Poštarlna plačena u gotovu Cena 1.— Din. tusm GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 din. • Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 • Adresa za pošiljke: Poštanski fah 342 • Telefon uredništva 30-866 1 26-105, uprave 30-866 • Račun Poštanske štedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 20 oktobar 1939 God. X • Broj 42 ZA PRAVDU I POREDAK! Verovali ili ne, mi več sada imamo priličnu emi gr atiju sa područja Banovine Hrvatske. Bio je to takoder akt samozataje, što o tome nismo do sada govorili; ali stvari se, na žalost, razvija ju tako, da se bojimo, da skrivanje istine samo podstiče ruši-lačke elemente. Čak i sa strane odgovornih pretstavnika, iz Banovine Hrvatske, podržava se fraza, da su stradalnici »zaslužili« svoju sudbinu, a mi smo i na to čut ali, verujuči da je to samo formula, da se poredak ipak ostvari. Ali pošto je, baš usled takvog obraz/oženja, poredak sve man ji, to moramo da kažemo otvoreno, da je, sem retkih slučajeva, sva ta vika o krivici — grdna laž! Bilo je doduše tipov a koji su skr navili jugoslovenstvo aktima nasilja; ali zar ni je bilo i tipov a, koji su sramotili hrvat stvo, ne samo služenjem Austriji, nego i dojučerašnjim pakti-ranjem sa intencijama protiv sporazuma? Pa hoče li nekom od njih i vlas pasti s glave, zbog toga, u novo j situaciji? Naprotiv su ogromna večina Hrvata Jugoslovena, — a pogotovo Sokoli, koji su takvi ostali i pored svih šikana, ko je su več nekoliko go-dina uperene protiv nas, — neobično čestiti i idealni ljudi, koji nikakvo zlo nisu nikome učinili, sem što su svoja rodoljubiva ubedenja otvoreno zastupali. Nekoliko meseci več izvesna štampa trubi o »krivicama«, a da niti jednu takvu krivicu ni j e uspela da utvrdi, sem slučajeva a la Cverger, koji spadaju u opšti kriminal i koji sa jugosloven-stvom nema ju nikakve veze. A ipak se, na osnovu te krilatice, vrše otpuštanja, fizički napadaji, krvava obračunavanja, onemo-gučuje se ljudima život i rad, šal ju se vulgarne pretnje, oduzima se tuda imovina itd. Izgleda da se zaboravilo, da ie bilo vremena, kada su se za hrvatstvo borili današnji i ondašnji Hrvati Jugosloveni, dok su sa prot ivne strane stajali frankofurtimaši, koji su bili u otvoreno j službi Beča i Pešte. O tome pošto je, ne fraze, več istorijski do kumenti; a za vreme rata je u samom hrvatskom saboru utvr-deno, da su frankovci tražili vojnu austrijsku diktaturu u Hrvatskoj, protiv opšteg narodnog raspoloženja. Znaju se / listine doušnika i mučitelja, znaju se njihove krvave žrtve, pa ipak niko, kada je došlo do oslobodenja, ni je bio progonjen, i ni naj gori medu njima nisu osetili potrebu da emigriraju. A to prvo vreme, posle oslobodenja, bilo je jedi no, u kome su ist inski Jugosloveni imali bar nekog uticaja; dok je sve što se docnije dogadalo, bila čista partizanska politika, ko ja je pravo jugoslovenstvo, i zloupotrebljavala i pobijala! Sada naprotiv, kao da je sve što je jugoslovensko i sokolsko najedanput bačeno izvan zakona! U samom današnjem broju nalazi se čitav niz izveštaja o nasiljima protiv Sokolstva, a naj-mirniji i najkorektniji ljudi biva ju otpušteni iz službe, premešta-vani i gonjeni, ni zbog čeg drugog, nego zato što su ispovedali jugoslovensku misao. Pretnje upučene svima Jugoslovenima, bez razlike, ispunjene su najvulgarnijom sadržinom i sve one tvrde, da govore u ime Gradanske i Seljačke zaštite. Sokolski domovi bivaju napadani sekirama ili oduzimani, a na privatne sokolske kuče prave se formalni juriši. I sve to »Hrvatski Dnevnik« likvidira ciničkom frazom, da »preganjanja Jugoslovena u Banovini Hrvatskoj ne može da bude, pošto Jugoslovena u Banovini Hrvatskoj uopšte i nema«. Tako su nekada frankofurtimaši, za račun Beča, progonili Srbe u Hrvatskoj, tvrdeči da Srbi u Hrvatskoj »ne pošto je«. Nije istina da oni koji beže, čine to zato, što im je »nečista savest«, kao što sa protivne strane hoče da se kaže. Ima naravski i takvih, i tima smo mi na prvi pogled kazali: Idite k »vodama«, za čiji ste račun kopromitovali jugoslovenstvo, pa neka vas oni zaštite! — Jednako kao što nas se ne tiču partijski eksponenti, koji su se bili navikli da vedre i oblače, pa sada emigriraju zato, što im to više nije moguče. Ali nas se i te kako tiču naši članovi, čestiti i odlični rodoljubi, koji beže zato što su nepravedno ugro-ženi, a protiv ko jih se vodi hajka samo zato, što su odani državi i jugoslovenstvu. Uzaludno je kriti, da je kod večine frankofurti-maša, baš t a k v a mr ž n j a j e d i ni kriterij za nasilja, a i samim vodama HSS je dobro poznato da su se takvi elementi u priličnom broju uvukli i u Gradansku i u Seljačku zaštitu. Baš zato i nerazumemo kako je moglo da se dogodi, da se ta dva čisto partijska udruženja, ko ja su i s uviše istaknuta u borbi protiv drugih grupa, a čiji su članovi protiv zakonito upadali u naše domove, — sada najedanput uzmu, kao organi za uspostavljanje reda i zakonitosti! Oni koji s pravom napada ju prošle režime zbog nasilja, zaboravljaju, da ni naj gori medu njima nisu ni kad neko partijsko udruženje proglasili za policijski organ, te da se takve stvari dogadaju samo u fašističkim zemljama i u Slovačkoj! Kao da ne pošto ji več i zasebna hrvatska žandarmerijska brigada, i kao da se nije mogla ona pojačati, ako je sadašnje stanje nedovoljno da se održi red? Pre par dana je dao ban, g. Subašič, izjavu, da niko od Srba u Banovini Hrvatskoj nije progonjen ni ugrožen Mi u samom današnjem broju navodimo nekoliko slučajeva, koji dokazu ju protivno. Medutim je vrlo karakteristično, da g. ban ni jedne reči nije rekao o ugrožavanju Hrvata Jugoslovena, kao da o Treba izdržati i raditi! Sasvim je dobro i potrebno da »Sokolski Glasnik«, kao glavni organ našeg Saveza, donaša podatke, makar u glavnim črtama, o stanju Sokolstva u Banovini Hrvatskoj. Treba da so-koska javnost znade da sokolovati u pojedinim krajevima znači imati mnogo izdržljivosti i ljubavi za sve delove naroda i za otadžbinu. Nema skoro člana u sokolskim redovima kome nisu upučivane razne pretnje; a kada se pogleda, tko upučuje te pretnje, čovek se mora zapanjiti, da su to lica koja, u večini slučajeva, i neznaju šta je ideja. Sigurno nema danas čestitog Hrvata, koji ne bi ovu svoju državu volio. Voleči državu, voli sam sebe i svoje najbliže. I ža-losno bi, prema tome bilo, da posto-ji država koja nosi ime Jugoslavija, a njezini gradani ne smeju biti Jugosloveni. Sokolstvo je nebrojeno puta naglasilo da ne želi ništa drugo, več ravnopravnost čitavog naroda. U našem narodu mogli su neki pojedinci i da kompromituju jugoslovensku ideju, ali to ne može biti razlog da se na Sokolstvo vrše napadaji. Sokolstvo ostaje na braniku svega što je jednom narodu, jednoj slobodnoj državi sveto. Oni neodgovorni elementi, koji na Sokolstvo napadaju, ili ne znaju Sta rade, ili rade svesno, pod firmom hrvatstva, a zapravo su frankofurtimaši! I ti su zaista opasni! Jer oni ne napadaju samo Sokolstvo, več pozivaju narod da, nakon sporazuma, izvesi crne zastave, zato što su narodni hrvatski vode tobože izdali hrvatski narod; kao n. pr. u Siveriču i u nekim drugim mestima u Dalmaciji. I naravski, da takvi ljudi, kojima su Sokoli trn u oku, nisu ni prijatelji Hrvata! Što je neko ispravniji So-ko i iskreniji Hrvat, njima je opasni-ji! A ako je još nastavnik i vrši ma kakav upliv na odgoj mladeži, još ga jače ocrnjuju. Sokoli nisu nikad drugo tražili, nego pravdu, poštenje i jednakost za sve, za sav naš narod! I niko prema tome, ko želi dobra hrvatstvu, neče dn napada svoje sugradane koji su se tome posvetili. Ne može biti dobro Hrvatima bez Srba, a ni- jednim ni drugima bez jugoslovenstva. Koji drukčije misle, na krivom su putu, ili su neprijatelji i hrvatstva i jugoslovenstva! Sokolstvu, kao eminent-nom nosiocu čiste jugoslovenske i-deje, pune ravnopravnosti i jedna-kcsti, ne sme se sprečavati rad ni u kojem kraju naše Otadžbine. Sokolska ideja mora i dalje biti nosioc svega duhovnoga u našem narodu, nosioca lepše i vedrije budučnosti. Razume se, da je najbolji sokolski odgovor na napadaje, sokolski nesebični rad. A. HAJKA NA SOKOLSKE DOMOVE Svako ko pozna pisanje »Sokol-skog Glasnika«, može da se uveri, da smo pokazali retku samozataju, prešućujući u prvo vreme uopšte incidente, koji su se dogadali protiv Sokolstva na teritoriji Banovine Hrvatske. A i kada smo ih (docnije) beležili, činili smo to u najsumarni-jem obliku, nastoječi da ne izaziva-mo uzbudenja i da zaista damo prilike nosiocima novog stanja, da na delu pokažu koliko im je do zdra-vog poretka i do zakonitosti. Hteli smo da budemo lojalni, verujuči da se predvidanja črnogleda neče ispu-niti i da če novo stanje hteti da se akreditira služenjem pravdi, a ne služenjem osveti. Međutim, poluzvanični organi H SS upeše sve sile da naša očekivanja demantuju. Dok su odgovorni činio-ci, oni u Zagrebu kao i oni u Beogradu, dali pretstavnicima Sokolstva puno obečanje, da če zakonitost u pogledu na Sokolstvo biti očuvana, pa su neki sokolski domovi, koji su od neodgovornih elemenata bili pro-tupravno oduzeti, vračeni Sokolstvu, dotle štampa, koja se izdaje za izraz mišljenja HSS, pa čak i poluzvanični »Hrvatski Dnevnik«, objav-ljuju takve napise, koji indirektno podstiču neodgovorne elemente da protuzakonito posižu za sokolskom imovinom, pa time sami seju nerec i nezakonitost, koje njihovi odgo vorni faktori, po savesti i zakonu, treba da ispravljaju. Nema dana da poneki od tih listova ne donese napit; o nekom sokolskom domu, na području Banovine Hrvatske, za-stupajuči anarhistička mišljenja, da taj dom treba da se oduzme iz sokolskih ruku, te da se dade drugim društvima itd. Naročitu hajku su preduzeli u pogledu sokolskog doma u Gospiču, tako da je sam »Hrvatski dnevnik« doneo o tome dva napisa, sa posve lažnim navodima i sa posve boljševičkim tendencijama. Tako n. pr. zagrebački list tvrdi, da su »Hrvati, za gradnju doma dali 566.000 dinara, dok na ostale odpada samo 372-000,« pa da »iz toga proizlazi jasno, kome ima pripasti taj dom; da Hrvati imaju pravo na tu imovinu, jer to ne smije biti stjecište protuhrvatskih težnja i interesa«, itd. I čemu onda služe okružnice Dr. Mačeka i bana Subašiča protiv nasilja i za održanje reda, ako list, koji se smatra organom g. Dr. Mačeka, na ovakav način zagovara nezakonitost i seje nered? Tvrdnja da su Hrvati bili prisi-ljavani da daju priloge za taj dom potpuno je lažna, što najbolje poka-zuje i slučaj informatora »Hrv. njihovo j sigurnosti ne treba uopšte voditi računa, dok se vrlo dobro zna, da su baš oni danas u iznimno teškom i ugroženom položaju. I da se još jače podvuče bespravnost, u ko jo j se na-laze, niti jed na novi na ne sme da zabeleži ni najteži incident protiv njih. Pišemo sve to zato, što nam je, naročito u sadašnjem času. u prvom redu do mira i do zakonitosti. Hočemo da verujemo i to, da odgovorni faktori, u Zagrebu kao i u Beogradu, žele zaista mir i poredak; ali se bojimo da če ovim načinom i pisanjem njihove štampe, do toga cilja teško doči. 1 sami ti odgovorni faktori u Banovini Hrvatskoj osetiče, bojimo se, uskoro, da se preveliki obziri prema rušilačkim elementima, mogu okrenuti i protiv njih. Mi smo za to, da se autoritet poštuje, jednako ona j države Jugoslavije, kao i ona j Banovine Hrvatske. Ali to što se dogada u poslednje vreme i način kako izvesna štampa podjaruje dogadaje, ne može da utvrdi taj autoritet. Dnevnika«, nedoučenog daka, koji je sam dao za taj dom 50 Din., ne zato što ga je neko prisilio, več za to što je računao da če mu to koristiti, pa se sada iz istog razloga do-dvorava HSS. Kako pak stoji sa prilozima za gradnju doma, vidi se iz ovih autentičnih podataka: Celokupni primici za gradnju Sok. doma u Gospiču iznose 1,198.761 din, a dele se ovako: Pomoč mnistarstva za fiz. vaspi-tanje naroda 195.000 din.. Pomoč ministar. finansija 80.000 din. Pomoč Bans. uprave, Zagreb 282.462 din- Dobrovoljni priloži glasom spiska 386.511 din. Pozajmica od Saveza S. K. J. Beograd 250.000 din. Prihod od preostalog materijala i kamata 4.787 din. Ne možemo govoriti o naravi onih »džepova«, iz kojih je dobivena pri-pomoč, ali stavka »dobrovoljnih priloga«, rasporedena po želji dopisnika »Hrv. dnevnika«, na razne »dže-pove«, izgleda ovako: Tri društva iz Gospiča, označena u naslovu sa hrvatskim imenom, dala su 600 din. Četiri društva iz Gospiča označena u naslovu sa srpskim imenom dala su 47.000 din. Petnaest društava iz Gospiča, bez zasebno istaknutog imena u naslovu (Opč. uprava. Sokol, društvo, Sokol. čete, Jadran, straža, Strelj. družina, Odbor »Tesla«, Rib. rak. društvo, Lov- društvo, Udruž. obrtnika, Udruž. ugostitelja, Vatrog. društvo, i dr.) dali su 65.125 din. Razne trgovačke firme, izvan Gospiča i Like, dale 30.427 din. Lični prilagači: 369 Srba prilagača dali su ukup-no 158.299 din. 60 p. 327 Hrvata prilagača dali su u-kupno 74.532 din. 64 vojna lica, odnosno jedinice, dali su 10.527 din. Moramo napomenuti, da smo pod stavku »Hrvata« ubrojili sve Hrvate, bez razlike, pa tako i one, koji se i danas osečaju odlučnim Jugoslovenima, a koji su dali največu sumu toga. Iz svega izloženog, vidi se, dakle da je dom zidan iz pomoči državnih nadleštava, kojima je i dužnost da podupiru ovakve nacionalne predu-hvate, te iz slobodnih priloga, medu kojima je slučajno najmanji broj o-nih Hrvata, koji sada, zbog konjunkture, neče više da se osečaju Jugosloveni. I zar se tolike debele pare, date od Jugoslovena, u jugoslovenske svrhe, ne nalaze u fondovima društava, koja su sada protivna jugoslovenstvu, pa da zato niko od Jugoslovena nije tražio da nasilno oduzme njihovu imovinu? 1 konačno, — znaju li gospoda oko »Hrv. Dnevnika«, šta znači privatna imovina, šta je red i šta je zakon? Kad bi se kriteriji, koje oni propovedaju, uveli u život, — zar nebi u našoj čitavoj javnosti nastao največi haos i nered, da se več nig-de nebi znalo šta je čije? A ako gospoda misle da im haos može da posluži samo u borbi protiv Sokolstva, onda se ljuto varaju. Mi smo več jednom kazali: So- kolski domovi su naši i takvi če o-stati. To važi i za dom u Gospiču i za sve ostale- I stoga bi »Hrv. Dnevnik« bolje poslužio stvari, koju gg. Dr. Maček i Subašič preporu- čaju u svojim okružnicama, kada bi svoje čitaoce vaspitavali u poštova-nju tuđe svojine i zakona, nego li da ih podjaruju na nasilja. . * Još karakterističniji je slučaj sa sokolskim domom u Budinščini, u bližini rudnika Zajezde. kod Varaždina, zbog koga je takoder izvesna štampa u Hrvatskoj preduzela kam-panju,. tražeči da se taj dom odu-zme, jer da je sagraden sa novcem, koj je prisilno izmamljen itd. Za-tražili smo odmah autentične informacije i one glase, da je dom sagraden prinosom članova, koji su još i sada, gotovo svi, učlanjeni u Sokolu, prihodom od priredbi itd., a dobar deo gradnje izveli su članovi na svoju ruku, bez ičije pomoči; dok je Savez Sokola dao 1 5.000 dinara, a Banska uprava u Zagrebu samo 10.000 dinara. Od rudara, koji nisu članovi Sokola, sakupilo se samo 1.300 dinara, i to bez ikakve sile, več zato, što je Sokolski dom u Budinščini bio zaista centar čitavog prosvetnog života u okolini i svi su ga poštovali i voleli- Naša brača iz Budinščine nam i sada pišu: »Sta-novništvo je ovde mimo i pristojno, večina njih su pristaše HSS, ali nama u selu niko ne smeta. Jedino iz okoline i iz daljnih krajeva počela je hajka protiv nas.« Kao što se vidi, ne postoji kod naroda mržnja na Sokolstvo, več se ona veštački stvara iz različitih frankofurtimaških centara. a na radost spoljnih neprijatelja naše zemlje, koji znaju šta Sokolstvo znači u stvaranju nacionalnog i borbenog duha, i koliko im smeta. GLASOVI O SELENJU NEMACA Sve se viže piše o preseljenju Ne-maca ne samo iz baltičkih zemalja, nego i iz država na jugoistoku Evrope, u Nemačku. Organi nemačke ma-njine u Jugoslaviji bave se takoder tim pitanjem, ali vidi se da nisu na čisto o čemu se radi. Glavni organ naših Nemaca, novosadski »Deutsches Volksblatt«, misli da se tu radi samo o razasutim ostrvima Nemaca, koji bi mogli biti ugroženi u nacionalnom pogledu; dok ona nemačka ostrva, koja su ekonomski i brojčano jaka, da ne bi došla u obzir. Prema tome bi izgledalo da se tu ne radi o Nem-cima u Vojvodini ni u Kočevju, več o raštrkanim skupinama u Hrvatskoj, Bosni i Sloveniji. Pisanje listova iz Rajha, a naročito »Diplomatisch-poli-tische Koresspodenz«, pokazuje me-dutira, da se u Nemačkoj misli na repatriaciju svih Nemaca na jugoistoku Evrope, bez obzira kakve su njihove skupine. Prema pisanju tih listova, trebalo bi da se iz tih zemalja otseli oko 2 miliona Nemaca. SkupStina sokolske župe Beograd Za starešinu izabran je Staja Stajic, general u penziji. U subotu i nedelju održana je van redna skupština sokolske župe Beograd. Pre zasedanja plenuma, ve-čao je Odbor za rad na selu, i Odbor za sokolsku Petrovu Petoletnicu. kao i Zbor prosvetara sokolskih je-dinica beogradske župe. Na ovim zbo-rcvanjima pretreseni su izveštajd i doneti programi rada za sve sokolske pripadnike, obzirom na prilike, ko-je danas vladaju. Svi se ti zaključci svode na to, da treba sokolski rad potencirati, sve sokolske pripadnike vaspitati u duhu odbranbenosti i pripravnosti, organizujuči niz tečajeva i predavanja u tom smislu. Za pro-čelnike tih otseka izabrani su dosa-dašnji pročelnici, što pokazuje da ,ie skupština bila zadovoljna radom. U nedelju održano je zasedanje Zbora društvenih i četnih načelnika i načelnica sa teritorije župe Beograd, i zam. načelnika, Maksimovič, održao je referat o programu rada u duhu pripravnosti i odbrambenosti u ko-jfcm je razraden svaki stepen ovog važnog sokolskog vaspitanja. U na-čelništvo su izabrani načelnici jačih Beogradskih društava — po položaju, tj. Beograda Matice, Beograda I, Beograda II i jednog provincijskog društv.a. Tako i žensko tehn. vočstvo. Vanredna skupština župe Beograd održana je u prostorijama vežbaoni-ce sokolskog Saveza. Skupštini je pretsedavao starešina župe Dr. Mi-hajlo Gradojevič, prof. univ. Nakon pozdrava svima prisutnima, a naročito delegatu Saveza, ing. Smiljaniču, odata je počast umrlim funkcio-nerima župe Beograd, Voji Todoroviču i Gojku Mudriniču. Zatim brat Gradojevič izjavljuje da se ne može u buduče primiti dužnosti starešine, zbog zauzetosti sok. dužnostima u Savezu. Pošto je starešina izneo rad uprave i izložio razloge sazivanja vanredne skupštine, pročelnici odbora su izneli u kratkim črtama izve-štaje svojih odbora, te je upravi da-ta razrešnica. Kod izbora nove uprave župe, zaključilo se, nakon debate, da se najpre izabere starešina, koji če kasnije, sa kandidacionim odborom, izabrati članove u upravu župe. Pojavila su se dva predloga 1) za Sta-' ju Stajica, generala u penziji i 2) za Velju Popoviča, dir. fin. dir. Glasa-nje je obavljeno tajno, pa je izabran večinom glasova Staja Stajič. U kan-didacioni odbor ušli su, tako, Staja Stajič, izabrani pročelnici odbora: načelnik Bogdan Maksimovič, prosvetar Momir Sinobad, Momčilo Radakovič, Rista Koljivratič, Miloš Vorkapič, Milan Radosavljevič, Bogdan Spernjak i Đorde Vojnovič. Nakon večanja kan-didacionog odbora, koje je trajalo dosta dugo, izabrana je nova uprava sokolske župe u ovom sastavu: Starešina župe Staja Stajič, general u penziji. Zamenici starešine: ing. Svetislav Vučkovič, čin. grad. pogl. Beograd; — prof. Štefan Adolf, insp. Min. pro-svfete Beograd; — Dr. Purič Rista, iz Obrenovca; — Dr. Jovič Petar iz Ru-nie; — Dorde Vojnovič iz Indije. Načelnik: Bogdan Maksimovič, zamenici: Dušan Jovanovič, Frano Žic, se ' V7"'" Starešina Staja Stajič Poljšak Slavko, Bubalovič Jovan i Nikola Popov. Načelnica: Slavka Vučkovič, zame-nice: Agata Žičova, Olga Blanova, Dara Jovanovičeva i Vukica Dopuda. Prosvetar: Momir Sinobad; pročel-r.ik otseka za rad na selu: Momčilo Radakovič i otseka za SPP, Branko Valadžija te jpš veliki broj članova uprave, reviz. ,odbora i suda časti. I. Sedlaček * Novoizabrani starešina sokolske župe Beograd, brat Staja Stajič, je stari sokolac, koji još god. 1899 stupio u gimnastično' društvo »Dušan Silnk i od tada se živo zanimao televaž-bačkim radom. Kao vojnik je učestvo-vao u svim ratovima za oslobodenje, bio je komandant brigade potiske divizijske oblasti i penzionisan je, pre nekoliko godina, kao pešadijski bri-gadni general. God. 1923, kao član tamošnjeg sokolskog društva, izabran je za starešinu društva u Tuzli i za starešinu župe ,Tuzla, pa je na tom položaju ostao sve do god. 1927. Njegov rad u župi i u društvu Tuzla ie u najboljoj uspomeni kod tamošnje naše brače. God. 1927, pošto je bio preinešten u Subotiču, angažovao se odmah ponovo u sokolskom radu, pa je izabran za starešinu društva Subo- Недеља пошумљавања Одбор установа у сарадњи са Министарством шума објавио је да почетак рада на пошумљавању почиње ове јесени од 22 октобра и траје до краја месеца и све до-тле докле је погодно јесеље вре-ме. А недеља од 22—29 треба да је недеља организованог и сложног рада свих школа, свих установа и организација у целој земљи, а нарочито онамо где је овај рад и подизање шума насуш-на и неодложива потреба. Наше шуме, добро наше, за-штитници наши и од суше и од поплаве, браниоци од разних не-пријатеља, биле су кроз векове. Оне су нам ублажавале буре и о-лује, оне су нам помагале да под-несемо оштре зиме и превелике сунчане припеке, оне су нам да-вале дивног хлада и плода; оне су нам храниле и одржавале бистре и чисте изворе животворне воде, оне су нам увек давале чиста и здрава зрака и окрепљавале сна-гу и здравље. Шуме су нам омо-гукавале цео наш рад и израду свега, од колибе дснајсјајније па-лате, од најпримитивније алатљи-ке до народних гусала. Шуме за време туђина и борбе против ње-га бејаху заклони и места збегова. Туђин је у шумама нашим видео нашег пријатеља и заштитника. И он је и отпочео уништавање тога највећег добра нашега. А ми не-разумни и несвесни, са разарач-ким инстиктом, и онамо где смо се ослободили, продужили смо безразложно, лакомислено и не-поштедно уништавање и сечење шума кроз деценије. Сечене су шуме и кад је требало и кад није требало, и онамо где су се место шума могле добити оранице и пашљаци и где тога није било, и онамо одакле се дрво могло изве-сти, и одакле није. Секло се свуда докле је људска нога могла при-ступити са секиром у руци. После-дице таквог наопаког рада и не-измерног греха Јавиле су се на многим местима, и сада се већ де-лимично познају и осећају. Али није зло било само у томе што су шуме сечене, већ што су сечене tiča i za prvog zamenika starešine župe Novi Sad. Na tim položajima je ostao sve do god. 1935, a od tada ]" neprestano član uprave sokolske župe Beograd i član uprave Saveza SKJ. Kao što se vidi, novim izborom, župa Beograd je dobila na čelo uzor-nog vojnika i predanog sokolskog radnika, koji več nekoliko godina neumorno radi u različitim krajevi-ma naše zemlje i koji je dQ dna srca prožet sokolskom migi ju. тако нерационално; jep кад при-спеју за сечу не могу се оставити да труле и падају. Зло је Што ни-ко доскора није ни помишљао а камо ли подизао нове и младе шуме, ни на местима старих, ни на новим површинама. У добри час, ма и доцкан поче-ла се подизати узбуна и вапај да се преостале шуме чувају, а нове младе подижу. Резултат напора надлежног министарства и свих његових установа, органа и сре-става, по подацима изнетим у јав-ности, је тај да је за двадесет го-дина рада пошумљено око 50.000 хсктара, од 1.00.000 хектара ко-лико по статистици има површине коју треба пошумити. Примимо ли као тачно да је означена површи-на права, и ако би се пошумљава-ње_ вршило овим интензитетом, значн требало би нам преко 400 година да пошумимо преосталу површину за пошумљавање. А ово не узимајући у обзир оне површи-не које ће се створити новом се-чом и отварашем нових површина. Да ово овако не сме. и не може о-стати јасно је. Рад се мора у нај-већој мери појачати и акција за вршење пошумљавања развијати до крајњих граница. У прошлоЈ години је према објављеним пода-цима засађено око 1.600.000 шум-ских садница. На страну да је ово недовољан број за народ који броји живља на селу преко 12.000.000 душа, него је питаље колико се је од гори>ег броја сад-ница заиста и примило, а то је много важније. И Соколство, са свима својим Јединицама, а нарочито оним у се-лима, свесно важности и значаја шума и пошумљаваша, одавно у-казује на потребу рада на пошум-љавању, па је и само приступило томе послу и узело га као један од многих задатака своје СокоЛ'-ске Петрове Петољетнице. С тога верујемо да ће све брат-ске јединице и сва браћа свих со-колских јединица и сама и у са-радши са одбором организациЈа учинити крајње напоре да недеља рада на пошумљавашу ове јесени буде што плоднија. Нека настану да се овај рад врши до краја јесе-ни, а истовремено спремати се и мислити на продужење овога рада рано с пролећа. Морамо настати да се засада подигне сваке го-дине бар онолико садница коли-ко је живих душа у нашој отаџби-ни. Само тако ћемо почињене гре-шке поправити и своју дужност испунити. На посао и: „где год на-ђеш згодно место, ту дрво посади! Арх. M. С. Naša narodna poezija (Nastavak) Borba izmedu zla i dobra, mraka i svetlosti, poroka i vrline jasno je izražena u našoj narodnoj poeziji. Zlo, kao revnosni zastupnik mraka i nepravde, igra sudbonosnu ulogu u životu, kako pojedinaca, tako i čita-vih naroda. Istina, nad zlom triumfu-je dobro, koje daje zadnji i odluču-juči udar. U pesmi »Bezdušna Neda« bore se zlo i dobro. Tetka truje svoje sestri-če, kao što je to i sa njihovom maj-kom uradila. Ali plemeniti sestrici, mesto osvete, vračaju svojoj tetki zlo dobrim: izrastu u borove i prave joj hlad. Kad ih ova seče i baca u va-tru, oni se raduju što se na njima greje njihova tetka. Ovo je jedan od najboljih primera dobrote sa kojom se često sretamo u narodnoj poeziji, gde je nebeški i-deal opraštanja i onima, koji nam čine zlo, vidno izražen. Udoviča se češče pominje u našim narodnim pesmama. Kad muž umre, žene meču udovi-ci crnu maramu na glavu i nariču: »Što učinje, velje jade, Miadoj tvojoj kukavici, Kojojzi si vjeru dao, Da je nećeš ostaviti? Eto sada vjerom svrnu: Jutros si je zacrnio: Nadjede joj hudo ime, Hudo ime udovica.* Udoviča često puta za svoga lju-bavnika žrtvuje i svoje dete. U pesmi »Mati nevjernica« udovi-cu Janu ljubi Vlašič Radule, koji je, kad joj sin Nikola napuni 10 godina i postane čuven junak, napušta, jer se plaši da ga ovaj ne ubije; našto ga Jana savetuje: »Ja se hoču učiniti bona, No ti ha j de za gorom na vodu E ču poslat’ dijete Nikolu, Da donese vode /za gore; Ti ga čeka j, izgubi mu glavu, Pa ti hodi da mi lice ljubiš.« Sin Nikola je došao i stao bole-srioj majci više glave, pa je jadan za ponude pita: »BI li majko, išta na svijetu?« našto mu .ie mati odgovorila: »Ja bih, sinko, vode iza gore, No pobaci svijetlo oružje Ej, oružje tvoje otrovano, Pa ti idi za goru na vodu, Donesi mi vode iza gore, Da s’ umijem i da se napijem, čini mi se, lakše če mi biti.« Nikola je uzeo kondir i pošao na vodu, ali ga je sestra upozorila, da ne ide bez oružja, pa ga je zato uzeo. Kad je došao blizu vode, ugle-dao je Vlašiča, koji ga je čekao da ga ubije, ali ga je ovaj ustrelio dže-ferdarom, uzeo mu glavu i oružje, oči izvadio i bacio u kondir, vrh ko-jil> je vode nalio i sve skupa odneo majci, koja je poznala oči svoga lju-bavnika, kada je proklela sina Nikolu: »Šta je ovo, majci ne hodio, Ni boljega lova ulovio.« Mesto odgovara, Nikola je izvadio sablju i otkinuo joj glavu. Momku se zamera, da se oženi u-dovicom, jer je »udovice lice obljubljeno.« Adž-Alijič se u pesmi »Devoj-ka je bolja od udovice« osuduje, što se oženio udovicom: »Tvoj se babo triputa ženio, . A ti jednom i to udovicom.« Udovica se uvek i sa lugom seča svoga prvog muža: »Prvi vojno, prvo dobro moje! Dobro li mi kod tebe bijaše!« što kod drugog muža izaziva mržnju i raspiruje svadu, koja se često puta završi razvodom braka. Sestra neizmerno voli svoga brata. Njena je ljubav mnogo jača od lju-bavi, kojom brat voli svoju sestru. Tuga sestre za umrlim ili poginulim bratom bolna je, duboka i večita. O-na pati kad nema brata, da je čuva i zaštiti od sveta, koji nema ljubavi i osečanja za slabe i nezaštičene. U pesmi »Največa žalost za bratom« mlada Durdevica je brojila junake, koji su se izvozili iz mora, pa kad joj nisu došli, gospodar, djever i brat: »Za Durdem je kosu odrezala, Za djeverom lice nagrdila, A za bratom oči izvadila.« Sestre koje neinaju brata tužne su i žalosne celoga života. One se na svaki način dovijaju, da dobiju brata: »Dvije seje brata ne imale, Pa ga viju od bijete svile, Od bijele i još od crvene: Struk mu meču drvo šimširovo, C me oči dva draga kamena, Olirvice morske pijavice, Sitne zube dva niza bisera, Zalažu ga medom i šečerom: »To nam jedi, pa nam probesjedi.« Kad je mladi Jovo ruku slomio, javila se vila da ga leči, ali je za na-gradu tražila: »Od matere b’jelu desnu ruku, Od sestrice kosu s upletnjakom, A od ljube d er dan od bisera.« Mati i sestra su dale što je vila tražila, ali ljuba nije htela dati derdan od bisera, te se Jovu rana zatrovala, od koje je i umro. Devojka, kao oličenje čednosti, lepote i nežnosti, predmet je nebroje-nih narodnih pesama: U pesmi »Želja devojčina« slikovito je prikazana težnja mlade devojke, koja veli: »Da sam jadna studena vodica Ja bih znala gde bih izvirila, Izvirala b' dragu pod pendžerom. Gde se dragi svlači i oblači, Ne bi I' me se dragi napojio, Ne bi li me na srcu nos/o.« Ili: »Tužna jada, da sam voda ladna! Ja bih znala, gde bih izvirala, Ukraj Save, ukraj vode ladne, Kud prolaze žitarice lade, Da ja vidim moje milo drago, . ириликама, Комеморације Деветог октобра Napadali na Sokole se množe! Odlazak brata starešine Stojkoviča Petra Pišu nam iz Tučepi: Ovih dana, nakon 36 god. uzorne učit. službe odelio se je od nas upr. škole i brat starešina Stojkovič Pe-tar. Učiteljevao je u Zavojanima, Ravči, Drašnicama, Zaostrogu i ko-načno u Tučepima punih 18 godina. Prožet osečajima za dobro našega naroda, dao je poverenoj deci maksimum duševnih i telesnih snaga, i svuda ostavio neizbrisive tragove svog plodonosnog rada. Njegov naporni učiteljski rad u školi bio je uvek na odličnoj pedagoškoj višini, te je na-išao na najbolje priznanje ne samo škol. starešina več i roditelja, a odlikovan je ordenom Sv. Save V i IV stepena. Deci je bio otac, brat i prijatelj. Svi seljaci bez razlike politič-kog mišljenja požalili su njegov odlazak i javno priznavali njegov učit. odgojni rad. Koliko je bio ljubljen i cenjen u selu najbolje se manife-stovalo prigodom odlaska iz mesta gde su deca na glas naricala, a roditelji suzama u očima ga blagosilja-li. Njegov rad u Sokolu neda se oceniti. Tu je radio neumorno, nesebično i postigao je lepih rezultata. Sok. dom koji je podignut do krova, je u mnogočem zasluga starešine Stojkoviča. Nije imao ličnih neprijatelja i protivnika, a kad bi se političke stra-sti raspirile, ni onda mu se nije ima-lo što prigovoriti, jer je bio toleran-tan i ljubezan, pa su ga i politički protivnici susretali poštovanjem. U času kad nam je još mnogo trebao, školska vlast ga je penzionisala i po-šao je u rodnu Podgoru, ali se na-damo, da če i dalje pomoči nas, u radu za dobro Kralja i jedinstvene Jugoslavije. Roditelji i Sokoli Stojkovič Petar јући својим вредним директори-ма. Национални Сплит, који је ве-ликог Краља поздравио кад је као наследник престола пролазио њего-вим обалама, не бојећи се аустриј-ских бајонета, показао је и овога пута своје родољубље, упркос свима неприликама и противностима. На соколској комеморацији била је дворана дупком пуна, а говор ста-решине, брата Калебића, био је нај-одушевљеније поздрављен. У соколском друштву Краљевица је поменслово одржао брат Црнко-вић, истичући да Соколство треба да остане верно аманету Краља Муче-ника. Након тога је прочитана ре-золуција Савезне скупштине и упут-ства о раду Сокола у данашњим временима. У Блату, на Корчули, је Соколско друштво узело иницијативу за про-славу 9 октобра и окупило сва на-ционална друштва. Католички пле-бан, дон Перо Франуловић, одазвао се молби Сокола, да одслужи зау-иокојене молитве за Краља Мучени-ка, уз асистенцију месних капела-на. Задушницама су присуствовали изасланици неких уреда и друшта-ва, те многобројно грађанство, али су школе на жалост радиле. На ве-че је одржана свечана комемораци-јл у Соколском друштву, на којој је учествовала соколска музика, а брат, Шепаревић Звонко, и сестра, Анђелка Сарделић, рецитовали су иесме посвећене Краљу. Старешина, Миљенко Батистић, одржао је. од-личан говор о раду Краља Уједини-теља и позвао чланство да се за-куне да he чувати Његов аманет, државно и народно јединство. По-сле комеморације сакупљани су при-лози за помагање сиромашне деце о Божићу. У соколском друштву Мандалина, близу Шибеника, је пред великим бројем чланства и остале публике одржао комеморативни говор старе-шина, брат Влаховић, позивајући чланство да, нарочито у данашњим у раду за со-колске идеале. Соколско друштво Тења, жупа Осијек, је приредило парастос, Kora je служио брат Душан Бјеловац, а комеморативно предавање је о-држао брат Душан Лесаковић. Брат Вељко Томић је рецитовао песму о Краљу Мученику, па је тако ова комеморација, на којој су, поред Сокола, узели учешћа и многоброј-ни остали сељаци, оставила најбољи утисак. Соколско друштво Дуга Peca о- држало је у своме дому комемора-цију за блаженопочившег Витешког kali, da treba ubiti i starešinu i tajnika Sokola. U Tijesnom je takoder došlo do napadaja na kuču starešine Obrato-va, i tajnika Delpti, a oštečena je i tabla sokolskog društva. Svi ovi napadaji izazivaju ogorčenje kod svih dobronamernih ljudi i pokazuju najočitije, da neodgovorni elementi poseduju neograničenu mo-gučnost za svoje rušilačke ispade, te da je javna sigurnost prepuštena na milost i nemilost njihovim raspolo-ženjima. Napadi su osobito učestali od vremena, otkada su listovi »Hr-vatski glasnik«, iz Splita, i »Hrvatski dnevnik« iz Zagreba, otvorili kam-panju protiv sokolskih domova, tra-žeči da se ti domovi oduzmu iz sokolskih ruku. * Sokolski dom u Kustošiji kod Zagreba, koji je zakonito vlasništvo Sokolskog društva, bio je još pre mesec dana nasilno oduzet sa Strane ljudi koji su došli u ime Seljačke za-štite i, ma koliko da je društvo pre-duzelo sve pravne mere da dode do svog imanja, pa je o tome dobilo i obečanja od Strane merodavnih, sokolskih dom još nije bio povračen. Ohrabreni time, mračni elementi po-kušavaju i daljnja nasilja, pa je tako 11 oktobra, bilo ispaljeno sedam me-taka kroz prozor kuče Ante Bibana, sekretara Sokolskog društva u Kustošiji, a iste noči ispaljepa su tri metka i u kuču Steva Grubiča, člana Sokola u Kustošiji. Srečom nije niko pogoden. Pretnje protiv sokolskog društva i članova Sokola su sve veče, pogotovo od onda, otkada se govori, da če policijsku službu preuzeti članovi Seljačke zaštite. * Iz Varaždina nam javlju, da su tamo došli starešini sokolskog društva izaslanici gradanske zaštite i zatražili, da im preda sokolski dom sa čitavim inventarom, inače da če ga oni šilom uzeti. Na sličan način je sprečen rad svim sokolskim dru-štvima u okolini Varaždina, a članovi Sokola su izloženi neprestanim pret-njama i napadajima. Stanje je u nekim krajevima takvo, da je sama jed-na opština, u srezu Prelog, izvestila o tome, navodeči da su članovi Sokola izvrnuti stalnim napadajima od straže članova Križarskog bratstva i Seljačke sloge, a u poslednje vreme najviše od Seljačke zaštite. Dalje se izveštava da je vršen permanenten teror nad pojedinim članovima Sokola, bez ikakvog drugog razloga, več samo zato, što Seljačka zaštita stoji na gledištu, da u tom kraju ne sme da postoji nikakvo jugosloven-sko udruženje. Kao што смо већ у прошлом броју јавили, у свим нашии једи-ницама приређене су свечане ко-меморације приликом петогоди-шњице смрти Блаженопочившег Краља Александра 1 Уједините-ља, и Соколство је у читавој Ју-гославији, у свим крајевима, о-дало почаст успомени Краља Му-ченииа. Ми смо у прошлом броју известили о читавом низу тих ко-меморација, а накнадно смо до-били још неколико дописа, које не можемо навести у целини, али ћемо бар објавити главне моменте из њих. У Винковцима је Соколско дру-штво приредило помен и свечану комеморацију, коју је отворио ста-решина, брат Др. Паја Шуматовић, а предавање о Краљу Ујединитељу одржао је просветар, Ђуро Мрва-љевић. На комеморацији је учество-вао и хор српског певачког дру-штва „Вила”, а на програму је било и неколико успелих рецитација. По-сета комеморације је била врло до-бра. У Сплиту је на помену узела у-чешћа многобројна публика н углед-ни претставници, а нарочито иза-сланици Соколства, Народне одбра-не, итд. Многобројно грађанство је походило спомен светионик, посве-ћен Краљу Ујединитељу, који је био прекривен венцима и цвећем, као мало које године. Док су остале школе радиле, Трговачка академија и Средња техничка школа су озна-чиле тај дан као празник, захваљу- Спомен-светионик Краљу Алексан-дру, на гату у Сплиту. . Javljaju nam iz Šibenika, da se napadaji protiv Sokolstva sve više množe i da postaju sve teži, tako da pretstavljaju več znakove krajnjeg bespravlja. Tako je n. pr. pre tri dana u mestu Betini došlo do varvar-skog napadaja na sokolski dom, koji je trajao od 19 do 23 sati, a da se .niko nije ni pojavio da uzme u za-štitu sokolsku imovinu i sokolske ži-vote. Polupana je čitava sokolana, sekirama su razbijena vrata i prozo-ri, uništena je cela imovina, tako da celokupna šteta iznosi oko 30.000 di-nara. Pored toga su svi članovi Sokola bili u neprestanoj životnoj opas-nosti, nesmetano napadani od svojih protivnika. U Murteru je naoružana rulja na-pala kuče pojedinih članova Sokola, te pucala iz revolvera, a na kuču tajnika, Šimuna čubriča, navalila je kamenicama. Izgrednici su javno vi- Краља Ујединитеља. Дирљиво npe-давање брата Кучјћа саслушало је преко 160 чланова и грађана. Соколска чета у Војишници, жу-па Карловац, одржала је 9 октобра помен Блаженопочившем Краљу А-лександру Ујединитељу. Врло лепо предавање је одржао брат Црнко-вић Љубомир, у коме је позвао чла-нове да устрају у раду, а као вр-хунац настојања и самопрегорења навео је Соколску Петрову Пето-летницу. На крају је навео, да Со-колство у тим крајевима преживљу-је тешке дане, али да ће браћа у-страјати и победити, као и до сада, све препреке и недаће. Брат ЦрнковиН, који је држао комеморацију у Војишници Cvati li mu ruža na kormanu, Vene li mu karanfil u rud, Što sam tužna u subotu brala, U nedelju mome dragom dala.* Devojka čeka svoga dragog sa pu-ta po moru, pa razočarana dugim čekan jem kaže: »Več se meni dodijalo Sve sedeči na prozoru, Gledajuči sinje more, Sinje more, ravno polje, Jedri li mi drago moje.* U pesmi »Molitva devojčina« izražava se jedna topla želja: »Daj mi, Bože, dlziju dukata, Da ja kupim iglu od biljura. Da sadjem jorgan od behara, Da pokrijem Mujagu bečara; Da ja vidim kako bečar spava: Bečar spava, očiju ne sklapa.* Harmoniju u ljubavi izmedu mom-ka i devojke divno izražavaju sledeči stihovi: »Dvoje ml se drago milovalo: Jovo momče I Mara devojka. Koliko se mnogo mllovall, Na jednoj se vodi umivali, O jedan se jagluk otirali.* Veliki je bol devojke kad joj dragi s drugom razgovara: »Volim čuti i da mi boluje, Neg' da s drugom dragom aši- kuje.* Neizmerna je tuga devojke, koju udaju sa starog: »Mlad me prosi, za stara me daju. Star je vojno trula javorina, Vjetar duva, javorinu ljulja, Kiša ide, javorina trune. Mlad je vojno ruža napupiia, Vjetar duva, ruža se razvija, A od kiše biva veselija, Sunce sija, ona rumenija.* čežnja devojke za udajom oseča se svuda u životu i pesmi. To je njen ideal o kome sanja danju i noču. Mnoge narodne pesme su stihovane molbe devojke, koja uzdiše i čeka svoga sudenika. U pesmi »Devojka ječam proklinje« otvoreno se vidi šta želi i oseča: ‘‘i4 ' *. »Ja te žela, a ja te ne jela! Svatovski te konji pozobali.* Skrušeno se moli Đurđevdanu: »Durdevdanče, kad mi opet do- deš, Kod matere mene da ne nadeš: Ja I' udata ja li ukopata, Pre udata, nego ukopata.* Devojci dodija tarna i osama, pa cvili kao guja ljuta: »A čardače, ognjem izgoreo, Veče si mi mladoj dodijao Šetajuči sama po čardaku.* Ali i pored toga poneka se nade, koja zažali za devojaštvom: »Djevovanje moje carovanje, Car ti bijah, dok djevojka bijah.* Djevojka, gorda na svoju lepotu, protivi se suncu: »Jarko sunce, lepša sam od tebe / od tebe i od brata tv o ga, Od tvog brata, sjajnoga meseca, Od sestrice zvezde preodnice.* Devojci se češče prebacuje, da voli više muškaraca, čime se osporava njena prava i duboka ljubav, što ona odlučno odbija: »Ja ne mogu svima biti ljuba, Nego jednom, kog mi srce ljubi.* Devojka kroz pesmu izražava ljubav prema boji momka, pa veli: »Za dva plava ne bi groša dala, A za jedno mlado črnooko Dala b' za njeg 'iljadu dukata.* Kada devojku sreča ne posluži da nade živa čoveka, moli kujundžiju: »Kujundžija, tako ti zanata! Sakuj meni od zlata junaka. Ljubiču ga do samoga mraka, A grliti do sutrašnjeg danka.* Marljivost, snagu, bujnost, gordost i zavidljivost devojačku, jasno ilustru-ju sledeči stihovi: »Čija je ono djevojka, Što rano rani na vodu, Te plete kosu široko, A nosi fesak na oko, A brodi vodu duboko, Uzdiže skute visoko?* Devojka, i pored sve nežnosti i sti-dljivosti, zna i da prkoei momku: »čuj dragane, odoh za drugoga, Za drugoga, za života tvoga.* Izmedu kozara, ovčara, ratara, trgovca i krojača, devojka odabira ratara, jer su: »U ratara crne ruke, A b'jeia pogača.* (Svršiče se) Stanko O. Stankovič Poseta ministru Budisavljeviću Juče pre podne je ministar socijal-ne politike i narodnog zdravlja, g. Dr. Srdan Budisavljevič primio pret-stavnike Saveza Sokola K. J. pod vočstvom prvog zamenika starešine brata Belajčiča. Ministar je saslušao pažljivo izlaganja pretstavnika i obe-čao punu potporu u granicama zakonskih mogučnosti. Sokolska radio-pre-davanja Prosvetni odbor Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije nastavlja sa svojim, vrlo korisnim predavanjima, na. beogradskom radiu. U jesenjem ciklusu tih- predavanja održao je več brat Merčun Lojze iz Ljubljane, 12: oktobra, predavanje »Trideset godina od osnivanja Sokolske župe Ljub-ijana«, a brat Jovan Udicki iz Sremske Mitroviče, 15 oktobra, predavanje »Sokolske obaveze«. Sledeče predavanje održače se u četvrtak, 26 oktobra, u vreme nacio-nalnog časa, a govoriče Pahor Drago iz Celja o temi »Tirševim stopama«. 29 oktobra održače Kadesnikov Nikola, iz Beograda, predavanje »Omla-dina i deca u ruskom Sokolstvu«. Povodom osnivanja Škole za telesno vaspitanje Prošle nedelje došlo je do osnivanja Škole za telesno vaspitanje, u kojoj če se obrazovati buduči struč-ni nastavnici naše školske omladine. Škola spada u resor Ministarstva fi-zičkog vaspitanja naroda. Istorija telesnog vaspitanja u Jugoslaviji time je zabeležila jedan krupan dogadaj- Otvaranjem ove škole pošli smo u korak s ostalim kulturnim narodima Evrope, i time je obrazovanje nastavnika u štruci telesnog vaspitanja podignuto na viši stepen. Uporedo sa time, struka telesnog vaspitanja u našim školama izjedna-čiće se s obukom svih ostalih predmeta. Otvaranjem ove visoke ustanove podići će se ugled našega škol-stva uopšte, jer će u naše škole, u-vereni smo, dolaziti mladi pedago-zi potpuno stručno obrazovani. Da tako bude, to je bila želja svih onih koji su več godinama vodili tihu, ali odlučnu borbu, da telesno vaspitanje u našim školama pode onim putevima, kojima se več davno zakročilo u mnogim državama Evrope i Amerike. Zahvaljujemo odlučujučim fakto-rima u Ministarstvu fizičkog vaspitanja naroda što je ovaj veliki korak i kod nas učinjen. Vrhovna državna uprava ceneči koristi opšteg telesnog vaspitanja svih narodnih slojeva, organizovala je Ministarstvo fizičkog vaspitanja naroda, a Ministarstvo prosvete u-videvši da je potrebno posvetiti škol-skoj omladini što više pažnje u te-lesnom vaspitanju. organizovalo je u svome delokrugu, u Odeljenju za nastavu, poseban Otsek za telesno vaspitanje školske omladine. Potreba stručno obrazovanih pedagoga iz telesnog vaspitanja oseti-la se kod našeg školstva još 1908 godine, kada je bio od Ministarstva prosvete u Beogradu organizovan prvi Šestomesečni tečaj za nastavni-ke gimnastike, a u Zagrebu i Ljubljani 1910 godine bio je od ondaš-njih pokrajinskih vlada izdan Pro-pis o ispitivanju kandidata za učitelje gimnastike u srednjim školama. Godine 1927 Ministarstvo prosvete oiganizovalo je prvi Jednogodišnji tečaj za nastavnike gimnastike u srednjim i stručnim školama, a 1938 godine Ministarstvo fizičkog vaspitanja naroda, u saglasnosti sa Mini-starstvom prosvete, organizovalo je svoj prvi Jednogodišnji tečaj za nastavnike telesnog vaspitanja po školama. U razdoblju od ovih trideset go-dina bilo je organizovano više kra-čih tečajeva od petnaest dana i trideset dana za usavršavanje nastavnika telesnog vaspitanja. Nešto više od polovine aktivnih nastavnika telesnog vaspitanja kod nas nema potpuno srednjoškolsko obrazovanje, a stručne kvalifikacije stekli su ti nastavnici u kračim društvenim tečajevima, kod nas ili na strani. Skoro polovina nastavnika telesnog vaspitanja ima potpuno srednjoškolsko obrazovanje i pome-nute jednogodišnje tečajeve. Manji broj je onih nastavnika, profesora, koji su se (uz svoje teorijske predmete na univerzitetu u inostranstvu, a i kod nas u Zagrebu) bili posvetili i telesnom vaspitanju, pa iz toga predmeta stekli potrebne kvalifikacije. U poslednje vreme više mladih ljudi steklo je školsko obra zovanje iz predmeta telesnog vaspi tanja na raznim visokim školama u inostranstvu; a sada neče više biti potrebno da odlazimo u inostranstvo da se obrazujemo za tu struku, več čemo to svršavati kod svoje kuče, vaspitavačemo se u nacionalnom duhu svoga naroda, i to prenositi na našu školsku i vanškolsku omladinu. Evolucija ove vrste obrazovanja budučih nastavnika telesnog vaspitanja ne bi trebala da ostane samo na ovome putu. — Borci za unaprede-nje telesnog vaspitanja po školama borili su se ovih poslednjih 10—1 5 godina putem štampe, predavanja, rezolucija i pretstavki i pledirali su za još više obrazovanje nastavnika telesnog vaspitanja, za potpuno uni-verzitetsko obrazovanje. — Nadaj-mo se, da čemo tokom vremena i to doživeti, da se iz ove Škole razvije potpuna fakultetska naobrazba, ona-kva, kakva je za sve ostale predmete, koji se predaju u srednjim i učiteljskim školama. Telesno vaspitanje nije više ve-ština. telesno vaspitanje razvija se i podiglo se na naučnu visinu, a zahtevi savremenog čoveka danas tra-že da se omladina u svima pravci-ma vaspitava potpuno na naučnoj višini, pa i u telesnom pogledu. Uvereni smo, da če svi kompetentni faktori biti saglasni sa izra-ženom željom da podemo potpuno u korak s Evropom i da posle ste-čenih iskustava u ovoj Školi, korak-nemo još dalje do potpune fakultet-ske naobrazbe, što je u mnogim državama Evrope več davno učinjeno. Ante Tadič Poseta Nj. Sv. Patrijarhu Pretplatnici Saveza Sokola K. J., zamenici starešine, brat Dr. Vladimir Belajčič i arh. Milivoje Smiljanič, posetili su, pre par dana, patri-jarha pravoslavne crkve, Nj. Sv. Gavrila. Patrijarh se u razgovoru sa pretstavnicima jugoslovenskog Sokolstva živo interesovao za sokolski prosvetni i narodno-obrambeni rad, kao i uopšte za napredak Sokolstva. U razgovoru je naročito izrazio že-Iju, da Sokolstvo bude nosilac lju-bavi i bratstva izmedu raznih delo-va našeg naroda, bez obzira na kraj i na veru. Zaželeo je Sokolstvu puno uspeha. Brača zamenici starešine su se zahvalili Nj. Sv. Patrijarhu na Njegovim željama. Sokolsko društvo Mandalina blizu Šibenika priredilo je prošle subote vrlo uspelo predavanje, na kome je starešina, brat Vlahovič, govorio o ulozi Sokolstva i o današnjim prilikama za rad Sokolstva, naročito na teritoriji Banovine Hrvatske. Osmi broi časopisa „Soko“ Pred dva dana je izašao osmi broj revije »S O K O« organa Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, za sokolsku prosvetli, telovežbu i naraštaj, koji obuhvata 52 strane, sa mnogo lepih slika u tekstu. Broj za oktobar ima ovaj, nadasve bog’at i za-nimljiv sadržaj: Kriza i budućnost Slovenstva (Uredništvo); — Sokolska svest (Radovan Jovanovič); — Izbor br. Dr. V. Belajčiča za prvog zamenika starešine Saveza SKJ (N. B.); — Helenske igre (Dr. Miloš Đurić); — Jugoslovenski sokolski pisci (Dr. Maks Kovačič); — Neznani junak, pesma (Ismet A. Tabakovič); — Svetozar Miletič, pesma (St. M. Mutibarič); — Deveti oktobar; — Deset godina Jugoslavije. TELESNO VASPITANJE: O sistemu vaj, pri katerih je treba več telovadcev (Dr. V. Murnik); — Novo načelništvo Saveza SKJ. — Omiljele vežbe dece i vodnici (M. Vojinovič); — Utakmice članica za zastavu Kraljice Marije (Olga Skovran); — Vaje na gredi (E. Skalar); — Jugoslovenska trilogija (H. Miloševič); — Grada za vežbanje članova na spravama; — Proste vežbe za vadbovne ure žen (J. Trdinova); — Knjige i listovi. SOKOLSKA PROSVETA: Uvek na poslu (Đ. B.); — Sokolsko pozorište (ZiV.); — Štednja u sadašnjosti (R. A.); — Pozorište s lutkama; Petrova Petoletka (J. U.); — Nove knjige; — Beleške. SOKOLSKI NARAŠTAJ: Jačajmo vrline (L. Simeunovič); — Aforizmi i sugestije (F. Pavešič); — Kvišku glave (S. Hotko); — Lutanja po našim selima (I. Mileta); — Razmišljanje o životu (V. Šitum); —-Sudbina (S. Svoboda); — Naši pesnici (St. M. Mutibarič, J. Matešič, Ljubomir, I. A. Tabakovič, Dr. V. Rašič, F. Pavešič); — Radovi našeg naraštaja (Oplenac; — Jedan nezabo-ravni dan; — Na Oplencu); — Rebusi i Križaljke. * Pretplata je samih 45 dinara godišnje; a naručuje se: Ad-ministracija »Soko«, Beograd, Pošt. fah 342. — Račun Postan-ske Štedionice br. 57.686. _________ Kratke vesti iz našeg Sokolstva Jesu li naredbe jednake za sve? Jugosloveni grada Splita odlučili su da i ove godine održe komemoraciju povodom tragične smrti blaženopo-čivšeg Kralja Aleksandra i. U tu svr-hu odlučeno je da se posjeti spomen svjetionik i nanj polože vijenci i kite cviječa. Nadalje je odlučeno, da »Narodna odbrana« priredi svečanu komemoraciju u Gradskom Kazalištu. Sve je to prijavljeno vlastima, ali je Uprava Policije Split, pod br. Pov. 9133, od 8 oktobra 1939 odgovorila Sokolskom društvu i Narodnoj odbrani, da se korporativna posjeta Kra-ljevog spomenika i komemoracija »ne mogu odobriti, pošto je naredbom Bana Banovine Hrvatske II D. Z. br. 44786 od 21 rtijna 1939 god. izdata, uslijed današnje političke situacije i opčih državnih interesa, zabrana odr-žavanja javnih manifestacija, zboro-va u zatvorenom prostoru i pod vedrim nebom za cijelu zemlju.« Dok se nama zabranjuje da kome-morišemo smrt svoga Kralja, dotle ta ista vlast dozvoljava razne skup-štine i druge priredbe na svome teritoriju. Ovde čemo navesti samo nekoliko primjera: »Novo Doba« od 1 oktobra o. g. br. 235 donosi, da je toga dana odr-žana u Splitu skupština Saveza Hr-vatskih ekonomista kojoj je prisu-stvovao i prestojnik Banske vlasti iz Zagreba. Dalje se doslovno kaže: U Sokolsko društvo Split otvorilo je 1. X. t. g. svoju čitaonicu u prostori-jama sokolskog doma. Otvorenje je izvršio starešina brat B. Kalebič, a prigodni govor članstvu i naraštaju, koje je bilo prisutno u velikom bro-ju, održao je prosvjetar br. Madira-ca. Brat prosvjetar je u govoru iz-nio ukratko razloge . i svrhu otvara-nja čitaonice. Čitaonica je dnevno vrlo dobro posječena i članstvom i naraštajem obojega spola. Kazališni otsjek pod redateljstvom b. Haznadareviča neumorno radi te je več davao nekoliko komada, a i sada se sprema za uvod u zimsku sezonu sa tri aktovke. I svi drugi otsjeci ovoga društva počeli su sa intenzivnim radom, pa se je nadati, usprkos raznim zaprekama, nastalim u vezi političkih promjena, lepome i trajnome na-pretku. * Nedavno je umro u Zagrebu brat Pero Mrvoš, major, koji se brojio medu najagilnije i najpopularnije članove Sokolskog društva Zagreb II. Brat Mrvoš bio je redak karakter, pun radinosti i elana, pa je na svima priredbama sokolskim u Zagrebu bio jedna od centralnih ličnosti. U Sokolu broj II brat Mrvoš je vršio razne dužnosti, tako da je, naizmenično, bio blagajnik, pročelnik Gospodarskog otseka, pročelnik zabavnog otseka, pretsednik nadzornog odbora itd. a mnogo se zanimao i humanim te so-cijalnim radom u Sokolstvu. Naše Sokolstvo če se dugo sečati brata Mr-voša, koji je, kod svih koji su ga poznavali, ostavio najlepšu uspomenu. * Povodom nedavnih incidenata na šibenskim srednjim školama, u koji- ma su đaci frankovci i klerikalci napah na dake Sokole, mora se naročito požaliti, što neki od nadležnih školskih starešina, ne samo da nisu uzeli u zaštitu ugrožene naše dake, več su svojim držanjem još više sokolih napadače. Neka gospoda pro-fesori i direktori su najodlučnije odbili da pruže zaštitu napadnutim da-cima i izjavili su im otvoreno, neka se sele iz šibeničkih škola u drugi kraj. Sem toga, profesori zabranju-ju dacima da budu članovi Sokola itd. * Sokolsko društvo u Kotoru održalo je 14 ov. m. vrlo uspelu sokolsku Akademiju. Pred mnogobrojnom pu-blikom članovi, članice i naraštaj iz-veli su uspele vežbe, kojom su pri-likom pokazali spremu i snagu Sokolstva. Naročiti su bile pozdravljene tehničke vežbe članova. Svojim programom, ijvodenim na ovoj akademiji, Sokolsko društvo u Kotoru o-pravdalo je poverenje koje gradan-stvo u Boki prema Sokolu ima. I pored svih smetnji na koje sokolstvo nailazi od izvesnih nesave-snih ljudi, i ovog puta Sokoli staro-drevnog grada Kotora sa uspehom su pokazali svoju snagu i spremu. * Соколско друштво Стари Футог, у вези одбранбеног рада, а по у-гледу на соколска напредна дру-штва, организовало је у заједници месног одбора Црвеног крста, 6-не-дељни течај за болничарке, за који су се пријавиле 23 Соколице. Течај се одржава трипут недељно у со-колском дому, а њиме руководи здравствени референт, млада лекар-ка, Др. Јелена Винокић. Iz slovenskog sveta 10 sati pošli su svi delegati sa eko-nomistima iz Splita u klaustru crkve sv. Frane gdje ih je dočekao g. Jakov Čulič na čelu odbora za čuvanje groba Hrvatskog velikana blpk. Dr. Ante Trumbiča. Dr. Lamer položio je na grob Dr. Ante Trumbiča lijep vi-jenac -itd. Isti list u broju od 9/10 1939 donosi vi jesti o održanoj skupštini »Ju-goslovenske čitaonice«, radi promjene imena, koja je sada dobila ime >Hr-vatska čitaonica«. Isti list istoga dana donosi da je održan i sastanak Ženske grane H. S. S. »Hrvatski glasnik« donosi, u broju od 9 listopada o. g., da je istog dana održana i smotra »Hrvatske zaštite«. Kada uvidite sve ovo, vidi se da vlast ne postupa sa svakim isto. Dok se gore spomenutim udruženjima dozvoljava da, uza svu zabranu, drže svoje skupštine, nama se sve spre-čava. PREDNJAK Dobar Sokolski radnik, voda i načelnik jednog večeg društva, sa svr-šenim društvenim i župskim tečajem, te Skolom fizičkog vaspitanja, radio bi u društvu, koje bi mu isposlovalo nameštenje, bilo u tvornici ili podu-zeču, kao privatni činovnik, ili što slično. Obratiti se na uredništvo »Sok. Glasnika«. ČES1 I SLOVACI U INOZEMSTVU Javljaju iz Pariza, da je bivši pre-zident Beneš posetio novog pretsed-nika poljske vlade, generala Sikor-skog, koji je dan ranije njega posetio. Oba državnika razgovarali su o uzajamnim vezama i o zajedničkoj saradnji obih zemalja u budučnosti. Generala Sikorskog posetio je i bivši pretsednik čehoslovačke vlade, Milan Hodža. Voda čeških katolika i bivši mini-star, kanonik Šramek, koji je prebe-gao u inozemstvo dao je saradniku agencije Avas izjavu, u kojoj je ka-zao: »Došao sam na zapad, da bi do-kazao čitavom svetu, da svi čestiti Česi i Slovaci, bili oni desničari ili levičari, rade zajednički na narodnom oslobodenju. U mome društvu se na-lazi župnik Hala, koji je sve do nedavno bio potpretsednik stranke »Narodni Souručenstvi«, jedine koja po-stoji u protektoratu; ah koji više nije mogao da izdrži, gledajuči šta se dogada. Mi smo potpuno saglasni sa Dr. Benešom i možemo izjaviti da je čitav narod u Češkoj i Slovačkoj pro-tivan današnjem stanju. Isto tako slo-vački narod nije nikako složan sa onim što radi g. Tiso. Kao rodoljub i kao katolik, tražim slobodu za svoj narod«. Češki i slovački listovi, koji izlaze u nozemstvu, objavljuju ponovo vesti o progonstvu i zatvaranju ogrom-nog broja uglednih ljudi u Češkoj i Slovačkoj. Sa nemačke strane se tvr-di da su te vesti izmišljene ili pre-terane. Tako se na pr. tvrdi da su uhapšeni Jožef Nebesky, Dr. Truh-larž, pukovnik Dragač, bivši poslanik Dr. Rašin itd. Sem toga, da je bilo zritvoreno trideset viših oficira biv-šeg čehoslovačkog generalnog štaba, a bivši šef presbiroa, Smoranc, da je bio osuden na smrt i da je osuda več izvršena. Konačno se javlja i to, da je prilikom premetačine u Tirše-vom domu, bilo zatečeno 50 članica Sokola, koje su bile odvezene u Ne-mačku, pa od tog vremena da nema vesti o njima. POLJACI U AMERICI U Americi se sprema rekrutiranje vesike poljske armije, koja če se sa- stojati od Poljaka, koji u velikom broju žive u američkim državama. Pre nekoliko dana je u Njujorku priredena velika povorka američkih Poljaka, koja je brojala oko 120.000 ljudi. Američani su Poljacima prire-dili srdačne ovacije. SLOVACI I POLJACI »Narodna jednota«, organ naših Slovaka, koji izlazi u Bačkom Pe-trovcu, u broju od 14 oktobra, u članku, pod naslovom »Kako su ra-tovali Slovaci protiv Poljaka«, tvrdi i to da su slovački vojnici ... Zatim kaže: Slovački avijatičari, kojima je bila zadača da bombarduju pozicije poljske armade, bacali su bombe na mesta gde poljskih vojnika uopšte nije bilo, a poljskim vojnicima su ba-cali jabuke iz aviona. Bilo je i slu-čajeva da su slovački avijatičari preklali u poljske linije, davali Poljacima obaveštenja kako treba bombar-dovati nemačke pozicije a zatim se vračali natrag. ______________ Iz slovenskog Sokolstva IZ Č. O. S. Telovežbačke škole ČOS imale su ove godine 998 muških slušatelja u 16 različitih škola. Do konca ove godine biče priredeno još 5 telovežbač-kih škola, tako da če ukupni broj posetilaca tih najviših zavoda za sokolsko gimnastičko vaspitanje u Češkoj iznositi ove godine oko 1.300 muških učenika. Poseta žena i naraštajki u tim školama je još veča, tako da se može računati da če broj svih posetilaca ove godine biti oko 3.000. Sem ovih škola, u poslednje vreme naročito aktivno rade Savezne škole, u kojima se vaspitavaju članovi za vode malih seoskih jedinica. SLOVAČKO SOKOLSTVO U AMERICI Poslednji brojevi »Slovenskog Sokola«, organa slovačkog Sokolstva u Americi, donosi apel raznih slovač-kih društava u Americi, upučen svima Slovacima u inozemstvu, da pri-stupe borbi za oslobodenje českoslo-vačke republike. List donosi i razli-čite vesti o sakupljanju dobrovoljaca i priloga u tu svrhu, te velii da ta akcija medu Slovacima u Americi ima veliki uspeh. Čitajuči novine. . . Splitski »Hrvatski Glasnik« doneo je nedavno vulgarni napadaj na Sokolstvo, citirajuči reči br. Dr. Belaj-■čiča, kojima traži za Sokolstvo punu slobodu rada i pravnu zaštitu, i čudeči se, odakle njemu i Sokolstvu smelosti da traže zaštitu i reparaciju ne-pravda. Splitski list, koji je u polu-frankovačkim rukama, sipa pri tom neukusne laži o torne, da je Sokolstvo podupiralo sve što je protuhrvatsko i da Hrvati neče nikada zaboraviti Sokolima tobožnje režimstvo itd. Što se toga tiče, treba utvrditi naj-pre da br. Belajčič ima daleko više prava da govori, od nekih vlasnika *Hrv. Glasnika«, pošto on ničim ni-je nikada podupirao nikakav diktatorski režim, dok s u oni bili krupni ■iinioci u tim režimima. A što se za-boravljanja tiče, u tome su Sokoli i vopšte Jugosloveni, zaista mnogo krivi, jer su prezirom prelazili preko Jstinskih krivica raznih italijanaških »rižara« i crnožutih frankovaca, koji sada govore, nažalost, pod firmom hivatstva. I konačno, — št a vrede cir-kulari o održanju poretka, kad štampa koja tvrdi da je merodavna za HSS, na ovakav harangerski način ■traži da se Sokolstvu uskrati i zakonitost i zaštita, i da ono treba sva-kako da likvidira? * Zagrebačka »Hrvatska Straža« /e objavila nedavno detaljan prikaz jednog incidenta, na drugoj muškoj realno j gimnaziji u Zagrebu, kako je neki dak najpogrdnijim rečima vre-•dao svoga direktora, nazivajuči ga »največe jugoslovensko dubre«, kako mu je prilepio čušku i kako je zvao druga lica, da budu svedoci tog »ju-načkog čina*. Klerikalni list pri tom tvrdi da je direktor glasao za Stoja-dinoviča, da je progonio dake Hrvate itd., što odnosni direktor u naročitoj ispravci demantuje najodlučnije i javlja da je pisca članka tužio sudu. Kakogod bilo, — više nego karakteristična je činjenica, da najviši organ katoličke hijerarhiie sa tolikim uživanjem i neprikrivenim odobravanjem izveštava o jednom ovako gru-bom napadaju daka na svoga direktora, — davajuči time očit primer vaspi-tanja mladeži u najrazornijem duhu. 1 z ar je onda čudo, ako su šibenski seminarci prilikom incidenata 9 oktobra upotrebljavali izraze, koji ne dolikuju ni kočijašima, a kamo li bu-dučim sveštenicima?... * Poljska vlada u emigraciji javlja da je amnestirala prvake opozicije, medu kojima se nalaze stvarno naj-jači pretstavnici poljskog javnog mišljenja, kao i svi poljski sloveno-fili, ko j e je g. Bek gonio kao malo koga. Koliko bi, medutim, bolje bilo da je ta amnestija, ako ne ranije, došla harem pred ulazak u rat, — da istin-s ki pretstavnici naroda malko bolje pogledaju, što je g. Bek spremio za ■odbranu zemlje! A pogotovo, da je došla prošle godine u septembru, kad su sve poljske opozicione partije videle to što g. Bek nije hteo da vidi, — da nakon slovenskog Praga dola-2i na red slovenska Varšava... * Splitska »Katolička Riječ« komen-tariše rezoluciju sokolske Savezne skupštine i veli: »U istoj je rezolucijl naglašeno, da jugoslovensko sokolstvo »i danas o-staje verno svojoj zavetnoj misli: je-dinstvu narodnom i državnom.« Bilo sretnol« 1 biče srečno, klerikalna gospodo, ne bojte se /... »ZORNE OPREME J vežbaona, stadiona. ЧО* letnjih vežbališta te ■ffe . igrališta za decu P|f izvršuje specialna I Tvornica gimna- ] stiikih sprava “7Г ' j. ORAŽEM Ribnica (Jugoslavija) Osnovana 1881. g. Освећење рудирско-соколског доио Тресибоба Ha подножју планине Тресибабе, с десне стране Сврљишког Тимока, а на изласку из Сврљишке Клису-ре, налази се рудник Тресибаба. Ово вредно рударско предузеће, које обилно ради са својих 800 рад-ника и њиховим старешинама, има-ло је ових дана једну врло ретку свечаност: освећење рударско-со- колског дома. Потреба за стварањем једне со-колске јединице на руднику осети-ла се врло рано. Дирекцији рудника и осталим заинтересованим просвет-ним радницима било је потпуно ја-сно да кроз Соколство могу поди-ћи радни свет културно, социјално, физички и морално. Због тога је 1933 год. заузимањем неколидине вредних соколеких трудбеника о-сновано Соколско друштво Тре-сибаба-рудник. Са радом је ишло у којој ће бити читаоница и веж-баоница, са позорницом за соколе. Дато обећање је испуњено за не-пуну годину дана. Такво несебич-но дело управе је од високог зна-чаја за Соколство и његов разви-так у томе крају. Да би завршетак зграде и поче-так нашег соколског рада у њој био што свечаније изведен и величан-ствено изгледао, технички одбор је спремио врло леп програм сокол-ских вежби изведених на јавном 4ć'cy од стране свих категорија дру-штва, са четама: Орешац, Васиљ, Ргоште и Сврљишка Топла, уз capa дњу друштва Ниш-матица, Кња-жевац и Вина. Освећење је извршено 24 сеггтем-бра: пре подне поворка и дочек го-стију, а после подне јаван час. Све-чаност је била многобројно посеће- постепено. У току успешног рада дочекало је 1936 год. славље: Осве-ћење соколске заставе, Дар инж. г. М. Савчића, претседника Друштва зг експлоатацију горива. У току последњих година рад у друштву се раширио на све секције: позо-ришну, стрељачки отсек, музичку, а нарочито место заузима технички рад. Вредно је истаћи, као пример Со-коловања, брата инж. Александра Блажека, старешину друштва и ди-ректора рудника. Његовим дола-ском на челу управе, друштво је почело интензивније да ради на свима пољима, па се тако родила идејз да се зида и соколски дом. Управа предузећа, на челу са инж. г М. Савчићем и инж. Ацовићем, примила је предлоге свога директо-ра, а нашег брата, старешине Бла-жека и обећала подизање зграде, на од браће и сестара и осталог грађанства, међу којима су запаже-ни г. Благота Пајевић, изасланик г Министра војске и морнарице, г. Драгутин Кузмић, командант 14 пе-шад. пука, Живан Живковић, начел-ник срески, изасланик г. бана, r. Драгиша Милетић, изасланик епи-скопа Тимочког, брат Радован Ди-митријевић, старешина жупе Ниш итд. На освећењу је било неколи-ко врло лепих говора, затим је го-стима приређен ручак, а по подне приређен је јаван час. Све тачке су врло лепо изведене, а нарочито па-да у очи сликовита ношња сестара чланица сеоске чете Васиљ и еклад-ност вежбе старије браће рударв, као и сликовито вежбовно прикази-ван.е рударског чекића. Доцније је настало народно весел>е, до дубо-ко у ноћ. Među Nemcima u Jugoslaviji Pri zauzimanju stava prema nemač-ko-pol.jskom konfliktu kođ nemačke štampe u Jugoslaviji pojavile su se dve tendencije. Organi Kulturbunda pod vodstvom Deutsches Vosksblatta zauzeli su stav protiv Poljske. Jedan deo nemačke štampe je indiferentan prema najnovijim dogadajima, a ne-mački katolički Hstovi su pacifistički raspoloženi i pokazuju izvesnu rezer-visanost prema sklapanju nemačko-sovjetskog sporazuma. »Slavvonischer Volksbote«, organ Nemaca u banovini Hrvatskoj, koji izdaje pretstav-nik Kulturbunda, Branimir Altgajer, predbacuje listu Die Donau da podu-pire englesku politiku zaokružavanja Nemačke. U istom broju Slawonischer Volksbote ovako definiše stav Nemaca u Jugoslaviji: »Stav nemačke narodno-sne grupe odreden je neutralnošću njihove jugoslovenske otadžbine i krvnom i kulturnom pripadnošču ne-mačkoj narodnoj zajednici. Kao ljudi nemačke krvi koji ispovedaju nemač-ko shvatanje sveta, delimo tugu i radost sa Nenicima celog sveta. * Najnovijom amnestijom političkih krivaca koristio se i veliki broj Nemaca u Jugoslaviji. Medu njima na-lazi se, prema izveštaju glavnog organa Švapsko-nemačkog kulturnog saveza oko 2300 Nemaca koji su pro-šlog leta kažnjeni sa 500 dinara zbog nošenja belih čarapa, pozdravljanja desnicom itd. ŠTAMPA NAŠIH MANJINA I NEUTRALNOST Novosadski »Dan« objavljuje vrlo zanimljiv članak o našoj neutralno-sti, u vezi sa držanjem nekih manji-na u našoj zemlji. List veli: »Neutralnost ne znači, n. pr. da pojedini listovi imaju prava da ismeva-ju, persifliraju i izvrgavaju javnoj po-ruzi državnike jedne zaračene države, da preteruju u neverovatnom veliča-nju ratnih uspeha druge države itd. Ne čine to, istina, srpski, hrvatski i slovenački listovi, — (ije je pisanje uvek u skladu sa politikom neutral-nosti Jugoslavije, — več neki listovi nekih narodnih manjina. Shvatljivo je lako svakom da imaju simpatija za stav države čijem nacionalnom stablu pi i pada ju, i protiv toga niko nema u principu ništa. Ali, kada »A nep«, Hi »Dojčes Folksblat«, ili neki drugi ma-njinski listovi zaborave da su listovi koji izlaze u Jugoslaviji, da su namenjeni u prvom redu jugoslovenskim državljanima, da ih ureduju jugoslo-venski državljani, i da na njihovim stranama treba konsekventno da se ogleda politika striktne neutralnosti Jugoslavije, onda tu pojavu treba e-nergično suzbijati, radi viših nacionalnih interesa. Jer, Jugoslavija je u prijateljskim odnosima ne samo sa Italilom, Madarskom, Rumuniiom, Gr-č-kom, Nemačkom, več ima i pakt o prijateljstvu i sa Francuskom, koji /e još u važnosti i koji nije otkazan, i prijateljske odnose sa Velikom Brita-nijom. Osim toga, Jugoslavija je država čija ogromna večina Stanovnika pripada slovenskoj rasi.« Zanimljivosti iz doma i sveta Jugoslovenski pevački savez je o- držao u Somboru kongres, na kome je zaključeno, da se poradi na bli-žoj saradnji sa »Hrvatskim pevačkim savezom« i sa ostalim slovenskim sa-vezima. Zaključeno je, sem toga, da se projektovani jugoslovenski pevački slet neče održati, zbog pomanjkanja materijalnih sredstava. Za pret-sednika Saveza izabran je Dr. Bogdan Milašinovič. * Slovenački listovi javljaju, da se je tamo osnovala zasebna katolička ska-utska organizacija, koja je uzela naziv »Zveza slovenskih skavtov«, i koja je raskinula veze sa opštom skaut-skom organizacijom, zato što u njoj mogu da budu članovi i nekatolici, a to može štetno da deluje na kato-ličku omladinu. * Prema poslednjim vestima, politič-ki krugovi u Italiji misle, da još nije vreme za stvaranje jednog balkan-skog neutralnog bloka, jer da zato treba večih priprema, dok je za sada posve dovoljna prijateljska saradnja srednjeevropskih država, Jugoslavije, Rumunije i Madžarske, u saglasnosti sa Italijom, da se očuva mdr na Balkanu. Italijanski listovi se, medutim, bave i uticajem Rusije na Srednju Evropu i Balkan, usled novih prilika. Italijanski listovi ne misle da je o-pasnost tu; ali vele, ako bi se pojavila neka ruska opasnost na Balkanu, da bi Italija reagirala svim sredstvi-ma, da zaštiti svoje životne interese. * »Times« dobiva informacije iz Rige, prema kojima je do iseljenja Nemaca iz baltičkih država došlo zato, što je Nemačka želila da kupi veču ko-ličinu nemačkog zlata, koje joj je neophodno potrebno, pa je Rusija iskoristila tu priliku, da od Nemačke dobije .jedino što je ova mogla ponuditi, a to je potpuno žrtvovanje ne-mačkih interesa na Baltičkom moru. Danski list. »National Tidende«, piše da je oviin korakom Nemačka izgubila sve što su generacije Nemaca kroz sedam stotina godina gradile. * »Osservatore Romano«, zvanični organ Vatikana, objavljuje uvodni članak o današnjem ratu, u kome veli, da je »pravi razlag rata taj, što je Nemačka pokušala da Evropi namet-ne diktat sile u medunarodnim pita-njima. To je bio pravi razlog, zbog čega se Francuska latila oružja. Iz tog je jasno i koji su ciljevi današ-njeg rata. Francuska i Engleska žele da povrate osečaj sigurnosti koji če isključivati u budučnosti iznenadenja i pokušaje hegemonije. Položaj je, prema tome, sada takav, da Nemačka kuša sa politikom zaokružavanja, a Francuska odgovara politikom za-jemčene sigurnosti. Te dve politike nije moguče dovesti u sklad.« * Švajcarski listovi polemišu oštro sa nemačkom štampom po pitanju švaj-carske neutralnosti. Švajcarski listovi donose, naime, što objektivnije informacije o ratu, našto im nemačka štampa prigovara, da su u službi En-gleske i Francuske. Medutim švajcarski listovi odgovaraju, da švajcarsko j.ivno mišljenje ne želi da bude diri-govano iz Berlina i da hoče da saču-va punu slobodu. U tom stavu je na-ročito odlučna baš štampa na nemač-kem jeziku u Švajcarskoj. * Poslednji zvanični podaci iz En-gleske- i Francuske utvrduju, da je proizvodnja aviona u Engleskoj 1 Francuskoj danas tri puta veča od proizvodnje u Nemačkoj. Prema tome, francuska i britanska avijadja dobija svakim danom veču nadmoč prema Nemačkoj, a svako povečanje nemačke proizvodnje povuklo bi za sobom odgovarajuče povečanje sa-vezničke proizvodnje. U vezi s time, z3nimljivo je pisanje italijanskog lista »Vie deli’ aria«, koji iznosi senzacionalni plan o tome, kako je nemačka avijacija odlučila da unlšti britanska flotu. Prema tom planu bi Nemačka bila spremna da izgubi po 200 aviona za uništenje jednog en-gleskog ratnog broda, a svakog meseca mogla bi da uništi pet takvih brodova, što bi kroz kratko vreme dovelo do britanske katastrofe na moru. Pošto se pak brodovi ne grade tako brzo, Engleska ne bi mogla taj gubitak da nadoknadi, dok bi Nt?mačka mogla da producira svakog meseca oko 1000 novih aviona, čime bi nadoknadila gubitke. Saveznički listovi ne uzimaju- ozbiljno ovu kal-kulaciju i upozoravaju, da je sa» veznička avijacija sama dovoljna, da omete sve planove nemačke avijacije. »BRATSTVO« Glasnik Sokol, župi Osijek, u bro-' ju za avgust i septemb r donosi ovaj sadržaj: Slet bugarskih Junaka u Sofiji, od Granjaša; — Zapis sa Jadrana: Dr. Ilija Mamuzič; — II medu--župske utakmice: Bogner Josip; — Zupski prednjački tečaj za članice i starije naraštajke: I. Kikerec; — O-kružna takmičenja dece: Ilakovac; — Savezne utakmice članova za mač Nj. V. Kralja Aleksandra: Bogner; — i razne vesti iz sokolskih jedinica. \ таитс !Д0ПДДУШ U ШУ СПОЛДШМОСТИ Одевајте ce једностаВнб<Ми бтиено У тој жели штоф је одиучују)™ ЕНГ71 ЕСКИХ Ш Т О Ф O В А ИМАфИРМА ОГРАА • TCP#* BUSIN G - N A G Te ret ni automobili autohusi generalne „„up,... A UTOP R O D A I A BEOGRAD, Kralja Petra ul. br. 9. — Telefon 25-493 ZAGREB, Baruna Jelačiča ul. br. 3. — Telefon 23-012 ČASOVNIČAR 1 JUVELIR M. MITROVIČ TERAZIJE 22 (do Moskve) ima: Svajcarskih ča-sovnika za ruku i džep, zlatnog nakita, kristala, srebra, p e ha ra i plaketa. Braći f sestrama popust Cene vrlo solidne. Stručan rad Tratile cene za Izradu k I I n a c a I inalaka. ПОСЕТИОЦИМА САЈМД Прегледајте нашу сталну изложбу на нашем стоваришту у Књ. Зорке (Зериној) 90-92 доџ- ДОЏ- Цитроен - в. н. w. - Мпгирус - позната аиериканска кола са 5 и 7 седишта шасије за теретњаке и аутобусе екоиомична кола са 5 и 7 седишта грађена од одличног материјала мала кола позната по свои одличном мате-ријалу и прецизноЈ конструкцији дизел теретњаци. Позната и реномирана фабрика у нзградњи дизел теретњака и дизел мотора АУТОМОБИЛСКА РАДЊА »ВЕЛАУТО« СЕКУЛЕ ЗЕЧЕВИЋА БЕОГРАД, Књегиње Зорке ул. 90-92 / Телефон 22-030 SOKOLI MA ŠTAMPARIJA »Gutenberg« daje najpovolinije cene i dobavne u-vjete. Zato se obra-tite kad Vam bilo što ustreba jedino na ЈТДНРДМЈЧ „GtITEHBERG" ZAGREB / ILIČA 65 TELEFON 23-131 bratu S. Oljevac 99 НОВО отворени гранд хотел ХОТЕЛ располаже ca највећим бројем првокласно ново на- Најсолидније су цене у гранд хотелу мештених хигијенских соба. Топла и хладна текућа вода. „Б E О Г P А Д“. Централно грејање, купатило, лифт, телефон. — PECT0PAH: одлична домаћа и страна кухиња, пића из најбољих домаћих Уверите Се подрума. — Препоручује се путничком и трговачком свету. Хотелијер, ФИЈ1ИП МАЈИЋ VIBVH«nn I |10П|4 AUICII БЕОГРАД“ до жељезничке станнце угао Балкаи-сие и Неиањине улице. ТРГОВИНД ХДРТИЈЕ лшвшрн-бшш Кроља Петрп ул. би. 19 — Телефон 21-920 и 25-067 Имамо стално на стоваришту све врсте хартије и то: Протоколске, бездрвне (холцфрај), средње фине (митлфајн) као и концеита у свима величи-нама и тежинама, пелира, банкпоста, картона белога и у боји, затим картона за фасцикле, цртаће хартије разних дебљина, афишна, кулера и коричаре у разним бојама, све врсте пакпа-пира у табацима, пакпапира у ролама са и без штампе, хартије за циглане (шуберпапир) канцелериске у рисовима лениране, кариране и чисте — пергамента, пергамина и т. д. »A K P А« ПЕТРА С БАБИЋА Савремено уређена трговина у центру Престоннце У СПУЖБИ ПОТРОИЈАЧД својим богато сортираним стовариштем робе УЗ НИСКЕ ЦЕНЕ II АКРА ff БЕ0ГРАД, ТЕРАЗИЈЕ 17 - Престолонаследников трг (угао Теразија и Пашићеве улице) Izdaje Savez Sokola Kr. Jugoslavije (arh. M. Smiljanič, Alek»e Nenadovima 6) — Uređuje redakdoni odbor (PrcUednik Dr. Vlad. Belajčić) — Odgovorni urednik Dr. Tihomir Protić. Beograd. Pre*tolona»lednikov Trg 34 — Stamparija »Zora«. Kosma jeka 24 — Telefon 29-920 — Beograd.