Poštarma placena u gotovom C Zagrebu, 10, luna 1938. Pojedini broj Din L— V, God. X. Broj 23 . Uredništvo i uprava ZAGREB, MASAKVKOVA 28a Telefon 67-80 Uredništvo in uprava za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine LJUBLJANA, Erjavčeva 4a “s »Dok se ne provede obavcza o zaštiti mar.jina za sve države podjednako i dok se te obaveze ne budu izvršavale, u Evropi ee manjine i nadalje biti najneurai- gičnija tačka.« j €IAS81.0 M VEZA JUGOSIOVENSK8H E M IGRAN ATA U JULIJSKE MAJI« AKTUELNI PROBLEM Problem narodnih manjina prije rata nije se postavljao na način kao što se po¬ stavlja danas. Jer yeči dio narodnih manii- na u Srednjoj Evropi nije imao svoje na¬ cionalne države. Poljaci su bili rasparčani izmediu Austrije, Njemačke i Rusije, Cesi i Slovaci izmediu Austrije i Madžarske, pa borba tih naroda nije imala karakter da¬ našnjih borba narodnih manjina, več je to bila nacionalna borba za stvaranje svoje države ili borba za izvjesnu autonomiju u okviru države u kojoj su se ti narodi na- lazili. Jedino oni narodi koji su imali na- cicnalnu državu i bili na njenim granica- ma ispoljavali su iredentističke težnje. Najjača i najpoznatija je bila borba Talija- na u Austriji koji su otvoreno ispovijedali težnje da se otcijepe od Austrije i da se priključe Italiji. Prokiarmranjem prava santoodredjenja naroda i preuzimanjem medjunarodnih oba- veza za pravedan postupak s manjinama u novostvorenim državama, manjinsko pita¬ nje je dobilo iza rata svu svoju aktuelnost. Iako je od 60 milijuna Stanovnika Srednje Evrope koji su bili pod tudjom vlašču, do- šlo iza rata 40 milijuna u svoje nacionalne države, nacionalna borba nije izgubila ni¬ sta od svoje ostrine. Stavile, to je lio ? razlog da se ona povede u užem, ali zato oštrijem opsegu, jer veči dio narodnih nia- njina ima danas svoje nacionalne države. Baš obzirom na manjine koje imaju svoje nacionalne države, danas je to pita¬ nje najosjetljivija točka evropske politike Naročito u onim krajevima gdje manjine graniče sa svojom nacionalnom državom kao na pr. Sudetski Nijemci, Poljaci u Nje- mačkoj, Madžari u Čehosiovačkoj itd., dok je pitanje onih manjina koje žive u diaspo¬ ri, kao na pr. Nijemci u Vojvodini ili Gra¬ diščanski Hrvati u Njemačkoj man.ie osjet- ljivo buduči da te manjine ne mogu ispo- ljavati iredentističke težnje, jer ne žive u teritorijalnom kontinuitetu sa svojim su- narodnjacima koji imaju svoju nacionalnu državu. Još manje se vodi briga o onima koji nemaju svoje nacionalne države, kao na pr. Lužički Srbi ili koji žive raštrkani kao Židovi. Kada je iza rata osnovana institucija Kongresa narodnih manjina išlo se s pret- postavkom da je moguče na istim principi- ma urediti položaj narodnih manjina u ci- jeloj Srednjoj Evropi. Manjine su davale obaveze državama u kojima su se nalazi- le da če se odreči iredentizma, a države bi bile imale sa svoje strane da garanti- raju manjinama Slobodan kulturni, gospo¬ darski i nacionalni razvitak. Ali malo po- malo kako se Evropa idejno razjedinjavala, oružala i grupirala u saveze idejne i voj- ničke, ti principi su postajali iluzorni. Jer države koje su ulagale sve sile da se osi- guraju i naoružaju, bilo za napad bilo za obranu, nisu mogle a da ne nastoje kako bi uklonile sve ono što bi moglo da im umanji sigurnost ili što bi moglo da im po- služi za napad. Utvrdjujuči granice na ko- jim a su živjele narodne manjine — te dr¬ žave su nastojale da neutraliziraju svaku eventualnu štetu koju bi mogle te narodne manjine nanijeti njihovoj sigurnosti. Zato su manjine nastojali asimilirati ili iseliti ili ih na koji drugi način učiniti neškodljivi¬ ma. Razumljivo je da je to izazivalo reak- ciju kod manjina kao i kod njihovih su- narodnjaka preko granice. S druge Strane su države koje su imale svoje sunarodnja- k. preko granice pod tudjom državom ob¬ stojale te svoje sunarodnjake upotrebiti kao adut protiv te susjedne države, pa je - na taj način potpuno nestalo onih principa o kojima se ona ko svečano raspravljalo pred 20 godina u Ženevi i u Parizu. Pnn- c;pi prava za sve narode .podjednako, bili oni veliki ih mali, pogaženi su. Princip da svaki narod iti narodni dio ima pravo na nesmetani kulturni i nacionalni razvitak odbačen je skoro svuda u interesu Rumunjske manjine I Rumanji postavljaj ti pitanje svojih manjina * u drugim državama Piofesor g. Bratianu tretira u »Uni versulu« situaciju u Češkoslovačkoj u ve zi sa zahtjevima sudetskih Nijemaca. megovom nazoru če se tai problem ijesiti mirno i neče dovesti do rata. ali baš to nesenje če imati velikog odjeka u svi ma zemljama, gdje žive manje više kom- paktrie manjine. Nije iskijučena mogučnost, aa ce se u Rumunjskoj morati u ovoj ili onoj formi ponovo proučavati pitanje ma¬ mina, ali ujedno se ne smiju zaboraviti Rumunji, koji žive kao manjine u drugim zemljama. Kako je osnovan Generalni ko- mesarijat za manjine u Rumuniji, isto tako ce biti aktuelan problem osnivanja speci- jame institucije, koja če se brinuti za si¬ tuaciju rumunjskih manjina u inostranstvu. Prema stranim podacima, koji prema nazoru prolesora Bratianu imaju tenden- ciju da smanje te cifre, izvan Rumunjske žive Rumunji još u slijedečim zemljama Sovjetska Unija 350—400.000 Bugarska 120.000 Grčka 100.000 Albanija ■ 40.000 Jugoslavija 350.000 Madjarska 40.000 Češkoslovačka 15.000 Znatan broj Rumunja živi podaije na drugoj strani Atlantskog Oceana, ali na njih je kulturno-politički utjecaj Rumunije daleko slabiji, nego u državama koje gra¬ niče s Rumunjskom. U nekojim od tih dr¬ žava Rumunji žive u kompaktnim masama kao na primjer u Sovjetsko) Uniji i Bugar slcoj. U drugim zemljama sačinjavaju ma¬ tija ostrva medju domačim stanovništvom, tla primjer u Makedoniji i Pindskoj oblasti Prema rumunjskim izvorima broj je Ru¬ munja na strani znatno veči, nego na gor- njoj tablici i iznosi 1,900.000 duša. Večina Rumunja u drugim zemljama žive u daleko nepovoljnijim prilikama, nego manjinske grupe u Rumunjskoj. I u prijateljskim i sa- vezničkim zemljama proces odnarodjivanja napreduje dosta brzo — kako tvrdi Bratia¬ nu, — te se tako več sada može računati s time. da če iduče pokoljenje Rumunja u tudjini zaboraviti svoj jezik i svoje po- rjeklo. Nedavno je javljeno — nastavlja profesor Bratianu — da turska vlada na- mjerava da preduzme široki petogodišnji plan kolonizacije Turaka iz drugih zema- lja u Turskoj. Rezervirano je oko četiri milijuna hektara zemlje, na kojoj če se kolonizirati nekih pola milijuna Turaka iz Rumunjske. isto toliko iz Jugoslavije i ne¬ ki milijun iz Bugarske. Taj proces nacio¬ nalne koncentracije se več ispoljio u Ru- munjskoj, iz koje se šele dobručki Turci u masama. Turska je vlada — piše Bratianu — protiašla jedinstven način kako da rješi problem odnarodjivanja Turaka, rasijanih po drugim državama. 1 Rumunjska treba da pretrese taj problem prije nego što po- „SLOVANSKI PREHLED” 0 HRVATIMA I SLOVEČIMA 0 ITALIJI I NJEMAČKOJ U posljednjem broju praškog »Siovan skog Prehleda« priopčuje g. J. Vuga za- nimijivi članak: Sudbina jugoslovanske ma- njine u današnjoj Njemačkoj i Italiji. U bivšoj Austriji je bio položaj znatno ijepši nego li u Italiji. Slovenci imaju svoje no- vine »Koroški Slovenec«, a Hrvati »Hrvat- stanovništvo, kao što se dogodilo Rumu- njitna u Istri i Moravskoj. U rumunjskoj je sada u toku proces osvajanja privrednib i kulturnih pozicija od strane Rumunja. ali cesto se ne misli na zamjenu elemenata, vln( i;«»™?- kol« »1» »s*. 1?1»- ■ Bf»- - Slovenci imadu manje pohticke i narodne slobode nego li Hrvati u Gradišču. Hrvata imade u Gradišču 60.000, od kojih živi u Beču 15.000. U Madžarskoj ih imade još 30.000. Hrvati u Beču su dosta slabo or¬ ganizirani a najbolje u Gradišču. Tu ima¬ du 5 6 opčina s hrvatskom večinom. Za ra- sula stare monarhije bilo je 50 crkvenih hrvatskih škola. a danah imade samo još 23 čisto hrvatskih, a 13 utrakvističkih puč- kih škola. gdje imade ispod 70 pošto hr- vatske djece. Gdje imade samo 30 pošto hrvatske djece tamn se podučava hrvatski jezik samo kao neobligatan predmet. Na srednjim, gradjanskim i učiteljskim škola- ma nema obuke hrvatskog jezika niti kao neobligatni predmet. Hrvatsko kulturno društvo imade po svuda svoje podružnice, te se uspješno bori protiv njemačkih dru- štava Deutscher Schulverein i Siidmark. Što_ se Italije tiče prilike su se toliko poboljšale te tamošnja vlada daje dozvolu mnogim emigrantima. da smiju posjetiti svoje domove. Obečava se da če dati pra¬ va slovenskoj manjihi u pogledu kulturnog razvoja, no dosadašnji rezultat je samo iz- davanje jednog crkvenog mjesečnika, koji pozivlje katolike na hodočašče franjevač- kom samostanu na Svetoj Gori kraj Go¬ rice. i sfranih Rumunja. kojima prijeti opasnost asimilacije i gubitka nacionalnog karakte- ra. U današnjem vremenu nacionalnih im- perijalizma bila bi to jedina forma »impe- rijalizma«, na. koju bi Rumunjska mogla pomisliti. RUMUNJI U ČIČARIJI I Rumunji se sve više zanimaju ja svo¬ je manjine u inozemstvu. Češče se piše i 0 istarskim Rumunjima — takozvanim Ci- ribhcima. — koji su skoro potpuno asimi¬ lirani. Ti Rumunji su, živeči s Hrvatima, postali i po jeziku i po osječajima Hrvati. Razumljivo je da im u posljednje vrijeme posvečuju pažnju i talijanske vlasti, kao 1 štampa, pa tako prilikom predavanja, kojega je održao rumunjski profesor Iso- pescu u riječkoj »Vedetta d’Italia« piše neki a. ch. o Rumunjima u Istri. On misli da ih ima preko 3.000 i kaže da se ima zahvaliti jedino pripojenju Istre Italiji da nisu ti Rumunji postali Hrvatima kao njihovi sunarodnjaci na Krku. Čudno je, medjutim. da je službena Italija, koja se po piščevu mišljenju tako zauzimala za istarske Rumunje, nabrojila prigodom po¬ pisa pučanstva 1921 god. — kada se po- sljednji put popisivalo pučanstvo i po na¬ rodnosti — samo nešto preko 1.600 Rumu- nja u Istri. Nastaie pitanje da li se pisac članka u »Vedetti« zabunio u svojim iz- laganjima ili je pak službena Italija tada zatajila skoro polovicu Rumunja, kao što je bila zatajila toliko hiljada Hrvata i Slo- včnaca u Istri. Pisac je očevidno i inače slabo informiran o prilikama medju Ru¬ munjima u Istri. Istina ie da je talijanska vlada 1919 god. (dakie prije dolaska fašista na vlast) bila u Šušnjevici ustanovila dvo jezičnu talijansko-rumunjsku školu, ali pi¬ sac bi morao znati da je fašistička školska reforma ukinula sve netalijanske škole. Od svega »dobra« što je Italija iska- zala istarskim Rumunjima je jedino to, što je ustanovila novu »rumunjsku« opčinu Šušnjevicu koja je sastavljena od frakcija Boljunske opčine Gradinje, Letaj i Sušnie- vica od frakcija Plominske opčine Brdo. Jesenovič i Nova Vas, te frakcije Grobe- nik iz Pazinske opčine, tako da su »že- janski Rumunji ostali izvan toga kom¬ pleksa«. Prvi komesar te nove opčine ie postao neki Andre Glavina, koji je bio, kako spo- minje pisac u »Vedetti«. uzgojen u talijan- skom duhu i bio je najbolji suradnik vlasti i*ed i n e” 1 g r u P e' ~R umu n i a u inostranstvu za- u njezinoj težnji da bi Istri dala čini prije borave svoj jezik i pretope se u tamošnje I potpuni talijanski značaj. Zahtjevi Nijemaca u Memelu Nijemci u Memelu traže au&ouemijta Memelsko područie s gradom Memelom Varšave da je njemacka manjina u Me- (litavski Klaipeda) nalazi se na donjem melu stavila dalekosežne zahtjeve. Nijem- toku Njemena. Meme! je veiika luka. Me¬ melsko područje je bilo prije njemačko — pripadalo je provinciji Istočna Pruska — a od 1924 je kao autonomno područje dio Litve. Obasiže 2657 km 2 i broji oko 150.000 Stanovnika. Oko 50% Stanovnika su Ni¬ jemci, pa su posljednji dogadjaji u Čeho¬ siovačkoj imali utjecaja 1 na Nijemce u Memelu. Tako ovih dana javijaju listovi iz ci u Memelu - Litvi traže punu slobodu. poviačenie litavske vojske i litavskog re¬ darstva iz Memelskog područja, priznanje zakotiodavnih kompetencija inemelskom području. Priznanje tih prava memelskim Nijemcima predstavljalo bi, prema mišlje¬ nju mjerodavnih varšavskih krugova, prvi korak za otcjepljenje Memela od Litve i prisajedinjenje Njemačkoj. UZAJAMNE NJEMAČKO-POLJSKE OPTUŽBE Memorandumi poljske manjiue u Njemačkoj i njemačke tužtoe protiv Poljske »Schlesische Zeitung« javlja da je po- sljednjih dana oduzeta legitimacija za pre- lazak granice čitavom nizu Nijemaca iz okruga Ribnik u Poljskoj. Do sada je ro¬ žnato oko trideset takvih slučajeva. Ma¬ hom su po srijedi lica koja su bila zaposle¬ na na niemačkoj strani i koja su sada iz¬ gubila posao. pošto ne mogu da prelaze granicu. Havas javlja iz Berlina: Poljska lica u Njemačkoj uputila je ministru unutrašnjih poslova Reicha g. dr. Fricku memorandum u kome izlaže žalbe poljske manjine u Njemačkoj. »Djenik Berlinski«, organ te lige. objav- Ijuje taj memorandum i govori o prilikama poljske manjine u Njemačkoj. naročito u školskom pogledu. ratnih Priprema. a tjnšlc se i dotle da su se neke eminentno nacionalističke države, kao na pr. Njemacka, odrekle jednog diiela svojih sunarodnjaka u susjednoi državi u Intere¬ su posebnih ciljeva. I tako se na tim pogaženim prlncipima očrtava sve teži i teži položaj onih ljudi koji nisu mogli da budu obubvačeni u gra¬ nice svoje nacionalne države, več su pred 20 godina — u interesu mira — prepustem drugoj državi s nadom da če se s njima postupati pravedno i čovječno. — (p) KAKŠNO RUDNO BOGASTVO SE NAHAJA V ABESINIJI Pred kratkem so prinesli italijanski li¬ sti članek, v katerem je bilo opisano vse rudno bogastvo v Abesiniji. Podatke za ta članek so dali generalno nadzorništvo za rude, rudniški uradi (državnih in podržav¬ ljenih rudnikov) in privatna rudniška pod¬ jetja. Vse te informacije se nanašajo na ozemlje, ki je bilo dosedaj proučeno in pregledano in to v času od konca abesin¬ ske vojne pa do danes. V članku ni ome¬ njeno koliko ozemlja je še ostalo, ki ga niso mogli še pregledati, ampak se samo pripominja, da se raziskavama' nadalju¬ jejo. Abesinska visoka pianota izključuje možnost velikih petrolejskih ležišč. V So¬ maliji in abesinskem nižjem predelu raz¬ iskuje italijansko petrolejsko društvo AGIP. Premog so našli samo v majhnih količinah in po kvaliteti je najslabši (lig¬ nit). Sljudo so našli na dveli krajih, kar bi prišlo v. poštev za industrijske svrhe. Več vrednosti imajo ležišča solitra in to v rudnikih Dallol v Dankaliji. Za izko¬ riščanje se je prijavilo že več družb. Ugo¬ tovili so. da je železna ruda precej raz¬ širjena, a precizirati niso mogli obseg le¬ žišč. Vsa najdišča železa, katera so dose¬ daj pregledali pa so brez posebnega pome¬ na. Več se nadejajo glede zlata in platina. Toda do sedaj niso vsa ležišča pregleda¬ na in ni mogoče izreči ničesar točnega. V Eritreji so našli precej obširna ležišča, ki bi prišla v poštev za izkoriščanje. Ome¬ njeno je ležišče bakrene rude v Eritreji. Nade. ki so jih imeli, da bodo našli baker v Hararju so se dosedaj izjalovile. Cin so našli v Somaliji. O drugih kovinah še ni¬ so našli nikakih sledu. K temu bi le omenili, da je gotovo že pregledan velik del abes. ozemlja in da kakih velikih ležišč rude tudi nadalje ne bodo našli, ker so dela v teku tein zadnjih let v veliki meri že opravljena. S tem so se tudi precej omejile nade in upanje, da Abesinija bogata na rudah, kar so po¬ kazala dosedanja raziskavama. NOV PAPIRNATI DENAR V ITALIJANSKIH KOLONIJAH Italijanska vlada je izdala poseben dekret, po katerem se bodo uvedlo v italijanske kolonije posebni papirnati bankovci po 1500, 1000 in 500 lir, ki jih bo izdala italijanska narodna banka. — Promet s temi bankovci bo dovoljen le v mejah Italijanskih kolonij in bo pro¬ met zunaj njih z njimi prepovedan. — Vsakemu, ki bo prestopil meje kolonije, bodo ta denar na meji zamenjali. V dekretu, s katerim je bila uvedena ta novota, ni rečenega nič o tem, na kak¬ šen način so te lire krite in kakšno je njih razmerje z ozirom na zlato podla¬ ge. Ker pa je promet zunaj kolonij z njimi prepovedan, zgleda da gre za ne¬ kako notranjo krajevno inflacijo, zla¬ sti še, če se ozira na to, da je nominal¬ na vrednost bankovcev zelo visoka. Ima¬ jo torej majhno vrednost. i I SIRA BROJ 23. STRANA 2. Od Soče do Hečine — ^ od frigiaoa do Jtantenfttku Uloga Trsta u njemačkoj izvoznoj trgovini Otvoressje »®voga B*ova u Labinskom rudniku P ul a, juna 1938. — Do sada je u Labinskom rudniku postojao samo je- dan rov za ulazak i izlazak iz rudnika. Medjutim kroz posljednje dvije godine broj radnika je potrostručen i broj dnevno izvadjenog ugljena popeo se na 3000 tona. Sada je, posli j e rada od šest mjeseci, otvoren drugi rov, takozvani :>Pozzo Littorio«, koji silazi u dubinu od 400 metara i nalazi se 140 metara ispod morske površine. U projektu je da se rov produbi još za 300 metara, te bi iznosio tada 700 metara i bio bi 440 me¬ tara ispod morske površine. Možda če otvoren jem novoga rova biti životi rudara u tom rudniku si- gurniji nego do sada. Pitanje tv©*?niee alaminija u Istri Puljski »Corriere istriano« navrača se ovih dana ponovno na istarski bauxit i na pitanje podizanja tvornice alu¬ minija u Istri. Ponovno izražava želju da se u Istri podigne tvornica, jer da je Istra uvijek da vala, a vrlo malo primala. Ističe zasluge istarskog bauxita za fašističku autarhiju, naročite prigo¬ dam sankcija, pa kaže da i Istru treba vec jednom nagraditi za njezin patrio- tizam i talijanstvo. Poljopifivredni rodnici u Istri P ul a, 7 juna 1938. — Jučer poslije podne su se sastali povjerenici poljo- privrednih radnika u Puli. U svakoj opčini postoji po jedan povjerenik sin¬ dikata poljoprivrednih radnika. U Istar- skoj pokrajini postoje 42 takova povje- renika. Sastanku je prisustvovao i pre¬ fekt Cimoroni. Sekretar pokrajinskog sindikata poljoprivrednih radnika dr. Roberto Prearo podnio je izvještaj iz kojega se vidi da je ove godine koncem maja bilo u sindikatu 8153 člana prema 4330 lanjske godine u to doba. Taj broj je podijeljen u slijedeče kategorije: či- novnika 10, kolona i napoličara 1817, nadničara 5670, specijalista 656. Paša iz Srbinjaka P ul a, juna 1938. — Petdesetgo- dišnji seljak Marko Antolovič iz Srbi¬ njaka kod Tinjana nastojao je'imiti¬ rati nekadašnje turske paše. On ima zakonitu Ženu Anu, staru 37 godina, i s njome ima dva sina. Ali to mu ni je bilo dosta, pa je doveo pod isti krov i sestru svoje žene tridesetšestgodišnju Božiču Bugarin s kojom ima tri neza¬ konita djeteta. Sestre su živjele, razu- mije se, vrlo nesložno kao žene jednog te istog čovjeka i to pod istim krovom, pa je cesto dolazilo izmedju njih do svadje i tučnjave. I najmanji povod je bio razlogom da nastane bitka, a Anto¬ lovič je nastojao da ih umiri. Tako je u januaru ove godine Božica napala sestru da joj je uzela jedno jaje. Došlo je do rječkanja, pa do svadje i napo- kon do tučnjave. Umiješao se i dvostru- ki muž i odjednom je zasjao rankun u rukama Božice i ona je počela udarati sestru. Uza sva nastojanja muža da spriječi borbu, zakonita žena je zado- bila više udaraca oštricom, ali srečom lakše naravi. Neki dan je održan proces u Puli, pa je Božica osudjena na tri mjeseca i deset dana zatvora. Tako če barem sada paša iz Srbi¬ njaka biti vjeran zakonito j ženi naj- manje kroz 100 dana. Nesreče Pula, juna 1938 — U ponedjeljak je buknuo požar u tvornici cementa. Ima se zahvaliti brzoj intervenciji vatrogasaca da je požar brzo ugašen i tako izbjegnuta veča šteta, žrtava nije bilo. — Mijo Buršič, star 39 godina iz čabruniči, radnik u rudniku bauxita zadobio je na radu tešku ozlijedu. Slomljena mu je. ključna kost. Prevezen je u puljsku bolnicu. — Tridesetgodišnji Rudolf Uravič iz Pule zadobio je lakše ozlijede kada se pijan vračao kuči. Maracchi-Mrak odlikovan Pula, 7 juna. — Direktor »Corriere istriano« Giovanni Maracchi (nekada Mrak) odlikovan je ordenom »Cavaliere SS. Mauriziane e Lazzaro«. To odliko¬ vanje mu je telegrafski saopčio ministar prosvjete Alfieri. »Corriere« popraca tu vijest opširnom čestitkom i na koncu kaže da izrazuju Maracchiju, ratniku, skvadristi, legionaru, piscu svoje naj- srdačnije čestitke i da je siguran kako tumači osječaje svih Istrana, jer da su svi Istrani več odavna duboko zahvalni narodnom zastupniku Maracchiju za njegov rad na dobro cijele Istre. »Pravda« donosi ovaj aktuelan članak o ulozi Trsta u njemačkoj izvoznoj trgo¬ vini: Pored velikog broja privrednih pitanja koja su iskrsla poslije »anšiusa«, a koja treba riješiti, nalazi se i pitanje Trsta. Ita¬ lija je Austriji bila odobrila slobodnu zonu u ovoj luči i Austrija je zaista bila najbo- lii njen klijent. Poslije rata Trst je bio iz- gubio svoju privrednu pozadinu, tako da je promet kao i ekonomski značaj Trsta znatno opao. Ipak, pomoču velikog broja raznih ugovora, kojih ima oko trideset, Italija je postepeno uspjela da podigne promet Trsta: u prošloj godini on je skoro dostigao promet 1913 godine. Suhozemnim putein stiglo je u Trst u prošloj godini 11,4 mili juna kvintala robe prema 14.8 u 1913. dok ie pomorskim pu- tem stigio 20,6 prema 33.1 a ižišlo 11.2 prema 113 mili juna kvintala u 1913 godini. »Anšlusom« su izmiienjeni ovi rezultati kao i satu položaj luke. Postavilo se pita¬ nje: da li če se Njemačka i dalje služiti Trstom za izvoz iz Austrije i da ii če do- zvoliti Cehoslovačkoj prelaz preko austrij- skog teritorija u praven Jadrana? U samoj Njemačkoj pojavile su se dvi- je struje. Prema iednoi. koiu je podupirao Mas?gotti vodi hodočašoe u Rim Trst, juna 1938 — Današnji »Pic— colo« javlja da je gorički nadbiskup Mar- gotti poveo akciju da se organizira ho- dočašče svečenstva i vjernika u Rim iz zahvalnosti što je Antonio Santin, bivši riječki biskup, grande ufficiale della Co- rona d’ Italia i Medaglia d’ oro per la Battaglia del grano, postavljen za trš- čanskog biskupa. Na hodočašče bi išlo svečenstvo i vjernici iz goričke i trščan- sko-koparske biskupije. Putuje se 27 juna i ostaje se tri dana u Rimu. Tre- či dan če biti primljeni od Pape i tada če mu izraziti zahvalnost radi imeno¬ vanja Santina. »Piceolo« piše da je ta vijest o organiziranju hodočašča prim- ljena od klera i vjernika oduševljenim entuziazmom. <-• Velik požar Idrija, junija 1938 — V noči od zadnje nedelje na ponedeljek, je nastal v Godoviču nad Idrijo velik požar Ogenj se je pojavil iz doslej še ne po¬ jasnjenih vzrokov na posestvu Marije Medvedove in se naglo razširil na sta¬ novanjsko hišo njenega soseda France¬ ta Selaka. Vaščani in rudniški gasilci iz Idrije so si sicer mnogo prizadevali, da bi požar omejili vsaj na hišo Medve¬ dove, a zaman. Obe hiši sta pogoreli do tal. Ogenj je napravil obema Pogorelce¬ ma preko 20.000 lir škode. Vodovodi u Matul jama Rijeka, juna 1938 — »Vedetta« donosi vijest da se namjerava graditi u Matulj ama veliki vodovod i nova školska zgrada. Opčinska uprava je od- lučila da u tu svrhu podigne veči zajam kod riječke štedionice i kod još jednoga novčanog zavoda. Oba zajma je več Riječki pokrajinski odbor odobrio, ali »Vedetta« ne javlja visinu tih zajmova koje če podignuti opčina Matulje. Urbani o Bogdanu Popoviču Trst, 7 juna. — »II Piccolo della Sera« donosi opširan članak o beo- gradskom sveučilišnom profesoru i kri- tičaru Bogdanu Popoviču. Urbani iznosi rad Popovičev i na koncu citira odgovo¬ re koje mu je Popovič dao na pismeni upit. U tim odgovorima kaže Popovič da poznaje Italiju literarnu, kulturnu, na- učnu i umjetničku i da visoko cijeni talijansku civilizaciju. O fašizmu niie bilo govora. TRŠČANSKI INDUSTRIJALCI U LABINU Labin je posjetila u nedjelju velika grupa trščanskih industrij alaca. Došli su velikim luksuznim automobilom. Pre¬ gledali su rudnik, selo Arsa, Stalije, a jedna grupa je sišla i u rudnik. Novine pišu kako su rudari bili ganuti pažnjom trščanskih industrijalaca koji da su na licu mjesta proučili naporan rad ru¬ dara za sreču i veličinu domovine. ZABRANJEN PROLAZ BRODOVIMA IZ¬ MEDJU RTA BARBAR1GO I PORERA Pomorske oblasti u Puli i Trstu obavi- jestile su preko štampe da je strogo za- branjen proiaz svim parc.brodima i •■ibar¬ skim ladjama izmedju rta Barbarigc kod Fazane i svjetionika Porer kod Pieman- ture. Ujedno se iavlja u toi oba vi jesti da je zabrana uslijedila na zahtjev vojnih vlasti i da če svi prekršitelji te paredbe biti kažnjeni do § 163 pomorskoga zako¬ nika. i dr. Schacht. austrijsku trgovinu trebalo bi orijentiratj u pravcu Hamburga i Bre¬ mena. Prema drugoj,, trebalo bi u saradnii sa Italiiom povečati trgovinu Dunavom. Ova teza prevladava u okolini gospodina Obringa. Ovi krugovi želili bi da posve¬ te veču pažnju Trstu, koji bi postao baza za austrijski i bavarski izvoz u države Sredozeirmog mora i Dalekog Istoka. Ovo je, medjutim, inoguče samo ako Italija pri¬ stane da održi privilegije koje ie bila dala Austriji. Izgleda medjutim da Italija sma¬ tra da se situacija promijenila i neče pri¬ stati da održi raniie privilegije. Talijani tumače ovaj stav time. što ie Austriji kao maloi državi bila potrebna pomoč na svim poljima. Niemačko tržište ie veliko i Ita¬ lija ne može i ne treba da mu pruži naro¬ čite privilegije. Tu dolazi, medjutim. i jed¬ no drugo pitanje. Austrija je bila država sa neznatnem trgovačkom fiotom. dok bi Njemačka preplavila Jadran svojim brodo- vima i pretstavljala konkurenciiu za tali¬ jansku mornaricu. Ipak Italija pristaje da dade Njemačkoj prefercncijalne tarife za upotrebu Trsta. Zato struja koiu pretstavlja g. dr. Schacht postaje sve aktuelnija. Dramatična rešitev Trst, junija 1938. — Pretekli teden sta se delavca 31-letni Škerl Emil iz Ro- cola in 24-letni Silvij Dekleva iz Sv. Ma¬ rije Magdalene Spodnje podala po delu zvečer na morje z barko, da se malo razvedrita. Kmalu sta bila daleč od oba¬ le, ko ju je zajela noč in začela sta mi¬ sliti na vrnitev. V tistem trenutku je iz¬ šla iz luke velika ladja »Conte Verde«, ki je bila namenjena v Zader. Da bi si jo od blizu ogledala, sta se neprevidno pri¬ bližala tisti strani, koder je šla ladja. Zaradi tega je bila njuna barka kmalu v območju valov, ki jih je napravila la¬ dja s svojimi vijaki in še predno sta se zavedla opasnosti, sta bila že v vodi in v smrtni neravnosti da ju ne raztrgajo vijaki. Na ladji so takoj opazili nesrečo in dali signal s sireno ter poskušali ustaviti ladjo, kar pa je bilo nemogoče. Preteklo je nekaj časa predno je prišel rešilni čoln. Medtem časom je Škerl na¬ šel v temi prevrnjeno barko in se je krepko oprijel. Toda njegov tovariš se je zgubil. Prvega so kmalu rešili, za De¬ klevo pa je postalo iskanje težko. Celi dve uri so letali s čolnom sem ter tja, a o Deklevi ni bilo ne duha ne sluha. Medtem časom so z ladje »Conte Verde« ves čas svetili z močnimi reflektorji. Ko je bilo vse zaman, so poklicali s prista¬ nišča vlačilca, ki se je hitro podal na kraj nesreče in kateremu se je kmalu posrečilo najti ponesrečenega Deklevo. Kljub svoji močni fizični konstituciji je Dekleva komaj zdržal dveurno borbo z valovi. Ko je bil še ta rešen, je »Conte Verde« nadaljeval svojo pot. Z rešilnim avtom sta bila prepeljana v bolnišnico, kjer bosta ostala nekaj dni. Posebno De¬ kleva je popolnoma izčrpan zaradi mrzle vode. Še dve mali nesreči Trst, junija 1938. — Ko je 46-letni Franc Dembič iz Izole izpregel oslička, ga je ta nenadoma ugriznil v roko, ki mu je hitro otekla. V bolnišnici se bo moral zdraviti zaradi oslovske jeze dva tedna. — Na cesti proti Dolini je padel s kolesa 25-letni Marcel Šavli iz Sv. Ma¬ rije Magdalene Sp. in se nevarno pobil po obrazu ter pretresel možgane. Zdra¬ viti se bo moral več tednov. — Gorica — Te dni so se zaključili kmetijski strokovni tečaji v soriški po¬ krajini. Tečaje so posečali seveda doma¬ čini in podučevali so jih ne samo v go¬ spodarstvu in kmetijstvu, temveč tudi v italijanskem jeziku in v sindikalizmu ter o fašistični doktrini. * — Gorica — Na 4 mesece zapora je bil kaznovan 28-letni Josip Juretič. ker je prekorači! _ mejo brez potnega lista. — Gorica — V goriški pokrajini šo imeli 21 aprila t. !. 202 radio aparata v službi javne vzgoje. Od teh je bilo 121 v ljudskih šolah, 67 v dopolavorih. a ostalo v drugih fašističnih organizacijah. Oblasti si prizadevajo, da bi čimbolj pospeševale razširjanje radijskih aparatov, ker s tem upajo, da jim bo radio pomagal pri poli¬ tični in šolski vzgoji najširših sloiev. * — Ljubljana. — 250 trgovcev iz vse Julijske Krajine je prišlo na pova¬ bilo ljubljanske trgovske zbornice v Ljubljano, da si ogleda velesejem. Tr¬ govci so v skupinah odišli tudi v okolico in se z lepimi vtisi vrnili domov čez mejo. * — Zadar — u Španiji je poginuo kao talijanski dobrovoljac Umberto An- dretta. Pripadao je diviziji »Littorio«. Drobiž — Pazin — 12. juna če se održati sastanak bivših ratnika u Pazinu. Po¬ zvani su bivši ratnici iz opčina Pazin, Boljun, Tinjan i Sušnjevica. Svi če do¬ biti besplatan ručak. Oni koji su rato- vali u Africi imaju da dodju s medalja¬ ma i kolonijalnim šljemom. * — Pula — U Puli se po školama prikazuje propagandni film o Španiji i Japanu. Prije svega toga se taj film pri- kazivao u Politeama Ciscuti u vezi sa proslavom solidarnosti Italije sa Fran- covom španijom. * — Rim — Pred vojaškim sodiščem ie bil obsojen 2J letni Alojz Raspor z Gori¬ škega, ker ni redno pohajal na predvoja- ške vaje. Dobil je 3 mesece vojaškega za¬ pora. sf: — Rijeka — Urednici revije »Termini« su izniijenjeni. Izmijenio ih je federalni faš, sekretar. Novi urednici se zovu: Laurauo. Alorovich, Ramous, Rossani i Neri. # — Štanjel. — Gad je pičil 13- letnega Antona Faganela, ko je nabiral drva po gozdu. V nevarnem stanju so ga pripeljali v goriško bolnico, kjer ga upajo rešiti s transfuzijo krvi. * — Trst — Na ministrski seji ie bil odo¬ bren načrt zakona s katerim se odobra¬ va izdatek 5 miljonov lir kot prispevek države za graditev poslopij pravne fa¬ kultete in fakultete političnih ved v Trstu. * — Trst. — Pek Franc Mervov. star 48 let, se je po neprevidnosti preveč pri¬ bližal peči iz katere so uhajale močno razgrete pare. ki so mu povzročile velike opekline na obrazu. * — Pula — 3. o. mj. je Umberto Ur- banac-Urbani predavao u Puli o Jugo¬ slaviji. Naslov predavanja je bio »Lice Jugoslavije«. Predavanje je održano u priredbi Istituto di Cultura FasciSia. * — Pula — Radnik Josip Gržinič je zadobio teže ozlijede padom s bicikia na cesti izmedju Vinesa i Labina. * — Pula - U tvornici cementa je beš¬ ko ranjen radnik Petar Jokolič. Zado- dobio je prelom lubanje i rane po ostalim dijelovima tijela. — U bolnicu je dovo¬ zen i radnik Martin čekič Martinov iz Sv. Lovreča Pazenatičkog On je zadobio ozlijedu na iijevoj noži. * — Pula — Auto je pogazio na gjavnom tržištu-.Riharda. Žica koii- -je teže ranjen. ♦ — Pula — 3. o. mj. održana je ra- sprava protiv trojice mladiča iz Tinjan- štine koji su se potukli radi djevojke Marije Starčič. Sva trojica su hoctaia za njom, ali izgleda da je 27 godišnji Josip Lanča imao najviše izgleda na uspjeh, pa su ga ostala dvojica — An- djelo Brljafa i Josip Brosan — napah i Lanča je jednoga od njih ranio no¬ žem. Svi su riješeni, jedino je Lanča kažnjen sa 100 lira globe radi nepovla- snog nošenja noža. * — Trst, — čevljar Penko Anton je bil pred tržaškim sodiščem obsojen na 8 mesecev zapora in 800 lir denarne kazni, ker je poskušal vkrasti koto Jo¬ sipu Smerdelu v Selcah pri št. Fetru na Krasu. * — Trst — 50-ietni Andrej Prelc iz Sp. Vrem se je s kolesom zaletel v av¬ tomobil in se je težje ranil po glavi. Pre¬ peljali so ga v bolnišnico. * — Trst. — 15 šahistov iz Celja je na povabilo tržaškega šahovskega klu¬ ba odigralo pretekli teden več partij s tržaškimi šahisti. * — Trst. — v velikem kanalu je utonil 40-letni Jelen Rudolf ko je hotel stopiti v barko. Njegov prijatelj, ki je stal na obali, mu ni mogel takoj poma¬ gati in še preden je prispela pomoč, je Jelen zginil s površja. Nekateri pogum¬ ni plavači so se takoj vrgli v vodo, ke r pa je voda umazana, ga niso mogh najti, šele rešilnemu križu se je posre¬ čilo po napornem iskanju izvleči iz vode truplo nesrečnika. * — Trst. — Pred sodiščem je bila razprava proti Petru in Antonu Umeku Ivanu Gropaju zaradi telesnih poškodb, kj so jih prizadejali dvema Benečanoma v gostilni Fonda v Dolini. To se je zgo¬ dilo 17. oktobra pret. leta. ko se je 5 Benečanov podalo iz Benetk v Istro. Na poti so se ustavili v omenjeni go¬ stilni, kjer je bil ples. Iz besed je kmalu nastal prepir in pretep, ki se je končal slabo za Benečane. Zaradi tatvine vrča bencina in dežnega plašča na škodo omenjenih Benečanov so bili toženi Alojz in Anton Ražman in Karl Graho- nja. Ti so bili oproščeni, ker so se ome¬ njene stvari našle. Obsojeni so bili le Peter in Anton Umek ter Karl Graho- nja vsak na 6 mesecov zapora zaradi te¬ lesnih poškodb. * — Zadar — Velikim slavljeni su u Za- I dru dočekali izlet dopoiavorista iz Trstu t 1 nedjelju 5 o. mj. KROJ 23 . ISTRA« STRANA 3 . PREGLED DOGADAJA Situacija u Španjolskoj i Kini Rat u Španjolskoj bijesni sa svini gro¬ zotama, od koiih je najstrašnije svakako ztačno bombardiranje pozadine, pri čemu strada gradjansko pučanstvo. Ova najcrnija strana španjolskog rata bila je več jednom, u siječniu ove godine p n godom jeJnog osobito žestokog bombar- diiatija Barcelone, predmet medjunarodnib pi ogovora, za koje je inicijativu dala bri¬ tanska vlada. l’ada su se. londonska i pa¬ riška vlada obratile na obe vlade u Špa- njolskoj s apelom, da sc obustavi bombar¬ dirani? pozadine. Republikanska vlada, čija at ijacija je dalcko slabija, pa prema torne niti ne posjeduje jednako sredstvo za re¬ presalije, pristala je uz uvjet, da piistane i protivna strana. Ali nacionalistička vlada je odbita takvu obvezu s motivacijom, da . se u velikim gradovima nalazi mnogo sa¬ ki ivenih vojnih objekata, pogotovo u Bar¬ celoni. Nakon toga doduše nije došlo do spot ažurna, ali britanska vlada se zadovo Ijila faktičnim stanjem, naime da su napa^ daji u takvom opsegu za jedno vrijeme prestali. Sada pak, u vezi s pojačanim ot- porotu republikanaca, oni su ponovno ttče- stali u strahovitoj mjeri, koja pruža sliku onoga šta bi bio u budučnosti svaki to¬ talni rat, u kojem prestaje razlikovanje iz- medju boraca i neboraca, izmedju fronte i pozadme, pa prema torne i izmedju onih koji svijesno ratuju i onih koji to ne čine. Barcelonska vlada je uputila note francus- koj i engleskoi vladi pozivajuči se na nji- hovu prijašnju inicijativu, osim toga bilo je o tem bombardiranju govora u britan¬ skem parlamentu, no iz odgovora Chain berlaina i Butlera vidi še, da britanska vlada ne goji nikakvu nadu u moguenost sklapanja nekog sporazuma, kojim bi se u ta; bratoubilački rat unijeie stauovitc nor¬ me čovieenosti, Pojačanje nacionalističke zračne akcije pretstavlia odgovor na pojačanje voiničkog otpora republikanaca. sa čijim skorim Slo¬ mom ie jo? pred mjesec dana raeunao ne samo Franco 'nego i talijanska vlada, koja je zbog toga i pristala da u sporazum s Engleskom od 16 IV unese evakuacija stra- riaca k?,) uvjet za stopanje ovog spora¬ zuma na snagu. Republikanska vojska, koja je nabavila novo oružje u inozemstvu, us- pjela ie doista početkom svibnia zausta¬ viti daljn.ie nacionalističko prodiranje, koje je kod Tortose dospielo do mora i tako rastavilo republikansko područje u dvoje, ah nije u prvom naletu siomilo svaki ot- p'or protTvilika. No republikanska ofenziva sjeverno od Leride, kod Dalaguera i Trem- pa. sa ciljem da odbije nacionaliste od pirinejskih klanaca. koii pretstavljaju spoj¬ nico i eventualna otstupnicu prema Fran- cuskoj, nije uspjela. Agencija United Press, čiji prikaz ne može smatrati objektivnim, tvrdi, prema podacima nacionalista, da su republikanci podttzeli preko 40 napadaja kod Dalaguera,, ali je položaj ostao u cije- losti neprbmijenjen. Odmah nakon toga su nacionalisti poduzeli protuofenzivu kod Te- ruela, koji se sad nalazi na iužnom odsječ- ku ratišta, sa ciljem da napredeju cestom i željezniccm prema Saguntu na ntoru i tako dod.iu iza ledja republikancima, koji su na masivu Sierra de los Monegros iz¬ gradili jake utvrde. Uspjeh ovog prodora mora ove republikanske jedinice ili prisiliti na povlačenje prema obali ili izvrgnuti opasnosti uništenia. Ovi nacionalistički po- kreti na jugu i zastoj republikanskog na¬ predovanja kod Trenipa pretstavljaju nto- mentano obilježje ratnih operacija. Prema talijanskim tvrdjavama ovaj po- sljednji zamah republikanskog odpora je djelo pomoči koja ie došla iz ili preko Francuske. O toj pomoči, koju u Parizu službeno demantiraju, punc su fašističke novine nakon što je Mussolini 14 svibnja javno predbacio Francuskoj, da se u Spa- njolskoj nalazi na dritgoj strani barikade nego Italija. A da se Italija u Španjolskoj bori, to se uopče ne taji, naprotiv, to ie predmet ponosa i službenih manifestacija, poput one što se odvijala u nedjeliu u ct- jeloj Italiji, kada je u nazočimsti posebne Francove delegacije na čelu s utemeljite¬ ljem španjolske stranačke legije (TercioJ ratnim invalidom generalom Miljan Astray, proslavljen dan taliiansko-španjolske soli¬ darnosti Tom zgodom je, prema »Cornere della Sera«. Astray održao govor u kome ie veličao Duce-a kao providencijalnog čovjeka koji je na dubok, jasan t cist na¬ čin razumio pravu tajim svjetskoga_ mira, postavivši načelo, da prav. mir može po¬ stajati samo na podnožju prave Povedno¬ sti. Duce je, rekao je Astray, politick. > čov.iecanstva t civtltza- svojih dopisnika koji prate Francove i ta¬ libanske čete u Španjolskoj pišu o francu skoj pomoči republikancima. Tako u »Con riere della Sera« Mario Massi javlja o uzaludnoj pomoči, o novim francuskirn tan kovima, mitraljezima i topovima od 75 nnn i ne mnogo manje od 200 aviona. Zapo- vjedništvo na katalonskoj strani da je u rekama generala Armengaud-a, premda to ne tvrdi kategorički. Ova tvrdnja je u ostalom nevjerojatna, jer Annengaud obie- lodanjujc u fracuskim časopisima (Depeche de Touluse, Europa Nouvelle) tolike članke, da je isključeno, da bi kraj toga mogao voditi iednu vojsku u Kataloniji. Medjtitim talijanska štanipa posl jedili ili par dana ostro napada Englesku zato što bi litjela posredovati u Španiji da se dodje do primirja ili da se barem spriječi bom¬ bardiranje civilnog pučanstva. Naročito ostro napada Englesku trščanski »Piccolo« od 6 o. mj. i kaže da perfidni Albion pod glaskom neke humanosti napada Francova Spaniju i Japan kao što je prije napadao Italiju u Abesiniii. Kina i Japan GDLOMCI IZ NAŠE POVIJESTI Biskup Dobrila u istarskom saboru Dr. Juraj Dobrila. biskup porečko-pul- To je Jurinac obrazložio s odobrava- socijalm spasitelj , n cije te tuinač najautentičmje ^“bod . gi jedan govornik Francove de E - ’ ~ M. de Pernati, iznio je pak: ove misli. &a_ da krečemo prema f a §istiekorn - ^ štiniku rimskoga mira. ier je - osnu tku ravnovjesja u sili. Ideino pre ledne ljudske solidarnosti i nazora o n votu, koji če morati sjedimt - članove pod vodstvom iednog . . o; odabranog afiniteta«, te je za vr jeT »Znat čemo živjeti uvuek sjed st ; smo znali sjedinjeni umirati«. T,^ sso i in iia su se odigravale u nazočnosti .. - jij ' Ciana ali Duce nije javno uzeo r.- barem fašistički bstovi ne donose govora. No fašistički listovi u dopismia Uskoro če se navršiti godina dana, od kako se vode oružane bitke u Kini. a sve do sada iapanska i kineska vlada bile su u mediusobnim diplomatskim odnosima. To ie iedna velika kontradikcija današnieg rata na Dalekom Istoku. koji formalno još niie objavljen, a stvarno se vodi uz upo- trebu svih ratnih sredstava. Tek sada. kineska vlada opozvala ie svoju diplomatski! misiju. koja ie do sada bila u Tokiu. Sada ie u Kini počelo izvo- d.ien.ic divovskog operativno? plana, koii ie nreduzela nova iapanska »ratna vlada«, u koioj pretežan utica; imade nekoliko gene¬ rala i admirala. Posbedniih nedielja počelo je transpor- tiranje velikih iapanskih vojničkib konti.l- genata u Kinu. Osim toga, stalno se prevozi ogroman ratni materija! iz Janana. Po pro- c.ieni vojnih stručniaka. sada ie u Kini an- gažovana ogromna iapanska vojska u broju od oko 1.300,000 ljudi. Na taj način, Japan sve dubl.ie gazi u rat iako ga njegova vla da ioš niie službeno obiavila., Priiestolnica maršala Caug Kai Šeka preseljena ie poslije pada Nankinga u Han- keu. Kineska vlada i sada se nalazi u Hankeu. Ova.i kineski grad vezan ie želie- zničkom prugom za Peking. Vlakovima na ovoi žel.iezničkoi prttzi vrši se uglavnom snabdievan.ie kitieskih trupa rafititn mate- riialom iz Sibira i Vanjske Mongolije. Japanski krugovi u Tokiu tvrde da Sovjet¬ ska Rusija neprestano šalje ogroman ratni materija! kineskoi vojsei. Prema posliedniim vijestima iz Kine. nastavlja se velika bitka za osvajanje pru- ge Peking—Hankeu. koja pretstavlia važnu želiezničku vezu za stiabdievanie kineske vojske ratnim materiialom iz Sovjetske Rusije preko Mongolije. S druge Strane bombardovaniem Kantona Japanci nastoic■ da presieku veze Kine sa euglCskim posig- dima. ier smatraiti da se glavno snabdje- vanje Kine vrši s te strane. Novi pregoveri Jugoslavije sa Italijom Uskoro bi se imao sastati taliiansko- iugoslavcnski stalni privredni odbor, da rasoravi stanie uzaianmc trgovine. Za ovai sastanak vrše se na službenini nijestinia i u interesiranim ustanovama potrebne nji- preme Na ovom sastanku ce se osobito proučiti efekat iskoriščenia kontinKenata. -- MALE VIJESTI — Trst. Mate Pribac iz Šmarja kod Kopra doblo je od Mussolinija 700 lira nagrade zato što mu je žena rodila dvojke. ♦ _ Britanska vlada poduzela ie naro- čitu akciju, da bi se u buduče sprijecile strahote zračnih bombardiranja i u tu se svrhu obratila na USA, švedsku 1 Norvešku za sastav komisije iz tin ze- malja, koja bi pregledala sve gradove dosad bombardirane iz zraka u bpanjol- skoj. ske biskupije u Poreču od godine 1858 do godine 1875 i tršeansko-koparske biskupije “.Trstu od godine 1875 do smrti dne 13 sijeenja 1882, bio ie virilni član pokrajin skoga sabora Za lstru u Poreču od prve njegove sieclmce dne 6 travnja 1861 do svoje smrti. Istarski ie sabor imao tri vi- rilisfc. a to su u početku njegova rada bili trščansko-koparski biskup dr. Bartolomej Legat (tirnro 12 veliače 1875), porečko pulski biskup dr Juraj Dobrila i krčki bi¬ skup dr. Ivan Vitczič (imiro dne 4 rujna 1877). Svi su oni u prvim godinama sabor¬ skega rada cesto prisostvovali njegovim sjednicama i više pota uzirnali riječ u ras- pravama različitih pitanja. To je bilo pri- jeko potrebno, jer je izmedju dvadesetsc- dam biranih najodnih zastupnika bilo sa¬ mo par Hrvata. Takav je u prvome kratko- trajnom zasijedanju, koje je trajalo od travnja 1861 do 24 rujna 1861, bio jedino dr. Franjo Feretič, kanonik stolnoga kap- tola (poslije Vitezičeve smrti biskup) u Krku, koji je zastupao seoske opčine Kvar¬ nerskih otoka Lošinja, Cresa i Krka. a u drugome saborskom zasijedanju, koje ie trajalo od 25 rujna 1861 do v 17 veljače 1867, još samo moščenički župnik Mate Jurinac. koji je doduše bio u Voloskom izabran još dne 13 travnja 1861. ali ie pr¬ vi put došao u sabor nakon ponovnih iz¬ bora tek dne 25 rujna 1861. Kako je bezob- zirnost talijanske. večine u saboru od sa¬ mih prvih dana prelazila svaku rnjeru pre¬ ma hrvatskej večini stanovništva. u po¬ krajini, bila je pomoč sviju virilista izabra- nim lirvatskim zastupnicima i prirodna i potrebna, a naiobilatiju ie pomoč narod- noj stvari prtižao dr. Juraj Dobrila. Kao čoviek iz srca Istre (rodjen je u Ježenju kod Tinjana) i kao biskup u siedištu sa¬ bora znao ie i mogao je najviše pomoči. O upotrebi hrvatskoga jezika vodila se u saboru borba od njegova početka. S tim je opravdanim zatitjevom došao u sabor! Legat i zastuptnk Feretič več 1861. a bi¬ skup Dobrila gs je opet pokrenuo u sjed- nici dne 13 siječnja 1863, kad se prigodom rasprave o načrtu saborskega pravilnika pojavilo pitanie u torne, gdie i kako da se objavljuju saborska viječanja. Jurinac ie tražio cia se obnaroduju takodier na hrvat- skome jeziku. njem biskupa Vitezir a i kanonika Faventa- Apollonia. a kada sve to nije koristilo, Do¬ brila je održao znameniti govor: »Hrvati su u Istri več 1200 godina. Bili su nod Rimljanima. ali su uvijek ostali Hrvati kroz dvanaest stolječa, To je dokaz, kako je teško promiieniti im narodnost i jezik«. Treba dakle odgajati i Hrvata, kako ie pobrinuto za odgoj Talijana. ali... samo u vlastitom jeziku, a nikada pomoču drugo- ga jezika Treba ga dakle odgajati u hr- vatskoni jeziku .. Kako Talijanima u Istri ne bijaše pn volji nedavna nastava na niemačkom jeziku, nije ni Hrvatima ove pokrajine riikako po volji nastava na tali- janskome jeziku«. Poziva se na osječai pravednosti kod Tabjana. Spominje po- sfupak u Češkoi. u Tirolu i u Šleskoi. gdic imade više narodnosti, upozorava na pri¬ like u Moravskoj. u Gorici i u Dalmaciji gdje se pošluju prava dviju ili više narod¬ nosti. pa zaključuje: »Hrvatski narod spa- va. no niie mrtav onai koii spava; koji sp.ava. može se probuditi, a kad se probti- di. tnogao bi raditi. kako možda ne če biti pravo Talijanima«. Dobrila ie. mediutitn. ulazio u saborske rasprave samo od 1863 do 1866 godine. Nesklonost saborske večine, koja se najbolje očitovaia u raspravi o virilistima godine 1868, Dobrilu je posve odbila od sabora, a važni poslovi njegova biskup- skog zvanja sicrenuše triu pažnju na drugu stranu, gdje mu ie polje rada bilo zahval- nije. Da ie i htio misliti na sabor i dola- ziti u ni. ne bi to bio više mogao, kad je sazvan vatikanski koncil godine 1870 i kad ie po smrti biskupa Legata god. 1875 pre- mješten za biskupa u Trst. Kad je g. 1882 umro, bilo je več više spremnih narodnih zastupnika hrvatske stranke, koji su na¬ stavili Dobrilin rad. Medju njima su naj- poznatiji Matko Mandič. Viekoslav Spinčič i dr. Matko Laginia. Kad im je uspieh bio več na dohvatu. kad ie priznanje ravno- pravnosti Hrvata s Talijanima več bilo na vidiku, došla je svjetska katastrofa, koja je pogaziia i tigušila pravedne težnje bi¬ skupa Dobrile i njegovih nasljednika za normalan život i napredak hrvatske i slo¬ venske večine pučanstva u Istri. (Po Nikoli Žicu) Nesreča v naših kolonijah v Prekmurju Poplava v Senici in v Petešovcih _ Nazadovanje talijanskog uvoza sto¬ ke iz Madžarske. Talijanska vlada po¬ novno je smanjila uvoz madžarske sto¬ ke. Madžarski izvoznici mocl 0 C ® ° ve mice izvesti na Rijeku samo 300 komada goveda Prvotni sedmlčnl kontingent tz- nosio je 1200 komada sednhčno. Nedavno snfžen je taj kontingent na 600, a sada na 300 komada goveda. Drugi kongres instituta za medju- narodna pitanja u Milanu završio je u subotu rad i prihvatio rezoluct.iu, kojom se odaje počast talijanskim vojnlcima. koji se bore u španjolskoj. — Henleinov organ »Rundschau« apeli¬ ra na Nijemce. da povuku svoju diecu iz čeških škola. Apel se završuje riječnna: »Ni.iemci. vaša djeca pnpadaju vašim njemačkim školama«. Ljubljana, maja 1938. Nepričakova¬ no hitro in izredno silno naraščanje Mure v preteklem tednu je prizadelo veliko škodo tudi kolonijam primorskih emi¬ grantov v Benici iri Petešovcih. Obe naselji ležita ob izlivu Lendave v Muro in sta nastali, v prvih povojnih letih iz prej- snjih vojnih barak. Sem se je priselilo večje število družin z Goriškega in iz Istre in v potu svojega obraza začele ob- delovati zemljo, ki jim je vsaj z najnuj¬ nejšim za preživljenje vračala trdo (Jelo. V noči od 23 na 24 maja pa je prišla nad nje nesreča. Okoli tretje ure zjutraj lih ie zbudilo iz spanja močno šumenje vode. Nihče jih ni bil pre) obvestil o ve¬ likih nalivih na Gornjem Štajerskem in o preteči poplavi. Bcnica šteje danes 32 družini s približ¬ no 160 dušami, Petešovci pa 25 družin s približno 120 dušami. ...V manj kot pol uri sta bili obe kolo¬ niji pod vodo. Posebno hudo je bila priza- c '? la Detlica. Zaman so skušali Beničani ohraniti nasip ob potoku Lendava, voda ga je kljub njihovemu naporu porušila in valovi Lendave in Mure so preplavili njive in naselje. Večjo srečo je imela sosednja primorska kolonija Pince, kjer živi kakih 20 družin. Tam se je posrečilo obvarovati pred deročo vodo vas in polja. Ko je voda pri Benici porušila nasipe, je zajela prav vsa poslopja in poplavila vse polje in gozd v obsegu nad 1000 ora¬ lov. Vse poplavljeno ozemlje pa meri več šča pod vodo in velike mlakuže so pokri¬ vala polja. y Benici sta se dve hiši popolnoma zru¬ šili, tri pa delno ostale pa so vse močno poškodovane, V Petešovcih je voda podrla tri. hleve in bolj ali manj poškodovala vse hiše razen omenjenih dveh, ki stojita na varnejšem mestu. Prebivalci so bili silno zbegani in ni¬ kakor niso hoteli zapustiti svojih ogrože¬ nih domov. Večina se je nastanila na pod¬ strešjih lesenih barak in hiš in oblasti so Jih morale s siio izierati. N a pomoč so pri¬ hiteli tudi vojaki iz Ptuja. Z motornimi čol¬ ni so spravljali ljudi in živino na varno in so iitn dovažali živež in obleke. Škodo cenijo v Benici na preko 300.000. v Petešovcih pa na preko 200.000 dinarjev. Ljudje so ostali brez hrane in živina brez krme. Treba je nujne pomoči, še posebno radi tega, ker je voda tudi pšenico, krom¬ pir in druge pridelke na polju popolnoma uničila. Prebivalstvo želi, da bi prišel ban in drugi zastopniki oblasti na kraj nesreče, da bi se osebno prepričali o grozoti zad¬ nje poplave. Obe vasi sta že vajeni poplav. Saj ne mine leto, da ne bi prestali večie ali manjše poplave. Toda letošnja poplava je spravila prebivalstvo v obup. Z nujno pomočjo pa nikakor še ni re¬ šeno vprašanje teli nesrečnih kolonij. Na¬ seljenci so žrtvovali vse. svoje imetje in svoje zdravje. Skoro vsi so postali na ne¬ zdravem ozemlju med Muro in Lendavo tisoč oralov, ako računamo ves levi breg j malarični. težko delo na polju in komaj M 11 I* A F? /~\ rt D n 11 1A n »n 4 n L .. a a .. .. . . J : j * 1 1 • v . Mure od Hotize do Benice. Voda je stala v nekaterih hišah do I ni visoko. Zbegani Beničani so odpeljali živino, krave in konje, že po vodi čez že ogroženi most v Pince, prašiče in perutni¬ no pa so morali spraviti v podstrešja. Most se ie v prvih urah poplave porušil. Petešovčani so rešili svojo živino na marof in k dvema kolonistoma, katerih hi¬ ši sta bili edini ostali neprizadeti od gro¬ zne nesreče. Voda je stala tu v hišah več kakor dva dni in je v nekaterih dosegla do 1 meter. Še tri dni pozneje so bila nekatera dvori- zadostna hrana pa nudita najboliši teren za širjenje jetike. Roleg tega pa jih težijo še dolgovi: anuitete za agrarno zemljo, pri¬ spevki za kolonizacijski fond in odplačila Zvezi agrarnih društev za hiše. Petešov¬ čani, Beničani in tudi Pinčani prav srčno želijo, da bi se jim to breme olajšalo in t' dolgovi odpisali, kajti drugače ne morejo več vztrajati na svojih mestih. Beničani pa morajo žal misliti na pre¬ selitev drugam, kajti na sedanjem kraju spričo večkratnih letnih poplav ne morejo več vztrajati, in so se v tem pogledu tud’ že obrnili na pristojno politično oblast. — Predstavnik Chilea u Ženevi pre- dao je tajništvu Lige naroda notu. kojom službeno najavljuje istup Chilea iz Lige Naroda. • — Benito Mussolini posjetit če ovih da¬ na Padovu, a onda Trst, gdie če održati govore. * — Cijene u Italiji moraju kroz dvije godine biti stabilne, i to za robit, najam- nine i zakupe, vodu, plin 1 struju. — 10 postotni porez na kapital u Ita¬ liji. Talijanski ministar finansija grof Thaon di Revel izjavio je u senatu da če porez od 10 pošto na kapital, koji je uveden prošie godine. doniieti ukupno 3 milijarde lira, svakako manje nego što se očekivalo. * — Nastavak pregovora izmedju Italiie i Francuske očekuje se nefom bode prove- deno povlačenje dobrovoljaca iz Španjol¬ ske. STRANA 4. «3R0J 23. 4 S T R A« » ~ --- NASA KULTURNA KRONIKA VIJESTi IZ ORGANIZACIJA PRIKAZI KNJIGE ,.MATKO MANDIČ" (J zagrebačkom »O b z o r u« izašao je prikaz knjižice »Matko Mandič« od Vik- tora Čara Emina. Recenzent »Obzora« iz- medju ostaloga kaže: — U ovoj inaioj knjižici na pedesetak stranica prikazuje autor, poznati hrvatski književnik iz Istre, ličnost i zasluge istar- : kog narodnog i političkog prvaka Matka Mandiča, čije se ime sponiinje zajedno s imenima Spinčiča i Laginje. Te tri ličnosti predstavljaju t. zv. »istarski trolist«, u ko- jem je Mandiča uz politički rad, kao na¬ rodnog zastupnika na istarskom saboru u Poreču i u bečkom parlamentu, zapala dužnost da bude preko trideset godina na čelu organa istarskih Hrvata. »Naše Slo¬ ge« pa je r,a torn području kao novinar stekao velike zasluge Čajev prikaz Mandičeva života i rada pisan je največim dijelom na osnovu gra- dje u godištima »Naše Sloge«, pa to ob- jašnjuje okolncst, da autor nije ulazio dubl.ie ni u samu ličnost Mandičevo, a ni u predratne prilike u Istri, što bi bilo sva- kako od večeg interesa. Inače je knjižica' pisana s toplinom i priznanjem prema ovom svakako veoma zasiužnom istarskom pr¬ vaku. U sušačkim »Primorskim novinama« od 4 o. rnj. izašao ie opširan prikaz o toj knjiži koji završava: — Momenti nanizani u ovoj malo.i ali sadržajem bogatoj knjižici odnose se na život i borbu našeg naroda u kraju koji nam je najbliži ne samo geografski nego i po najtjesnijim vezama i suradnji. To je istočna Istra, Liburni.ia i Kastavština. koje su i tada bile najtjesniie povezane s Hr- vatskim Primorjem i preko ovoga, preko Ri.ieke i Sušaka. stajale u na.itjesnijoj ve¬ zi i sa ostalim dijelovima našeg naroda u Hrvafskoi i Dalmaciji, s kojim su uvijek poduzimale zajednički narodni rad i za- jedničku narodnu borbu opred.ieljujuči se s njim zajedno i politički i kulturno i go¬ spodarski. Zato če i ova knjižica naiči na najbolje razumi.ievanje ovdje kod nas, gdie još i danas postoje žive veze s onim kra- jevima. navezane u ono veliko vrijeme ko- jernu su prvoborci i lučonoše bili Spinčič, Mandič i Laginja. ŠTAMPAi O' »FLACIUSU« U splitskom »Jadranskom dnevniku« od 26 maja prikazuje opširno i pozitivno Ni¬ kola Tadič »Flaciusa« dra, Mije Mirkoviča. Iznijevši sadržaj knjige. Tadič kaže da do sada nismo imali kritički napisane študije o Flaciusu, pa nastavlja: — Tu je prazninu ispunio Mijo Mirko¬ vič, naš vrlo aktivni sociolog. Mirkovič je u izdanju Hrvatske naklade u Zagrebu iz- dao ovih dana veliku študiju o Vlačiču. Dao joj je naslov: Flacius, jer taj naslov više odgovara internacionalno]' pojavi ovo¬ ga čovjeka. Ova, kritički napisana študija prikazuje značaj i zasluge Vlačičeve, koji je u svoje vrijeme mnogo učinio za duho¬ vni napredak evropskog čovječanstva. Iz ove knjige upoznajemo jedan vrlo intenzi- van duh, jednu upravo nevjerojatnu aktiv¬ nost, jednu svestranu naobrazbu i neobi- čnu inteligenciju. Mirkovičev stil i jezik odlikuju se ja- snočom, kratkim rečeničnim sklopovima; knjiga se čita vrlo lagano, pa je ona kao takova pristupačna širim slojevima narod¬ nim, kojima je zapravo i namijenjena — završava recenzent u »Jadranskom dnev¬ niku«. Medjutim u nedjeljnom broju zagreba- čkog »Hrvatskog dnevnika« sveuč. profe¬ sor dr. Fancev negira — povodom Marko¬ vičeve knjige — svako značenje prote¬ stantizma za hrvatski kulturni život. Uje- dno je u posljednjem broju »Savremenika« dr. Fancev napisa o kriti ku o »Flaciusu«. Čili ga o doga d ja j ima na Proštini 1921 U majskom broju zagrebačke revije »Nova Evropa« prikazuje dr. Ante Ciliga (U članku »Polemika Baljkas) Ciliga doga- djaje na Proštini 1921 god. kada su bila popaljena mnoga sela radi pobune protiv fašista. Kako je poznato Ciliga je bio na čelu seljaka koji su se tada podigli protiv fašista. MALE VIJESTI — Devet letal je priletelo iz Španije na Francosko preko Pirenejev. Hoteli so bombardirati strateški železniški via¬ dukt pred predorom pri Orgeix, Poda zgrešili so glavni cilj in bombardirali električne delavnice pri Orly Ljudskih žrtev ni bilo. Aeroplani so leteli 2.000 m visoko in so se mudili nad francoskim ozemljem 2 uri, nakar so jih razgnale francoske protiletalske baterije. Poseb¬ ne komisije proučavajo drobce razstre¬ ljenih bomb. Letala so bila brez znakov. Namen bombardiranja je bil presekati glavno železniško vezo med Francijo in republikansko Španijo. * — V Alicantu so nacionalistični aero¬ plani potopili pri bombardiranju mesta že četrto angleško ladjo po 25. maju. Ladja »Saint Winifred« 5.755 ton nesi- vosti je pripeljala v Alicante zdravniški materijal in hrano za britanski rdeči križ. Pri tem so bili ubiti trije angleški mornarji. * — Daladier je prišel na Pireneje, da osebno pregleda bombardirane kraje. Pomembne razgovore je imel z gene¬ ralom Menardom, ki poveljuje 7. armad¬ nemu zboru ob francosko-španski meji, nakar je bilo sklenjeno, da se poveča obmejno vojaštvo posebno pa letalstvo in protiletalsko topništvo. Pretsednik vlade je na koncu obiska pregledal le¬ tališča in protiletalske baterije. Fran¬ cosko javno mnenje zahteva, da se energično prepreči vsak napad na fran¬ cosko zemljo. ♦ — Slovačka delegacija iz USA na čelu s Hletkom dočekana ie naisvečanije u Pra¬ gu. Goste su pozdravili predstavnik mini¬ stra pretsjednika, predtsavnik ministra unutrašnjih poslova te primator Praga Ženki i drugi. IZ ISTARSKOG AKADEMSKOG KLUBA Naš klub primio je slijedeče svote od raznih naših društava i privatnika koji su se odazvali našo j molbi za pripomoč: »Soča« Jesenice 200 Din, dr. Hrvoje Mezulič 50 Din, Fran Buič 50 Din, dr. I. M. Čok 100 Din, »Akademsko Stare¬ šinstvo« Ljubljana 200 Din, dr. Fran Klarič 30 Din, g. Ivo Rušnjak 100 Din, i g. Ivančič Ivan 50 Din. Plemenitim darovateljima koji su shvatili teško stanje naših članova iz¬ razu jemo našu naj topli ju zahvalnost. Odbor IDRIJSKA VESELICA V BEOGRADU Idrijski krožek v Beogradu priredi na tradicionalni idrijski praznik na dan sv. Ahacija (22. t. m.) družabni večer svojega članstva v vrtnih prostorih Slovenske menze gospe Jemčeve, Zrinjskega št. 16. Idrijčani in prijatelji Idrije dobro došli! SEJA ODBORA ZA PROPAGANDO LISTA »ISTRA« V MARIBORU Odbor za propagando lista »Istra« v Mariboru bo ime! sestanek dne 15 junija t. I. ob 8 uri zvečer v društvenih prosto¬ rih »Nanosa«. IZLET »TABORA« V KAMNIKU Kamnik, 7 junija 1938. — Kakor prireja že par let naše društvo »Tabor« okrog Binkošti skupni izlet v Kamniško Bistrico, tako je bilo sklenjeno na zad¬ njem sestanku v Radomljah, da tudi letos ne izostanemo V to divno dolino kamniških planin poletimo v nedeljo dne 19. VI. 1938. Vljudno vabimo vse članstvo, kakor tudi zunanje goste, znance in prijatelje naše, posebno še bližnja emigrantska društva in zlasti naše voditelje, da se v kolikor mogoče obilnem številu udeleže te naše pri¬ reditve in da se tako vsaj enkrat na leto v neprisiljeni zabavi skupno pove¬ selimo in skupno manifestiramo svojo odločnost za pribori te v boljših dni njim onstran meja. Skupen odhod iz glavne¬ ga kolodvora v Kamniku bi bil po pri¬ hodu prvega vlaka ob 7 uri. Onim pa ki jih peš hoja utruja, svetujemo naj se poslužijo avtobusa, ki odpelje izpred postajice Kamnik — mesto takoj po pri¬ hodu drugega vlaka ob 9 uri. (Cena Din 10.—). Vsled velikega pomena takih sestan¬ kov pa prosimo vsa bližnja bratska, pa tudi prijateljska društva, naj na ta dan ne prirejajo drugih prireditev. Odbor. 42.000 turista u Postojni za Bohove Za Duhove je posjetilo Postojnu 42.000 izletnika. Oni su došli s 18 po¬ sebnih vlakova i 8000 automobila. Po¬ sebni vlakovi su išli iz Trsta, Rijeke, Venecije, Vidma, Gorice, Milana, Bolo- nje i Firenze. Iz Jugoslavije su došia tri posebna vlaka sa oko 4000 izletnika, iz švicarske je došlo 500 turista, a iz Madžarske je došlo oko 1000 lica koji su se uglavnom vračali s Euharističkog kongresa. Talijanski listovi pišu da je iz Jugoslavije imalo doči još oko 3000 izletnika, ali da nisu mogli na vrijeme dobiti pasoš. Izlet »Istre« u Sl. Brodu Sl. Brod, 4 juna. Prema zaključku odborske sjednice od 2 juna 1938 članovi i članice ovog društva priredjuju dana 12 juna 1938 zajednički iziet u Bukovačko Brdo. , Članovi i članice Brod Varosa. Brod Brda i Podvinia saslaiu se kod župne cr- kve sv. Antuna u Podvinju odakle zajed¬ nički polaze u 6 sati ujutro. Vodič puta je brat Jugovac Benjamin. članovi i članice Osječke ulice sastaju se kod gradske mitnice odakle zajednički polaze u 6 sati ujutro. Vodič puta sestra Olimpija Čizmek. Ostali članovi i članice sastaju se u društvenim prostorijama odakle zajednički polaze u 8 sati ujutro. Vodič puta brat Juršič Makso. U slučaju nepovoijnog vremena odgadja se za slijedeču nedjelju sa isti in raspore- dom. — Tajnik. SOKOLSTVO U JULIJSKOJ KRAJINI U listu »Bratstvo«, glasnika Sokolske župe Osijek prikazuje opširno stanje sokol¬ stva u Julijskoj Krajini prije rata urednik tog lista prof. Ljudevit Čič. RAZDELITEV ARHIVOV Z ITALIJO Ljubljana, junija 1938 — V me¬ secu aprilu je poslovala po večletnem premoru mešana jugoslovenska in itali¬ janska komisija, ki ima nalog, da raz¬ deli arhive sodnih, političnoupravnih in drugih oblasti na nekdanjem Primor¬ skem. Komisija je pregledala m razdeli¬ la arhive v Trstu, Pulju, Voloski, Idri¬ ji in na Reki ter na Sušaku, v Kranjski gori, Radovljici, Škofji Loki in Logatcu. Končala je svoje delo pretekli petek v Ljubljani. Niso pa še pregledani in raz¬ deljeni vsi arhivi, tako dr. se bo komi¬ sija ob priliki zopet sešla. Jugosloven- sko delegacijo v njej so pri sedanjem poslovanju tvorili senator dr. Gregorin, referent ministarstva pravde Vinko štru¬ kelj iz Beograda in višji finančni svet¬ nik Kamilo Ivon iz Zagreba. Italijan¬ sko komisijo je vodil v zastopstvu za¬ držanega predsednika senatorja Salate šef državnega arhiva v Genovi Felice Perroni. NEVARNO SPANJE POD VOZOM Trst, junija 1938. — Da bi se malo odpočil v popoldanski senci, se je dela¬ vec Anel čepek, star 50 let, zleknil pod voz, ki je stal na trgu Venezia in kmalu zaspal. Ko je prišel voznik, ni opazil, da nekdo leži pod njegovim vozom in je pognal konje. Zadnja kolesa so tako šla preko nesrečneža, ki se je kaj kmalu zbudil ves v ranah. Z rešilnim avtom je bil v vsej naglici prepeljan v bolnišni¬ co, kjer so ugotovili, da ima zlomljeno levo lopatico ter rane na plečih in na levi rami. IZ UPRAVE Vončina Albin — črna pri Prevaljah. — Primili smo poslanu svotu. Dugujete nam Još za drugu polovicu 1937 i za 1938 godinu. IZ AMERIKE Primili smo od povjerenice za Arae- riku g. M. Vidošič iznos od 2 dolara kao jednogodišnju pretplatu za g. Antuna Tominič — 2627 E. Belgrade Street — Philadelphia Pa. Zahvaljujemo! MATIJA VLAČIČ MLADI POVODOM KNJIGE »FLACIUS« DRA MIJE MIRKOVIČA U 2. tomu monumentalnoga djela Augu- sta Hirscha »Biographisches Lexikon der hervorragenden Aerzte aller Zelten und Volker« (Wien-Leipzig 1885) naiazi se na str. 375 pod geslom »Flacius« kratka bio¬ grafija profesora medicine u Rostocku Matthiasa Flaciusa Illyricusa. Da ova lič¬ nost, koja u našoj povijesti medicine nije poznata, ne može biti identična s poznatim Lutherovim pristašom istoga imena, jasno je. na prvi pogled. Jednakost imena i dob¬ ila razlika od 27 godina govore zato, da je mladji Matthias Flacius Illyricus bio sin čuvenog protestantskog teologa. Poput svo-. ga slavnoga oca latinizirao ie i on svoje ime Matija Vlačič, da označi svoje podri- jetlo, dodao je i on svom imenu pridjevak »IIlyricus«. , U bilješkama o Flaciusu ocu, koje se nadju u našoj literaturi, jedva da ima go¬ vora o njegovom slavnom sinu. 1 ) Nije stoga čudo, da se kod nas ništa ne zna o zna- menitom liječniku Matiji Vlačiču, koji je na jednom od najstari.iih njemačkih sveu- čiiišta naučavao medicinu i napisao tri za- pažena medicinska djela. U stručnoj, me- diko-historičkoj literaturi nadju se medju¬ tim poneki podaci o njemu: sponiinje ga osim Hirscha u gore navedenom leksikonu (čianak o Vlačiču napisao je Dr. Max Sa¬ lomon) još i veliko francusko leksikalno dielo »Biographie Medicale« (Pariš 1855— 1866, tom. XVIII. str. 809) i konačno A. Bianck u jvojoj knjiži »Die Mecklenburgi- cl.en Aerzte von den altesten^ Zeiten bis »ur Gegenwart« (Schwerin 1874. str. 14). Tek‘nedavno izašla knjiga subotičkog profesora Dra Mije Mirkoviča »Flacius« (Zagreb, Hrvatska naklada, 1938) oinogu- čuje nam nedvoumnu identifikaciju mladje¬ ma Vlačiča. U toj knjiži, koja je plod sa- | vjesnih študija i iskoriščivanja svih raspo- loživih vrela, nalazimo neke podatke, na | osnovu kojih možemo upotpuniti kratki biografski prikaz u Hirschovom leksikonu. No s druge pak Strane treba da se isprave neki navodi o Vlačiču mladjemu u Mirko- vičevoj knjiži, gdje naiazimo baš s obzi¬ rom na njegovu ličnost neka nagad.ianja, koja nijesu ispravna. Matija Vlačič mladji, poznat pod jedna- kim imenom kao i njegov otac: Matthias Flacius Illyricus, a isto tako i pod imenom Flach-Frankowitz. 5 ) Rodjen je 12 IX 1574. 3 ) U Braunschweigu, kamo su mu roditelji došli iz Wittenberga nakon Lutherove smrti, kad je borba protiv protestanata postala žešča. Majka mu je bila Nijemica: bila je kči Mi¬ haela Faustusa, pastora u Dabrunu, a udala se za Vlačiča god. 1545. Sin Matija bio je najstariji medju 12 djece iz toga braka. Več iste godine. kad se rodio Matija, vra¬ ča se obitelj u Wittenberg, gdje je otac profesor hebre.iskog jezika na sveučilištu. God. 1564 nalazimo mladoga Vlačiča več na sveučilištu u Strassburgu, gdje štu¬ dira po svoj prilici filozofiju, a ne medi¬ cinu, kao što to navode Mirkovič i neki drugi biografi njegova oca. Nije isključeno, da je studirao uz filozofiju i medicinu, — svakako stoji, da ie tek god. 1581 promo¬ viran na čast doktora medicine, dakle u vrijeme. kad je u filozofiji več postigao izvanrednu profesuru. No nikako nije vje- rojatno, da je tako nadaren čovjek, kao što je bio Vlačič, trebao 17 godina, da po- stigne medicinski doktorat. God. 1573 Vlačič je još u Strassburgu. Cime se tamo kroz čitav jedan decenij ba- vio, nije nam poznato, a isto tako ne zna¬ mo. da li je do toga vremena postigao doktorat filozofije. No več slijedeče godine javlja se Vlačič iz Rostocka, gdje je inskri- biran na sveučilištu i to po svoj prilici na medicinskom fakultetu. Još prije završetka medicinskih študija postaje Vlačič izvan- redni profesor filozofije u Rostocku (1580), a godinu dana kasnije doktor medicine. God. 1592 zamjenjuje Vlačič konačnu svoju filozofski! katedru s medicinskom, te po¬ staje redoviti profesor praktične medicine na sveučilištu u Rostocku. Iz te činjenice medjutim nikako ne smi.iemo zaključiti, da je Vlačič dao pred¬ nost medicini pred filozofijom, jer i kao medicinaT zadržao je on svoj interes za filozofske probleme, te se ne odriče filo¬ zofije ni onda, kad raspravlja o medicin¬ skim pitaniima. To se očituie i u njegovim djelima, u kojima vrvi od metafizičkih pro¬ blema. koje Vlačič često rješava i na so- fistički način. Nije stoga čudo, da su ta djela naišia dijelom i na kritiku medicinskih učenjaka, ma da ni oni ne osporavaju Vlačiču njegovu veliku učenost. Mora se medjutim priznati, da ovakav način pisa¬ nja odgovara duhu i modi onoga vremena. Od Vlačičevih djela poznata su slije- deča: «Commentariorum de vita et morte libri quattuor« (Frankfurt 1584; 2. izdanje: Liibeck 1616) »Disputationes XVIII, par- tim physicae, in Academia Rostochiana pro- positae« (Rostock 1594 i kasnije), »The- mata de concoctione et cruditate« (Ro¬ stock 1594) i konačno »Compendium logicae ex Aristotele« (Rostock 1596). Vlačičevi biografi navode, da je ovaj umro 7 travnja 1593, prema torne je djelo- vao kao profesor medicine jedva godinu dana. 3 ) Ako je ovaj datum ispravan, onda su sva njegova djela osim prvoga štam- pana tek poslije njegove smrti, što je na- ravski nmguče, ali ipak pobudjuje pomisao, da ie Vlačič možda ipak umro koju godinu kasnije. Teško ie naime pomisliti, da uva- žen naučenjak i sveučilišni profesor ostav- lja iza svoje smrti tri (!) neštampana ru- kopisa, ali to naravski ne isključuje, da je navedeni datum njegove smrti točan. O vezama Matije Vlačiča s drugim ?a- vremenim naučenjacima nije nam ništa po- zrato. Znademo samo. da je njegov otac bio intiman prijatelj s profesorom medi¬ cine u Tiibingenu, Leonardom Fuchsom. 1 ) Iz čega Mirkovič zaključuje, da ie Fuchs vjerojatno pridonio, da se mladi Vlačič po- svetio medicini (str. 58). Kasnije u Frank¬ furtu (1573—1575) iiječi Vlačiča stariieg glasoviti liječnik Adam Louitzer, 0 ) s kojim je mladi Vlačič zacijeio takodier stupio u vezu. Nije mnogo, što znamo o Matiji Vlačiču, liječniku , filozofu, kojega su njegovi sa- vremenici cijenili kao učena čovjeka. Ali i to malo. što o njemu znamo, dovoljno ie, da dade jasne konture slici jednog uče¬ njaka 16 stolječa, koji je u našoj sredini gotovo uopče nepoznat, prem da nm je naučni svijet do danas ostavio njegov pri¬ djevak »Illyricus«. (»O b z o r«). Dr. Lavosiav Glesinger. *) Jedinl Dr. Risto Jeremič spominje mla- djeg Flaciusa u svojoj knjiži »Zdravstvene pri¬ like u jugoslovenskim zemljama do kraja 19, veka« (Zagreb 1935) medju liječnicima -Jugo- slavenima, koji su bili nrofesori na stranim sveučilištima (str. 95). ! ) Pod tim imenom poznat je i Vlačič otac. Korbler je napisac biografscu noticu o Vla¬ čiču u »Narodnoj enciklopediii« takodier r>od geslom Frankovič, pa če to biti uzrok. da Mir¬ kovič ovu notici' nije našao te veli (str. 146): »Stanojevičeva enciklopedija opet njega uopč? ne spominje«, *) O ovom datumu ne može biti nikakove sumnje. Mirkovič navodi (str. 153 1. da ie Ma¬ tija Vlačič mladji rodjen okc 1550. h Mirkoviču nije poznato. kada ie Vlačič umro, on samo znade, da ie to bilo prije god. 1616, kojr je račune izašlo druro. Dosmrtno izdanle njegoveg djela »Commentarii d- vita et morte«. D Leonhnrd Fuchs (1501—1506), od god. 1535 profesor u Tiibingenu, znamenit liječnik i botaničar. autor medicinskih i botaničkih naučnih djela. 8 ) Adam Lonitzer (Loniceru:) (1538— 1586 ', 1553. profesor matematike u Mari urgu, 1534. doktor medicine i graaski fizik u Frankfurtu. Autor brojnih djela. .Istra. 171371 svakog tjedna n petak. — llroj cekovnog računa 36.789 — Fretplata: za cljeiu godinu 48.— din., za pn (a goaine i* *.— din na godinu - Oglasi še računajo po cjenlku. — Viasnlk < Izdavač: Konzorcij »Istra. Mnsarvkova Ž8a. U. oro, telefona «7-80. — la rova ulica 4 >. m Kat - Tlsak- tleča lolnn lugos1o T en«ke stampe d d. Zn gre h Masarvlrova »lira Oro' 3Sa _ /, B tiskam odgovar: tiskam odgovara za inozemsivo avostruso za aoienko c. aoian. uredništvo odgovara 1VA.N STAKl Avonimi- Rudolt Poianovu: Zagreb niča oroi 131.