.. Нека се надФ.емгБ, че бч.лг. народч. ш,е направи сi, врФме различие между идеитФ, които крФплтч> и д'Бржава ii народт. u с^дф.иствуватл. за благосвстолнието имгб, и идеитФ., които парализоваттћ и разслабватЋ ДЂржавнии и народнии opran измђ. Мека особенно шце се надФемл,, че нашилт'Б народг, бла-
годарение на този сљјции снои разумт., ш,е mia всћкога пр&дч. очи, че неговото угагћшно напр^двание ipe зависи, вс.гћдствие на все-ooinna естественч. законх, и за напр^дч. не само отч. неговитгћ своиства и способности, но и отч. окржжанлцата го срФдина, отђ вЂнкашнит^ обстолтелства; че тои тде у.м'ће да различава и за напр^дч. сроднитФ, u благоприлгиитгћ за неговото самобитно развитие елементи отђ не-сроднитгћ и неб л агопри лтн ит 1;. и че ш,е гледа вслчески, да се сближава и сдружава сч> ПЋрвитФ,. a благоразумно да се привардлва отч. посл4>д-нитгћ подђ иждрото водителство na Негово Ц. Височество избрании отч> него гашзБ.
C'L това тгБржество 6t>me СБедпненч. пгрвии конгресч. на бхлгарскит^ журналисти и списатели (около 500 дупга); T'fi зас&давахж огб 13—17 голии и приехж 11 ресолгоции, отч> които сл^днитћ сж по-важни:
Да се прф.порљча на всички списатели и в^стникари, да упо-тр^блватв за напрФ.дЂ по-благоприличенч. езшсч. вч. печата.
Да се схстави проекто-уставч. за едно в4стникарско-списателско дружество.
Да се еБживи д^лтелноствта на бљлгарското книжовно дру-жесвто и да се свика годишното му свбрание, свгласно изричнитф постановленил на уетава.
Да се издаде единч> паметенч. албумч. ол> заглавие „пр^ди бОгодини“ (1844—1894). ГГврвата частв на тол алоумч. да СЂДБржа фотографилта на Фотинова и неговото ,,ЛкшословиеД a втората— издаванитгћ пргћз'Б тази година до 10 голин в^стници и списанил. —
Втории блгарски журналистически конгресч. me стане пр1'>:п> 189б год. вч. Софил.

Školstvo u Hrvatskoj.
Magna spes patriae scholac sunt; his florentibus etiam patria floret.
svakoj su zemlji škole, da kažem u prispodobi, ona nebeska rosa, koja toli blagotvorno djeluje na biljku prosvjete, krjeposti i blagostanja svakoga naroda. Treba samo, da su osnovane na zdravu temelju: da jednakomjerno bistre um i oplemenjuju srce i da odgovaraju potrebam naroda i duhu vremena.
Dne 14. listopada 1894. navršena su dva decenija, što je hrvatsko školstvo postavljeno na temelj, koji mu zajamčuje uspješan razvoj u duhu naprednoga vijeka. Može se reći, da se je u tim dvadeset godinama hrvatsko učiteljstvo pridiglo moralno i materijalno, škole umno-
žale i usavršile, broj školske djece ponarasao i raste sveudilj, kao i škole same. Tako je Hrvatska svršetkom školske godine 1892/3. imala 1272 pučke škole sa 2097 učiteljskoga osoblja. Pučku je školu te godine polazilo 180.410 djece. Viših pučkih (dječačkih i djevojačkih) škola bilo je te godine 19; srednjih učilišta 17, i to: osam velikih gimnazija, četiri realne gimnazije i pet realaka, na kojim je zavodima djelovalo 254 učitelja. Učenika bilo je u gimnazijama i realkama 4229. Stipendija bješe podijeljeno gimnazijalcima i realcima te godine u iznosu od 35.764 for. 45 novč. — Učiteljske škole bile su četiri; (ove je godine ustrojena peta). Učiteljskih pripravnika i pripravnica bilo je u svem 454. Na podpore bijaše izdano učiteljskim pripravnicima i pripravnicama 26.995 for. 45 novč.
Ako se osim toga pomisli i na to, da Hrvatska imade svoju (samostalnu) akademiju znanosti i umjetnosti, svoje sveučilište, (gdje se slušatelji takodjer podupiru stipendijama i potporama), svoju nautičku, gospodarsku (šumarsku i ratarsku) i obrtnu školu, trgovačke i ženske stručne škole, koje sve krasno uspjevaju, onda će svatko priznati, da se tuj nijesu skrstile lijene ruke, već da Hrvatska u svim granama i smjerovima kulturnoga rada silno napreduje. A koliko imade u Hrvatskoj perijodičnih listova, koji su isključivo posvećeni prosvjeti! — Koliko privatnih društava u potporu siromašne školske omladine! — Ta u samim srednjim učilištima iznosila je imovina tih privatnih potpornih društava koncem školske godine 1892/93 svotu od 68.065 for. 50 novč., dočim same zaklade u potporu siromašnih učenika u srednjim učilištima iznašaju 74.562 for. 31 novč. temeljne glavnice.
Ali po mojem mnijenju najdivnije karakterizuju prosvjetno pregnuće u Hrvatskoj dva privatna djuštva hrvatskoga pučkoga učiteljstva, i to: »Hrvatski pedagogijsko-književni zbor» i »Savez hrvatskih učiteljskih društava*. — Prvo je društvo postalo godine 1871. ma upravo iz ništa, a već nakon dvadeset godina ono je eto slično krasnome drvetu, koje je visoko diglo svoj vršak, daleko raspružilo svoje grane i duboko po-tjeralo svoje korenje. Kod samog osnutka hrv. pedagog.-književnoga zbora njegovi su prijatelji bili u strahu, da će se to poduzeće izjaloviti, a protivnici su ga ne samo sumnjičili, već mu i sve moguće zapreke stavljali, samo da mu razvoj osujete. Ali već nakon prvih deset godina iznosila je njegova imovina do blizu 15 tisuća for.; prve je godine bilo svih članova jedva 100; a nakon deset godina bilo ih je ukupno do 15 tisuća.
Taj je zbor u 20 godina izdao 103.700 primjeraka, i to 38.2UO pedagoških i strukovnih a 65.000 za mladež.
Imovina pako zbora iznosi poslije 20 godine njegova opstanka 46,924 for. Osim toga ima zbor dvije zaklade u iznosu od 1581 for. 12 novč.
Imovina «Saveza hrvatskih učiteljskih društava* iznosi 82.595 for. 35 novč. —
Hrvatsko pučko učiteljstvo podiglo si je u Zagrebu krasnu palaču, svoj «Učiteljski dom«, koji je valjda kao takav i jedini u cijeloj austrougarskoj monarkiji? —
Sve to eto stvoriše hrvatski pučki učitelji svojim zanosnim, neu-trudivim marom, otkidajuć si novčić po novčić od svoje neznatne plaće! — Da su ta makabejska braća kao i učitelji ostalih škola u Hrvatskoj i u vrtu narodne prosvjete revni i požrtvovni radnici, ne ću da posebice spominjem, već završujem, jer mislim, da sam u glavnim crtama rekao dosta, te si čitalac može i sam na temelju ovih kratkih podataka stvoriti jasnu sliku o školskom i prosvjetnom pregnuću u Hrvatskoj. — «Ex ungue leonem*.	ff.
Lepa naša domovina.
malem okviru meja se razteza slovenska naša domovina; toda nje zemeljsko obličje je toli prijetno promenljivo, slikovito ter uprav krasno, da jej ni lahko najti vrstnic na širni zemlji. In na ta izredna svojstva opevane naše domovine naj opozore te vrste blagohotne čitatelje, kajti opisati se tolika lepota sploh ne da.*)
Prijetna in blagodejna je premenljivost pokrajinskega površja naše domovine, kolikor po plastični nje izrazovitosti v obče, toliko i po skladnem razmerji nje posamičnih delov ter, rekel bi, po umetniški razvrstitvi kopne zemlje, rćk, jezer in morja, da ne govorim o velesliko-vitih pokrajinskih prizorih, predivnih razgledih in veličastnih panoramah, ki se nam predočujejo tako rekoč ob vsakem koraku širom slovenskega ozemlja.
Ob izrazoviti plastiki naše domovine pričajo pač najbolje isti zemljepisni podatki o njenem površji. In kolika razlika med najnižjo točko in najvišjim vrhuncem naše toli male domovine se nam prikaže tu! Dočim je namreč najiztočnejši nje konec tam doli ob ogrski meji vzvišen jedva za 190 metrov nad morjem, dviga se ponosni kralj naših gora, očak
*) Donašali bodemo večkrat slike raznih lepih slovenskih pokrajin, da se upoznajo ž njimi naši bratje na slavjanskem jugu. Tukaj podajemo mičen prizor iz okolice celjske, fotografovan po našem sodelavcu g. Srečku Magoliču ob priliki povodnje v Savinjski dolini. — A isto tako bodo sigurno zanimale Slovence slike iz Bolgarije, Hrvatske in Srbije, katere bode priobčeval naš list.	Ured.
Triglav, 2865 metrov visoko pod nebesni svod; a za nekaj kilometrov proti jugu, ob Sočinem izlivu, zniža se pločnato obrežje do ravne črte z morsko gladino.	g/
In kakor je plastiški izraženo na toli malem prostoru navpično obličje naše domovine, isto-tako slikoviti so profilni nje obrisi, to je naše gorovje in podolje ter holmci in ravnine. Kdor se hoče o tem uveriti na svoje oči, naj prepotuje n. pr. naše Gorenjsko, Soško dolino, Slovenske Gorice ali	pa	Mursko	polje. Tam gori ob
zapadnem	robu	našej^	domovine stopijo mu
pred strmeči pogled gorostasni velikani, štrleči kvišku v nedostopnih svojih skupinah, liki orjaški stebri prestarega svetišča; tu doli na ravnem Pomorji pa se mu razgrne morju podobna ravan v nepregledni svoji brezmejnosti; in ob sinjezelenkasti Soči odpirajo se mu ob sleherni stopinji preslikovite perspektive med nebotičnimi gorami; po vinorodnih brdih tam-le med Muro in Dravo pa se vrstč zopet na levo in desno valovito obrisani griči, katere prepreza blaženi idilski čar.
Mnogoličnost površja slovenske domovine kaj izdatno povišuje množino po njej tekočih rek, med katerimi se odlikujejo posebno v pesmih proslavljene tri sestre: Drava, Sava in Soča. Ob taistih je po-razvrščene tolikanj pokrajinske slikovitosti, da bi imelo tam «sujetov» na stotine slikarjev pokrajinskih podob. Nadalje krasi našo domovino obilica jezer, katera obdaja, zlasti naš svetovnoznani Bled, tolika romantika, da se je ni moči niti nagledati, kamoli jo uvekovečiti bodisi v pesmih ali slikah. In naposled pluska ob kršno obal slovenskih dežel tamo na jugu i peneče morsko valovje. No, ondu pa je razlita pokrajinska divota v tolikem izobilji, da se človek res čudi, kako mu
je mogoče živeti na preslikovitem obrežji sinje naše Adrije, ne da bi postal — slikar! . . .
Da! Lepa naša slovenska domovina, kolikor po izrazoviti plastiki svojega površja, toliko po krasni obliki posamičnih nje predelov; lepa je po navpični svoji izobrazbi in po slikovitih obrisih njenih gora ter čarobnih perspektivah njenih dolin; lepa je ona po skupni svoji celoti in v pojedinih krajevnih prikaznih; da! še ondu, kjer so njo opustošile neukrotljive živeljske sile in neusmiljene človeške roke, kakor n. pr. na Krasu, razodeva se veščemu očesu obilno slikovitih prizorov. In kakor da bi ji dobrotljiva mati priroda hotela nadomestiti uplenjeno zunanjo krasoto, obdarila jo je s tolikimi čudesi v nje podzemeljskih skriviščih — kakoršni so n pr. v Postojinski jami — da jih hodijo ogledovat malone vsi izobraženi narodi! Lepa je torej in slikovita ta neznatna naša rojstvena gruda, in to kakor nam jo je Bog ustvaril in kakor smo jo mi obdelali ter odičili s kulturnimi proizvodi. Dražestno in čarobno se razgrinjajo njene pokrajinske slike pred zavzetim ogledovalcem, najsi jih taisti motri z nižave ali s ptičje perspektive, v dolinskem zatišji ali v gorski panorami, po ravnem ali na planinah, na morskem bregu ali ob gozdnem potoku; skratka: povsod in vsikdar je zanimiva in ča-rovita ter mila nam in draga — lepa naša domovina 1 P. K—v.
Кул ту рно- историческ ii иошши. Kulturno-zgodoviiiske novine. Културно-историске вести. Kulturno-povjestne
viesti.
Черква ii училшце. — Cerkev in šola.
- Црква и школа. — Crkva i škola.
— Вт> народното сгбрание bi. Со-фив се внесе аа равглодждание ааконо-ироектт, sa висгаето училшце и се лрио.
— Ha уппверситет'1, вгг. Леип-цигт. прћиодава ироф. Лескшп, bi. год. 181)4/5: Грамматика на староба.лгар-CKiift еаик-в. Читатт, се етароб-влгарски u литавски тексти.
— У српској скупштиии доћп ho на дневен рсд нова ааконска основа о народним и средљпм школама.
Zjedinjenje cerkva. Meseca oktobra sta bila v Rimu melhitski patriarh Juscf
in sirsko-katoliški patriarh Behnam Benni, da prisostvujeta konferenciji pod predsedstvom papeža Leva XIII., katere je bil sklical sv. Oče v ta namen, da bi se odcepljene vstočne cerkve zjedinile s katoliško. O dotičnej apost. konstituciji prihodnjič.
Zagrebačka nadbiskupija dobila je netom nakon više od trogodišnje sedisva-kancije svojega nadpastira u osobi presvj. gosp. dra. Jurja Posilevića. Isti je još kao biskup senjski izdao pastirski list glede misala, odobrenog od sv. Otca u staroslovenskem jeziku (glagolitici). Taj je list pisan simpatično za sve južne Slavene.
Promotio sub auspiciis regis bit će odsele i na hrvatskom sveučilištu Franje
Josipa I. u Zagrebu, i to svake godine za jednoga slušatelja. Dotični mora da je škole, sve ispite i sve rigoroze s odlikom svršio, da mu se podijeli doktorat u prisuću vladinog izaslanika, koji će mu predati i dar Nj. Veličanstva, t. j. briljantan prsten.
Наука ii художество. —Nauka in umetnost. Наука и уметност. — Nauka i umjetnost.
— Г-нгб И. Н. Гк>8елевт>, иавћст-нпл бт»лг. сиисателв, П8даде една по-кана sa кнпгата „Теорил на дока-вателствата4, колто 1де да е единт, „oniiT'b sa иоставлние логиката на чисто реална осиова.и Вт» свонга нокана тои кавва между ирочелгв: „Рри анализи-рание основнитћ истини наматематиката авт, добдохт* до едшгв принцин, които отт> една страна изразлва коренното своиство на ст»8нанието — разлпча-ванието, a 0T4> друга прћдставл наи ндрава норлиса за вћрноствта на за-клгоченилта при ироцеса на мислението. Тол принцшп, азч» наричамч. всеоб1ца формула на мислението. Авгб намћрихт*, че както силлоги8мбтт>, мт>л слицо н индукцилта сл, свдс&вгб нест>столтелни, sa да гарантиратч, вћрностБта na умова-клгочението; a естественно сл*ћдствие отч» всичко това е, че логиката na Аристотелл, както и индуктивната ло-гика, трћбва да се ивоставлтт. ва Bunaru, като оживкли вккч/го* си, та да се пристлши вече кт>мт» поставлпие ио-менатата наука na вдрави основии. Така говори г. Гговелевт*. Сравнете ст> това думнт-ћ na филозофа Капта, че „ло-гпката отч> врћмето na Аристотелл ne е бивало да паправп пи едпа крачка наир^дч., a надир-ћ ne е могла да л раирави**. Когато nje равгледаме трудт/го* na г. Гтвелева, Koftro вћрваме е кв-работилт* сериозпо ubiijo, то гцо можемч* да разберем'Б, „какво бива и какво може“ логиката — сноредт* пеговото Mirbniie.
Jugoslavenska^akademija znanosti
i umjetnosti, koju je smrću slavnoga Rač-koga, koji je tomu zavodu bio od prvoga
početka pravi stožer, zadesio velik gubitak, lijepo obradjuje sve struke znanosti, iznašajući pred učeni svijet svoje radnje u Radu i inim publikacijama. Ona radi na kulturnom polju već 28 godina. Do konca god. 1893. akademija je izdala u svem 117 knjiga Rada, 2Г. knjiga Siarih pisaca, 26 knjiga Starina, 25 knjiga Monumenta spec-tantia historiam Slavorum meridionalium, 4 knjige Monumenta historico-juridica, 12 knjiga posebnih djela i 8 inih knjiga. Monumentalno će djelo biti akademijski Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, od kojega su dosele izišla tri dijela do riječi »isprekrajati*.
Hrvatski salon. U Zagrebu boravi
sada veći broj hrvatskih umjetnika, koji dogotavljaju radnje, naručene od predstojnika bogoštovnog i nastavnog odjela dra. Izidora Kršnjavoga. — Sve su ove radnje sada dovršene, pa je slavni naš umjetnik Vlaho Bukovac ponukao svoje hrv. drugove, da su o Božiću svoje radnje zajednički izložili. Ta izložba nosi naslov »hrvatski salon*.
Театрч* ii мувпка — Gledišče in glasba. Нооориште n главба. — Kazalište i glazba.
Hrvatsko kazalište pod novim
svojim intendantom drom. Miletičem i u drami i u operi prekrasno napreduje. Za mjesec studeni bilo je najavljeno sedam noviteta. »Prodana nevjesta* pjevala se po više puta. U opće je repertoir biran, prikazivanje umjetnički dotjerano. Sve nas to napunjujc opravdanom nadom, da ćemo do skora moći dostojno unići u nove, gizdave dvorove Thalijine.
Dok ovo pišemo, slavi hrvatska umjetnica gja. Ružička-Strozzi kao gostinja »češkoga divadla* u Pragu svojom dovršenom igrom prave triumfe. Općinstvo je ushićeno a sve češke novine pune hvale i slave o našoj umjetnici.
Uprava je hrvatskoga kazališta raspisala, da podupre razvoj hrvatske dramske književnosti i umjetnosti dvije književne nagrade, i to: a) za oveću tragediju ili dramu iz domaćega života 500 for. a. vr.;
b) za izvornu komediju ili pučku glumu iz sovremenoga života hrvatskoga (barem u tri čina) 300 for. — Nadalje izdavat će uprava kazališta pod uredništvom dramaturga N. Andrica teatralnu biblioteku u svescima.
Shod jugoslovanskih gledaliških igralcev. V Belemgradu se v merodajnih krogih razpravlja misel, da se kar prej mogoče skliče shod hrvatskih, slovenskih in srbskih gledaliških igralcev. Namen temu shodu bi bil, da se zboljša materijalno stanje gledaliških igralcev in da se v to svrho osnuje zveza. Shod bi se vršil v kakem hrvatskem mestu. To idejo je sprožil bivši član narodnega gledališča zagrebškega, sedanji artistični vodja Bel-gradskega narodnega gledališča g. Fijan. Za projekt se kaže povsod živo zanimanje*
Тврговил, индустрил и сгвобгценил. — Trgovina, obrtnija in promet. — Трговина, обрт ii иромет. — Trgovina, obrt i promjet.
— Вт> гр. Варпа иша да c e отвори iipIiBu. идухцата есенБ борса за зр^нени храни. Зданието на борсата хце се по-строи за ириблизително 24.000 лева.
— Жел^вница СолунЂ-Битолл се е отворила ирБзт* м. августт*.
— Сриско мииистерство одобри иЈ)ав11лник бурсе, који су израдили и иредложили београдски трговци.
Bosenske železnice. Glavna proga Brod-Sarajevo-Mostar-Metković je že davno gotova. Pred dvema letoma se je položila tudi proga Lazva-Travnik, a sedaj stavijo progo Tranvnik-Jajce in Travnik-Bugajno, katera bode skoro dodelana. Poprej je bilo določeno, da se bode zje-dinila železnica Bugajno-Arzano preko dalmatinske meje z Spletom. Tako bi bilo zjedinjeno bosensko središče z morjem. A v zadnjem času — kakor poročajo dunajski listi — odločeno je, da se ima ta proga zjediniti z železnico Banjaluka-Novi, ki pelje na Hrvatsko.
— Železnico Ljubljana-Kamnik prevzela je država v last.
Нлродно стопанств^. — Narodno gospodarstvo. — Народна привреда. — Narodno gospodarstvo.
— Бгоджетит-к на всичкитк 22 окржжил B4> Б^лгарил за ир^зч. ми-налата година вт.злизатт, на 5,678.019 л. вт> прихода и на 7.074.658 вт> расхода, 1цото се лвлва единч. обиуБ де-фицитт, otu, 1,396.639 л.
— Единте. ВелгиецЂ пре^дло-жилт> на бт^лг. праптелство, да му даде концесил sa 20 години, да построи B'h Софил захарна фабрика.
— Južno-štajerska hranilnica v Celju je imela leta 1893. skupnih denarnih prejemkov gld. 831.643*78, a skupnih stroškov 818.892*48; tedaj skupnega denarnega prometa gld. 1,650.536*26. Rezerva znaša gld. 19.724*07. V prvem poluletju 1894. 1. pa gld. 374.236*02 dohodkov in gld. 348.725*38 izdatkov, torej skupnega denarnega prometa gld. 722.961 40.
— Hmelja se je letos v Savinjski dolini (na južnem Štajerskem) obilo pridelalo. Cene pa nima visoke.
— Vinska trgatev je bila v radgonskih in ljutomerskih goricah dosta dobra. Če tudi se ni mnogo pridelalo, a kapljica je izvrstna, ker je grozdje prav uzorelo.
Ивложенил и конгресп. — Razstave in kongresi. — Ивложбе и конгрееи. — Izložbe i kongresi.
— Ивложение in. Бклградт.. — Cpu.ocKOTo КШ1ЖОВНО дружество e pernico, да оргаинзува вгб Б клградт. пр-ћз^, лгксецт* Mah 1895 едно изложение за излгцнитћ искуства, което 1це обема дв-ћ отд ћленил:	1) главнитк иронзведенил
na живописа и валнието отт> ср^дата na XVIII в*ћкт, до наше врћме и 2) на-стошцитћ ироизведенил na гогослав-лнскитћ живописци и ваители 118061Ц0.
— Prvi medjunarodni kongres kršćanskih arheologa bijaše obdržavan 20—22 kolovoza pr. god. u Splitu-Solinu.
— Narodopisna razstava českoslo-vanska v Pragi se bode vršila to leto.
Podala bode verno sliko življenja in stanja češkega naroda na koncu devetnajstega stoletja, njegovega življenja in dela, kakor tudi kulturno-zgodovinskega razvitka. Jedro razstave, to je narodopisna skupina, bode imela 15 oddelkov. Druga skupina bode obsezala kolektivne izložbe, urejene po posamičnih mestih in okrajih. Tretja skupina obseza kulturno-zgodovinske dodatke in bode imela 19 raznih oddelkov. Četrta skupina bode obsezala novi domač obrt z narodnimi motivi in zasebna podvzetja.
— V Benetkah se bode odprla prva mednarodna umetniška izložba dne 22. aprila ter bo trajala do 22. oktobra t. 1.
— Za poročilo za XI. mejnarodni kongres za varstvo živalij v Bernu, katero sestavlja g. konzul Dragotin Čech v Zagrebu, poslala sta slovenska učitelja g. Fran Vabi e in g. Anton P o r e k a r spise, iz katerih je vidno, da stoje Slovenci glede varstva živalij kulturno najviše mej južnimi Slavjani.
Здравословие и л^ковити M'bcTa. — Zdra-voslovje in letovišča. — Здравословл>е и бање. — Zdravoslovlje i kupelji.
— Чepвeнгб пиперт. като ср^д-ство противч. ревмативма и невралгил употрћблва единт* Англииски лћкарт* вече 20 год. ст> доб^рт. успкхгв.
— Брестовачку бању у Србији je носетило ове севоне 402 госта. Се-аона je трајала од 1 јуна na до 15 ав-густа.
— V Postojni je bilo v minulem
poletji 9342 tujcev in turistov, ki so tam prenočevali. Za tujce se nahaja v Postojni v hotelih in gostilnah 160 postelj, v za-sobnih hišah pa 79. Opis te svetovno-znane jame s slikami prinesemo v jednem prih. brojev.
— Sedanji lastnik blejskega gradu
in blejskega jezera, g. Adolf Muhr namerava to svojo posest prodati. Znano je, kako splošno se je svoj čas obžalovalo, da ni dežela Kranjska kupila posestva. Sedaj je zopet prilika. Slovenski Bled, ta
«kinč nebeški*, bodemo opisali ob priliki z ilustracijami.
Археологил — Starinoslovje. — Архео-логпја. — Arheologija.
— Пp h дii едиич. мксецч. e билт> намћренч. вч. околноствта на гр. Плов-дива. едингБ тв^рд к инторесент* еллинскп надписч. ст» сл ћдшото сЂдгвржанпе: „Вт> вргћмето на императора Тита Елпн Адршша Антонина, когато вт> Тракпн е билт. императорскпи намћстникч. К)лии Комодт. — единт. чиновнпкт. (на име Флавии Скелетост.) оир ћд^лилт* гранпдит'ћ на Родо нската областв. — Уиравителчтт, IO. Комодт. е иден-тпчнпи са. С. Julius Commodus Orfitianus, римскии уиравнтелв na лровиндивта Pannonia inferior.
— Hrvatski narodni arheološki muzej obogatio se nastojanjem predstojnika dra. Izidora Kršnjavoga vrlo rijetkom i bogatom stečevinom. Nabavljena je name zbirka antiknih skulptura i vaza poznatoga ljubitelja starina grofa Nugenta.
— Dragoceno starinsko sliko, portret bana grofa Nikole Zrinjskega iz 17. stoletja so našli v frančiškanskem samostanu v Čakovcu.
Статисгика. — Statistika.
— Statistika zadnje ljudske štetve
na Hrvatskem. Hrvatska šteje 2,201.927 prebivalcev, vštelo pa se je pri tem številu 15.517 vojakov. Po narodnosti bilo je od civilnega prebivalstva 1,921.719 Hrvatov in Srbov (87'97°/0), 117.493 Nemcev, 68.794 Madjarov, 27.521 Čehov, 20.987 Slovencev, 13.614 Slovakov, 3609 Malo-rusov in 12.676 prebivalcev drugih na-rodnostij. Židov je po zadnji štetvi na Hrvatskem 17.261.
— Šole v Avstro-Ogrski. V celokupni državi imamo 36.680 ljudskih šol, v katerih je 93.394 učiteljev in okolo 6 milijonov otrok. Učiteljišč je 147 s 1713 učitelji in 14.000 gojenci. Gimnazij in realk je 446; na njih poučuje 6113 profesorjev, učencev je nad 60.000. Vseučilišč je 11:
na Dunaju, v Pragi (dvoje; nemško in češko), v Pešti, v Gradcu, Lvovu, Kra-kovem, Inomostu, Kološu, Zagrebu in Černovcih. Na teh vseučiliščih predava 1190 profesorjev, slušateljev pa je vpisanih
19.000	— Tehniških šol je 7 : na Dunaju, v Pešti, 2 v Pragi (češka in nemška), v Brnu, Gradcu in Lvovu z 264 profesorji in 3000 učenci. Drugih trgovskih, gozdarskih, pomorskih in obrtnih šol je 1526 z 8193 učitelji in 147.000 učenci.
ГОгославлнека бнблпографпл. — Jugo-slavjanska bibliografija. — Југословенска библпографпја. — Jugoslavenska bibliografija.
— Етика или нравоучение. Сч.-ставилч, Лнтон'1. Беаеншект,. (Собстенпо ивданпе na сч.чнпители). Пловдивп. Дру-исественна печатнпца „Сч.гласие14. Стр. VIH -(- 138, 8°, цћна 2 лева.
— Пглевг фреиско - бт.лгарскц рћчникт., С'М'тавп.г1, Н. МарковЋ. Плов-дивт. 18114. 1108 стр. Ц-ћна 10 л.
— Studija nad historija jezyka bul-garskiego od prof. D. Ant. Kalina (v spravah jezikoslov. odbora poljske akademije v Lvovu).
-— Knjige družbe sv. Mohorja za 1. 1894.: 1. Koledar družbe sv. Mohorja za navadno leto 1895. — 2. Zgodbe sv. pisma, Slovencem priredil in razložil dr. Frančišek Latnpč. 1. snopič. Str. 96. — 3. Slovenske Večernice, 48. zvezek. Str. 143. — 4. Umna živinoreja. Popisal Franjo Dular, I. knjiga. Str. 204. — 5. Naše škodljive rastline v podobi in besedi. Opisal Martin Ci-
lenšek. III. snopič. Str. 159. —• 6. Krščansko devištvo. Spisal Anton Martin Slomšek. Str. 393. ■— Vsaka knjiga je tiskana v
70.000	iztisih.
— VVolfovega slovensko-nemškega
slovarja je izšel petnajti sešitek, ki prinaša slovarsko gradivo od besede prede n ce do prigagati.
— Glasbena Matica je izdala za leto
1894: P. Hugolin Sattnerja Sedem moških zborov in Forsterja »Ljubica« mešan zbor.
— Izvestja muzejskega društva za Kranjsko. Urejuje Anton Koblar. Sešitek 5: Rutar, »Grobišče pri Sv. Luciji blizu Tolmina«. Dr. Kos, »Regesti k domači zgodovini«. »Poročilo o zmagi pri Sisku 1. 1593.», priobčil Janko Barle.
— Jugoslavenska akademija u Zagrebu izdala je 26. svezak »historijskih monumenta« (»Monumenta spectantia hi-storiam Slavorum meridionalium»), u kojem se nalazi važan izvor za stariju hrvatsku povjest — Tome arcidjakona »Hi-storia Sa 1 on i t ana». Izdanje je priredio neprežaljeni dr. Franjo Rački, koji se je proučavanjem Tome arcidjakona bavio već od mladih daha.
Uza to je izišao 117. i 118. «Rad». U prvom je uz četiri matematičke radnje štampana i zanimljiva rasprava predsjednika Josipa Torbara «0 instinktu». U drugom nalazimo tr: jezikoslovne i jednu literarno-historijsku radnju. U 118. »Radu« svršio je Slovenac akademik prof. Matija Valjavec svoju opsežnu i temeljitu radnju »Prinos k naglasu v novoj slovenštini». »Rdd« 117. stoji 75 novč., 118. for. 1.50.
Разни. Raznoterosti. Смесице. Razno.
Лични иввћстип. — Osobne vesti. — Личпе вестц. — Osobne viesti.
— За градскии кметч, вт. Плов-дивч, е иабранч. r. ЈОруковт..
-— Глаииии инспе кторч. вч> мп-миетерството na Нар. Проев'1'Лцеппе г. Д-рт,. Шшпмаповч. о пааиаченв за upi:
подавателв na всеобцр1та литературна историл при виешето училшце Bt Софии — Crnogorski knez Nikola I. podielio je profesoru na zagrebačkom sveučilištu gosp. Spiridionu B rus in i komanđerski križ Danilovega reda.
— Profesor klasične grčke filologije
na zagrebačkom sveučilištu, g. Franjo Pe-
tračić, hrvatski pisac, je umirovljen. Na njegovo mjesto stupa Slovenac g. Avgust Musič, profesor zagrebačke gimnazije.
— Veledušni mecen jugoslavjanski biskup Strossmayer poslal je upravi »Jugoslavenske akademije znanosti in umetnosti« v Zagrebu darilo 2500 gld. in sicer 1000 gld. kot prispevek za spomenik dr. Franu Račkemu, 1000 gld. za zgradbo arkade omenjenemu pokojnemu učenjaku in 500 gld. kot prispevek v pokritje pogrebnih stroškov.
— Predsednik „Južno-štajerske hranilnice v Celji“ državni poslanec g. M. Vošnjak je odstopil, a na mestu njega je bil izvoljen g. dr. Juro Hrašovec.
— Županom stolnega mesta Ljubljane je spet izvoljen dosedanji župan g. Peter Grasselli. Podžupanom pa g. dr. Karol vitez Bleiweis. Poprejšnji podžupan, g. Vašo Petričič, je to čast odklonil.
Праадвици. — Prazniki. — Прааиици.
— Praznici.
— Ha 10 голнК ce отпранднува пч> Софпа 50-годиппганата иа бч.лгарската журналистика. За неп говорпмч. вч. пч.рвата статив на днешвии opoli.
— F. Kuhač, znameniti stručnjak u glazbi u opće, napose u slavenskoj, slavio je nedavno u Zagrebu 60godišnjicu svoga života.
— Превос Вукових костију us Беча у Београд бвће можда ва вролеће свршен чин. По академијиној иред-ставци, министар je вросвего већ иврадио одобренв.е мшшстарскога савета, да ce ua onaj цпл> ивда na државне бла-гајпице потребна сума попаца, којом ће ce подмијшти u академпјини трошкови око иараде једнога вадгробвог сиомеиа у београдској саборпој дрквп.
— Črnogorski knez Nikola I. je 7. t. m. stopil v 54. leto svojega znamenitega življenja. „Гл. Црвогорца" se s hvaležnostjo spominja njegovih velikih zaslug za Crnogorce in Srbstvo v obče. On že 30 let
srečno deluje kot modri vladar in državnik in kot književnik.
—	100letnica Šafarikova bode 1. 1895 Šafafik je bil 14 let profesor srbske velike gimnazije v Novem Sadu, in on je prvi začel poučevati Srbstvo, pokladati temelj filologiji in kulturni historiji srbski. Kot tak zaslužil je, da Srbi zajedno z drugimi južnimi Slavjani proslavljajo njegovo stoletnico.
— Slavnost v spomin pokojnega
Andreja Einspielerja, voditelja koroških Slovencev, in prezaslužnega slovenskega škofa Slomšeka vršila se je v Celovcu meseca oktobra na prav sijajen način.
— Vsi slovenski in hrvatski listi so se jako simpatično spominjali petdesetletnega rojstvenega dne dičnega pesnika, Simona Gregorčiča, katera se je praznovala m. novembra. V prih. štev. nam jo opiše slovenski pisatelj, ki se je udeležil te slavnosti.
—	„Slovenija11, dijaško društvo na Dunaju je praznovalo je m. maja svojo 25 letnico.
Дружествешш иввћстин. — Društvene novine. — Друштвеие вестп. — Društvene viesti.
— Бч»лгарското napoдообраво-вателво дружество вт> Софпн. — ilpka'i. пстеклата годпна сд* ce дч.ржали вч. дружествспвив салонт, содемч. об!цедо-стллши скавки. Дружественнага биб-лиотека има 480 екв. книги—малкн no-пулврви КШ1ЖКИ. B'i. neiAv cл. ce uo-лучавали 15 сиисашш и вћстницц. Чн-талшцето иа дружеството е иосћтево огч> 1540 чптатели, — учеиици, работ-пнцп u писари. Вечерви училшда сж. ce отварвли ва три мћста вт> столицата. II'BpBiiTb трп кввжки, ивдавил на дру-асоетвото ča. ce пр'1.енА.ли сч. едва ro-лкма бч.рвш1а B'i. 15.000 екаемнлври. Ив-дадени сљ бпли мпн. год.: 1) „Грамада", 2) „Небето u вемвта“, 3) „Небило Marna" u „Огвшцо беви or’Liii.", 4) „X. Димитрп u Ст. Караджа", 5) „Parali".
Има при туи ii готови книги за 3.000 лева. Приходч.хч. на дружеството е 4014 л. Расходт.тт* 3618 л.
— Дружеството „Св. Кирплгв и Методиии е имало главно годишно (уб-брание на 10 маи вч. Софил, д1јто се е разгледала двћгодишната д-ћнтелноств на дружестовото отт> 10-ft маи 1892 г. до 10-ft маи 1894. Извт>ршенпт,ћ и раздадени НОМ01ЦИ ot'b това дружество sa черкви ii училшца в^злпзата нрнблизително на 2.800 лпри турски. Вч. друж. касса остава налимна сумма отч» 38.503 лева.
— Ha униврситета вт> Лозана (вт» Швеицарил) студентит^ стч> бал-кански пл^мена ст>ставили едно дру-жество подтј названпе „Балкант»ц. To си има ea ц^лв, да дМствува да се намиратБ и сближаватч* балканскитћ народности. За cera има членове Бт>л-гари, Гт»рцн и Р ом ah ii. Оврби нћма на този университетгБ.
— Hrvatska Matica imela je prošle
godine 10.006 članova (za 889 vise nego godine 1892). U svem izdala je »Matica* prošle godine 11 knjiga u 10.000 primjeraka (za jednu tisuću više nego god. 1892). Sav taj književni dar bijaše prije mcdju članove raspačan, nego se je stao dijeliti. Svaki član plačuje na god. 3 for. Imetak »Matice* sačinjava; a) kuća, koja je procijenjena na 90.000 for., b) sveukupni glav-nični imetak 61.649 for. 58 nč. Ukupno 151.649 for. 58 nč.
— Hrvatski pedagogiški književni
zbor u Zagrebu izdao je za god. 1893 ove knjige : »Lijepa naša domovina*, zemljepisne slike od Drag. Ilirca, Rukovodj za estetička štiva u pučkoj školi od Milana Kobalija. Pedagogija IV. dio, povijest pedagogije od Stjepana Basarička I taj je zbor vrijedan svake preporuke.
— Pjevačko društvo ,,Kolo“ u Zagrebu broji 939 članova, medju njima 130 pjevača i 30 tamburaša.
— Društvo sv. Jeronima, koje je namijenjeno pučkoj prosvijeti u Hrvatskoj^ izdalo je za god. 1893, u svem 79.000 ko-
mada knjiga, za 8.500 više nego godine 1892. Broji 11.416 članova.
— Hrvatsko pjevačko društvo u Sarajevu. Bosanska vlada je potvrdila pravila pjevačkoga društva »Trebević*.
— U Sofiji se je otvorila prošle godine »Hrvatska zadruga«. Predsjednik: g. prof. Jurinić.
— „Matica slovenska" stalno napreduje, število društvenikov raste od leta do leta, ter se je v pretečenem letu zopet povišalo za 160 društvenikov. Tudi novčni stan »Matice* je ugoden; premoženje naraslo je za 1137 gld., ter znaša sedaj že
57.000	gld. Za izdajo knjig ima društvo letos 6000 gld. na razpolaganje. V zalogi ima »Matica* Šumanovo »Slovnico* ; Erjavčev »Prirodopis živalstva* in »Soma-tologijo*, dr. Kosovo »Vzgojeslovje* in Bezenškovo »Stenografijo*. Prošnja do mi-nisterstva, da se zadnji dve knjigi potrdita kot šolski knjigi, je rešena ugodno.
— Družba sv. Mohorja v Celovcu šteje 65.952 članov. Vsak dobi šestero knjig, katere so izbrojene v književnem pregledu; torej se je tiskala vsaka knjiga v
70.000	iztisih. Gotovo ogromno število za tako mali narod, kakor je slovenski. Prav dobro piše »Slovenec* o tem društvu: »Neznatnega naroda mogočna hči je Mohorjeva družba in njene vrstnice, hčere drugih, milijone in milijone broječih narodov so v primeri ž njo pritlikovke 1» Društvo si je postavilo lani svoje lastno krasno poslopje »Dom družbe sv. Mohorja* v Celovcu. Glavnice ima nad 24.000 gld. Poslalo je doslej na stotisoče iztisov poučnih, lepih in koristnih knjig med slovenski narod.
— Družba sv. Cirila in Metoda je
imela leta 1893. dohodkov 17.859 gld., stroškov pa 16.324 gld. Prebitek znaša torej 1535 gld.
— Občni zbor ,,Pisateljskega podp.
društva« bil je dne 30. aprila 1. 1. v Ljubljani. Predsednik dr. Vošnjak pozdravil je prisotne in se spominjal v minulem letu umrših slov. pisateljev Frana Gestrina, Ivana Tomšiča in J. Freuensfelda. Društveno
imetje znaša 857 gld. Članov šteje diuštvo 75. Za Prešernov spomenik se je nabralo do 1. januarja 1894 z obrestmi vred 1043 gld. 84 nvč. Z vzklikom se je volil zopet stari odbor, namreč: predsednikom g. dr. J. Vošnjak, v odbor pa gg. Funtek, prof. Levec, prof. Orožen, prof. R. Peiušek, prof. S. Rutar in A. Trstenjak.
— Podporno društvo za slovenske visokošolce na Dunaju imelo je v preteklem šolskem letu vseh dohodkov gld. 1109 44, a stroškov gld. 833 98. Osnovna glavnica znaša gld. 4244-98. Podpiralo je 31 dijakov v 165 slučajih.
—	„Radogojevih“ ustanov za to šolsko leto se je določilo pet po 200 gld., dve pa po 100 gld.
Нешастнп случаи. — Nesrečni slučaji. Несрећии случајп. — Nesretni slučajevi.
— За губит^ на двпжпмитћ пму-Јцестиа. копго Котелен1 китк гражнаие прћтч>рпели ot'L ивбухналии на 15-it к)лии 1804 год. пожарч. нт> гр. Котолт., се нркцкннватч. bi, ирцбливнтелна croii-ноетБ на 11,468.300 лева. Иагорелп вснчко 1350 клицп.
— Голубачке мухе учпиило су прошле године велику штету у Торон-талском округу (у Банату).
Умрћли. — Umrli. — Умрли. — Umrli.
—	f Руби u |ц eii u u., с л ubhiiu рус-CKnii комнонистг, умр-ћ ua 8 лоемврпи b'i. Иетерхофч,.
—	f Цани ГпнчевЂ, б-влгарски списателг. и васлулсенч. учителв, умрк вч. Софии на ‘26 ioiniii на 61. год.
B'i.npacr'i,.
—	f У Осеку je умро фрања Ванпчек, пшнависки управител. у миру ii иисац „Историјо војничке крајине" у 85 год.
—	f Stjepan Buzolič. U Zadru umro
je 10. lipnja pr. g. naglom smrću zasluženi hrvatski pjesnik i čelik-značaj, don Stjepan Buzolič, koji je sav svoj život
posvetio svomu hrvatskomu narodu. Od godine 1866. bijaše Buzolič učiteljem i ravnateljem u učiteljskoj školi u Arbanasima, gdje je narodu odgojio lijep broj čestitih pučkih učitelja.
(Ne mogu a da ue iznesem ovdje sliku, koju jur 14 godina sveudilj živu nosim u duši. Kad je ono god. 1880. u jeseni dala »Matica Hrvatska« divnom narodnom svečanosti u Vrazovu domu u Cerovcu u donjoj Štajerskoj otkriti spomen-ploću svojemu prvomu tajniku Stanku Vrazu, tad sam prvi put vidio Buzolića. Ko je tom zgodom vidio, kojim se zanosom i oduševljenjem — pošto su se lično upoznali — zagrliše i i/.ljubiše svećenici božji i narodni: Slovenac Božidar Raič i Hrvat Stjepan Buzolič, taj je vidio ilirsku ideju in effigie.)
—	f Vladislav Vezič sin kršne Dalmacije umro je 16. kolovoza pr. g. u Varaždinu, gdje je proživio lijepi niz godina kao javni bilježnik i odvjetnik. U zanosno ilirsko doba stupio je i Vezić u kolo onih plemenitih odabranika, koji su se okupljali pod Gajevu zastavu. Pa kao što je malo ne svaki rodoljub — Ilirac u onoj peri-jodi pjesnikovao, tako je i Vezić vještom rukom posegnuo medju strune svoje pjesničke lire. Krasni spjev »Nikola Zrinjski«, taj hrv. Leonida, jest njegovo najglavnijc djelo. Pod perom imao je »Milovanku*.
—	f Dvorni svetnik in bivši vseučiliščih prof. dr. Josip vitez Z hi s hm a n, umrl je 4. septembra 1894 na Dunaju. Pokojnik je bil Slovenec, porojen leta 1820. v Ljubljani.
—	f Franc Kosar, kanonik, infuliran
dekan mariborski itd., prominul je 10. junija v Iki. Porojen je bil dne 10. sept. 1823 v Braslovčah in v mašnika posvečen dne 15. septembra 1846. Kot slovenski pisatelj si je pridobil znatnih zaslug.
—	f Ivan Tomšič, jeden najboljih slovenskih učiteljev, urednik izvrstnega mladinskega lista »Vrteča« umrl je 17. aprila v Ljubljani. Uredoval je vestno list 24 let ter spisal mnogo dobrih šolskih knjig. Star je bil 56 let.