Online javno dostopni katalogi in sistemi za odkrivanje informacij Online public access catalogues and library discovery systems David Wells1 Prevod izvirnika: Wells, D. 2020. Online public access catalogues and library discovery systems. (Version 1.0). V: Hjřrland, B. in Gnoli, C. ur. ISKO Encyclopedia of knowledge organization. International Society for Knowledge Organization. Dostopno na: https://www.isko.org/cyclo/opac [20. 3. 2023]. Objavljeno tudi v Knowledge Organization, 2021, 48(6), 457–466. Clanek je prevedla Petra Bridges. 1 Dr. David Wells, Curtin University Library, Perth, Avstralija, D.Wells@curtin.edu.au. IZVLECEK: Clanek predstavlja pregled racunalniških kataložnih sistemov, zasnovanih za uporabo v knjižnicah. Sisteme za odkrivanje informacij vidi na isti poti kot starejše online javno dostopne kataloge (OPAC), ki jih bodo scasoma nadomestili, tako glede tehnološkega razvoja kot uporabniških scenarijev. Oriše zgodovino online javno dostopnih katalogov in sistemov za odkrivanje informacij od njihovega izvora v avtomatizaciji knjižnic v šestdesetih letih prejšnjega stoletja vse do danes in razišce glavne tehnicne standarde, ki so se oblikovali skozi razvoj. Clanek nato obravnava vprašanja, povezana z uporabnostjo elektronskih knjižnicnih katalogov in poudari semioticna in eticna vprašanja, povezana z njihovim oblikovanjem. Clanek na koncu ponudi refleksije o prihodnosti OPAC-a in sistema za odkrivanje informacij v univerzumu informacij, v katerem na videz prevladuje spletni iskalnik. KLJUCNE BESEDE: OPAC, knjižnicni katalogi, sistemi za odkrivanje informacij ABSTRACT: This article provides an overview of computer-based catalogue systems designed for use by library clients, seeing present day discovery systems on the same trajectory as the older online public access catalogues (OPACs) which they are gradually replacing, both in technical development and their approach to client use scenarios. It traces the history of the OPAC/discovery system from its origins in the library automation of the 1960s through to the present and discusses the main technical standards which have formed its development. The article goes on to consider questions relating to the usability of electronic library catalogues and highlights semiotic and ethical issues inherent to their design. It concludes with reflections on the future of the OPAC/discovery system in an information universe apparently dominated by the Internet search engine. KEYWORDS: OPAC, library catalogue, discovery system 1 Uvod Online javno dostopni katalog (angl. online public access catalogue) (OPAC) je ime za racunalniške kataložne sisteme, ki so jih zaceli razvijati konec šestdesetih in v zacetku sedemdesetih let prejšnjega stoletja za uporabnike knjižnic in so še danes kljucnega pomena za uporabniško izkušnjo številnih uporabnikov knjižnic. V osnovi so OPAC-i uporabili in razširili funkcionalnosti listkovnih katalogov , ki so jih v veliki meri zamenjali kot orodje za iskanje knjig, revij, avdiovizualnega gradiva in drugih virov v doloceni knjižnici. Termin sistem za odkrivanje informacij (angl. discovery system) se je zacel uporabljati na zacetku 21. stoletja za opisovanje elektronskih katalogov, namenjenih širši javnosti, ki uporabljajo iskalnike na osnovi tehnologije interneta za razširitev obsega OPAC-a, tako da ne vkljucuje samo virov, ki jih hranijo posamezne knjižnice, vkljucno z zapisi za clanke v revijah in poglavja v knjigah, ki obicajno niso del tradicionalnega knjižnicnega kataloga, ampak tudi gradivo, ki je na voljo drugje in bi morda bilo zanimivo uporabnikom. Glede tehnicnega razvoja in uporabniških scenarijev, so sistemi za odkrivanje informacij vzporedni z OPAC-I, zato je smiselno, da jih obravnavamo skupaj ne glede na kvalitativne razlike v filozofiji in pristopu. V svoji trenutni obliki OPAC in sistem za odkrivanje informacij opravljata številne funkcije, ki so med seboj povezane (Wells, 2007). V prvi vrsti gre za indeks, ki vodi do objavljene ali neobjavljene literature, ki omogoca svojim uporabnikom, da poišcejo, npr. doloceno delo ali identificirajo skupek del na doloceno temo. Poleg tega, da prikažejo fizicno lokacijo enote na polici v knjižnici, lahko vsebuje tudi povezave do slik v elektronskem formatu. (Medtem ko so OPAC-i obicajno omejeni samo na knjižnicno zalogo, sistemi za odkrivanje informacij zdaj lahko vkljucujejo tudi bibliografske podatke za enote, ki niso hranjene v knjižnici). Deluje pa tudi kot portal za dostop do nebibliografskih podatkov, vkljucno z informacijami, ki so specificne za dolocenega uporabnika. Uporabnik lahko npr. preveri, katere enote ima izposojene, rok izposoje za izposojene enote, zamudnine in zgodovino izposoje. Lahko vkljucuje tudi informacije o knjižnici, kot je odpiralni cas, ali vkljucuje povezave do spletnih strani s pomocjo uporabnikom in drugimi podatki, ki bi lahko bili zanimivi za uporabnike knjižnic. OPAC-i in sistemi za odkrivanje informacij pa predstavljajo tudi sredstvo za promocijo, ki oglašuje in promovira knjižnico in njene storitve, hkrati pa predstavlja avtoriteto na podrocju informacijskih virov, do katerih knjižnica ponuja dostop. Dodatna funkcija, ki še ni implementirana v širšem smislu razen v specializirane namene, vendar bo najverjetneje postala bolj dominantna v prihodnosti, je vzdrževanje besedil v digitalnem formatu in metapodatkov, tako da bo OPAC in sistem za odkrivanje informacij postal repozitorij in hkrati indeks. V kontekstu elektronskih knjižnicnih sistemov sta OPAC in sistem za odkrivanje informacij nekje med spletno stranjo knjižnice, katere sestavni del je pogosto in postopoma prevzema tudi njene funkcije, in sistemom za vzdrževanje knjižnic, od katerega primarno pridobiva podatke. Kar zadeva implementacijo, OPAC-i in sistemi za odkrivanje informacij obstajajo na razlicnih stopnjah funkcionalnosti, glede na velikost, vire in potrebe posamezne institucije. Tehnologijo OPAC-ov in sistemov za odkrivanje informacij so sprva v glavnem razvijali v institucijah v Severni Ameriki in Zahodni Evropi (iz prakticnih razlogov je ta clanek osredotocen predvsem na izkušnje v anglosferi), tako uporaba kot tudi raven razvoja pa sta še naprej vecja v razvitem svetu. Ko so zaceli uvajati elektronske kataloge v že obstojecih knjižnicah, so to obicajno v zacetku naredili za novo zalogo, tako da sta stara in nova tehnologija obstajali vzporedno druga ob drugi, dokler niso pripravili programov za retrospektivno konverzijo. 2 Zgodovina in razvoj Ko so na zacetku šestdesetih let prejšnjega stoletja zaceli uvajati na novo razvite racunalniške tehnologije v knjižnicarske storitve, je najvec pozornosti sprva bila deležna izposoja, sledili so nabava, dotok serijskih publikacij in katalogizacija (Reynolds, 1985, str. 23–35). Najprej je katalogizacija potekala offline v paketnem nacinu, proti koncu šestdesetih let prejšnjega stoletja pa so se pojavile prve spletne knjižnicne aplikacije, znova najprej za izposojo (Reynolds, 1985, str. 43–48). Avtomatizacija pri izdelavi javnega kataloga je bila najprej uporabljena za podporo že obstojecim rocno izdelanim sistemom, kot je listkovni katalog na kartotecnih listkih velikosti 3 x 5 palcev, kar je bila v takratnem casu najpogosteje uporabljena tehnologija. Od leta 1901 je Servis za distribucijo kartotecnih listkov Kongresne knjižnice narocene knjižnice zalagal z listki in se tako izognil podvajanju katalogizacije (Yee, 2008). Z razvojem standarda MARC (angl. MAchine Readable Cataloguing) za zapisovanje kompleksnih bibliografskih podatkov so bibliografske podatke zaceli distribuirati na magnetnem traku in tako knjižnicam omogocili, da so natisnile komplete kataložnih listkov za razlicne zahtevane tocke dostopa (avtor, naslov in morda tudi predmetne in klasifikacijske oznake). Podobno tehnologijo so uporabili tudi pri izdelavi knjižnih katalogov, ki so bili priljubljeni v štiridesetih in petdesetih letih prejšnjega stoletja, predvsem kot orodje za knjižnicarje, kasneje pa pri katalogih, natisnjenih na mikrofilm (Reynolds, 1985, 74–86). Teoreticna zasnova sistema za iskanje informacij, ki je v celoti elektronski, se je pojavila že zelo zgodaj v zgodovini knjižnicne avtomatizacije, vendar so jo prvotno ovrgli, saj bi natancno iskanje zelo velikih kolicin shranjenih podatkov na magnetnem traku bilo stroškovno zelo neucinkovito (Shaw, 1962). Že v zacetku šestdesetih let prejšnjega stoletja so bili razviti dokaj natancni teoreticni modeli, kako naj bi takšen sistem deloval (King et al., 1963; Swanson, 1964; Dubester, 1964; Su, 1994). Zacele so se pojavljati racunalniške strokovne bibliografije, prvi vecji primer pa je bil sistem za medicinsko analizo in iskanje informacij (angl. Medical Analysis and Retrieval System oz. MEDLARS, kasneje Medline), ki ga je izdala Ameriška nacionalna medicinska knjižnica (Rogers, 1964). Ceprav je bilo do baz podatkov tega tipa mogoce dostopati na daljavo, od leta 1967 naprej pa celo v mednarodnem obsegu, je bila njihova uporaba omejena na specialne knjižnicarje in strokovnjake (gl. Hahn, 1998; Bourne and Hahn, 2003). Zaradi hitre rasti racunalniških kapacitet v šestdesetih in sedemdesetih letih prejšnjega stoletja so vzajemni elektronski katalogi splošnih bibliografskih podatkov postali realnost, sprva na modelu, ki je bil podoben tistemu v Kongresni knjižnici s skupno bazo za ustvarjanje kataložnih listkov ali katalogov na mikrofilmu (Reynolds, 1985, str. 55–63). Ti katalogi so se obicajno zanašali na centralni racunalnik, povezan s terminali v knjižnicah, osebje pa je v njih nalagalo podatke in narocevalo izdelke. Najbolj znan sistem je bil v Ohio College Library Center (OCLC), kjer so produkcijo zaceli leta 1970. Zgledu so v ZDA sledili z mrežo Research Libraries Information Network (RLIN) leta 1974, in nato z mrežo Washington Library Network (WLN) leta 1978. Servis Britanske knjižnice (angl. British Library Automated Information Service (BLAISE)) je s podobnim modelom zacel delovati leta 1977 (Holmes, 1979), temu pa so sledili v Avstraliji z Australian Bibliographic Network (ABN) leta 1981. Iniciative niso bile namenjene za neposredno uporabo koncnih uporabnikov. Zaradi posredovanja centraliziranih bibliografskih podatkov prek listkovnih in knjižnih katalogov ter katalogov na mikrofilmu pa se je dogajalo, da javno dostopni podatki o zalogi v knjižnicah niso bili aktualni, zato so se poskusi zagotavljanja online dostopa za koncne uporabnike zaceli že sredi šestdesetih let prejšnjega stoletja. Eden prvih obširnejših poskusov je bil online katalog, ki so ga ponujale knjižnice Ohio State University Libraries (OSU) od leta 1975 naprej (Miller, 1979; Reynolds, 1985, str. 96–98). Kot vecina zgodnjih sistemov je ta sistem zrasel iz že obstojecega racunalniškega sistema za izposojo in je imel to prednost, da so uporabniki lahko preverili status izposoje za doloceno enoto znotraj kataloga. Sistem OSU je omogocal iskanje po avtorju, naslovu in signaturi, iskanje po vsebinije bilo vpeljano leta 1978. Zavoljo ekonomicne obdelave podatkov sta bila iskani avtor in naslov prikazana v skrajšani obliki, ki je zahtevala prvo crko avtorjevega priimka in tri crke imena ali prve štiri crke prve besede v naslovu in prvih pet crk druge besede. Možno je bilo tudi kombinirano iskanje po avtorju in naslovu z uporabo prvih štirih crk priimka in prvih petih crk naslova. Še ena zgodnja implementacija sistema je bila leta 1978 v Splošni knjižnici v Dallasu (angl. Dallas Public Library) (Borgman, 1979). V zacetku osemdesetih let prejšnjega stoletja so bili online javno dostopni kataložni sistemi oblikovani z vidika uporabniških potreb in kot del integriranih knjižnicnih sistemov (angl. ILS), ki so se sprva opirali na lokalno namešceno strojno in programsko opremo, nato pa na komercialno izdelane sisteme »na kljuc«, ki so bili namenjeni vsem knjižnicnim funkcijam in ne le izposoji. Prve sisteme te vrste je izdalo podjetje GEAC. Drugi zgodnji sistemi so bili Dobis/Libis, Libertas in Urica. Termin OPAC se je zacel uporabljati leta 1981 (Yee and Layne, 1996, str. 154). Ko so se OPAC-i razvijali naprej, je postalo obicajno, da so bili definirani kot »generacije« glede na njihove znacilne funkcionalnosti (Hildreth, 1984; Hildreth,1987; Tedd, 1994; Husain and Ansari, 2006; Bowman, 2007; Gupta, 2018). Ceprav je tak pristop prevec poenostavljen in se generacije ponekod »prekrivajo«, kljub temu ostaja koristen kot analiticno orodje za sledenje konceptualnega razvoja javnega dostopa do knjižnicnih orodij za iskanje. Prva generacija OPAC-ov, ki je bila na voljo na terminalih v knjižnici, je v veliki meri kopirala funkcionalnosti listkovnega kataloga in ponujala predhodno koordiniran dostop za brskanje po znacnicah avtorjev, naslovov in morda še klasifikacijskih številkah ali predmetnih oznakah. Podobno kot kataložni listki so prikazovali bibliografske podatke, potrebne za identifikacijo, in signaturo, ki je kazala fizicno lokacijo gradiva v knjižici. Kot je bilo znacilno za vecino listkovnih katalogov, je bila glavna prednost OPAC-a v tistih casih najdba že poznanega vira. V osemdesetih letih prejšnjega stoletja, ko so proizvajalci sistemov za upravljanje knjižnic razširili svoje storitve, tako da so poleg izposoje zajemale še druga podrocja dela v knjižnici, kot sta npr. nabava in dotok serijskih publikacij, so zaceli razvijati tudi funkcionalnosti OPAC-a. Opirali so se predvsem na izkušnje s poizvedovanjem online iskalnih servisov, kot npr. Dialog, ki so se razvili v sedemdesetih letih prejšnjega stoletja (gl. Hahn, 1998; Bourne and Hahn, 2003). Druga generacija OPAC-ov je funkcijo brskanja nato nadomestila z možnostjo iskanja po kljucnih besedah iz razlicnih polj v bibliografskem zapisu in omogocila uporabo teh kljucnih besed za naknadno koordinirano iskanje na osnovi Boolove logike (Hildreth, 1988; Hildreth, 1989). Naprednejše razlicice so vkljucevale uporabo nadomestnih znakov (angl. wild cards) in uporabo razlicnih operaterjev bližine (angl. adjacency, proximity) in konteksta med iskalnimi polji. S tem se je iskanje že poznanih enot (angl. known-item), ki je bilo znacilno za prejšnjo generacijo OPAC-ov, ucinkovito dopolnilo z možnostjo izvajanja kompleksnih iskanj za identifikacijo del s sorodnega podrocja ali s podobno temo. V zacetku devetdesetih let prejšnjega stoletja se je zacela razvijati tretja generacija OPAC-ov, ki se je oddaljila od lastniške strojne opreme in mrežne infrastrukture prejšnjih sistemov (Anon, 1993b; Tedd, 1994). Dodali so nove funkcionalnosti, obstojece pa poenostavili z uporabo obicajnega jezika v opisih iskanj. Zaslone z menijskim iskanjem so zamenjali graficni uporabniški vmesniki, dodane so bile nove možnosti iskanja za kvalifikacijo poizvedb, kot npr. jezik in leto izida. Namen OPAC-a se je prav tako razširil, vkljucevale so se dodatne storitve, npr. ogled podatkov o clanu, ki si je gradivo izposodil, oddaja ali preklic rezervacij, shranjevanje referenc za kasnejše citiranje, tiskanje ali shranjevanje na disk (Anon, 1993a). Razširjena uporaba protokola Z39.50 (ki ga vzdržuje Kongresna knjižnica in je namenjen izboljšanju komunikacije med iskanjem po bazah podatkov in najdenimi podatki znotraj racunalniških omrežij) je omogocila knjižnicnim katalogom, da se povežejo s katalogi partnerskih institucij (Harmsen, 2000). Od sredine devetdesetih let prejšnjega stoletja sta razvoj in razširitev svetovnega spleta (angl. World Wide Web) pomenila, da je bil OPAC prvic enostavno dostopen tudi zunaj knjižnic. Posledicno so postali uporabniški vmesniki bolj sofisticirani in enostavnejši za uporabo tudi za uporabnike, ki niso imeli takojšnjega dostopa do podpore knjižnicarjev. Od druge polovice devetdesetih let prejšnjega stoletja, ko so bila na voljo tudi celotna besedila (in ne le vec samo citati) informacijskih virov, še posebej vsebina revij, so postali knjižnicni OPAC-i podprti tudi z dodatnimi programskimi storitvami. Razreševalniki povezav (angl. link resolvers) so ponudili povezavo med zapisom v katalogu in vsebino baze podatkov na oddaljeni lokaciji (Munson, 2005), medtem ko je združevalni iskalnik (angl. federated search) ponudil možnost socasnega iskanja v številnih bazah podatkov (Fryer, 2004; Curtis in Dorner, 2005). Sistemi za upravljanje elektronskih virov so omogocili objavo dostopa in pogojev licenciranja za elektronske informacijske vire skupaj s kataložnimi podatki. Omogoceno je bilo tudi indeksiranje celotnih besedil. Od leta 2000 naprej je oblikovanje OPAC-a bilo vse bolj pod vplivom spletnih brskalnikov, ki so enostavnejši za uporabo in bolj obsežni kot OPAC-i (Calhoun, 2006; Markey, 2007; Sadeh, 2007; Sadeh, 2008; Calhoun, 2009; Breeding, 2010). To je pripeljalo do postopnega locevanja knjižnicnih javnih iskalnih vmesnikov in integriranih knjižnicnih sistemov, saj so se zaceli razvijati »katalogi naslednje generacije«, ki so bili nacrtovani tako, da niso vezani na dolocen integriran knjižnicni sistem, ampak delujejo s katero koli strukturirano bazo podatkov, ne glede na ponudnika, in zajemajo metapodatke iz številnih virov (Nagy, 2011; Breeding, 2013). Najprej so to bili dodatni »sloji za odkrivanje informacij« v obliki dodatne programske opreme, ki je delovala skupaj z obstojeco knjižnicno aplikacijo (gl. npr. Antelman et al., 2006). Kasneje so zaceli razvijati locene produkte, ko so Ex Libris Primo, Innovative Interfaces Encore in SirsiDynix Enterprise. V skladu z dolgorocnim splošnim ciljem centralizacije iskalne izkušnje v knjižnici (Barton in Mak, 2012) so bili ti sistemi nacrtovani tako, da se lahko integrirajo z bazami podatkov z vsebino revij, kot so Primo Central Index, Summon in EBSCO Discovery, in razširijo obseg kataloga zunaj omejitev zaloge dolocene knjižnice s poudarkom na »odkrivanju« in ne »lokaciji« (Dempsey, 2006). Tako so sistemi za odkrivanje informacij poskušali prevzeti vlogo drugih bibliografskih orodij (strokovne bibliografije, indeksi periodike itd.), ki so bila nekoc locena od knjižnicnih katalogov. Za lažje locevanje teh produktov od prejšnjih razlicic OPAC-ov se je zacel uporabljati termin masivna orodja za odkrivanje informacij (angl. webscale discovery tool) (Burke, 2010; Vaughan, 2011) ali sistem za odkrivanje informacij (angl. discovery system) (Caplan, 2011). Ti sistemi so se opirali na tehnike poizvedovanja in oblikovalske elemente spletnih iskalnikov, vkljucno s kompleksnimi in netransparentnimi algoritmi relevantnosti in fasetno navigacijo. Konceptualno se je osnovna iskalna metoda spremenila v metodo, kjer se priklice velika kolicina rezultatov, nato pa se rezultati filtrirajo in s tem dosežemo želeno raven specificnosti. Ena glavnih oblikovalskih znacilnosti je zamenjava kompleksnih možnosti iskanja z enim samim iskalnim oknom po vzoru Googla (Prescott in Erway, 2011). Sistemi za odkrivanje informacij se, sicer z manj uspeha, opirajo tudi na znacilnosti družbenih medijev, vkljucno s funkcijo »všeckanja« priklica zapisov in ustvarjanja kataložne baze podatkov po meri uporabnika z uporabo oznak in ocen, ki jih oblikujejo uporabniki sami (Tarulli, 2012; Christensen, 2013), nekateri sistemi, kot npr. Enterprise in Axiell Avena, pa so vkljucili tudi platforme za upravljanje z vsebinami, ki upravljajo njihovo celotno prisotnost na spletu (Breeding, 2013). OCLC Worldcat Local je izbral nekoliko drugacno taktiko in uporabil lokalne podskupine centralizirane bibliografske baze podatkov OCLC, ki jih potem uporabljajo posamezne knjižnice. Vse pogosteje so se sistemi spremenili v »programsko opremo kot storitev« s podatki, shranjenimi v oblaku. Hkrati so se razvijali odprtokodni sistemi za odkrivanje informacij, ki so knjižnicam z ustreznim tehnicnim znanjem omogocili samostojno delo brez velikih ponudnikov (Breeding, 2008; Anurhada et al., 2011; Denton in Coysh, 2011). Posebna pozornost se posveca odzivni zasnovi spletnih strani, ki uporabnikom omogoca dostop do sistemov za odkrivanje informacij tako prek mobilnih naprav kot prek namiznih racunalnikov. 3 Standardi in tehnicni vidiki Avtomatizacija in deljenje podatkov v knjižnicnem katalogu zahtevata, da so podatki, ki so bili prvotno zapisani na kataložnih listkih ali v drugih formatih, kodirani za digitalno upravljanje in komunikacijo. V ta namen je Kongresna knjižnica razvila komplet standardov za razlicne formate, ki jih poznamo pod skupnim imenom MARC. Pilotski projekt je bil zakljucen leta 1968 in leta 1971 je MARC postal ameriški standard. Leta 1973 je bil sprejet tudi kot mednarodni standard. Po svetu so se razvile številne razlicice formata MARC (Long, 1984; Spicher, 1996). Trenutna iteracija izvirnega formata, izdana leta 1999, je poznana pod imenom MARC21 in odraža predelave za novo stoletje, predstavlja harmonizacijo prvotnega pristopa z vec formati z ameriškim standardom in najbolj pomembnimi še obstojecimi variacijami v angleško govorecem svetu, kot sta Canadian MARC, AusMARC (ki ga je podpirala Nacionalna knjižnica Avstralije do leta 1991) in UKMARC (ki ga je podpirala Britanska knjižnica do leta 2008) (Ede, 2011). Format MARC21 se razvija naprej, v glavnem zato, da lahko standard vkljucuje tudi spremembe in standarde za bibliografski opis (Seikel in Steele, 2011). V uporabi ostajajo tudi nekateri drugi vzporedni standardi MARC, še posebej UNIMARC, ki ga je razvila IFLA leta 1977 in se še vedno uporablja v Evropi. Prvotni koncept standarda MARC je imel dve glavni funkciji: definirati specificna polja in podpolja glede na to, kateri bibliografski podatki in drugi metapodatki so kodirani, in ponuditi primerno strukturo za shranjevanje in prenos zapisov z metapodatki. Glede na to, da je bila v casu razvoja pomnilniška moc racunalnikov majhna in shranjevanje drago, sta bili obe funkciji oblikovani cim bolj strnjeno. Komunikacijski format MARC, ki za strnjeno komunikacijo ustvari direktorij na zacetku vsakega zapisa, ki nakazuje relativen položaj polj in nekoliko omeji polje in dolžino zapisa, se je izkazal kot premalo fleksibilen za novejše spletne OPAC-e in sisteme za odkrivanje informacij, zato so ga v veliki meri vsaj kot interni format v modernih sistemih zamenjali s shemo MARCXML, ki jo je leta 2002 razvila Kongresna knjižnica ob uporabi standarda XML, knjižnicarska stroka pa se zaveda potrebe po tem, da standardi, ki so osnova za bibliografsko kontrolo, ostajajo v koraku s tehnologijo (Ortiz in Moscoso, 1999; Library of Congress, 2008; Library of Congress, 2011). Iniciativa BIBFRAME (angl. Bibliographic Framework Initiative), ki jo je prav tako razvila Kongresna knjižnica, predstavlja dodaten korak za zamenjavo formata MARC, saj uporablja pristop povezanih podatkov in tako zagotavlja cim vecjo interoperabilnost sistemov (Kroeger, 2013). Osnutek modela je bil izdan leta 2012, verzija 2.0 pa leta 2016 (McCallum, 2017). Z izjemo majhnega števila »fiksnih polj« MARC sam po sebi ne doloca, kako se zapisuje vsebina. Stili bibliografskega opisa so se razvili iz katalogizacije izpred casa elektronskih katalogov, kot se je razvijala v razlicnih državah, nacini implementacije pa so se pocasi približevali Iflinemu ISBD, Anglo-ameriškim katalogizacijskim pravilom (AACR) in njihovem nasledniku RDA (Tillett, 2013). Ta so bila potem dopolnjena za ustvarjanje bibliografskih zapisov s številnimi klasifikacijskimi sistemi in tezavri predmetnih oznak, med njimi so v angleško govorecem svetu najpogosteje uporabljene Predmetne oznake Kongresne knjižnice, Klasifikacija Kongresne knjižnice, Deweyjeva decimalna klasifikacija in Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK). Te in podobne sheme so bile na zacetku kljucne za zagotavljanje celostnega predmetnega dostopa v elektronskih katalogih skozi »predmetno iskanje« kot tako, ki temelji na sistemih organizacije znanja (angl. KOS), nato pa se je njihova uporaba zmanjšala zaradi porasta iskanja po kljucnih besedah in ker so se bibliografske baze podatkov izdatno povecale (Larson, 1991). Pod vprašaj je bila postavljena tudi njihova dolgorocna vrednost zaradi konstantnega razvoja Googlu podobnih semanticnih metod za priklic informacij (Hjřrland, 2016). Sistemska omejitev zgodnjih OPAC-ov je bila odvisnost od omejenega nabora znakov ASCII, ki je oviral implementacijo v državah, kjer jezik uporablja veliko število diakriticnih in nelatinicnih znakov. Zaceli so razvijati zelo kompleksne nacine, kako to omejitev obiti in vkljuciti tudi druge pisave, še posebej na Japonskem (Wells, 1998). Ta problem je zdaj v veliki meri rešen zaradi popolne implementacije standarda Unicode v OPAC-e in sisteme za odkrivanje informacij. Dodatna pomanjkljivost že vzpostavljenih standardov za bibliografsko kontrolo, ki so bili uporabljeni v elektronskem katalogu, je nezmožnost zapisovanja in prikazovanja odnosov med bibliografskimi entitetami (sorodna dela, izdaje, kolofon) na jasen in sistematicen nacin. IFLA se je odzvala tako, da je leta 1998 izdala FRBR (angl. Functional Requirements for Bibliographic Records) in tako predlagala konceptualni model, ki temelji na razliki med delom in izrazno obliko, pojavno obliko in enoto, ki so ga kasneje dopolnili z vzporednim modelom za osebe in korporacije. Konsolidirana razlicica je bila objavljena leta 2018 kot IFLA Library Reference Model (LRM) (Žumer, 2018). Do danes pa model IFLA LRM še ni bil ucinkovito vkljucen v oblikovanje OPAC-ov in sistemov za odkrivanje informacij. 4 Uporabnost Od nekdaj se knjižnicarska stroka ukvarja z vprašanji o uporabnosti OPAC-ov za ciljno publiko, tj. knjižnicni uporabniki brez specificnega natancnega razumevanje tehnicnih vidikov bibliografske kontrole ali avtomatizacije knjižnic (npr. Hildreth, 1982; Cochrane, 1985; Borgman, 1986; Borgman, 1996; Tague, 1989; Schneider, 2006; Joc in Chang, 2010; Denton in Coysh, 2011; Gross in Sheridan, 2011; Jarrett, 2012; Kaufman et al., 2012; Mahoney in Leach-Murray, 2012; Christensen, 2013; Osborne in Cox, 2015; Wells, 2016). Postopne faze razvoja OPAC-ov so se ukvarjale s pomanjkljivostmi prejšnjih razlicic, hkrati pa se je spreminjala tudi narava odnosa iskanja med uporabnikom in katalogom, posledicno pa so se pojavile nove kompleksnosti in nadaljnji izzivi za uporabnike. Kar zadeva koncept, so prvi OPAC-i pri oblikovanju iskalne strategije zahtevali vecji vložek uporabnika kot listkovni katalogi, saj brez zavednega mentalnega procesa, kako oblikovati iskalno zahtevo, tako da jo bo lahko prebral OPAC, ni bilo mogoce dostopati do kataloga (Reynolds, 1985, 92). Ko so se OPAC-i zaceli razvijati, so se tehnike za ucinkovito komunikacijo z OPAC-om postopoma zacele spreminjati. Z uvedbo iskanja po kljucnih besedah (»iskanje po prostem besedilu« v poljih s podatki v naravnemjeziku in/ali poljih KOS) je bila nujna uporaba Boolove logike, ki je bila uporabnikom v knjižnici tuja, zato je to zahtevalo dodatne konceptualne in psihološke prilagoditve (Anon, 1993a; Hildreth, 1989). Prehod na funkcionalnost sistemov za odkrivanje informacij je zahteval tudi spremembo percepcije, saj se je visoko strukturiran pristop k iskanju, ki so ga zahtevali OPAC-i, umaknil eni sami iskalni vrstici in zanašanju na netransparentne algoritme priklica in rangiranju relevance spletnih iskalnikov, na podlagi katerih so bili razviti sistemi za odkrivanje informacij. Sama kompleksnost OPAC-ov in sistemov za odkrivanje informacij prinaša omejitve uporabnosti, ki jih knjižnice ali ponudniki knjižnicnih sistemov pogosto niso v celoti priznali. Ce gledamo na njih kot komunikacijske sisteme, so OPAC-i in sistemi za odkrivanje informacij po naravi izpostavljeni dvema locenima faktorjema, ki se povežeta in prekineta sporocilo (Wells, 2007). Prvega bi lahko poimenovali »nedolocenost kode« in je rezultat kumulativnega ucinka številnih razlicnih kataloških pravil in standardov, ki so bili uporabljeni za ustvarjanje bibliografske baze, drugi je komplet pravil, ki dolocajo, kako deluje OPAC ali orodje za odkrivanje informacij samo, potem pa je tukaj še raven razumevanja teh pravil, ki jo ima uporabnik kataloga. Razlicni standardi pogosto niso kompatibilni in so se razvijali skozi cas, ne da bi baze podatkov konsistentno in sistematicno ažurirali, da bi odražale spremembe, in so odvisni od tega, kako natancno jih uporabljajo katalogizatorji. Drugi vir nejasnosti, ki je bolj kljucnega pomena, še posebej za iskanje po kljucnih besedah, in je na splošno skupen vsem oblikam bibliografskih baz podatkov, ne samo OPAC-om in sistemom za odkrivanje podatkov, je dejstvo, da vprašanje uporabnika nastane v glavi. OPAC ga mora prevesti v jezik, da se lahko oblikuje iskalni pojem, ki ga nato lahko uporabimo za poizvedovanje v bazi podatkov, nato pa je treba odgovor baze prevesti nazaj v misel in jo ovrednotiti glede na prvotno vprašanje (Shannon in Weaver, 1949; Wells, 2007). Zaradi te inherentne dvoumnosti odnosa med konceptom, simbolom in predmetom (dvoumnost lingvisticnega znaka) sam proces komunikacije ni nikdar v celoti transparenten. Oba vira dvoumnosti pa se srecata še s klasifikacijskim sistemom ali tezavrom predmetnih oznak, pri katerih mora uporabnik sprejeti vnaprej doloceno ontološko strukturo za optimizacijo komunikacijskega procesa (Paling, 2004). Ceprav so strokovnjaki informacijske znanosti namenili veliko pozornosti prakticni organizaciji znanja (gl. Mazzocchi, 2018), se uporabniki OPAC-ov in seznamov za odkrivanje informacij ne zavedajo v celoti sistema, ki velja za vsako posamezno implementacijo – to predstavlja nedolocljivost kode. Koncepti, na katerih temeljijo pravila vsake ontologije, morda ne sovpadajo z uporabnikovo konceptualizacijo istih pravil, kar je del nedolocljivosti znaka. Od izuma OPAC-a v sedemdesetih letih prejšnjega stoletja pa do danes je bilo narejeno veliko, da bi se zmanjšala nedolocljivost kode, kljub težavnosti retrospektivne uvedbe sprememb v velikih bazah podatkov. Primer tega je integracija standardov USMARC v razlicne formate za gradivo, ki so bili implementirani v poznih osemdesetih letih prejšnjega stoletja. Iflino delo, da bi zagotovili podroben konceptualni okvir z LRM, bo prineslo boljšo predstavitev številnih razlicic del, ki so še posebej znacilne za objavljanje v elektronskem okolju (Tillett, 2005; Coyle, 2014; Žumer, 2018). Odlocitev RDA, da loci navodila za bibliografski opis in smernice za prikaz, naj bi rešilo še eno dvoumnost, ceprav od zamenjave listkovnega kataloga z OPAC-om še ni bilo splošno sprejetega standarda za spletni prikaz bibliografskih podatkov. Dobro oblikovan uporabniški vmesnik je usmerjen tudi v kompleksnost uporabniške izkušnje, npr. z natancnim locevanjem in oznacevanjem funkcij, locitvijo razlicnih oblik iskanja, eksplicitnim opisom, kaj se dogaja v vsakem koraku komunikacijskega procesa (Comeaux, 2012). Kljub temu pa optimalni oblikovalski elementi niso vedno podprti s tehnicnimi zmožnostmi katalogizacijskega sistema (gl. Yee, 2005; Christensen, 2013). Reševanje problema nedolocenosti znaka je vecji izziv. Takšne vrste nedolocenost je del jezika in del kognitivnega procesa, hkrati pa pospešuje inovacije, s tem da dovoljuje možnost, da iz starih podatkov pridemo do novih zakljuckov. Nekatere funkcije sistemov za odkrivanje informacij se spopadajo tudi s to težavo. Iskalni algoritmi zdaj pogosto priklicejo rezultate, ki ne temeljijo samo na iskalni frazi, ki je bila uporabljena, ampak tudi na pogostosti sorodnih kombinacij besed ali fraz, pridobljenih iz besedilnih korpusov, ceprav ta postopek še vedno bolj poudari priljubljene povezave kot pa tiste, ki so pomembne. Bolj obetavna možnost, saj poudarja tako locenost kot povezavo med pojmi, je dodana funkcionalnost sistemov za odkrivanje informacij, ki jih ponuja storitev, kot je npr. Yewno, ki ustvari vizualni zemljevid semanticnih kategorij in njihovih medsebojnih povezav, pridobljenih iz podatkov v kataložnem zapisu (Gramatica in Pickering, 2017; Anon, 2016). Uporabnikom, posebej zacetnikom, se bodo elektronski knjižnicni katalogi do neke mere zdeli težavni za uporabo ob upoštevanju kompleksnosti njihove strukture ter oblikovanja in narave informacijskega vesolja samega. Pozornost, posveceno oblikovanju in funkcionalnostim uporabniškega vmesnika, je torej treba kombinirati z ustrezno ravnijo pozornosti, ki jo knjižnice posvecajo vprašanjem o kataloški pismenosti skupaj z bolj splošnimi vprašanji, povezanimi z informacijsko pismenostjo. 5 Eticna vprašanja OPAC-i in sistemi za odkrivanje informacij so samo v smislu komunikacijskega sistema lahko razumljeni kot problematicni. Kot vsi knjižnicni servisi imajo tudi katalogi, njihovo nastajanje ter dajanje na voljo uporabnikom eticno dimenzijo, ki doloca številne aspekte nacinov interakcije med knjižnicarji in uporabniki ter informacijami (Hauptman, 2002; Blair, 2005; Ferris, 2008; Posner, 2012; Hongladarom, 2016). Ce je OPAC in sistem za odkrivanje informacij izraz avtoritete knjižnice pri predstavljanju skupine izbranih virov javnosti, ta nacin dela tvega, da ga bodo spodkopali faktorji, povezani s proizvodnjo in predstavitvijo kataloških podatkov. Velika orodja za vsebinski opis in klasifikacijo so pokazala, da vsebujejo razumevanje sveta, ki je trdno zasidrano v kraju in casu, v katerem so bila ta orodja narejena, in se morda ne skladajo z vrednotami skupnosti v sedanjem casu (Reidsma 2019). Pomanjkljivosti te vrste so že dolgo znane, npr. v Splošnem geslovniku Kongresne knjižnice (angl. Library of Congress Subject Headings, LCSH) (Berman, 1971; Knowlton, 2005), in ceprav je možno delati popravke in so nekateri tudi bili narejeni, iz dolocenih stališc težava glede pristranskosti pri klasifikaciji in predmetni strukturi ostaja del procesa organizacije znanja in jo je treba prepoznati in izpostaviti, ne pa popraviti (Drabinski, 2013). Še ena težava glede primernosti podatkov, ki so predstavljeni skozi OPAC in sistem za odkrivanje podatkov, je posledica vzajemne katalogizacije in ponovne uporabe zapisov zunaj konteksta, za katerega so bili prvotno ustvarjeni. Zapisi, ki jih ustvarijo založniki, lahko vsebujejo povzetke, ki so bolj promocijske kot informativne narave, kar je še posebej opazno pri opisih celovecernih filmov. Podobno je tudi, kadar OPAC-i in sistemi za odkrivanje podatkov ponujajo povezave do spletnih strani drugih ponudnikov, kjer so na voljo dodatni podatki, kar se vse pogosteje dogaja. V tem primeru imajo knjižnice le zelo malo ali nic nadzora nad zanesljivostjo teh podatkov, vkljucenim oglaševanjem ali celo dolgorocno dostopnostjo do teh povezav. Od same konceptualizacije OPAC-ov in sistemov za odkrivanje informacij naprej so nanje vplivale agende informacijsko-komunikacijske industrije in nacela knjižnicarske stroke. V zadnjih letih se je razvoj sistemov za odkrivanje informacij premaknil v orbito podjetij, ki se ukvarjajo pretežno s prodajo informacijskih virov in tako ustvarjajo potencialen konflikt interesov: iskalne algoritme bi lahko uporabljali za usmerjanje uporabnikov k posebnim vrstam publikacij, namesto da bi ponujali iskalno izkušnjo, ki ni odvisna od ponudnika. Število komercialnih ponudnikov OPAC-ov in sistemov za odkrivanje informacij se je zmanjšalo zaradi združitev in odkupov podjetij (Breeding, 2019), posledicno pa je tržišce potencialno manj konkurencno. Še posebej sistemi za odkrivanje informacij pa odpirajo tudi vprašanje glede varovanja uporabnikovih podatkov (Pekala, 2017). Znotraj knjižnicnih sistemov in baz podatkov tretjih strank, do katerih vodijo povezave iz knjižnicnih sistemov, se zbirajo ogromne kolicine podatkov o transakcijah clanov knjižnice. Ti podatki so dragoceni za informiranje in konstantno izboljševanje izkušnje odkrivanja informacij, hkrati pa je treba s temi podatki ravnati v skladu z ustreznim eticnim okvirjem. 6 Zakljucek Kako se bodo OPAC-i in sistemi za odkrivanje informacij razvijali v prihodnosti? Številni avtorji so odkrili, da iskalci informacij vse pogosteje raje uporabljajo spletne iskalnike za odkrivanje informacij (gl. Riyaz, 2017; Dempsey, 2006), in nekateri so celo predvideli, da OPAC-i in sistemi za odkrivanje informacij nimajo nobene prihodnosti v vlogi posrednika med uporabniki in viri informacij, saj bodo njihovo vlogo v izkljucno digitalnem okolju v celoti zamenjali spletni iskalniki, ki bodo povezali tako gradivo, ki ga zbira knjižnica, in dela v odprtem dostopu (Livingston, 2012). Ta scenarij pa ne upošteva poslanstva knjižnice, da ponudi dodano vrednost v procesu odkrivanja informacij skozi sistematiziran pristop k bibliografski kontroli (gl. Miksa, 2012; Hider, 2018a; Hider, 2018b), in medtem ko nedvomno drži, da »spletni katalog ne bo nikdar zakljucen, popoln izdelek« (Hildreth, 1987, str. 647), se bo nedvomno razvijal naprej, da bi ugodil željam knjižnicnih uporabnikov tudi v prihodnosti. OPAC in sistem za odkrivanje informacij sta v dobrem položaju, da obdržita in utrdita vlogo avtoritete v rastocem spletnem vesolju, kjer je težko oceniti relativno težo, ki jo dajemo posameznim objektom. Sistem za odkrivanje informacij predstavlja bolj celosten pogled na univerzum informacij, zato bo postopoma izrinil OPAC kot dominantno obliko spletnega knjižnicnega kataloga, hkrati pa bo postal obsežnejši zaradi vkljucevanja metapodatkov vse vec informacijskih virov. Lahko se bo razširil tudi glede na obseg in vkljuceval vse vecjo komponento podatkov, ki jih prispevajo uporabniki v obliki oznak (angl. tags) in recenzij ter statistike o uporabi virov in z njimi povezanih informacij, povezanih v semanticni splet. Hkrati se bo povecal tudi obseg besedilnih in avdiovizualnih vsebin, ki jih lahko sistem za odkrivanje informacij dostavi neposredno uporabnikom, razlika med odkrivanjem in dostavo, ki je že tako zabrisana, pa bo s trenutno generacijo sistemov za odkrivanje informacij skoraj v celoti izginila. Za protiutež vse vecjemu obsegu in velikosti, ki ju nakazuje tudi model IFLA LRM, bo izkušnja odkrivanja informacij verjetno postala vse bolj strukturirana s pomocjo pobud za povezovanje podatkov (Coyle, 2012), poudarila pa bo odnose med deli, izraznimi oblikami in pojavnimi oblikami, med avtorji in deli ter avtorji/deli in povezanimi podatki, hkrati pa bo tudi natancneje locevala med konceptualnimi kategorijami modela LRM, kot so vsebina, medij in nosilec. Premišljena uporaba analiticnih podatkov za pripravo iskalnih možnosti in razvršcanje rezultatov po pomembnosti bo tudi omogocila, da bo iskalna izkušnja vedno bolj prilagojena interesom, namenom in okolišcinam posameznega uporabnika knjižnice. Reference Anon, 1993a. OPACs: an overview: historical perspective. Vine, 23(1), 3–7. Anon, 1993b. Developments in library housekeeping systems: an overview. Vine, 23(3), 3–6. Anon, 2016. Yewno: a truly original way to search. Online Searcher, 40(6), 32. Antelman, K., Lynema, E. in Pace, A. K., 2006. Toward a Twenty-First Century library catalog. Information Technology and Libraries 25(3), 128–139. Anuradha, K. T., Sivakaminathan R., in Kumar, P. A., 2011. Open-source tools for enhancing full-text searching of OPACs: use of Koha, Greenstone and Fedora. Program, 45(2), 231–239. Bair, S., 2005. Toward a code of ethics for cataloguing. Technical Services Quarterly, 23(1), 13–26. Barton, J. in Mak, L., 2012. Old hopes, new possibilities: next-generation catalogues and the centralization of access. Library Trends, 61(1), 84–106. Berman, S., 1971. Prejudices and antipathies: a tract on the LC subject heads concerning people. Metuchen, N.J.: Scarecow Press. Bolin, M. K., 2000. Catalog design, catalog maintenance, catalog governance. Library Collections, Acquisitions & Technical Services, 24, 53–63. Borgman, C. L., 1979. The Role of Technology for the Dallas Public Library in Long Range Planning. ERIC document no. ED 153 968. Borgman, C. L., 1986. Why are online catalogs hard to use? Lessons learned from information-retrieval studies. Journal of the American Society for Information Science, 47(6), 387–400. Borgman, C. L.. 1996. Why are online catalogs still hard to use? Journal of the American Society for Information Science, 47(7), 493–503. Bourne, C. P. in Hahn, T. B., 2003. A history of online information services, 1963-1976. Cambridge, Mass.: MIT Press. Bowman, J. H., 2007. OPACs: the early years, and user reactions. Library History, 23(4), 317–329. Breeding, M., 2008. Open source integrated library systems (Library Technology Reports 44(8)). ALA Techsource. Breeding, M., 2010. Next-gen library catalogs. London: Facet. Breeding, M., 2013. Next-generation discovery: an overview of the European scene. V: Chambers, S. ur., Catalogue 2.0: the future of the library catalogue. London: Facet. Str. 37–64. Breeding, M., 2019. Library technology guides. Dostopno na: http://librarytechnology.org [20. 3. 2023]. Burke, J., 2010. Discovery versus disintermediation: the new reality driven by today’s end-User. VALA 2010. Calhoun, K., 2006. The changing nature of the catalog and its integration with other discovery tools: final report prepared for the Library of Congress. Washington: Library of Congress. Calhoun, K. et al., 2009. Online catalogs: what users and librarians want: an OCLC Report. Dublin, Ohio: OCLC. Caplan, P., 2012. On discovery tools, OPACs and the motion of library language. Library Hi Tech, 30(1), 108–115. Christensen, A., 2013. Next-generation catalogues what do users think? V: Chambers, S. ur., Catalogue 2.0: The Future of the Library Catalogue. London: Facet. Str. 1–15. Cochrane, P. A., 1985. Redesign of catalogs and indexes for improved online subject access: selected papers of Pauline A. Cochrane. Phoenix, Ariz.: Oryx. Comeaux, D. J. in Coysh, S. J., 2012. Usability testing of a web-scale discovery system at an academic library. College & Undergraduate Libraries, 19(2–4), 189–206. Coyle, K., 2012. Linked data tools: connecting on the web. Chicago: ALA Techsource. Coyle, K., 2014. FRBR, twenty years on. Cataloging & Classification Quarterly, 53(3–4), 265–285. Curtis, A. in Dorner, D. G., 2005. Why federated search? Knowledge Quest, 33(3), 35–37. Dempsey, L., 2006. The library catalogue in the new discovery environment: some thoughts. Ariadne, 48. Dostopno bilo: http://www.ariadne.ac.auk/issue48/demspey. Denton, W. in Coysh, S. J., 2011. Usability testing of vufind at an academic library. Library Hi Tech, 29(2), 301–319. Drabinski, E., 2013. Queering the catalog: queer theory and the politics of correction. Library Quarterly, 83(2), 94–111. Dubester, H. J., 1964. Studies related to catalog problems. Library Quarterly, 34(1), 97–105. Ede, S., 2001. Harmonisation of MARC and descriptive cataloguing standards. Liber Quarterly, 11(4), 345–353. Ferris, A. M., 2008. The ethics and integrity of cataloguing. Journal of Library Administration, 47(3-4), 173–190. Fryer, D., 2004. Federated search engines. Online, 28(2), 16–19. Gramatica, R., in Pickering, R., 2017. Start-up story: Yewno: an AI-driven path to a knowledge-based future. Insights, 30(2), 107–111. Gross, J. in Sheridan, L., 2011. Web scale ddiscovery: the user experience. New Library World, 112(5/6), 236–247. Gupta, S., 2018. Evaluation of next generation Online Public Access Catalogue (OPAC) features in library management system. Library Waves, 4(1), 43–50. Hahn, T. B., 1998. Text retrieval online: historical perspectives on web search engines. Bulletin of the American Society for Information Science, 24(4), 7–10. Harmsen, B., 2000. Adding value to web OPACs. Electronic Library, 18(2), 109–113. Hauptman, R., 2002. Ethics and librarianship. Jefferson NC: McFarland. Hider, P., 2018a. The search value added by subject indexing to a bibliographic database. Knowledge Organization, 45(1), 23–32. Hider, P., 2018b. The retrieval power added by subject indexing to bibliographic databases. V: Ribeiro F. in Cerveira, M. E. ur., Challenges and opportunities for knowledge organization in the digital age: proceedings of the Fifteenth International ISKO Conference 9–11 July Porto, Portugal, edited by (Advances in Knowledge Organization 16). Würzburg: Ergon. Str. 426–431. Hildreth, C. R., 1982. Online public access catalogs: the user interface. Dublin, Ohio, OCLC. Hildreth, C. R., 1984. Pursuing the ideal: generations of online catalogues. V: Aveney, B. in Butler, B. ur., Online catalogs, online reference: converging trends: proceedings of a Library and Technology Association Preconference Institute, June 23–24, 1983, Los Angeles. Chicago: American Library Association. Str. 31–56. Hildreth, C. R., 1987. Beyond Boolean: designing the next generation of library catalogs. Library Trends, 25(4), 647–667. Hildreth, C. R., 1988. OPAC update report. V: Borchardt, M. W. ur., OPAC Update. Camberwell, Vic.: CAVAL. Str. 3–29. Hidreth, C. R., 1989. General introduction: OPAC research: laying the groundwork for future OPAC design. V: Hildreth, C. R., ur. the online catalogue: developments and directions. London: Library Association. Str. 1–24. Hjřrland, B., 2016. Does the traditional thesaurus have a place in modern information retrieval? Knowledge Organization, 43(3), 145–159. Holmes, P. L., 1979. The British Library Automated Information Service (BLAISE). Online Review, 3(3), 265–274. Hongladarom, S., 2016. Intercultural information ethics: a pragmatic consideration. V: Kelly, M. in Bielby, J. ur., Information cultures in the digital age: a festschrift in honor of Rafael Capurro. Wiesbaden: Springer. Str. 191–206. Husain, R. in Ansari, M. A., 2006. From card catalog to Web OPACs. DESIDOC Bulletin of Information Technology, 26(2), 41–47. Jarrett, K., 2012. Findit@Flinders: user experiences of the Primo discovery search solution. Australian Academic & Research Libraries, 43(4), 278–299. Joc, K. in Chang, K., 2010. The impact of discovery platforms on the information-seeking behaviour of EFL undergraduate students. VALA 2010. Kaufman, K., Larsen, J. in DeSalvo, P., 2012. Discovering the discovery tool: the introduction and impact on research and instruction at Seminole State College of Florida. College & Undergraduate Libraries 19(2–4), 278–296. King, G. W. et al., 1963. Automation and the Library of Congress. Washington: Library of Congress. Knowlton, S. A., 2005. Three decades since prejudices and antipathies: a study of changes in the Library of Congress Subject Headings. Cataloging and Classification Quarterly, 40(2), 123–145. Kroeger, A., 2013. The road to BIBFRAME: the evolution of the idea of bibliographic transition into a post-MARC future. Cataloging & Classification Quarterly, 51(8), 873–890. Larson, R. R., 1991. The decline of subject searching: long-term trends and patterns of index use in an online catalog. Journal of the American Society for Information Science, 42(3), 197–215. Library of Congress, 2008. On the record: report of the Library of Congress Working Group on the Future of Bibliographic Control. Library of Congress, 2011. A bibliographic framework for the digital age. Dostopno bilo: http://www.loc.gov.marc/transition/news/framework-103111.html. Livingston, H., 2012. What is the catalogue? V: VALA2012 Proceedings. Dostopno na: https://www.vala.org.au/vala2012-proceedings/vala2012-session-8-livingston/ [20. 3. 2023]. Long, A., 1984. UK MARC and US/MARC: a brief history and comparison. Journal of Documentation, 40(1), 1–12. Mahoney, J. in Leach-Murray, S., 2012. Implementation of a Discovery Layer.’ College & Undergraduate Libraries 19, nos. 2-4: 327-343. Markey, K., 2007. The online library catalog: paradise lost and paradise regained? D-Lib Magazine, 13(1/2). Mazzocchi, F., 2018. Knowledge organization system (KOS). Knowledge Organization, 45(1), 54–78. Dostopno tudi v Hjřrland, B. in Gnoli, C. ur., ISKO Encyclopedia of knowledge organization http://www.isko.org/cyclo/kos [20. 3. 2023]. McCallum, S., 2017. BIBFRAME development. JLIS.it, 8(3), 71–85. Miksa, F., 2012. The legacy of the library catalogue for the present. Library Trends, 61(1), 7–34. Miller, S. L., 1979. The evolution of an on-line catalog. V: Stueart, R.D. in Johnson, R.D., ur., New horizons for academic libraries. New York: Saur. Str. 193–204. Nagy, A., 2011. Analyzing the next generation catalog (Library Technology Reports 44(8)). ALA Techsource. Ortiz-Repiso, V. in Moscoso, P., 1999. Web-based OPACs: between tradition and innovation. Information Technology and Libraries, 18(2), 68–76. Osborne, H. M. in Cox, A., 2015. an investigation into the perceptions of academic librarians and students towards next-generation OPACs and their features. Program, 49(1), 23–45. Paling, S., 2004. Classification, rhetoric and the classificatory horizon. Library Trends, 52(3), 588–603. Pekala, S., 2017. Privacy and User experience in 21st century library discovery. Information Technology and Libraries, June, 48–58. Posner, B., 2012. The ethics of library resource sharing in the digital age. Interlending & Document Supply, 40(2), 119–124. Prescott, L. in Erway, R., 2011. Single search: the quest for the holy grail. Dublin, Ohio: OCLC Research. Dostopno na: http://www.oclc.org/research/publications/library/2011/2011-17.pdf [20. 3. 2023]. Reidsma, M., 2019. Masked by truth: bias in library discovery. Library Juice Press. Reynolds, D., 1985. Library automation: issues and applications. New York: Bowker. Riyaz, A., 2017. An investigation into the ‘I can Google it’ information seeking behaviour of the academic communities in the Maldives and Australia. Ph.D. thesis, Curtin University. Rogers, F. B., 1964. The development of MEDLARS. Bulletin of the Medical Library Association, 52(1), 150–151. Sadeh, T., 2007. User-centric solutions for scholarly research in the library. Liber Quarterly, 17(3/4) 253–268. Sadeh, T., 2008. User experience in the library: A Case Study. New Library World, 109(1/2), 7–24. Schneider, K. G., 2006. How OPACs suck. Part 1, Relevance rank (or the lack of it). Dostopno na: http://www.ala.org/tools/article/ala-techsource/how-opacs-suck-part-1-relevance-rank-or-lack-it [20. 3. 2023]. Part 2, The checklist of shame. Dostopno na: http://www.ala.org/tools/article/ala-techsource/how-opacs-suck-part-2-checklist-shame. [20. 3. 2023]. Part 3, The big picture. Dostopna na: http://www.ala.org/tools/article/ala-techsource/how-opacs-suck-part-3-big-picture [20. 3. 2023]. Seikel, M. in Steel, T., 2011. How MARC has changed: the history of the format and its forthcoming relationship to RDA. Technical Services Quarterly, 28(3), 322–334. Shannon, C. in Weaver, W., 1949. The mathematical theory of communication. Urbana, Ill.: University of Illinois Press. Shaw, R., 1962, Electronic storage and searching. Times Literary Supplement, April 6, 235. Spicher, K. M., 1996. The development of the MARC format. V: Riemer, J. J., ur. Cataloging and Classification Standards and Rules. New York: Haworth. Str. 75–90. Su, S-F., 1994. Dialogue with an OPAC: how visionary was Swanson in 1964? Library Quarterly, 64(2), 130–161. Swanson, D., R. 1964. Dialogues with a catalog. Library Quarterly, 34(1), 113–125. Tague, J. M., 1989. Negotiation at the OPAC interface. V: Hildreth, C. R., ur. The online catalogue: developments and directions. London: Library Association. Str. 47–60. Tarulli, L., 2012. The library catalogue as social space: promoting patron driven collections, online communities, and enhanced reference and readers' services. Santa Barbara, Calif.: Libraries Unlimited. Tedd, L. A., 1994. OPACs through the ages. Library Review, 43(4), 27–37. Tillett, B. B., 2005. What is FRBR? A conceptual model for the bibliographic universe. Australian Library Journal, 54(1), 24–30. Tillett, B. B., 2013. The international development of RDA: Resource Description and Access. Alexandria, 24(2), 1–10. Vaughan, J., 2011. Web scale discovery: what and why? Library Technology Reports, 47(1), 5–11. Wells, D., 1998. Multi-script and multi-language bibliographic databases: some Japanese perspectives. V Robots to knowbots: the wider automation agenda: proceedings of the Victorian Association for Library Automation 9th Biennial Conference and Exhibition. Melbourne: VALA. Str. 411–415. Wells, D., 2007. What is a library OPAC? Electronic Library, 25(4), 386–394. Wells, D., 2016. Library discovery systems and their users: a case study from Curtin University Library. Australian Academic & Research Libraries, 47(2), 92–105. Yee, M. M., 2005. FRBRization: a method for turning online public finding lists into online public catalogs. Information Technology and Libraries, 24(2), 77–95. Yee, M. M., 2009. ‘Wholly visionary’: the American Library Association, the Library of Congress, and the card distribution program. Library Resources & Technical Services, 53(2), 68–78. Yee, M. M. in Layne, S. S., 1996. Online Public Access catalogs.’ V: Kent, A. ur. Encyclopedia of library and information science, 58, 149–238. New York: Marcel Dekker. Žumer, M., 2018. IFLA Library Reference Model (IFLA LRM): harmonisation of the FRBR family. Knowledge Organization 45(4), 310–8. Dostopno tudi v: Hjřrland, B. in Gnoli, C. ur., ISKO Encyclopedia of knowledge organization, http://www.isko.org/cyclo/lrm [23. 3. 2023]. Bibliographic Transition in France: work in progress Francija v bibliografski tranziciji: potek in razvojni vidiki Christelle Gianolio1, Emmanuel Jaslier2, Annick Le Follic3, Françoise Leresche4, François Pichenot5, Florence Tfibel6, Claire Toussaint7 English translation of the manuscript La Transition bibliographique en France: un chantier en cours by Miloš Mitrovic. The opinions expressed in this article reflect only the authors’ views. 1 Christelle Gianolio, Systems and Cataloguing Assistant (Library), Cour internationale de Justice, France, christelle.gianolio@laposte.net. 2 Emmanuel Jaslier, Head of the Metadata Department, National Library of France, France, emmanuel.jaslier@bnf.fr. 3 Annick Le Follic, Editor-in-Chief of the Bibliographic Transition Programme, National Library of France, France, annick.lefollic@bnf.fr. 4 Françoise Leresche, Documentary Standardisation Officer, National Library of France, France, francoise.leresche@bnf.fr. 5 François Pichenot, Digital Manager, Roubaix Public Library and Municipal Archives, France, fpichenot@ville-roubaix.fr. 6 Florence Tfibel, Deputy Head of the Metadata Dissemination Service, National Library of France, France florence.tfibel@bnf.fr. 7 Corresponding author: Claire Toussaint, educational engineer at Médiat Rhône-Alpes, Université Grenoble Alpes, France, claire.toussaint@univ-grenoble-alpes.fr. ABSTRACT: This article presents the current state of bibliographic transition in France, the approach and the organization that were applied to make library catalogues compatible with semantic web technologies and bibliographic data on the web. In order to achieve this goal, it is necessary to move to entity-based cataloguing built on the IFLA LRM model. After a thorough study of the RDA standard, which was the first step to take, France has chosen to keep some autonomy and create a national cataloguing standard, RDA-FR, which is an Anglo-American standard adapted to the French context. In order to implement this change, the Bibliographic Transition programme has been assigned to two national bibliographic agencies with three operational pillars representing the three facets of the program: standardisation, training and support for the evolution of systems and data. The choices and the issues are given in details, as well as the missions and achievements of the groups. This organisation has been established to ensure a regular flow of information between the operational and strategic levels on one side and between different groups on the other side. Overall consistency is one of the key features of the programme whose role is to bring together and represent all French libraries and French cultural institutions while taking into account their needs and the needs of their users. KEYWORDS: cataloguing training, library management systems, IFLA Library Reference Model (IFLA LRM), cataloguing rules, Resource Description and Access (RDA) IZVLECEK: Clanek obravnava trenutno stanje bibliografske tranzicije v Franciji ter pristop in organizacijo, ki sta bila uporabljena za uskladitev knjižnicnih katalogov s tehnologijami semanticnega spleta in bibliografskimi podatki na spletu. Zastavljeni cilji se lahko dosežejo z uporabo katalogizacije z entitetami, ki temelji na modelu IFLA LRM. Po temeljitem preucevanju standarda RDA, kar je bil prvi korak, ki ga je bilo treba narediti, se je Francija odlocila, da bo ohranila nekaj avtonomije in oblikovala nacionalni katalogizacijski standard RDA-FR, ki je anglo-ameriški standard, prilagojen francoskim razmeram. Za izvedbo te spremembe je bil ustanovljen program Bibliografska tranzicija (fr. Transition bibliographique), dodeljen dvema nacionalnima bibliografskima agencijama, ki sloni na treh stebrih, ki predstavljajo tri vidike programa: standardizacijo, usposabljanje ter podporo razvoju sistemov in podatkov. Podrobno so predstavljene odlocitve in vprašanja ter naloge in dosežki skupin. Tovrstna organizacija je bila vzpostavljena za zagotavljanje rednega pretoka informacij med operativno in strateško ravnjo na eni strani ter med razlicnimi skupinami na drugi strani. Splošna usklajenost je ena kljucnih znacilnosti programa z nalogo združevanja in zastopanja vseh francoskih knjižnic in francoskih kulturnih ustanov ter upoštevanja njihovih potreb in potreb njihovih uporabnikov. KLJUCNE BESEDE: katalogizacijska pravila, usposabljanje za katalogizacijo, IFLA Library Reference Model (IFLA LRM), integrirani knjižnicni sistemi, Resource Description and Access (RDA) 1 Introduction Like many European countries, Slovenia has been engaged in the international movement of bibliographic transition. France has been in this process for about ten years with a global approach on the national level. It is an original approach compared to the projects used in other countries as it incorporates a vision that is not limited to the adoption of RDA, which is considered a tool and not a goal in order to achieve the objectives defined in the new Statement of International Cataloguing Principles (ICP) (IFLA, 2016) and fully respond to user tasks in the context of the web. To achieve these objectives, the thorough revision of the cataloguing rules is upgraded by professional training on the national level on the underlying data models and these new rules; this additional support also covers the technical prerequisites for a complete and effective fulfilment of the potential of the IFLA Library Reference Model: a Conceptual Model for Bibliographic Information (IFLA LRM) (Riva, Le Bśuf and Žumer, 2017) in library management systems and data recovery. Figure 1: Logo of the Bibliographic Transition programme (source: Transition bibliographique, 2022) A picture containing text, graphics, font, graphic design Description automatically generated After a historical overview of French works and questions that arose from the very beginning, this article presents the Bibliographic Transition programme (fr. Transition bibliographique) and its detailed organisation including the implemented work groups, management and ongoing considerations. 2 A very particular institutional environment 2.1 A rich, but divided landscape of associations The organisation and management of the Bibliographic Transition programme can be understood only if we consider the specific situation of libraries in France and the institutional and associative environment in which they engage. Unlike other countries, France is distinguished by the richness and diversity of its professional library and documentation associations, often organised to suit the logical typology of their members: associations of institutions (whose members are representatives of legal persons, i.e. establishments,) such as AIBM-France 8 Association internationale des bibliothčques, archives et centres de documentation musicaux (International Association of Music Libraries, Archives and Documentation Centres). 9 Fédération des utilisateurs de logiciels pour bibliothčques, documentation et information (Federation of Library, Documentation and Information Software Users). 10 Association des bibliothécaires de France (Association of Librarians of France). 11 Association des professionnels de l’information et de la documentation (Association of Information and Documentation Professionals). 12 Association des directeurs des bibliothčques municipales et intercommunales des grandes villes de France (Association of Directors of Public and Intercommunal Libraries of Major Cities in France). 13 Association des directeurs des bibliothčques universitaires et de la documentation (Association of Directors of University and Documentation Libraries). 14 Association pour le développement des documents numériques en bibliothčque (Association for the development of digital documents in libraries). 15 Interassociation archives, bibliothčques et documentation (Interassociation of Archives, Libraries and Documentation) 16 American Library Association. 2.2 Public libraries under different supervision At the same time, the world of French public libraries has not been made in a monolithic way, even though it can be divided schematically into four main categories: • educational and research libraries which depend on the Ministry of Higher Education and Research, with the network of university libraries and higher education and research establishments; • public libraries (city, intercommunal or departmental) under the supervision of the Ministry of Culture, often organised in a local or departmental network and for which the National Library of France constitutes the »network head« at the national level; • the libraries of primary and secondary schools and libraries of elementary and nursery schools (generally not having permanent staff), under the supervision of the Ministry of National Education; • finally, the so-called third network libraries, established by the community, companies, hospitals or even prisons. 2.3 Two national bibliographic agencies This specific institutional environment explains the dualism of bibliographic policy management at the national level, an interministerial competence embodied by the creation of two bibliographic agencies in 1994: the Bibliographic Agency for Higher Education (Abes) for the network of libraries in higher education, and the National Bibliographic Agency, a department of the National Library, for the public reading network. Since its creation, the main role of Abes has been to promote the pooling of metadata production tools through Systčme universitaire de documentation (Sudoc) (university documentation system), a shared bibliographic database for higher education libraries, and services related to this data: reporting, archiving and validation of theses in digital form through the STAR systemservices related to this data: reporting, archiving and validation of theses in digital form through the STAR systemservices related to this data: reporting, archiving and validation of theses in digital form through the STAR systemservices related to this data: reporting, archiving and validation of theses in digital form through the STAR systemservices related to this data: reporting, archiving and validation of theses in digital form through the STAR systemservices related to this data: reporting, archiving and validation of theses in digital form through the STAR systemservices related to this data: reporting, archiving and validation of theses in digital form through the STAR systemservices related to this data: reporting, archiving and validation of theses in digital form through the STAR system 17 Signalement des thčses et archivage (Thesis reporting and archiving). 18 Catalogue en ligne des archives et manuscrits des établissements de l’ESR (Online catalogue of archives and manuscripts of higher education and research institutions). 19 International Standard Serial Number. The National Bibliographic Agency, which became the Metadata Department of the National Library of France (BnF) in 2016, coordinates legal deposits, manages its reporting in the National Bibliography and, more globally, the BnF's data production and distribution policy. Since it is an intermediary between Abes and public libraries in terms of bibliographic information and documentary standardisation, it manages services with national competences: ISSN centre19, Rameau centre, Disability Inclusion centre (Fr.: Exception Handicap Centre, which runs the Platon system for adapted editions). 2.4 A body to link these institutions: the Bibliographic Strategic Committee (BSC) The action of these two agencies has been coordinated since 2012 by an interministerial body, the Bibliographic Strategic Committee (BSC), which brings together the directions of these two agencies and of representatives of their supervisory ministries, the Ministry of Higher Education and Research (MHER) and the Ministry of Culture (MC). The BSC's role is to set the national policy regarding the reporting and dissemination of data produced by French libraries, the development of shared catalogues and even the approaching of cataloguing tools and practices, in particular for the processing of archives and manuscripts in libraries. Hence, the BSC entrusted the task of setting up and managing the Bibliographic Transition programme which should lead to the implementation of the IFLA LRM model in France to the two national bibliographic agencies. In order to achieve this goal, there are three major challenges: designing the cataloguing standard RDA-FR, a version of RDA, preparing an awareness-raising and training programme for all library staff on the national territory and finally implementing information and support strategy for normative and technical developments of BMS publishers. 2.5 A structured and inclusive organisation These imperatives are reflected in the organisation of the Bibliographic Transition into three groups, where the leaders of these groups constitute the governing body of the programme under the responsibility of the directors of the two agencies. The originality of this organisation lies particularly in the adopted operating methods: the managements of the two agencies direct, arbitrate, set priorities and validate the major strategic choices, though the groups bring up the need for arbitration and guidance. The composition of these instruction groups, made up not only of professionals from the two agencies, but also of library representatives from all over the country regardless of their institutional affiliation, as well as of archivists or members of the book trade, guarantees a very high degree of representativeness, a transversality of points of view and assurance that each individual can contribute his or her skills and bring his or her needs to the national level. This encourages the flow of information in all directions and the first level of convergence of bibliographic practices which should eventually be materialised by the implementation of the standard. 2.6 Fulfilment of the Bibliographic Transition: the FNE project Precisely in this context the BCS launched in 2017, upon the proposal of the two national bibliographic agencies, the project for creating the National Register of Entities (Fichier national d'entités (FNE)), which aims to provide to the Abes and BnF network a shared tool for the co-production of metadata, based on the application of the RDA-FR cataloguing standard, for IFLA LRM entities previously belonging to the scope of authority records: agents, concepts, places, time-span, works ... The purpose is to eventually extend co-production beyond this first circle of contributors to other stakeholders: public libraries, archive networks, museum and heritage documentation centres etc. The stakes are multiple for the FNE: • to enable the real implementation of the IFLA LRM and cataloguing model according to the RDA-FR standard by providing a common production tool for the major stakeholders in the field of bibliographic reporting in France. In this respect, the FNE shall be the first tool based on the RDA-FR ontology which has been developed in 2022; • to guarantee pooling of production between data production services that describe the same entities in a large part of their catalogues in order to avoid redundant processing and data entry and on the other hand to benefit from the expertise, enrichments and all actions related to data treatment carried out on the territory by sharing them as much as possible; • to offer to the national community a common tool for managing entities with high added value in terms of bibliography and discoverability (»the authorities are the black gold of libraries«, as we say in France). 3 The origin of the Bibliographic Transition programme in France 3.1 The development of the French cataloguing rules Officially launched in 2015, the Bibliographic Transition programme is a continuation of the cataloguing standardisation work that has been carried out in France since the 1960s within the framework of the French Standardisation Association (Association française de normalisation (Afnor)). Unlike many countries where professional associations develop and maintain cataloguing rules, France has chosen to carry out this work within the framework of the national standardisation body, more particularly the standardisation committee CN46-9 Information and Documentation – Identification and Description, which mirrors the technical committee TC46/SC9 within the International Standardisation Organisation (ISO). liaisonmemberCN = Commission de normalisation (Standardizationcommission)GE = Groupe d’Experts (Experts Group)GE4GE6GE3EADAuthorityDataBibliographicdescriptionSIAFBnFmembermemberliaisonAdvisory Committee on Standards (CoS)Cataloguing SectionCommittee on Best Practices and StandardsTC46NormalisationCN46liaisonCN46-9Identification and DescriptionSIAF = Service interministériel des Archives de France Figure 2: Organisation of documentary standardisation in France, including the development of cataloguing rules (source: Françoise Leresche, 2022) This choice reflects the wish to have a neutral working and meeting space for professionals from different institutions (libraries, archives, museums, documentation, etc.) and different administrations (ministries of culture, education, higher education and research, etc.). Such a choice indeed fosters the collaboration between cultural institutions across different professions that is much appreciated today: libraries and archives have a tradition of working together and articulating specific standards for the benefit of everyone. This choice has another fundamental consequence which is the main feature of the French cataloguing rules: the reference to international standards, developed in the ISO framework for generic standards (transliteration, units of measurement, monetary symbols, etc.) or the International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA) for bibliographic description and its modelling. The CN 46-9 takes an active part in the work of the IFLA Cataloguing Section, with French representatives in the Section's Permanent Committee and in its working groups: development and revision of the International Standard Bibliographic Description (ISBD), development of the models for Functional Requirements for Bibliographic Records (FRBR) (IFLA, 2009a) and Functional Requirements for Authority Data (FRAD) (IFLA, 2009b), work of the IFLA Meeting of Experts on an International Cataloguing Code (IME-ICC) which led to the publication of the ICP (IFLA, 2016) and to the development of the integrated ISBD. It also ensures the French translation of these prescriptive documents after their publication in English by IFLA. When the Joint Steering Committee for Development of RDA (JSC) decided to initiate the revision of the Anglo-American Cataloguing Rules, 2nd Edition Revised (AACR), which lead to the development of a new cataloguing standard based on the FRBR model and the ICP, entitled RDA: Resource Description and Access, France took part in the consultations on the intermediary texts during the work and sent comments to the JSC (Afnor, 2009). When RDA was published in 2010, it was immediately presented as an internationally oriented standard and supported by the IFLA Cataloguing Section. Therefore, France should consider whether to abandon the French cataloguing standards that are closely linked to the ISBD and other IFLA normative documents, in favour of RDA, so the task of detailed examination of this new standard is entrusted to CN 46-9 (Figure 2). 3.2 Concerns regarding the adoption of RDA In 2010, the need for general revision of the French cataloguing standards was recognised by all. The publication of the integrated ISBD actually obviates bibliographic description standards based on different ISBDs specialised by type of resource. The growing importance of electronic documentation and the role of the web in documentary research require the development of catalogues in order to adapt to web standards and, especially, to propose a network structure for bibliographic information. This is the objective pursued at international level by the ICP (2009), which are based on the FRBR and FRAD models. France shares this analysis and wishes to move towards FRBRised catalogues, not only by converting existing data, but also by directly producing bibliographic data in compliance with the structure of these models, WEMI entities (Work, Expression, Manifestation, Item). The publication of RDA, a cataloguing standard based on the FRBR and FRAD models, seems to be an opportunity to avoid the need to engage in time-consuming standardisation work when libraries are increasingly delegating cataloguing tasks and the definition of rules which lead to them, to bibliographic agencies. However, RDA is seen in this approach as a way to achieve FRBRised cataloguing, which is not an aim in itself. What is important is compliance with the FRBR model in the implementation choices – some of which may be guided by other considerations (e.g. ease of reuse of existing data). 3.3 The French stance towards RDA Initially, the work on RDA focused on the question of the adoption of RDA in France, mainly from the point of view of cataloguing rules. Two working groups have been set up: the Technical Group working on the adoption of RDA in France which came from NC 46-9 and the Strategic Group which brings together the bibliographic agencies as well as representatives of the supervisory ministries and professional associations. In 2012, following the RDA analysis report presented by the Technical Group, the Strategy Group took several decisions: • not to adopt RDA as is due to major discrepancies in the bibliographic analysis and implementation choices of the FRBR model; • to participate in the development of RDA in order to progressively remove the obstacles to its adoption in France through the European Interest Group on RDA (EURIG) whose members are the two national bibliographic agencies; • to develop a French cataloguing standard which shall enable the creation of FRBRised bibliographic data, based as much as possible on RDA, but retaining the French analysis in case of major disagreement. The main references shall remain the normative documents developed by IFLA (Models of Bibliographic Information, ICP and the international ISO standards. These decisions are included into the orientation report (Abes, BnF, 2012) prepared by the two national bibliographic agencies, Abes and BnF, and published in 2012 defining a more general vision of the organisation of bibliographic information in France. They were confirmed two years later by a statement issued by the two national bibliographic agencies, entitled De RDA en France ŕ la Transition bibliographique (Abes, BnF, 2014) which clarified France's strategy and its position towards RDA. In order to achieve the objectives defined in these two documents, a new organisation was set up confirming the essential role of bibliographic agencies in managing the change towards catalogues adapted to the web and libraries that are present and active on the web: the programme of Bibliographic Transition. 4 The issues raised by the adoption of RDA When RDA was published in 2010, the question of its adoption in France was considered from several points of views (bibliographic, certainly, but also economic, organisational, etc.) which raised various issues. The main arguments in favour of adopting RDA were the following: • cataloguing standard in compliance with the ICP and based on the modelling of bibliographic information, in particular WEMI entities, enabling the creation of usable data on the web of data, thus complying with the objectives of the Bibliographic Transition; • savings in terms of work on national standardisation, as most of the work on the transformation of rules to conform to the WEMI structure had already been done by the JSC and the Anglo-American library community; • savings in terms of current cataloguing, as the international designation of the standard shall guarantee a wider practice of collecting bibliographic records (»copy cataloguing«) from foreign repositories, without having to correct the derived records to adjust them to French rules, in particular with regards to the construction of access points. On the other hand, there were several obstacles to the adoption of RDA in France. The following issues were emphasised: • abandoning the priority reference to IFLA and ISO normative documents, which is a characteristic of the French bibliographic culture, in favour of a standard written by a particular professional community - Anglo-American libraries. Neither the AACR2 nor the MARC 21 format were really disseminated in French libraries and libraries that used them remain an exception; • a difference in the structure of catalogues between France where large libraries or networks already had a common practice of links and browsing by bouncing and Anglo-American libraries where links did not exist in a dynamic form. This lack of link culture was reflected in the RDA rules and would lead to a regression of the French catalogues; • an interpretation of the modelling of bibliographic information to suit economic, historical (reuse of existing records) or cultural criteria which did not seem justified to the French experts. In 2017, RDA was updated in order to take into account the IFLA LRM model. Indeed, the FRBR, FRAD and FRSAD models had been consolidated into the single model IFLA LRM20 (Figure 3). The IFLA LRM model became the reference for the work of the RDA Steering Committee (RSC) 20 We will refer precisely to this model hereinafter. as well as for the standardisation of cataloguing in France and the development of the RDA-FR standard. RESWORKEXPRESSIONMANIFESTATIONITEMAGENTPLACETIME-SPANNOMENPERSONCOLLECTIVEAGENTis subject ofis realized throughis embodied inis exemplified bycreatedcreatedcreatedmanufactureddistributesownsmodifiedisAisAwas assigned byis appellation ofis associated withis associated withis associated withhas partprecedesaccompaniesis inspiration foris transformation ofhas partis derivation ofhas partis derivation ofhas parthas reproductionhas alternatehas partprecedeshas parthas partis member ofhas reproduction Figure 3: Diagram of the IFLA LRM model (source: Riva, Le Bśuf and Žumer, 2017) With the new version of RDA resulting from the '3R project' (RDA Toolkit Restructure and Redesign Project) (Dunsire, 2018), a number of pro and con arguments had become obsolete. Two major changes in the objectives and content of the standard have significantly reduced the economic benefits of adopting RDA. On one hand, RDA has become too generic and oriented towards expressing bibliographic information in RDF (W3C, 2014) to be used directly as a cataloguing standard by cataloguers: every professional community, even those which have adopted RDA, needs to define its own application profile and develop detailed instructions in order to complete instructions and provide examples. This is a significant amount of standardisation work that falls to RDA users. On the other hand, since RDA no longer gives precise instructions regarding the construction of access points, which are referred to the instructions associated with the application profile and authorises the use of various vocabularies as long as their source is indicated, the interest in terms of cataloguing time savings when retrieving data is considerably reduced, at least if the notion of coherence of the data within a catalogue and ease of use for the users of this catalogue remains a priority, as stated in the ICP. This development of events persuaded the management of the Bibliographic Transition programme that the choice made in 2012 to create a French cataloguing standard referring to RDA but respecting the French bibliographic analysis in the implementation of the IFLA LRM model – the RDA-FR, French Transposition of RDA standard, was a good decision. The work of the standardisation group which develops this new standard certainly represents a major investment in terms of the experts involved in this long-term project, but it also allows priorities to be managed at national level and a certain amount of autonomy to be maintained, whereas similar and more constrained work on regular monitoring of RDA developments is required from RDA users anyway.whereas similar and more constrained work on regular monitoring of RDA developments is required from RDA users anyway. Beyond the question of cataloguing rules and regardless of the final decision on the adoption of RDA, the transition to a new catalogue structure in compliance with the network structure of the web, which is at the very heart of the bibliographic transition, required support from French libraries. Two main areas were identified: • Upgrading the knowledge of skilled staff: information on web-related issues, training in the field of modelling underlying the new cataloguing rules, progressive implementation of these rules; • Development of library management systems to enable effective technical implementation of the new catalogue structure based on links and identifiers: information is needed for both system providers and data providers (metadata associated with acquisition of resources), as well as for professionals responsible for catalogue management in libraries themselves. At the same time, the preparation of the FRBRisation/LRMisation of existing catalogues has been handed to the national bibliographic agencies whose catalogues (the BnF's General Catalogue and the Abes' Sudoc) are the major repositories for the collection of records by French libraries. The Bibliographic Transition programme has therefore been organised around these three main components: Standardisation, Training, Systems & Data. 5 French organisational choices Since its creation, the Bibliographic Transition programme has included in its ranks many professionals from French libraries. In 2021, 136 members were participating in one or more working groups, 40% of whom came from national bibliographic agencies such as Abes and BnF, 24% of whom worked in higher education libraries, 21% of whom worked in specialised libraries such as the library of the Philharmonie de Paris or the library of the Conservatoire National de Musique et de Danse de Paris, and 15% of whom worked in local libraries (public or intercommunal). This diversity is a strategic choice that takes into account the needs of the users of the RDA-FR cataloguing standard and reflects a state of mind which can be found at different levels in the working methods and in the decision-making processes. The representation of the different professional communities is shown in the organisation of the programme. The members of the groups mostly belong to these three working groups: the »RDA in France« standardisation group, divided into sub-groups, each corresponding to one or more IFLA LRM entities (TB, 2022h), in charge of editing the RDA-FR cataloguing standard; the training group in charge of the national coordination of the training programme (TB, 2021c) and the animation of the network of trainers who provide training throughout France (TB, 2022i); the System & Data (S&D) group, which is responsible for discussions on technical developments related to the UNIMARC format through the French UNIMARC Committee (CfU) (TB, 2022a), and library software. These working groups are also led by professionals from various backgrounds: Françoise Leresche, in charge of documentary standardisation (fr. Normalisation »RDA en France«); Claire Toussaint, representative of training organisations for librarians (fr. Formation); Christelle Gianolio, catalogue manager; and François Pichenot, digital manager (fr. Systemes et donnees) (Figure 4). They ensure the technical coordination of the programme amongst colleagues, which corresponds to an operational management level and is reflected in methodological and organisational choices. It is also a question of manifesting the strategic orientations of the Bibliographic Transition into the work plans of the groups and of organising this work. Finally, the role of the group leaders is to give feedback from the groups' considerations to the higher organisational level, the strategic management, in order to clarify their decisions. A picture containing text, screenshot, font, brand Description automatically generated Figure 4: Organisational chart of the Bibliographic Transition (in French) (source: Transition bibliographique, 2021) The strategic management of the Bibliographic Transition is ensured by the two national bibliographic agencies, Abes and BnF, and constitutes the second pillar of the programme. The strategic managers keep the operational managers informed of the orientations validated by the BSC, which includes representatives of the supervisory ministries of the two agencies21; the BSC is the French decision-making body for bibliographic information. 21 The Ministry of Culture for the BnF and the Ministry of Higher Education and Research for the Abes. The managers of each group rely on exchanges with the strategic managers in order to establish their work programmes. They coordinate their actions when necessary and can organise joint projects between several groups if relevant. We notice a double movement within this organisational chart, a bottom-up movement, ensured by the group leaders who have the role of supporting the decision by passing on information from their groups representing a large professional community; and a top-down role of applying the strategic decisions taken by the BSC. This organisation allows the Bibliographic Transition programme to incorporate its own issues within the French professional community. These issues are sometimes difficult to understand, but they often get support. They correspond to the values shared by librarians, particularly the value regarding the quality of service provided to the user. One of the foundations of the IFLA LRM model is the consideration of the user's perspective, with five user tasks: find, identify, select, obtain, explore. This approach raises a strong concern of professionals: taking into account the user's point of view and the quality of service. The implementation of the IFLA LRM model in library catalogues represents a major paradigm change for professionals. It is a question of switching from cataloguing whose aim is to create bibliographic records which describe a resource, sometimes with links between these records, to cataloguing by entities, making it possible to pool certain data which describe the resources, with more numerous relationships between this data. The impact of this change on professional practices will be significant, particularly for cataloguers, the future producers of this data, but also for all library professionals who provide information, bibliographic research, collection management or user training. The Bibliographic Transition has taken into account the importance of this change with the Training and Systems & Data groups; the first group builds training courses that are based on a well-argued discourse, resulting from collective reflections within the group and the second one deals with the impact of the Bibliographic Transition on data production and on library management systems (LMS). This organisation is reflected in the meetings of the working groups during the year in order to draft the RDA-FR standard, to build a national training offer and to carry out a reflection on BMS and data production that could lead to the production of recommendations. The leaders of the Standardisation, Training and Systems & Data groups meet to ensure the technical coordination amongst colleagues of the programme and organise highlights such as plenary meetings. These plenary meetings take place twice a year, bring together all the members of the programme and have several objectives: to disseminate information within the groups through the presentation of work in progress, to bring the programme to life and create cohesion and collective dynamics, and to contribute to the development of the participants' skills through in-depth presentations. Thus, the Bibliographic Transition programme reflects by its structure the desire to take into account the needs and points of view of library professionals as users of the RDA-FR cataloguing standard, a long process which guarantees the quality of the standard thus provided. 6 Tasks of the Standardisation Group As part of the Bibliographic Transition programme, the Standardisation group is responsible for drawing up the French transposition of RDA based as far as possible on the international RDA standard without sacrificing the French bibliographic analysis and by underlining differences between the two standards. Within the framework of this work, the Standardisation Group naturally follows the work of the RSC and issues proposals or opinions on the evolution of RDA through EURIG. However, the development of the RDA-FR standard is determined by the needs of French libraries and the priorities defined by the bibliographic agencies with regard to the categories of resources or entities to be treated successively: the timetable of the work is completely independent of the timetable of RDA. The Concepts, Place, Time-span sub-group is about to publish the RDA-FR rules for the Place entity, whereas the RSC has not yet really addressed this entity. Following the organisation adopted in France for the development and updating of cataloguing rules, the Standardisation group is also attached to the Afnor Standardisation committee CN 46-9 for Information and Documentation – Identification and Description, to which it regularly reports on the progress of its work, and which organises public enquiries before publishing various chapters of the standard. 6.1 Editing cataloguing rules by IFLA LRM entity The RDA-FR standard is organised by entities and gathers identification attributes, relationships between instances of the entity and relationships with instances of other entities for each entity contained in the French implementation of the IFLA LRM model. Therefore, the Standardisation group has several sub-groups, each dedicated to one or more entities for which it drafts the rules and provides many French examples. Six sub-groups are currently active: • Manifestations and Items, • Work and Expressions: different sub-groups in charge of elaborating rules for individual categories of works and expressions with specific attributes are linked to this sub-group (currently, three specialised sub-groups are active, dedicated respectively to textual works, musical works and continuous resources); • Persons and Families, • Corporate Body, • Concept, Place, Time-span, • Relationships between entities. While the two national bibliographic agencies play a leading role in the development of cataloguing rules, in particular by managing various sub-groups, their composition is broad: different categories of libraries are represented to reflect specific needs and expertise; for entities for which interoperability and even collaboration in shared repositories is desired (TB, 2021b), in particular agents and places, other cultural institutions, in particular archives, may be associated in the form of members or associates. The Normalisation group leader ensures general coordination of the work of various sub-groups, ensuring in particular the consistency of all rules in terms of terminology, but also the organisation and presentation of the rules (rules relating to identification attributes, general rules on relationship elements, definition of relationship indicators). That is why meetings of the heads of the standardisation sub-groups are organised at regular intervals, the frequency of which may vary according to the field to be dealt with. The Standardisation Group, and more precisely the small group of its sub-group leaders, is also in charge of work related to the actual drafting of the RDA-FR standard: after the evaluation of the new version of RDA based on the IFLA LRM model, which led to the publication of a report presented during the BSC in 2021 (TB, 2021d), the group is now working on two important projects: • the publication of the RDA-FR standard in the form of a website; • the definition of ontology reflecting the RDA-FR standard. 6.2 Development of the RDA-FR standard according to strong principles Like its RDA model, which is an adaptation to the French context, the RDA-FR standard relies on the IFLA LRM model and the ICP. The IFLA LRM model is the first and main reference, since the RDA is considered only as a particular implementation of the model whose choices are examined in the light of the French analysis and needs and adopted when they meet them. At the beginning, the RDA-FR standard was designed as a prefiguration of a future French RDA application profile, which is why convergence with the RDA choices is required wherever possible leading to changes in French practices when these changes, sometimes significant, are deemed relevant to the model. This is also why the alignment between the two standards is precisely documented by indicating at the beginning of each rule of the RDA-FR standard its conformity with RDA or the extent of the changes (from clarifications to complete divergence). Furthermore, in accordance with the initial request of the strategic management of the Bibliographic Transition, the RDA-FR standard is first and foremost a cataloguing standard whose primary recipients are cataloguers of large and small libraries in France. It differs from the RDA-FR ontology which expresses in RDF the implementation choices of the IFLA LRM model made in the standard, but whose (some purely instrumental) entities are transparent to cataloguers. For example, the Nomen entity is only present in the standard through its declensions (name or title, identifier, access point) treated as attributes of the relevant entity, whereas it is defined as an entity in the ontology to express in RDF the meta-metadata associated with it (language, writing, source, etc.). This is already an important difference for the drafting and presentation of the two standards. As far as the drafting itself is concerned, the RDA-FR standard uses the style and terminology used in the French translation of the initial version of the RDA, since it was the applicable version at the time when the initial drafting of the French standard began. This is a change for French cataloguers who were used to a more direct and synthetic style similar to ISBD, and who must gradually get used to the new terminology – the adjustment may need hard work and may arouse reluctance. However, the RDA-FR standard favours a pragmatic and practical approach based on the cataloguing cases encountered by the members of the working groups: the rules are detailed and illustrated with numerous examples, some taken from RDA, but many of them correspond to the reality of the French publications. The aim of these rules is to provide a solution for most situations that a cataloguer may encounter in their day-to-day work by explaining and implementing the instructions so that they can be adjusted to similar cases that are not explicitly covered. As a result, the RDA-FR standard is much richer and more complete than RDA, even for categories of resources well covered by RDA. Finally, it is intended to cover all types of resources present in French libraries, whether they are textual, musical, cartographic, numismatic, etc. or monographs, material published in a series or collected in artificial collections. These different categories of resources are incorporated directly into the rules for events but are to be declined in specialised parts of the standard for works and expressions – which will probably require work over several more years. The RDA-FR standard should also provide rules for all entities needed in catalogues, including subject analysis. The French implementation of the IFLA LRM model defines new entities in compliance with the rules on expansion of the model: besides Family and Corporate Bodycompliance with the rules on expansion of the model: besides Family and Corporate Bodycompliance with the rules on expansion of the model: besides Family and Corporate Bodycompliance with the rules on expansion of the model: besides Family and Corporate Bodycompliance with the rules on expansion of the model: besides Family and Corporate Bodycompliance with the rules on expansion of the model: besides Family and Corporate Bodycompliance with the rules on expansion of the model: besides Family and Corporate Bodycompliance with the rules on expansion of the model: besides Family and Corporate Body 22 Two subclasses of Agent are also defined in RDA. 23 In accordance with the recommendations of the chapter 5.5 of the IFLA LRM model concerning the modelling of bibliographic identities. The ICP highlight user-friendliness as the primary objective of cataloguing rules. This corresponds to the approach of the Bibliographic Transition programme, but how can it be interpreted in practice? Besides the simplicity represented by the possibility of finding answers to a bibliographic search directly in a search engine, with a reference to a nearby library catalogue to access the physical document, if necessary, the concern for the internal consistency of a catalogue remains predominant in France as a means of guaranteeing search ease and the exhaustiveness of the answers to a query sent to the catalogue. Similarly, the interoperability with other professional communities that share the same entities with libraries, primarily agents, must be enabled. As a consequence, special attention must be paid to the definition of rules for the construction of access points that can be applied by all, by respecting French culture (for names or titles identifying instances that fall within the national perimeter) and articulating common French forms with forms of international value (for names or titles identifying foreign instances). Another principle put forward to decide between different options for implementing the IFLA LRM model is the principle of economy, but this time considered from the point of view of cataloguing teams. This is expressed particularly in the choices of modelling of aggregates – while the RSC has a different vision of this principle which is directed by considerations of automatic data processing which transfers the task of bringing together and merging of works to the interfaces. 6.3 Considerations on areas of disagreement with RDA Following the revision of RDA, many points of disagreement between RDA-FR and RDA have been resolved: the priority given by RDA to interoperability by means of identifiers and graph alignment in the web of data has led to the referral of rules on authorised access points, which have a very cultural aspect, to the national application profiles – which resolves the Anglo-American bias argued in the first version of RDA. In addition, the reference to the IFLA LRM model has clarified some problematic modelling issues, in particular with regard to aggregates and continuing resources. However, there are still some obstacles. The reason for this lies in different interpretation of the IFLA LRM model, and consequently in more or less compatible implementation choices which make it necessary to develop shortcuts or alignments in case of different granularity of the information in order to guarantee interoperability between the data that is produced according to the two standards. This particularly concerns aggregates, relationships between agents and WEMI and the management of pseudonyms. 6.3.1 Processing of aggregates which are collections of expressions For aggregates that are collections of expressions, RDA has chosen to apply the same lock principle between the aggregative work and the aggregative expression as the IFLA LRM model has defined between work, expression and manifestation for continuous resources (»WEM lock«). While this is justified for resources that disseminate over time and whose evolution cannot be predicted, this constraint, which does not exist in the IFLA LRM model, seems questionable for monographic aggregates. This constraint also leads RDA to consider that there is no representative expression for aggregates, which does not prevent the standard from using the representative expression attributes to describe the result of the aggregation. Furthermore, relationship with the creators of the aggregative works are established at the manifestation level – probably to be consistent with the treatment of augmentations (another category of aggregates) (Figure 5). WorkGroup(title, authorizedaccesspoint or identifier)contributorpersonof textManifestationAggregateAggregativeExpressionAggregativeWorkPerson aggregatorpersonexpression manifestedworkexpressedPerson ManifestationAggregateAggregativeExpressionAgent aggregatoragentexpression manifestedworkexpressedPersonManifestationAggregateAggregativeExpressionAgent aggregatoragentexpression manifestedworkexpressedPersonAuster, Paul (1947-....)Auster, Paul (1947-....)Auster, Paul (1947-....)Auster, Paul (1947-....)Talking to strangersSamtaler med fremmede. TextSamtaler med fremmede. Spoken wordtransformation by audience(language version)Auster, Paul (1947-....)Samtaler med fremmedeAggregativeWorkAggregativeWork??contributorpersonof textcontributorpersonof text Figure 5: Aggregates which are collections of expressions24 - Modelling scheme according to RDA25 (source: Françoise Leresche, 2022) 24 The modelling scheme is based on an example (Real world example # 3, slides 30-32) given by Kathy Glennan, Chair of the RSC, in a presentation to EURIG on 19 May 2020. See: Glennan (2020). 25 Relationships that are shortcuts are represented by an arrow with a double line. The French analysis shows that the treatment adopted by RDA is not very functional (loss of grouping by work, distortion between aggregates and other resources when it comes to the distribution of attributes and relationship between WEM entities), not very consistent (who are the creators of the aggregative work corresponding to a new version, for example a translation?, various tricks to link together aggregative works that are in fact variations of the same aggregate) and above all not very economical (creation of a new aggregative work for each new version of the aggregate, repetition of relationship in the creators of the aggregative works in each manifestation). However, these aggregates are very common: they represent the majority of audio-visual resources (sound recordings, video DVDs) and are also numerous in printed resources (complete or selected works, conference proceedings etc.). The RDA-FR standard does not create an exception for these aggregates and applies the same tree structure to them by grouping them by work, as for the other resources. The description of the result of aggregation is mostly done at the expression level. Relationships with creators of aggregative works are established at the level of the aggregative work – this is more economical in case of multiple reissues and also more consistent with the rules related to the construction of authorised access point which represents an aggregative work that brings together works by the same creator (complete or selected works etc.) (Figure 6). creatorof aggregatedworkManifestationAggregateAggregativeExpressionexpression manifestedworkexpressedManifestationAggregateAggregativeExpressionexpression manifestedworkexpressedManifestationAggregateAggregativeExpressionAggregativeWorkPublic Identityof a Personcreatorof aggregateexpression manifestedworkexpressedTalking to strangers: selected essays, prefaces, and other writings, 1967-2017 / Paul Auster. –Third edition. –New York : Picador, Henry Holt and Company, 2019. –ISBN 978-1-250-20629-9Auster, Paul (1947-....)Oeuvres critiques. ChoixAuster, Paul (1947-....)Auster, Paul (1947-....)Oeuvres critiques. Choix.2019. Anglais. Texte noté Auster, Paul (1947-....)Auster, Paul (1947-....)Oeuvres critiques. Choix.2019. Danois. Texte noté Auster, Paul (1947-....)Oeuvres critiques. Choix. 2019. Danois. Parole énoncéePublic Identityof a Person Figure 6: Aggregates which are collections of expressions – Modelling scheme according to RDA-FR (source: Françoise Leresche, 2022) 6.3.2 Relationships between agents and WEMIs RDA is still marked by the legacy of the old Anglo-American rules which spread a particular interpretation of the notion of work and the role of different player. This is reflected in particular in the definition of relationships between the agents and the WEMI entities, both in the distribution of relationships between four entities and in the distinction between »creators« of a work and »other agents associated« with a work. There are also cultural differences in the definition of these relationships which lead to different distribution between the two standards. Typical examples are audio-visual works, especially films. From the French point of view, filming is inseparable from the creation of a cinematographic work: hence, the actors, but also the director of photography and the other technical and artistic collaborators are associated with the work in the same way as the director or the producer in RDA-FR; RDA, on the other hand, attaches the actors to the expression, in the same way as the other performers (musicians or singers, in the case of musical works for example). Differences in the implementation of the IFLA LRM model also led to different distributions of relationships, including shortcuts such as shortcuts defined for creators of aggregative works (see above). Additionally, the relationship indicators are generally more detailed and precise in RDA-FR, for example for academic works such as theses. 6.3.3 Management of pseudonyms and other identities used by individuals While it promotes interoperability on the web through identifiers, RDA is not always compatible with international identifiers. This is especially the case of the International Standard Name Identifier (ISNI, 2022), which has become widespread in the cultural industry to identify various stakeholders involved at one stage or another in the creation or distribution of resources. However, ISNI identifies names of resources under which they are produced, it does not claim to identify the agents (in the sense of IFLA LRM) that use these names. It is to ensure easy exchanges with the ISNI database26 and to guarantee interoperability with applications using the ISNI identifier that has defined a new entity »Public identity of a person« in the RDA-FR standard. This solution helps find different identities that a person may use to publish his/her works, in current cataloguing it enables easy matching of a work and the public identity under which the work was published and clarifies the construction of the access point representing this work. 26 BnF and Abes are ISNI agencies that assign ISNI identifiers. The RSC did not feel the need to define a new entity and RDA uses attributes and relationships of the Nomen entity to manage different identities used by a person. This is sufficient for exposing data on the web of data, but it is particularly complex for managing operable links between a creator and his or her works within a catalogue. 6.4 An essential long-term project Since RDA now refers to application profiles a large number of rules on which international consensus would be difficult to achieve, it is no longer a cataloguing standard directly used by cataloguers. It should be supplemented by local or community/network-specific guidelines to deal with cases that fall outside its scope. RDA-FR is applied when it comes to the definition of French application profile and drafting of precise instructions. It also complements RDA, as it is necessary to define rules for entities that are and will remain outside the scope of RDA, such as fictional entities or entities used in subject analysis. This is the main task of the members of the Standardisation Group. However, RDA-FR retains its autonomy from RDA as long as differences in interpretation of the IFLA LRM model remain, especially as these differences correspond to important day-to-day cataloguing needs. This autonomy is also a guarantee of independence in managing priorities according to national needs and projects. The development of the RDA-FR standard is a major investment in terms of human resources and work time, but the results become more and more tangible with the publication of the rules relating to several entities. As far as the general rules are concerned, the RDA-FR standard should be completed by the end of 2025, while the work on defining detailed rules for particular categories of works and expressions will continue beyond that date. The RDA-FR ontology, whose definition has only begun, will complete this work and will enable the expression of the data created according to the standard in RDF favouring their presence on the web of data and their alignment with data of other communities. 7 Tasks of the Training Group The main tasks of the Training group are to set up a national training programme and to promote the Bibliographic Transition in France. This work is being done in permanent interaction with the Standardisation and Systems & Data groups, which allows the identification of relevant topics. The Training Group also relies on good knowledge of the field. The Training Group distinguishes from the national network of trainers. The group members are more involved. They participate in four annual meetings of the group, in two plenary meetings of the Bibliographic Transition group and may be called upon to manage training creation projects. As for the members of the network, they participate in two annual trainers' days, contribute to the drafting of teaching materials and run courses. Neither the Training Group nor the Trainers' Network have the status of a training organisation, they are national work groups. Therefore, the logistical organisation is carried out by public training bodies which are spread throughout the country. 7.1 Supporting the development of the skills of the Training group A constant point of interest of the group is to maintain the level of expertise and information on the Bibliographic Transition and the work of the Standardisation and S&D groups for all its members. This is reflected by the number of exchanges on core matters related to RDA-FR or library management systems (LMS) for example. In order to reinforce this need for skills on RDA-FR, the training group started a new activity on practical cataloguing cases prepared by RDA-FR experts in late 2021. A document links the hypertextual link to the bibliographic record of a resource in the BnF catalogue describing its modelling with an WEMI schema and providing an RDA-FR grid by entity with the name and reference of the RDA-FR element. For each element, the group members should fill in the corresponding value. In the second stage of this project, the reference to RDA-FR will be removed, and over time the model will be built (Figures 7 and 8). Figure 7: Modelling of a practical cataloguing case (in French) (source: Françoise Leresche, 2022) A picture containing text, screenshot, number, font Description automatically generated Figure 8: RDA-FR grid of a practical cataloguing case (in French) (source: Françoise Leresche, 2022) This activity has many advantages: in addition to enabling members to increase their skills in terms of cultural integration to the RDA-FR cataloguing standard, it inspires them to take new training courses and informs them on difficulties to be anticipated by professionals in the handling of cataloguing according to the entity-relationship model. It also encourages exchanges and questioning about the appropriation of RDA-FR and IFLA LRM. This work is then retained by the S&D group to produce data in UNIMARC format compatible with IFLA LRM. 7.2 Concept of trainings 7.2.1 Current training offer The main task of the group is to design the national training program on the Bibliographic Transition. The training is primarily done through internships and teaching materials. The identification of themes is a crucial point as they are collected from the parts of RDA-FR implemented by bibliographic agencies on the one hand, and from the group's reflections and exchanges on the skills that could be useful for the work with the future software on the other. The training is currently organised around a course whose aim is to raise awareness of the evolution of catalogues, which is available in a version for general public (TB, 2021g) and a version for professional librarians from local libraries (TB, 2021f); a course on the application of the RDA-FR cataloguing rules implemented since 2015; and finally, a course corresponding to sections 2 and 5 of RDA-FR for LMS administrators and documentary IT specialists (TB, 2022j). 7.2.2 Ongoing projects Several projects are currently being developed. The first project aims to support the practice of record derivation linked with the Bibliographic Transition. The second one aims at acquiring a better knowledge of the IFLA LRM model and will be addressed first and foremost to the members of the Bibliographic Transition. Finally, the last training project could focus on the knowledge of the stakeholders involved in the book chain and in the design and production of documents that libraries collect, such as CDs or DVDs. 7.2.3 Working methodology Once the theme has been determined, the group formalises the training objectives based on its knowledge of the target audiences and the problems of the Bibliographic Transition. The defined objectives enable to set the scope in terms of content. Based on the first results, a two-person team is responsible for the conception of the course and the support. This team gathers members of the Training group and members of the network of trainers. The participants collaborate and meet remotely as frequently as it suits them, they regularly report on the progress to the training group during four annual meetings and, on this occasion, share any points that might be a problem in order to find a collective solution. These consultation sessions are often the occasion for rich and numerous exchanges which aim to create a form of consensus on the training choices and opinions developed in the discussion. Once the training material is finalised and accompanied by user notes, it is presented to the whole training group and experts whom the topic of the material concerns. Time is set aside for re-reading while the feedback comments are reviewed and integrated if they are relevant. 7.3 Organisation of sessions throughout the country The next step is the dissemination of the training on several levels: • on dedicated session within the national network of trainers; • for skilled public by creating a new page on the Bibliographic Transition website; • within professional training organisations by sending a full presentation. The trainers shall take over the execution of courses at the request of the training organisations. After 2 to 3 years of implementation, all forms of support shall be fully reviewed, revised and updated by a team established especially for this purpose. 7.4 Benefits of participating in the Training group Skilled workers and his/her institution participate in the Training group (TB, 2021a) on a voluntary basis. In return, each member increases his or her skills in terms of knowledge of the Bibliographic Transition and also develops his or her ability to conduct training on this subject. This way of operation contributes to the dissemination of the Bibliographic Transition within institutions and encourages the awareness of professional practices and the needs of French libraries. This helps the group develop a communication that is connected with the concerns of French library professionals. There are a few members that represent French-speaking institutions outside France as observers. Today, the training offer is expanding by taking into account the needs related to the implementation of the Bibliographic Transition in French libraries. This organisation is a real advantage for the Bibliographic Transition programme as well as for French library professionals as it enables the production of high-quality training courses and guarantees their equitable dissemination throughout the country. It is also a great way of sharing the concept of training courses and meeting the professionals from very different backgrounds. 8 Tasks of the Systems & Data Group After deciding to adapt RDA as a French standard RDA-FR, the Bibliographic Transition programme officially started in 2015 and followed three lines. One of these orientations concerns library management systems (LMS) and the bibliographic data processed by these systems. The main task of the Systems & Data (S&D) group is »to consider what these [BMS] tools might be and to prepare for the migration of data from the current catalogues to the new structure of bibliographic information« (TB, 2022g). These tasks are either addressed by the group as a whole or by working in sub-groups. As soon as the S&D group was set up, a person outside the bibliographic agencies (BnF and Abes) was chosen to lead the group. This comes from the wish to open up the possibilities for IT developments for the uses of LRM-ed data bearing in mind that the development of the agencies' systems within the framework of their own constraints and needs may not be suitable for all other possible contexts. This choice also facilitates the dialogue with various market stakeholders (BMS publishers, metadata producers, professional community) by separating it from the services of data dissemination offered by the agencies. 8.1 Monitoring and tests on data processing The group is composed of 30 library professionals. 11 of them come from public reading structures (public and intercommunal libraries, departmental lending libraries), 3 from higher education libraries (university libraries) and 5 from specialised libraries (documentation centres and works council libraries). The bibliographic agencies represent one third of the members with 3 members coming from the Abes and 8 from the BnF. Broadly speaking, the positions are held by IT managers or persons in charge of business software, cataloguing coordinators or persons in charge of data quality (bibliographic and/or authority). The variety of profiles corresponds to the scope of the group's mission: structured data, either by bibliographic and authority records or by entity records, must be able to be integrated into systems through compatible exchange formats and managed in all their granularity with all their links. During the exchange it ensures a global vision of data processing and impacts on software at all stages: import, correction, research (professional and public) and display. The main mission of the group is to provide information to professional librarians through publications on developments from a technical point of view or tests. For example, the changes in the Rameau language have had an impact on the authority data in the systems: in 2019, with a significant help of the agencies, the group has proposed an accompanying document in order to modify the data in the catalogues through different scenarios (TB, 2022e). On the other hand, during the last few years we have not seen the implementation of developments related to the Bibliographic Transition in the exchange formats of the agencies. As far as the tests are concerned, the group monitors ongoing or completed projects, such as the Concordance project of the Bibliothčque Publique d'Information (data cleaning and harmonisation of cataloguing practices), algorithmic processing for Sudoc, implementation of the IFLA LRM model in catalogues with the BnF's Noemi tool and projects concerning the visualisation of data in public interfaces (TB, 2022d). These tests are also used as material for the study days that the group has been offering since 2016 (TB, 2022f). These days traditionally take place in November or December at the BnF. The first sessions remained very general on the Bibliographic Transition: in 2016 on the innovative uses of metadata in libraries, in 2017 with an overview of the work that can be done on data and in 2018 on the current state of the Bibliographic Transition. The next study days have focused on particular aspects, such as in 2019 on authority data, the black gold of libraries. The 2020 session study days brought the main objective of the Bibliographic Transition back into focus, namely entity-based cataloguing, with a brief introduction to four WEMI entities, the developments in UNIMARC for describing works and expressions (thus enabling them to be disseminated by agencies and imported into the systems). The last study days in 2021 highlighted the level of Expression, whereas the levels of Work, Manifestation and Item are more intuitive and correspond more to the current structuring of the data. The objective of this 2021 day was to explain, through practical cases, this level which is undoubtedly the one that will require the most adjustment and development, particularly in the research field. This day also gave space to user clubs and the role they can play in the IT developments undertaken by BMS editors. 8.2 Presentation of a set of encoded records The 2022 edition of the study days is based on the presentation of a set of records encoded in the UNIMARC exchange format and consistent with the IFLA LRM model. One of the main contributions of the latest developments in the UNIMARC format is indeed the possibility to express the various WEMI entities (all of these updates will hereafter be referred to as »UNIMARC-LRM«). This dataset, developed by a team from three groups of the Bibliographic Transition Programme and coordinated by the S&D group, is intended as a practical illustration of these new possibilities. Interested professionals (including BMS publishers) will have the kind of data that will allow them to implement three types of tests and/or experiments: testing and improvement of tools for importing the UNIMARC format into systems; development of new (professional and public) search and display functionalities can be explored by exploiting as much as possible the links present in an WEMI tree (corresponding to the complete description of a document declined in the four entities) or internal to the corpus (between entities of different trees); brainstorming on new professional interfaces for data production and on different work steps required to create an WEMI tree from scratch or from entities already existing in the system. To create this set of records, the team took advantage of the appropriation of the RDA-FR standard used by the Training group to extend it to descriptions in UNIMARC-LRM (see above). Then, using the current bibliographic records and the first tree generated by the BnF tool, the team revised, corrected and amended the necessary entity records. This work has enabled the group members to increase their skills. 8.3 Collaboration in the development of training courses There are frequent exchanges between the S&D and Formation groups. Members of the S&D group were involved for the first time in the complete creation of a training course, entitled Data management in the light of the Bibliographic Transition: knowledge requirements for a well-argued exploitation of Works and Expressions (TB, 2022j). The S&D group made a major contribution to the design of the approach and drafting of training material, in particular for two sections: one dedicated to the functioning of relational databases and the other to the possible settings of SBG and the impacts on the public interface of the catalogue. This first test will be repeated for the training on the derivation of records for public reading libraries that download records from the BnF. The S&D group's contribution should mainly concern warning points at the level of settings, in particular import filters, as well as the creation and updating of records. In both cases, the test of the members of the S&D group using different systems in different contexts helps cover a wide range of cases trying to respond to the different contexts of the trainees of these courses. 8.4 Exchanges with publishers of software solutions for libraries Previous elements concern mainly library professionals. Publishers of software solutions for libraries have not been forgotten. A dedicated sub-group is devoted to them. The primary motivation for the creation of this sub-group was to manage changes of export profiles of the bibliographic agencies. While the RDA-FR standard was being drafted, changes in cataloguing rules were adopted by the bibliographic agencies with varying degrees of impact on the exported data. Some changes relate to data only and may have an impact on the retrospective. Other changes may concern new UNIMARC fields which must first be created in the system to ensure that they can be imported and used which also involves the creation of indices. Finally, it may concern the changes within existing UNIMARC fields (new or obsolete subfields, indicators). In the last two cases, most professional librarians have called upon their software provider to integrate these changes. However, depending on the used solutions, maintenance times can lead to delays that create gaps between the real application of changes by agencies and the technical capacities of professional librarians to retrieve and exploit them. The first step has been to ensure that the two bibliographic agencies apply the changes at the same pace. Subsequently, an implementation schedule was adopted (TB, 2022c) in 2019 in cooperation with BMS publishers (Figure 9). A picture containing text, screenshot, diagram, line Description automatically generated Figure 9: Procedure for the development of the agency format and data (in French) (source: Bibliographic Transition, 2020) Since then, the pandemic and the lack of change in export formats linked to the Bibliographic Transition have not necessarily confronted it with reality. Whatever changes the agencies make to their export formats, this scheme has the feature of notifying BMS publishers with appropriate documentation before the summer for implementation on the following January 1. Exchanges with BMS publishers were also rich in 2022. Following the publication of the Revised RDA Assessment Report (2019) by the Standards Group (TB, 2021d) the S&D group was mandated to carry out an impact assessment with BMS editors. Instead of taking a very theoretical approach, the S&D group preferred to discuss directly with the publishers. During the first half of the year, the group members conducted 14 interviews with stakeholders on the French market. These interviews underlined the necessity of a roadmap for the future development of the Bibliographic Transition, in particular after the full publication of the RDA-FR standard planned for 2025, so that publishers can have a clear vision and a timetable in order to plan their own development. The conclusions will be presented at the meeting of the Strategic Bibliographic Committee (SBC) in December 2022 and will be the subject of a subsequent communication on the Bibliographic Transition website in early 2023. The sub-group Dialogue with publishers has also organised the library software users as group in the Federation of Software Users for Libraries, Information & Documentation (Fulbi, 2022). This brings the two sides together: the library professionals who use the software and those who produce it. The intention of the S&D group is to give sufficient information to users to discuss about developments with their BMS provider. One last stakeholder needs to be included in this discussion: the metadata providers. Some of them are specialised in providing records (such as Electre...) or provide data besides acquiring documents (mainly audio-visual suppliers such as Adav, RDM, Colaco, CDMail, GAM...). Moving to entity-based cataloguing may have strong implications, particularly for suppliers whose primary service is not entity-based cataloguing. 8.5 National and international actions within the French UNIMARC Committee One of these suppliers has already taken part in the dialogue by participating in the French UNIMARC Committee (TB, 2022a). The CfU was created in 2000 on the initiative of the Fulbi and the BnF. The aim was to build a permanent structure at national level to prepare the French position on certain issues within the Permanent UNIMARC Committee (PUC) as an international body. In this light, the first mission of the CfU is to identify, examine and formalise requests for modifications to the UNIMARC format in order to present them to the PUC. The CfU also examines modification requests submitted to the PUC by foreign libraries. It ensures the dissemination of information on the work of the PUC and the French translation of UNIMARC formats. It also publishes recommendations for the exchange of bibliographic data in France, such as the recommendation for the description of data on copy for the exchange of bibliographic information in UNIMARC format, published in 1998 and revised in 2020 (TB, 2022b). The composition of the group reflects the heterogeneity of the French community which uses the UNIMARC format: there are of course professional librarians from bibliographic agencies (Abes and BnF) and from public and university libraries, but also representatives of bibliographic data providers and BMS publishers. Its members have an important role in identifying needs and requests for modifications: agency representatives gather feedback from the public they cover. One can get in touch with the CfU through its members or on the Bibliographic Transition website. Once the needs have been identified, they are analysed once a year by the group which discusses the possibilities of changing the format in order to meet the needs. The heterogeneity of the group diversifies the discussion from various perspectives: bibliographic by the presence of the library professionals; documentary computing and technical compatibility with the recent integration of BMS suppliers. One or more editors within the CfU take(s) on the task of shaping the proposals in the form requested by the PUC. The drafted proposals are reviewed collectively by the CfU and then forwarded to the PUC a few months before its annual meeting, so that the PUC can discuss proposals for format changes. During the annual meeting, the CfU representative presents the French proposals, which are discussed and then rejected or accepted and modified if required. Once the proposals are accepted, the changes are published and integrated into the format by the PUC and can be implemented. The CfU then translates and publishes the format updates on the TB site. In the case of particularly complex proposals, the CfU may draft a working document outlining the relative issues and forwards it to the PUC for discussion prior to draft one or more format development proposals. In this case, the working document is presented the first year, and the proposal(s) are drafted and discussed the following year. development proposals. In this case, the working document is presented the first year, and the proposal(s) are drafted and discussed the following year. In order to implement the Bibliographic Data Transition, it is necessary that the formats used by libraries and their partners to produce and exchange data are compliant with IFLA LRM and RDA-FR. As UNIMARC is the French national exchange format and also the production format of a large number of libraries, the role of CfU is essential. The CfU drafts and advocates proposals for the format development to bring it into line with this conceptual model and this cataloguing standard. A series of proposals submitted by the CfU in 2020 and published by the PUC in 2021 now allow the creation of works and expressions records in UNIMARC. Initial elements were adopted by UNIMARC in 2012 on a French proposal. 8.6 Development of Bibliostratus, a metadata alignment tool Finally, the S&D group supplies to library professionals a metadata alignment tool, Bibliostratus. French documentary institutions are strongly encouraged to integrate into their local records the identifiers of the records describing the same entity in the general catalogue of the BnF, the Sudoc27 or IdRef28. In this way, these institutions will be able to benefit from the MLA work carried out by each of the two national agencies. Bibliostratus offers a set of functionalities enabling the necessary alignments to be made. The software is licensed under the GNU licence (TB, 2022k) and updated regularly, according to the needs expressed by the users. The latter can benefit from support in the form of documentation, a forum or workshops. Figure 10: Bibliostratus picto (source: Transition bibliographique, 2022) A picture containing text, font, screenshot, logo Description automatically generated 27 The Systčme Universitaire de Documentation (Sudoc) catalogue is the French union catalogue produced by the libraries and documentation centres of higher education and research and maintained by the Abes (Abes, 2022b). 28 The web application »Identifiers et Référentiels pour l'Enseignement supérieur et la Recherche« (IdRef) is developed and maintained by Abes. IdRef allows users and third-party applications to query, consult, create and enrich authorities (Abes, 2022a). If Bibliostratus is first and foremost conceived as a tool dedicated to the Bibliographic Transition, it also fills the obvious lack of data curation tools that are easy to use, without any programming knowledge, to perform various kinds of work on data. The S&D group therefore has several roles. It focuses on the present in order to facilitate exchanges between various stakeholders in the bibliographic transition and to guide them during the development with the production of documentation. It also looks towards the future to anticipate and imagine how entity-based cataloguing will impact the work of professional librarians and the services they offer to their users. 9 Conclusion After about a decade where the drafting of new cataloguing rules for entity-based cataloguing was at the centre of the work, this phase is gradually coming to an end and the other two facets of the programme will become predominant. This new phase is just as important as the real implementation of the new cataloguing rules in catalogues whose relational structure expresses the relationships between entities. real implementation of the new cataloguing rules in catalogues whose relational structure expresses the relationships between entities. This relational structure marks a break with the current structure of catalogues and must be understood by all professional librarians in order to improve user services or create new services based on user experience. Its implementation in all French libraries is a long-term project which will be supported by the bibliographic agencies in terms of data supply and progressive LRMisation of catalogues. The renewal of BMS is subject to economic constraints and local decisions of institutions and their supervisory bodies: therefore, the work that involves both the Training and S&D group includes library professionals and BMS suppliers to explain the benefits and challenges of the Bibliographic Transition. This work is to be continued in a long term, with a strong focus on quality and international developments, while integrating at the same time innovative practical achievements as a source of inspiration for the professional community as a whole. Resources Abes, 2022a. Agence bibliographique de l’enseignement supérieur (France), Ŕ propos d'IdRef. Available at: https://www.idref.fr/a_propos.jsp [30. 8. 2022]. Abes, 2022b. Agence bibliographique de l’enseignement supérieur (France). Page d’accueil du Sudoc. Available at: http://www.sudoc.abes.fr [30. 8. 2022]. Abes, BnF, 2012. Agence bibliographique de l’enseignement supérieur (France), Bibliothčque nationale de France. Rapport d'orientation pour le Comité stratégique bibliographique. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/wp-content/uploads/2019/03/rapport_csb.pdf [18. 8. 2022]. Abes, BnF, 2014. Agence bibliographique de l’enseignement supérieur (France), Bibliothčque nationale de France. De RDA en France ŕ la Transition bibliographique. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/wp-content/uploads/2015/05/communique201411_transition_bibliographique.pdf [18. 8. 2022]. Afnor, 2009. Association française de normalisation. Commission de normalisation CG46/CN357 Modélisation, production et accčs aux documents. French comments on RDA. Available at: http://www.rda-rsc.org/archivedsite/docs/5rda-fulldraft-chairfolup7.pdf [18. 8. 2022]. Dunsire, Gordon, 2018. Outcomes of the RDA Toolkit Restructure and Redesign Project. Available at: http://www.rda-rsc.org/sites/all/files/RSC-Chair-19.pdf [20. 8. 2022]. Fulbi, 2022. Fédération des utilisateurs de logiciels pour bibliothčques, information & documentation (France). Statuts de l’association. Available at: https://fulbi.fr/qui-sommes-nous/statuts-de-lassociation/ [10. 8. 2022]. Glennan, Kathy, 2020. RSC Report to EURIG, 19 May 2020. Available at: http://www.rda-rsc.org/sites/all/files/Eurig%20report%20from%20RSC%20Chair.pdf [28. 8. 2022]. IFLA, 2009a. IFLA Study Group on the Functional Requirements for Bibliographic Records. Functional requirements for bibliographic records: final report, Saur, 1998. Révisé en 2009. Available at: Available at: Available at: Available at: IFLA, 2009b. IFLA Working Group on Functional Requirements and Numbering of Authority Records (FRANAR). Functional requirements for authority data: a conceptual model : final report, K. G. Saur, 2009. Available at: https://cdn.ifla.org/wp-content/uploads/files/assets/cataloguing/frad/frad_2013.pdf [20. 9. 2022]. IFLA, 2016. IFLA Cataloguing Section and IFLA Meetings of Experts on an International Cataloguing Code. Statement of International Cataloguing Principles: ICP. 2016 edition with minor revisions, 2017. Available at: https://www.ifla.org/files/assets/cataloguing/icp/icp_2016-en.pdf [20. 9. 2022]. ISNI, 2022. ISNI International Agency. Home page of ISNI. Available at: https://isni.org [30. 8. 2022]. Riva, P., Le Bśuf, P. and Žumer, M., 2017. IFLA Library Reference Model: a conceptual model for bibliographic information. Available at: https://www.ifla.org/files/assets/cataloguing/frbr-lrm/ifla-lrm-august-2017_rev201712.pdf [20. 9. 2022]. TB, 2021a. Programme Transition bibliographique (France). Le nouveau visage du groupe Formation de la Transition bibliographique. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/2021-12-01-nouveau-visage-groupe-formation-transition-bibliographique/ [6. 7. 2022]. TB, 2021b. Programme Transition bibliographique (France). Le projet Fichier national d'entités. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/fne/fichier-national-entites/ [10. 8. 2022]. TB, 2021c. Programme Transition bibliographique (France). Offre de formation. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/se-former/modalites-pratiques/ [12. 5 2022]. TB, 2021d. Programme Transition bibliographique (France). Rapport d’évaluation de RDA révisé (2019). Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/2021-06-24-rapport-evaluation-rda-revise-2019/ [10. 8. 2022]. TB, 2021e. Programme Transition bibliographique (France). Stage »Rčgles de catalogage RDA-FR relatives aux manifestations en application depuis 2015«. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/se-former/stage-regles-rda-fr/ [6 juillet 2022]. TB, 2021f. Programme Transition bibliographique (France). Stage »Sensibilisation ŕ l’évolution des catalogues« pour la lecture publique. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/se-former/programme-stage-sensibilisation-a-levolution-des-catalogues-pour-lecture-publique/ [6. 7. 2022]. TB, 2021g. Programme Transition bibliographique (France). Stage »Sensibilisation ŕ l’évolution des catalogues« pour tous publics. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/se-former/stage-sensibilisation/ [6. 7. 2022]. TB, 2022a. Programme Transition bibliographique (France). Comité français UNIMARC. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/unimarc/comite-francais-unimarc/ [10. 8. 2022]. TB, 2022b. Programme Transition bibliographique (France). Description des données d'exemplaire pour l'échange d'information bibliographique en format UNIMARC. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/wp-content/uploads/2022/05/Description_FormatUNIMARCEchange_Exemplaire_2022.pdf [10. 8. 2022]. TB, 2022c. Programme Transition bibliographique (France). Échanges avec les éditeurs de SGB. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/systemes-et-donnees/consultation-des-editeurs/ [10. 8. 2022]. TB, 2022d. Programme Transition bibliographique (France). Expérimentations et chantiers. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/systemes-et-donnees/frbr-veille-experimentations/ [10. 8. 2022]. TB, 2022e. Programme Transition bibliographique (France). Impacts de la réforme de Rameau dans les pratiques de catalogage et les SIGB en 2019. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/wp-content/uploads/2022/05/2019-03-05-reforme-rameau.pdf [10. 8. 2022]. TB, 2022f. Programme Transition bibliographique (France). Journées professionnelles sur les métadonnées en bibliothčques. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/systemes-et-donnees/journees-professionnelles/ [10. 8. 2022]. TB, 2022g. Programme Transition bibliographique (France). La Transition bibliographique en France. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/enjeux/position-francaise-rda/ [10. 8. 2022]. TB, 2022h. Programme Transition bibliographique (France). Présentation des sous-groupes de normalisation. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/rda-fr/normalisation-en-cours/ [12. 5. 2022]. TB, 2022i. Programme Transition bibliographique (France). Répertoire des formateurs. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/se-former/repertoire-formateurs/ [12. 5. 2022]. TB, 2022j. Programme Transition bibliographique (France). Stage »Administrer et structurer ses données ŕ l’aune de la Transition bibliographique: connaissances requises pour une exploitation raisonnée des Śuvres et des Expressions«. Available at: https://www.transition-bibliographique.fr/se-former/programme-stage-administrer-structurer-donnees/ [10. 8. 2022]. TB, 2022k. Programme Transition bibliographique (France). Bibliostratus: STRatégie d'Alignement d'URIs pour la Transition bibliographique. Available at: https://github.com/Transition-bibliographique/bibliostratus [10. 8. 2022]. W3C, 2014. World Wide Web Consortium. Resource Description Framework (RDF). Available at: https://www.w3.org/RDF/ [14. 9. 2022]. COBIB.SI: prirast bibliografskih zapisov v letu 2021 COBIB.SI: increment of bibliographic records in 2021 Ema Dornik1 1 Dr. Ema Dornik, prof. zdr. vzg., bibliotekarska višja svétnica, Institut informacijskih znanosti, Maribor, Slovenija, ema.dornik@izum.si. IZVLECEK: V clanku so podrobneje predstavljeni podatki o prirastu bibliografskih zapisov za leto 2021, in sicer na letni in mesecni ravni. V analizo smo vkljucili 177.705 bibliografskih zapisov iz baze COBIB.SI, ki jih je prispevalo 543 katalogizatorjev. V zadnji cetrtini leta je bilo kreiranih 28 % bibliografskih zapisov. Najvec bibliografskih zapisov je bilo kreiranih v torek, 9. 2. 2021, in to 1.015, sicer pa je torek tudi na letni ravni najproduktivnejši dan v tednu. Najmanj zapisov je bilo kreiranih avgusta. Glede tipa zapisov se nadaljuje vecletni trend: najvec zapisov je bilo kreiranih za monografske publikacije (50,1 %) in sestavne dele (40,3 %). Predstavljeni so tudi podatki o zapisih, prevzetih iz drugih baz podatkov, ter letni prirast normativnih zapisov za osebna imena in imena korporacij v bazi CONOR.SI. Rezultati kažejo na pomembnost dela katalogizatorjev v sistemu COBISS. Poleg sezonskih trendov se kažejo tudi vplivi izvajanja ukrepov za preprecevanje širjenja bolezni covid-19. KLJUCNE BESEDE: bibliografske baze podatkov, COBIB.SI, katalogizacija, letni prirast ABSTRACT: The article presents in detail the data on the annual increment of bibliographic records in 2021 at annual and monthly levels. The analysis includes 177,705 bibliographic records created by 543 cataloguers. In the last quarter of the year, 28 % of bibliographic records were created. Most records, i.e. 1,015 records, were created on Tuesday, 9 February 2021, Tuesdays are also the most productive days in the year. The fewest records were created in August. When referring to the type of records, the multiannual trend continues also in 2021: most records were created for monographs (50.1%) and component parts (40.3%). The data on records downloaded from other databases and the data on the annual increment of authority records for personal names and for corporate body names in the CONOR.SI database is included. The results show how important the work of cataloguers in the COBISS system is. In addition to seasonal trends, the impact of implementing the preventative measures for covid-19 can be observed. KEYWORDS: bibliographic databases, COBIB.SI, cataloguing, annual increment 1 Uvod V mreži COBISS.net (Kooperativni online bibliografski sistem in servisi) sodeluje 1.448 knjižnic (podatek na dan 13. 12. 2022) iz osmih držav (v abecednem vrstnem redu: Albanija, Bolgarija, Bosna in Hercegovina, Crna gora, Kosovo, Makedonija, Slovenija in Srbija) (COBISS.net, 2022; COBISS.net v številkah, 2022). V Sloveniji je na dan 31. 12. 2022 sodelovalo 925 polnopravnih clanic, ki jih delimo po tipih knjižnic: 1 nacionalna, 82 univerzitetnih in visokošolskih knjižnic, 136 specialnih, 62 splošnih in 644 šolskih knjižnic (Bibliografske, 2022; IZUM, 2023). Nacionalni knjižnicni informacijski sistem z vzajemno katalogizacijo omogoca racionalno delitev dela in prihranek pri zahtevnem postopku obdelave knjižnicnega gradiva in vodenju katalogov. Sistem združuje vzajemno bibliografsko-kataložno bazo podatkov COBIB.SI, lokalne baze podatkov sodelujocih knjižnic, bazo podatkov o knjižnicah COLIB.SI in normativno bazo podatkov CONOR.SI ter ponuja številne druge funkcionalnosti (Organizacijski model sistema COBISS, 2021; Vzajemna katalogizacija (COBISS3/Katalogizacija), 2022). V Sloveniji je v vzajemno katalogizacijo vkljucenih 314 knjižnic (Programska oprema COBISS3, 2023). Glede na tip zapisa je bilo v letu 2021 (skupaj) v vzajemni katalog dodanih 50,1 % zapisov za monografske publikacije, 40,3 % za sestavne dele, 5,6 % za izvedena dela (dogodke), 3,7 % za serijske publikacije, 0,1 % za zbirne zapise in 0,2 % zapisov za integrirne vire. Iz COBIB.SI je bilo skupaj izbrisanih 2.853 bibliografskih zapisov. V letu 2021 je v procesu katalogizacije aktivno sodelovalo 538 katalogizatorjev iz 247 knjižnic (Bibliografske, 2022). S predstavitvijo prirasta bibliografskih zapisov v COBIB.SI želimo prikazati obseg in poudariti pomembnost katalogizatorjevega dela v sistemu COBISS. Sistematicno spremljanje prirasta nam daje vpogled v dinamicnost bibliografske baze in obremenjenost katalogizatorjev cez celo leto. 2 Metodologija Vir podatkov je vzajemna baza COBIB.SI, v kateri s pregledom pojmov z iskalno predpono za datum kreiranja/prevzema (dm=) poišcemo podatke za pretekli mesec. Podatke zbiramo v zacetku vsakega meseca za pretekli mesec. Vkljuceni so vsi kreirani in prevzeti bibliografski zapisi, ki so jih v vzajemni katalog prispevali katalogizatorji, ter vsi dnevi v letu (za delovne smo šteli dneve od ponedeljka do petka, za dela proste pa sobote, nedelje in praznike). Vzajemna baza se dnevno spreminja, zato številke, vkljucene v analizo, ne predstavljajo nujno trenutnega stanja podatkov v bazi. Iz zajema podatkov so izvzeti bibliografski zapisi, ki so bili v vzajemni katalog shranjeni programsko (npr. ELINKS.SI, n = 4.913), in lokalni zapisi, ki so bili shranjeni v vzajemno bazo (n = 949). Zbrani podatki so predstavljeni na letni in mesecni ravni. V analizo podatkov za leto 2021 smo vkljucili 177.705 bibliografskih zapisov. Na slikah so podatki predstavljeni po datumih, v tabelah so prazniki prikazani loceno od preostalih dela prostih dni. Ob slikah so zabeleženi dnevi zajema podatkov, ki veljajo tudi za podatke, predstavljene v tabelah mesecnih prirastov. Ker prirast sistematicno spremljamo od leta 2014, smo vkljucili trend prirasta za obdobje osmih let (Dornik, 2015; 2016; 2017; 2018; 2019; 2020; 2021). 3 Prirast bibliografskih zapisov Konec leta 2021 (podatki na dan 31. 12. 2021) je bilo v vzajemni bazi podatkov COBIB.SI skupaj 5.793.460 bibliografskih zapisov. Katalogizatorjem je pri delu v pomoc možnost prevzemanja bibliografskih zapisov iz drugih baz podatkov. Iz mreže COBISS.net je bilo prevzetih 1.789 zapisov, iz baze WorldCat (OCLC) 11.162, iz Registra ISSN 5.787 zapisov (od tega 4.916 ob ažuriranju baze podatkov ELINKS.SI), iz Online kataloga Kongresne knjižnice (LC) pa 1.164 zapisov. Najvecja dodana vrednost zasnove vzajemnega kataloga je kooperativno sodelovanje pri kreiranju bibliografskih zapisov (Bibliografske, 2022). 3.1 Letni prirast V letu 2021 je bilo najvec zapisov kreiranih v zadnji cetrtini leta (Q4: 28 % letnega prirasta). Sledijo prva cetrtina leta (Q1) s 26,9-odstotnim prirastom, nato druga cetrtina (Q2) s 23,5-odstotnim prirastom in tretja cetrtina (Q3) z 21,6-odstotnim letnim prirastom. Pregled prirasta bibliografskih zapisov po mesecih leta 2021 prikazuje tabela 1. Tabela 1: Mesecni prirast bibliografskih zapisov v COBIB.SI (padajoce glede na število zapisov) Mesec Kreirani zapisi (n) Kreirani zapisi (%) december 17.284 9,7 januar 17.248 9,7 november 16.563 9,3 marec 16.230 9,1 oktober 15.881 8,9 september 15.458 8,7 maj 14.831 8,3 februar 14.283 8,0 april 13.858 7,8 junij 13.150 7,4 julij 12.215 6,9 avgust 10.704 6,0 Skupaj 177.705 100 Legenda: n – število, % – odstotek Prirast bibliografskih zapisov na letni ravni (upoštevani so vsi dnevi v letu) kaže, da je bilo v letu 2021 najvec zapisov kreiranih ob torkih (20,4 %). Podrobnosti so predstavljene v tabeli 2. Tabela 2: Letni prirast bibliografskih zapisov v COBIB.SI (dnevi v tednu in prazniki) Dan Štev. dni v Zapisi (n) Zapisi (..Ż) Zapisi (s) Zapisi (%) Zapisi Zapisi torek 51 36.206 710 130 20,4 1.015 358 sreda 52 35.863 690 128 20,2 989 384 cetrtek 52 35.299 679 134 19,9 921 342 ponedeljek 49 33.275 679 146 18,7 910 291 petek 51 32.178 631 128 18,1 850 262 sobota 52 2.371 46 24 1,3 110 8 nedelja 52 2.240 43 24 1,2 115 4 praznik 6 273 46 27 0,2 99 7 Skupaj 365 177705 487 312 100 1.015 4 Legenda: n – število, ..Ż – povprecje, s – standardni odklon, % – delež, maks – maksimum, min – minimum 3.2 Mesecni prirast V nadaljevanju so predstavljeni podatki o kreiranih bibliografskih zapisih po posameznih mesecih leta 2021. 3.2.1 Januar V analizo smo vkljucili 17.248 bibliografskih zapisov. Januarja je bilo najvec bibliografskih zapisov kreiranih v sredo, 6. 1., in sicer 989 (slika 1). Sreda je tudi dan v tednu, ko je bilo kreiranih najvec zapisov v tem mesecu, in sicer 3.719, kar predstavlja 21,6-odstotni delež prirasta. V povprecju so katalogizatorji v 20 delovnih dneh (..Ż) prispevali 833,4 bibliografskega zapisa na dan s standardnim odklonom (s) 88,7. V delovnih dneh januarja je bilo na dan kreiranih najmanj 666 in najvec 989 bibliografskih zapisov. A graph with numbers and lines Description automatically generated Slika 1: Prirast bibliografskih zapisov – januar 2021 (podatki na dan 1. 2. 2021) Povprecni dnevni prirast števila bibliografskih zapisov v 11 dela prostih dneh (..Ż) je znašal 52,8 zapisa, odklon (s) pa 19,8 zapisa (n = 581). Na mesecni ravni to predstavlja 1,2 % prirasta. Zapisi, kreirani januarja, predstavljajo 9,7 % letnega prirasta in po številu kreiranih zapisov januar zaseda 2. mesto (tabela 1). Podrobnosti prirasta v januarju so predstavljene v tabeli 3 (razvrstitev po številu zapisov, padajoce). Bibliografski zapisi, kreirani januarja 2021 Dan Štev. dni Zapisi (n) Zapisi (..Ż) Zapisi (s) Zapisi (%) Zapisi Zapisi R sreda 4 3.719 929,8 49,1 21,6 989 869 8 torek 4 3.424 856,0 92,1 19,9 960 737 7 cetrtek 4 3.376 844,0 39,8 19,6 895 804 6 ponedeljek 4 3.170 792,5 66,3 18,4 852 702 5 petek 4 2.978 744,5 83,7 17,3 850 666 4 nedelja 5 303 60,6 10,6 1,8 77 49 3 sobota 5 271 54,2 16,3 1,6 74 38 2 praznik 1 7 7,0 / 0,0 7 7 1 Skupaj 31 17.248 556,4 386,3 100 989 7 / Legenda: n – število, ..Ż – povprecje, s – standardni odklon, % – delež, maks – maksimum, min – minimum, R – absolutni rang 3.2.2 Februar V analizo smo vkljucili 14.283 zapisov, kreiranih v februarju (slika 2). V 19 delovnih dneh je bilo kreiranih povprecno (..Ż) 724,4 zapisa na dan, odklon (s) pa je znašal 134,3. V 9 dela prostih dneh je bilo kreiranih 519 bibliografskih zapisov, kar na mesecni ravni predstavlja 3,7-odstotni prirast. A graph with numbers and lines Description automatically generated Slika 2: Prirast bibliografskih zapisov – februar 2021 (podatki na dan 1. 3. 2021) Zapisi, kreirani v februarju, predstavljajo 8 % letnega prirasta in osmo mesto glede na delež letnega prirasta (tabela 1). Najvec zapisov na posamezen dan je bilo kreiranih v torek, 9. 2., in to 1.015, torki pa so bili skupno tudi najbolj produktivni dnevi. Štirje delovni torki v mesecu so prinesli 23,3 % mesecnega prirasta. Celoten mesecni prirast je predstavljen v tabeli 4 (razvrstitev po številu zapisov, padajoce). Bibliografski zapisi, kreirani februarja 2021 Dan Štev. dni Zapisi (n) Zapisi Zapisi Zapisi Zapisi Zapisi R torek 4 3.236 809,0 176,5 22,7 1015 600 8 sreda 4 2.835 708,8 111,3 19,8 784 544 7 cetrtek 4 2.815 703,8 126,3 19,7 820 560 6 petek 4 2.539 634,8 153,6 17,8 850 501 5 ponedeljek 3 2.339 779,7 36,9 16,4 813 740 4 sobota 4 236 59,0 36,3 1,7 110 24 3 nedelja 4 184 46,0 28,9 1,3 75 16 2 praznik 1 99 99,0 / 0,7 99 99 1 Skupaj 28 14.283 510,1 336,0 100 1015 16 / Legenda: n – število, ..Ż – povprecje, s – standardni odklon, % – delež, maks – maksimum, min – minimum, R – absolutni rang 3.2.3 Marec Marca je bilo kreiranih 16.230 bibliografskih zapisov, kar predstavlja 9,1-odstotni letni prirast, tako da je marec glede na letni prirast na 4. mestu (tabela 1). V 23 delovnih dneh so katalogizatorji prispevali 15.786 bibliografskih zapisov (..Ż = 686,3; s = 67,5; maks = 820; min = 532), v 8 dela prostih dneh pa še dodatnih 444 bibliografskih zapisov (..Ż = 55,5; s = 16,7; maks = 86; min = 36) (slika 3). A graph of a number Description automatically generated Slika 3: Prirast bibliografskih zapisov – marec 2021 (podatki na dan 1. 4. 2021) Glede na delovne dneve so bili katalogizatorji v marcu najbolj produktivni ob sredah, ko je bilo kreiranih 3.575 bibliografskih zapisov. Najvec zapisov na posamezen dan meseca je bilo kreiranih v sredo, 17. 3. 2021, in sicer 820 zapisov. Podrobnosti mesecnega prirasta so predstavljene v tabeli 5 (razvrstitev po številu zapisov, padajoce). Bibliografski zapisi, kreirani marca 2021 Dan Štev. dni Zapisi Zapisi Zapisi (s) Zapisi (%) Zapisi Zapisi R sreda 5 3.575 715,0 83,1 22,0 820 630 7 torek 5 3.532 706,4 69,3 21,8 785 635 6 ponedeljek 5 3.292 658,4 96,0 20,3 781 532 5 cetrtek 4 2.732 683,0 20,8 16,8 713 668 4 petek 4 2.655 663,8 31,9 16,4 697 634 3 sobota 4 224 56,0 21,5 1,4 86 36 2 nedelja 4 220 55,0 13,8 1,4 69 36 1 Skupaj 31 16.230 523,5 286,6 100 820 36 / Legenda: n – število, ..Ż – povprecje, s – standardni odklon, % – delež, maks – maksimum, min – minimum, R – absolutni rang 3.2.4 April Aprila se je baza COBIB.SI povecala za 13.858 bibliografskih zapisov (slika 4). Najvec bibliografskih zapisov, in sicer 888, je bilo kreiranih v torek, 6. 4. 2021, ob cetrtkih pa beležimo najvecji skupni prirast bibliografskih zapisov. V 20 delovnih dneh je povprecni dnevni prirast števila bibliografskih zapisov (..Ż) znašal 671,5 zapisa, odklon (s) je bil 165,9. A graph with numbers and lines Description automatically generated Slika 4: Prirast bibliografskih zapisov – april 2021 (podatki na dan 3. 5. 2021) Podrobnosti prirasta v aprilu so predstavljene v tabeli 6 (razvrstitev po številu zapisov, padajoce). Tabela 6: Bibliografski zapisi, kreirani aprila 2021 Dan Štev. dni v Zapisi (n) Zapisi (..Ż) Zapisi Zapisi (%) Zapisi Zapisi R cetrtek 5 3.280 656,0 143,3 23,7 781 449 7 petek 5 3.064 612,8 135,8 22,1 781 418 6 sreda 4 2.694 673,5 165,9 19,4 869 474 5 torek 3 2.460 820,0 72,3 17,8 888 744 4 ponedeljek 3 1.932 644,0 306,1 13,9 836 291 3 sobota 4 173 43,3 25,1 1,2 73 20 2 nedelja 4 165 41,3 31,9 1,2 75 13 1 praznik 2 90 45,0 1,4 0,6 46 44 Skupaj 30 13.858 461,9 330,3 100 888 13 / Legenda: n – število, ..Ż – povprecje, s – standardni odklon, % – delež, maks – maksimum, min – minimum, R – absolutni rang Aprila je bilo 10 dela prostih dni, za katere beležimo 428 kreiranih zapisov (..Ż = 42,8; s = 23,5). Na letni ravni predstavljajo bibliografski zapisi, kreirani aprila, 7,8 % prirasta. Med meseci v letu 2021 je april po številu kreiranih zapisov na 9. mestu (tabela 1). 3.2.5 Maj Maja 2021 je bilo kreiranih 14.831 zapisov, kar predstavlja 8,3-odstotni letni prirast bibliografskih zapisov; glede na letni prirast je maj na 7. mestu (tabela 1). Najvišji prirast tega meseca beležimo v ponedeljek, 10. 5. 2021, in sicer 792. Glede na dneve v tednu je bilo najvec zapisov kreiranih ob ponedeljkih. A graph with numbers and lines Description automatically generated Slika 5: Prirast bibliografskih zapisov – maj 2021 (podatki na dan 1. 6. 2021) V 21 delovnih dneh je bilo kreiranih 14.476 bibliografskih zapisov. Glede na delovni dan je bilo najvec zapisov kreiranih ob ponedeljkih (25,4 %). V 10 dela prostih dneh so katalogizatorji v COBIB.SI dodali 355 bibliografskih zapisov (..Ż = 35,5; s = 10,4). Podrobnosti za vse dni v mesecu so predstavljene v tabeli 7 (razvrstitev po številu zapisov, padajoce). Tabela 7: Bibliografski zapisi, kreirani maja 2021 Dan Štev. dni v Zapisi (n) Zapisi (..Ż) Zapisi (s) Zapisi (%) Zapisi Zapisi R ponedeljek 5 3.677 735,4 56,2 24,8 792 668 7 torek 4 2.808 702,0 23,5 18,9 724 672 6 sreda 4 2.758 689,5 24,5 18,6 715 668 5 cetrtek 4 2.649 662,3 70,1 17,9 762 600 4 petek 4 2.584 646,0 72,1 17,4 713 561 3 nedelja 5 186 37,2 13,3 1,3 56 19 2 sobota 5 169 33,8 7,7 1,1 43 27 1 Skupaj 31 14.831 478,4 314,4 100 792 19 / Legenda: n – število, ..Ż – povprecje, s – standardni odklon, % – delež, maks – maksimum, min – minimum, R – absolutni rang 3.2.6 Junij Mesecni prirast predstavlja 7,4 % letnega prirasta, tako je junij na 10. mestu po prirastu bibliografskih zapisov na letni ravni (tabela 1). V 30 dneh junija je bilo kreiranih 13.150 bibliografskih zapisov (slika 6). Glede na dan v tednu je bilo (kumulativno) najvec zapisov kreiranih ob torkih, in sicer 3.157, najvec (tj. 726) na posamezen dan pa dne 1. 6. 2021. Na mesecni ravni predstavljajo bibliografski zapisi, kreirani ob torkih, 24-odstotni prirast. A graph with numbers and lines Description automatically generated Slika 6: Prirast bibliografskih zapisov – junij 2021 (podatki na dan 1. 7. 2021) V 21 delovnih dneh sta bila kreirana 12.802 bibliografska zapisa, na delovni dan je povprecni prirast (..Ż) znašal 609,6, odklon (s) pa 69,1 zapisa. Zapisi, kreirani v 9 dela prostih dneh, predstavljajo 2,7-odstotni delež prirasta v juniju (n = 348; ..Ż = 38,7; s = 23,8). Kumulativni podatki za vse dni v juniju so predstavljeni v tabeli 8 (razvrstitev po številu zapisov, padajoce). Tabela 8: Bibliografski zapisi, kreirani junija 2021 Dan Štev. dni v Zapisi (n) Zapisi (..Ż) Zapisi (s) Zapisi (%) Zapisi Zapisi R torek 5 3.157 631,4 65,5 24,0 726 542 7 sreda 5 2.904 580,8 50,3 22,1 638 525 6 cetrtek 4 2.538 634,5 109,5 19,3 718 474 5 ponedeljek 4 2.365 591,3 83,1 18,0 647 468 4 petek 4 1.875 468,8 288,5 14,3 632 37 3 nedelja 4 166 41,5 27,9 1,3 81 20 2 sobota 4 145 36,3 26,7 1,1 70 12 1 Skupaj 30 13.150 438,3 272,5 100 726 12 / Legenda: n – število, ..Ż – povprecje, s – standardni odklon, % – delež, maks – maksimum, min – minimum, R – absolutni rang 3.2.7 Julij Prirast bibliografskih zapisov v juliju obsega 12.215 zapisov (slika 7). Najvec zapisov v tem mesecu je bilo kreiranih v ponedeljek, 19. 7. 2021, in sicer 667. Najvišji kumulativni prirast meseca pa predstavljajo zapisi, kreirani ob cetrtkih. A graph of a graph Description automatically generated Slika 7: Prirast bibliografskih zapisov – julij 2021 (podatki na dan 5. 8. 2021) Cetrtki na mesecni ravni predstavljajo 21,8 % (n = 2.659; ..Ż = 531,8; s = 71,9). Cetrtkom sledijo petki (21,3 %) (tabela 9, razvrstitev po številu zapisov, padajoce). Tabela 9: Bibliografski zapisi, kreirani julija 2021 Dan Štev. dni v Zapisi (n) Zapisi Zapisi (s) Zapisi (%) Zapisi Zapisi R cetrtek 5 2.659 531,8 71,9 21,8 659 489 7 petek 5 2.600 520,0 42,6 21,3 563 462 6 ponedeljek 4 2.274 568,5 110,1 18,6 667 419 5 torek 4 2.240 560,0 101,9 18,3 635 416 4 sreda 4 2.236 559,0 21,6 18,3 584 532 3 sobota 5 130 26,0 17,9 1,1 55 11 2 nedelja 4 76 19,0 11,7 0,6 34 6 1 Skupaj 31 12.215 394,0 248,6 100 667 6 / Legenda: n – število, ..Ż – povprecje, s – standardni odklon, % – delež, maks – maksimum, min – minimum, R – absolutni rang Bibliografski zapisi, kreirani v tem mesecu, predstavljajo 6,9 % letnega prirasta, tako da je julij na 11. mestu glede na letni prirast (tabela 1). Povprecni dnevni prirast števila bibliografskih zapisov (..Ż) v 22 delovnih dneh je bil 545,9, odklon (s) pa 70,6 (n = 12.009) zapisa. V 9 dela prostih dneh je bilo kreiranih 206 zapisov (1,7 %), povprecni dnevni prirast (..Ż) v dela prostih dneh je znašal 22,9, standardni odklon (s) pa 15. 3.2.8 Avgust Avgust je, pricakovano in že leta tako, po prirastu bibliografskih zapisov na letni ravni na zadnjem mestu z 10.704 kreiranimi zapisi ali 6-odstotnim letnim prirastom (tabela 1). V 22 delovnih dneh je bil povprecni dnevni prirast (..Ż) 474,9 zapisa, odklon (s) je bil 103,6; skupno število kreiranih zapisov v delovnih dneh je znašalo 10.447. V 9 dela prostih dneh je bilo kreiranih 257 bibliografskih zapisov, povprecni dnevni prirast gradiva (..Ż) je znašal 28,6, odklon (s) pa 15,1 zapisa. Na mesecni ravni to predstavlja 2,4-odstotni delež. V prikaz podatkov v tabeli 10 so vkljuceni vsi dnevi meseca (razvrstitev po številu zapisov, padajoce). Tabela 10: Bibliografski zapisi, kreirani avgusta 2021 Dan Štev. dni Zapisi (n) Zapisi (..Ż) Zapisi (s) Zapisi (%) Zapisi Zapisi R torek 5 2.512 502,4 105,9 23,5 648 358 7 ponedeljek 5 2.151 430,2 81,4 20,1 531 333 6 sreda 4 1.965 491,3 128,9 18,4 649 384 5 petek 4 1.938 484,5 111,0 18,1 651 425 4 cetrtek 4 1.881 470,3 131,5 17,6 630 342 3 nedelja 5 168 33,6 16,8 1,6 59 16 2 sobota 4 89 22,3 11,6 0,8 36 8 1 Skupaj 31 10.704 345,3 223,6 100 651 8 / Legenda: n – število, ..Ż – povprecje, s – standardni odklon, % – delež, maks – maksimum, min – minimum, R – absolutni rang Gledano na posamezen dan v mesecu so katalogizatorji najvec zapisov v COBIB.SI prispevali v petek, 27. 8. 2021, in sicer 651, sledita sreda, 25. 8. 2021, s 649 in torek, 31. 8. 2021, s 648 zapisi (slika 8). Najvišji prirast v avgustu, s 23,5-odstotnim deležem, predstavljajo bibliografski zapisi, kreirani ob torkih. A graph of a graph Description automatically generated Slika 8: Prirast bibliografskih zapisov – avgust 2021 (podatki na dan 1. 9. 2021) 3.2.9 September September je na 6. mestu po številu kreiranih zapisov na letni ravni (8,7 %; n = 15.458, tabela 1). Najvec zapisov v tem mesecu je bilo kreiranih v sredo, 29. 9. 2021, in sicer 856, sledita torek, 28. 9. 2021, z 802 zapisoma in ponedeljek, 27. 9. 2021, s 790 kreiranimi bibliografskimi zapisi (slika 9). A graph with numbers and lines Description automatically generated Slika 9: Prirast bibliografskih zapisov – september 2021 (podatki na dan 1. 10. 2021) Podrobni podatki o mesecnem prirastu za vse dni septembra so predstavljeni v tabeli 11. Podatki so razvršceni po številu prirasta, padajoce. Tabela 11: Bibliografski zapisi, kreirani septembra 2021 Dan Štev. dni v Zapisi (n) Zapisi (..Ż) Zapisi (s) Zapisi (%) Zapisi Zapisi R sreda 5 3.603 720,6 84,2 23,3 856 650 7 cetrtek 5 3.510 702,0 84,6 22,7 787 601 6 torek 4 2.849 712,3 91,6 18,4 802 625 5 ponedeljek 4 2.769 692,3 70,0 17,9 790 641 4 petek 4 2.468 617,0 71,1 16,0 719 554 3 sobota 4 158 39,5 16,7 1,0 52 15 2 nedelja 4 101 25,3 17,7 0,7 51 11 1 Skupaj 30 15.458 515,3 304,4 100 856 9 / Legenda: n – število, ..Ż – povprecje, s – standardni odklon, % – delež, maks – maksimum, min – minimum, R – absolutni rang V 22 delovnih dneh so bili v petih sredah kreirani 3.603 zapisi (23,7 %), povprecno 690,9 zapisa (s = 81,9) na dan. Sobote in nedelje v septembru (n = 8) so prirastu dodale 259 zapisov ali 1,7 % na mesecni ravni. 3.2.10 Oktober Oktober 2021 je s 15.881 kreiranimi bibliografskimi zapisi ali 8,9-odstotnim letnim prirastom na petem mestu po številu kreiranih zapisov (tabela 1). Katalogizatorji so v 21 delovnih dneh kreirali 15.475 zapisov (..Ż = 736,9; s = 68,6). Najvec zapisov na posamezen dan je bilo kreiranih v ponedeljek, 18. 10. 2021, in sicer 834. V 10 dela prostih dneh je bilo kreiranih 406 zapisov (..Ż = 40,6; s = 22,9), kar znaša 2,6 % mesecnega prirasta (slika 10). A graph with numbers and lines Description automatically generated Slika 10: Prirast bibliografskih zapisov – oktober 2021 (podatki na dan 2. 11. 2021) Podrobnosti prirasta v mesecu so predstavljene v tabeli 12, podatki so razvršceni po številu prirasta, padajoce. Tabela 12: Bibliografski zapisi, kreirani oktobra 2021 Dan Štev. dni v Zapisi (n) Zapisi (..Ż) Zapisi (s) Zapisi (%) Zapisi Zapisi R petek 5 3.382 676,4 80,8 21,3 740 543 7 ponedeljek 4 3.208 802,0 36,2 20,2 834 750 6 cetrtek 4 3.082 770,5 34,1 19,4 807 727 5 torek 4 2.934 733,5 67,8 18,5 822 677 4 sreda 4 2.869 717,3 42,8 18,1 774 679 3 sobota 5 252 50,4 25,6 1,6 85 15 2 nedelja 5 154 30,8 16,9 1,0 48 4 1 Skupaj 31 15.881 512,3 335,8 100 834 4 / Legenda: n – število, ..Ż – povprecje, s – standardni odklon, % – delež, maks – maksimum, min – minimum, R – absolutni rang 3.2.11 November Novembra so bili torki s 23,2-odstotnim deležem najbolj produktivni dnevi za kreiranje zapisov na mesecni ravni (slika 11). Kreiranih je bilo 16.563 (9,3 %) bibliografskih zapisov, kar predstavlja 2. mesto po številu kreiranih zapisov na letni ravni (tabela 1). A graph with numbers and lines Description automatically generated Slika 11: Prirast bibliografskih zapisov – november 2021 (podatki na dan 1. 12. 2021) Katalogizatorji so v petih delovnih torkih kreirali 3.846 zapisov (23,2 %). V 21 delovnih dneh se je COBIB.SI povecal za 16.041 novih zapisov, povprecno za 763,9 na dan (s = 39,3). V 9 dela prostih dneh se je COBIB.SI povecal za 522 zapisov (..Ż = 58; s = 23,2). Zapisi, kreirani ob vikendih, tako predstavljajo 3,1 % mesecnega prirasta. Mesecni prirast s podrobnimi podatki je predstavljen v tabeli 13 (razvrstitev po številu zapisov, padajoce). Tabela 13: Bibliografski zapisi, kreirani novembra 2021 Dan Štev. dni v Zapisi (n) Zapisi (..Ż) Zapisi (s) Zapisi (%) Zapisi Zapisi R torek 5 3.846 769,2 42,6 23,2 814 712 7 cetrtek 4 3.178 794,5 54,9 19,2 841 722 6 ponedeljek 4 3.037 759,3 28,5 18,3 796 727 5 sreda 4 3.026 756,5 37,7 18,3 793 723 4 petek 4 2.954 738,5 18,9 17,8 757 716 3 sobota 4 305 76,3 15,7 1,8 87 53 2 nedelja 4 177 44,3 19,7 1,1 62 16 1 praznik 1 40 40,0 / 0,2 40 40 Skupaj 30 16.563 552,1 330,8 100 841 16 / Legenda: n – število, ..Ż – povprecje, s – standardni odklon, % – delež, maks – maksimum, min – minimum, R – absolutni rang 3.2.12 December Po letnem prirastu bibliografskih zapisov je december z 9,7-odstotnim deležem uvršcen na prvo mesto (n = 17.284, tabela 1). Na sliki 12 je vidno, da je bilo najvec zapisov kreiranih v cetrtek, 9. 12. 2021, in sicer 921. A graph with numbers and lines Description automatically generated Slika 12: Prirast bibliografskih zapisov – december 2021 (podatki na dan 3. 1. 2022) Decembra so bile srede najbolj produktivni dnevi glede na skupno število kreiranih zapisov (n = 3.679 ali 21,3 %). V 23 delovnih dneh se je prirast v COBIB.SI povecal za 16.725 novih bibliografskih zapisov (..Ż = 727,2; s = 167,6). Podrobnosti mesecnega prirasta po dnevih so predstavljene v tabeli 14 (razvrstitev po številu zapisov, padajoce). Tabela 14: Bibliografski zapisi, kreirani decembra 2021 Dan Štev. dni v Zapisi (n) Zapisi (..Ż) Zapisi (s) Zapisi (%) Zapisi Zapisi R sreda 5 3.679 735,8 89,3 21,3 804 585 7 cetrtek 5 3.599 719,8 181,7 20,8 921 446 6 torek 4 3.208 802,0 74,8 18,6 862 696 5 petek 5 3.178 635,6 271,5 18,4 844 262 4 ponedeljek 4 3.061 765,3 154,4 17,7 910 556 3 nedelja 4 340 85,0 23,3 2,0 115 59 2 sobota 4 219 54,8 25,7 1,3 90 29 1 Skupaj 31 17.284 557,5 326,0 100 921 29 / Legenda: n – število, ..Ż – povprecje, s – standardni odklon, % – delež, maks – maksimum, min – minimum, R – absolutni rang Zapisi, kreirani ob dela prostih dneh, predstavljajo 2,3 % mesecnega prirasta (n = 559; ..Ż = 69,9; s = 27,9). 3.3 Trend prirasta (2014-2021) Spremljamo vecletni trend prirasta bibliografskih zapisov. Vidne so sezonske variacije prirasta (slika 13), za leti 2020 in 2021 pa se morda kaže tudi vpliv pandemije (covid-19). Skladno z valovi epidemije je »valovil« tudi prirast COBIB.SI. Izkazalo se je, da sta bila torek in sreda tudi v letu 2021 najbolj produktivna dneva za kreiranje zapisov. V opazovanem obdobju se je zgodilo nekaj pomembnih dogodkov, 30. 6. 2016 se je npr. koncalo obdobje uporabe COBISS2/Katalogizacije. Zagotovo je prehod na COBISS3/Katalogizacijo v letih izvajanja projekta (2012–2016) vplival na prirast. Katalogizatorji so morali usvojiti nov nacin dela s tretjo generacijo programske opreme. V letu 2018 so se spremenili pogoji za Vzdrževanje aktivnega dovoljenja za vzajemno katalogizacijo v sistemu COBISS.SI (2017), ki prav tako vplivajo na delo katalogizatorjev. V casu pandemije covid-19 je bil mejnik vec kot 1.000 zapisov, kreiranih v enem dnevu, presežen velikokrat, kar zagotovo lahko pripišemo delu od doma in vmesnemu zaprtju knjižnic ter drugim ukrepom za preprecevanje širjenja virusa, ki so vplivali na življenje in delo v knjižnicah. V letu 2021 beležimo nov mejnik prirasta, saj je bil v lokalnih bazah podatkov COBISS.net kreiran 32-milijonti bibliografski zapis. Povprecni mesecni prirast za opazovano obdobje za posamezno leto je prikazan na sliki 14 (vkljuceni so vsi dnevi leta). A graph of different colored lines Description automatically generated Slika 13: COBIB.SI, trend prirasta, 2014–2021 A colorful line graph with text Description automatically generated Slika 14: COBIB.SI, povprecni mesecni prirast, 2014–2021 (..Ż) 4 Prirast normativnih zapisov Vzajemna katalogizacija poteka z normativno kontrolo, kar pomeni, da katalogizatorji povezujejo normativne zapise za osebna imena avtorjev iz baze CONOR.SI z bibliografskimi zapisi. Kadar normativni zapis še ne obstaja, kreirajo nov zapis. Za katalogizatorje to pomeni dodatno in zahtevno nalogo, saj morajo biti podatki o avtorjih pravilni in natancni, ob tem pa morajo locevati med morebitnimi soimenjaki in preprecevati pojav podvojenih zapisov za istega avtorja. V normativni bazi podatkov CONOR.SI so bili v letu 2021 kreirani 63.603 novi normativni zapisi, od tega 60.788 za osebna imena in 2.815 za imena korporacij. Iz baze LCNAF (Library of Congress Name Authority File) je bilo prevzetih 6.040 normativnih zapisov za osebna imena (tabela 15). Pri kreiranju zapisov v normativni bazi je sodelovalo 587 katalogizatorjev iz 238 knjižnic (Normativna baza podatkov CONOR.SI, 2022). Tabela 15: Normativni zapisi v bazi CONOR.SI, prevzeti iz LCNAF v letu 2021 Mesec Zapisi, prevzeti iz LCNAF (n) januar 636 februar 519 marec 709 april 473 maj 493 junij 367 julij 515 avgust 339 september 419 oktober 610 november 615 december 632 Skupaj 6.040 Legenda: n – število; CONOR.SI – normativna datoteka osebnih in korporativnih imen; LCNAF – Library of Congress Name Authority File 5 Diskusija Podatke zbiramo cez leto, zato se stanje bibliografsko-kataložne baze in absolutne številke kreiranih zapisov (lahko) razlikujejo od trenutnega števila kreiranih zapisov po posameznem dnevu in/ali mesecu (npr. izbrisani podvojeni zapisi, iz prikaza smo izvzeli tudi bibliografske zapise, ki so bili vkljuceni v COBIB.SI zaradi ažuriranja baze ELINKS.SI, in zapise iz lokalnih baz podatkov, ki se shranjujejo na vzajemni nivo). Iz COBIB.SI je bilo skupaj izbrisanih 2.853 bibliografskih zapisov, kar pripisujemo redakciji baze. Kljub vsakomesecnemu obvešcanju knjižnic o obstoju bibliografskih zapisov, oznacenih za brisanje, v bazi COBIB.SI še vedno beležimo take zapise. Upamo, da se bodo katalogizatorji tudi v prihodnje posvetili tovrstni redakciji baze in prispevali k dvigu njene kakovosti. Bibliografsko-kataložna baza COBIB.SI je baza, kjer se število kreiranih zapisov ves cas spreminja; pravimo, da je taka baza živa. Letni prirast v letu 2021, razdeljen na kvartale, kaže, da je bil skupni prirast najvišji v zadnjem kvartalu (28 %), sledijo pa prvi (26,9 %), drugi (23,5 %) in tretji (21,6 %) kvartal. Najvec bibliografskih zapisov glede na posamezen dan v tednu na letni ravni je bilo kreiranih ob torkih (20,4 %), sledijo srede (20,2 %), cetrtki (19,9 %), ponedeljki (18,7 %) in petki (18,1 %). Že vec let spremljamo trend, da je sredi delovnega tedna letni prirast najvecji. Pogled na mesecni ravni pokaže nekoliko drugacno sliko: ponedeljek je najbolj produktiven dan v maju, juliju in oktobru; torek v februarju, aprilu in juniju; sreda v januarju, marcu in septembru; cetrtek v novembru in decembru; petek pa v avgustu. V letu ni dneva, ko ne bi beležili prirasta. Ob dela prostih dneh beležimo 2,8-odstotni letni prirast. Pricakovano je bilo najmanj zapisov kreiranih julija (6,9 %) in avgusta (6 %), kar je tudi sicer vecletni trend in ga pripisujemo sezonski komponenti, saj sta to meseca letnih dopustov. Presenetljivo pa je december zasedel prvo mesto po številu letnega prirasta. Po podatkih v Centralnem registru uporabniških imen (30. 9. 2021) ima v Sloveniji 640 oseb aktivno uporabniško ime in Dovoljenje za vzajemno katalogizacijo monografskih publikacij (DVKA). Seznam vseh je dosegljiv na spletni strani portala za izobraževanje IZUM (Dovoljenja za vzajemno katalogizacijo, 2022). Med njimi jih ima 433 (67,7 %) eno uporabniško ime, 122 (19,1 %) dve uporabniški imeni, 59 (9,2 %) jih ima tri uporabniška imena, 26 (4,1 %) pa štiri ali vec. Vec uporabniških imen kaže na to, da knjižnicarji sodelujejo v vec organizacijah. To sklepamo tudi zaradi 2,8-odstotnega deleža letnega prirasta bibliografskih zapisov, ki so bili kreirani ob praznikih in dela prostih dneh. Vse to tudi nakazuje na vecje potrebe po usposobljenih katalogizatorjih, po drugi strani pa je v katalogizaciji aktivno sodelovalo 543 katalogizatorjev od 640, ki imajo pridobljen DVKA (Bibliografske, 2022). Kakovostno delo katalogizatorjev ima zelo pomembno vlogo v sistemu COBISS in vpliva na vec storitev, ki temeljijo na bibliografskih zapisih (npr. izposoja po knjižnicah, vodenje osebnih bibliografij, evalvacija znanstvenoraziskovalnega dela, knjižnicno nadomestilo itd.). Enako velja za normativne zapise. Poleg kreiranih zapisov pa ne smemo pozabiti na številne redakcije bibliografskih in normativnih zapisov, ki jih katalogizatorji opravijo. Po podatkih je bilo v opazovanem letu popravljenih 100.629 bibliografskih zapisov2 (Bibliografske, 2022). Pri redakciji normativnih zapisov je poudarek na nenehnem vzdrževanju in nadgrajevanju podatkov v zapisu. To daje podatkom dodano vrednost in kaže na njihovo kakovost. Glede na pomembnost katalogizatorjevega dela in ob zavedanju pomena kakovostnih podatkov v COBIB.SI, v IZUM-u izvajamo aktivnosti, ki so del sistema zagotavljanja kakovosti bibliografskih in normativnih zapisov (Badovinac, 2016; 2020). S tem želimo prispevati k cim višji kakovosti podatkov v COBIB.SI. 2 Število zapisov, ki jih je posamezna knjižnica uredila v vzajemni bazi podatkov COBIB.SI v letu 2021, vendar ni njihov kreator. 3 Število lokalnih zapisov na dan 31. 12. 2020. 6 Zakljucek Dostopnost in kakovost podatkov na vzajemnem nivoju sta velikega pomena, kljub temu beležimo še veliko zapisov, ki so dostopni le v nekaterih lokalnih bazah - kar 434.413 je zapisov, ki niso povezani3 (Bibliografske, 2022). Katalogizatorji so to številko v letu 2021 zmanjšali za 3.464 zapisov, zato še poziv, da se tudi drugi zgolj lokalni zapisi uredijo v cim vecji možni meri. Ti zapisi so lahko dragocen (zgodovinski) podatek o obstoju dolocenega gradiva, dogodka ipd. Potrebna sta dodaten trud in cas, da se taki zapisi ustrezno uredijo (popravijo/dopolnijo). Seveda gre lahko tudi za podvajanje podatkov z že obstojecimi zapisi v vzajemni bazi, v tem primeru se morajo lokalni zapisi brisati, a tudi to zahteva katalogizatorjev vložek v redakcijo baze. Informacije in podatki, ki so zabeleženi v bazah, so pomembni podporniki razvoja novega znanja in razvoja družbe kot celote. Glede na zapisano ni dvoma, kako pomembna baza podatkov je COBIB.SI za slovenski prostor, baze mreže COBISS.net pa za jugovzhodno Evropo. Zahvala Iskrena hvala vsem katalogizatorjem in vsakemu katalogizatorju posebej, saj s svojim strokovnim in vestnim delom prispevajo h kakovostnim podatkom v vseh bazah mreže COBISS.net. Reference Badovinac, B., 2016. Spremljanje kakovosti bibliografskih in normativnih zapisov dnevne produkcije. Blog COBISS, 25. 7. 2016. Dostopno na: https://blog.cobiss.si/2016/07/25/spremljanje-kakovosti-bibliografskih-in-normativnih-zapisov-dnevne-produkcije/ [22. 9. 2020]. Badovinac, B., 2020. Vec podatkov zagotavlja boljšo fasetno navigacijo v COBISS+. Blog COBISS, 11. 6. 2020. Dostopno na: https://blog.cobiss.si/2020/06/11/vec-podatkov-zagotavlja-boljso-fasetno-navigacijo-v-cobiss/ [22. 9. 2020]. Bibliografske baze podatkov in podatki o zalogi: polnopravni clani sistema COBISS.SI in njihovo sodelovanje v sistemu vzajemne katalogizacije, 2022. Dostopno na: https://www.cobiss.si/kazalci/doc/STAT_PRIRAST_2022_SI_2.pdf [4. 7. 2023]. COBISS.net v številkah, 2022. Dostopno na: https://www.cobiss.net/doc/Statistike_2021_slo.pdf [14. 7. 2023]. COBISS.net: mreža knjižnicnih informacijskih sistemov in informacijskih sistemov o raziskovalni dejavnosti, 2022. Dostopno na: https://www.cobiss.net/si/ [14. 7. 2023]. Dornik, E., 2015. COBIB.SI: prirast bibliografskih zapisov v letu 2014. Organizacija znanja, 20(1), str. 21–26. Dostopno na: https://doi.org/10.3359/oz1501021 [2. 10. 2020]. Dornik, E., 2016. COBIB.SI: prirast bibliografskih zapisov v letu 2015. Organizacija znanja, 21(2), str. 77–84. Dostopno na: https://doi.org/10.3359/oz1602077 [2. 10. 2020]. Dornik, E., 2017. COBIB.SI: prirast bibliografskih zapisov v letu 2016. Organizacija znanja, 22(1–2), str. 27–33. Dostopno na: https://doi.org/10.3359/oz1712027 [2. 10. 2020]. Dornik, E., 2018. COBIB.SI: prirast bibliografskih zapisov v letu 2017. Organizacija znanja, 23(1–2), str. 21–28. Dostopno na: https://doi.org/10.3359/oz1812021 [2. 10. 2020]. Dornik, E., 2019. COBIB.SI: prirast bibliografskih zapisov v letu 2018. Organizacija znanja, 24(1–2), 1924006, str. 1–19. Dostopno na: https://doi.org/10.3359/oz1924006 [2. 10. 2020]. Dornik, E., 2020. COBIB.SI: prirast bibliografskih zapisov v letu 2019. Organizacija znanja, 25(1–2), 2025008, str. 1–19. Dostopno na: https://doi.org/10.3359/oz2025008 [17. 9. 2021]. Dornik, E., 2021. COBIB.SI: prirast bibliografskih zapisov v letu 2020. Organizacija znanja, 26(1–2), 2126007, str. 1–21. https://doi.org/10.3359/oz2126007 Dovoljenja za vzajemno katalogizacijo, 2022. Dostopno na: https://izobrazevanje.izum.si/EntryFormDesktopDefault.aspx?tabid=360&type=licence [14. 7. 2023]. Normativna baza podatkov CONOR.SI, 2022. Dostopno na: https://www.cobiss.si/kazalci/doc/STAT_PRIRAST_CONOR_2021_SI.pdf [14. 7. 2023]. Organizacijski model sistema COBISS, 2021. Dostopno na: https://www.cobiss.net/si/platforma-cobiss.htm#c2 [13. 9. 2021]. Programska oprema COBISS3, 2023. Dostopno na: http://home.izum.si/cobiss/cobiss3/ [4. 7. 2023]. Vzajemna katalogizacija (COBISS3/Katalogizacija), 2022. Dostopno na: https://www.cobiss.net/si/platforma-cobiss.htm#c4 [14. 7. 2023]. Vzdrževanje aktivnega dovoljenja za vzajemno katalogizacijo v sistemu COBISS.SI, 2017. Dostopno na: http://home.izum.si/cobiss/obvestila_novosti/dokumenti/Priloga_Vzdr%C5%BEevanje_dovoljenja_za_vzajemno_katalogizacijo.pdf [30. 9. 2021]. Možnosti prihodnjega razvoja normativnih podatkov v sistemu COBISS Perspectives for the future development of authority data in the COBISS system Andreja Krajnc Vobovnik1 1 Andreja Krajnc Vobovnik, strokovna sodelavka, Institut informacijskih znanosti (IZUM), Maribor, Slovenija, andreja.krajncvobovnik@izum.si. IZVLECEK: Z uvajanjem modela IFLA LRM (IFLA Library Reference Model) je pomen normativne kontrole vse vecji, saj bodo imeli normativni podatki kljucno vlogo v mreži povezanih podatkov. Zato bo priprava normativnih podatkov pripomogla k lažji implementaciji modela IFLA LRM in bo koristna pri prehodu na RDA (Resource Description and Access). V prispevku je predstavljen pregled stanja normativnih podatkov v sistemu COBISS.net s poudarkom na slovenskem sistemu COBISS.SI. Poleg tega so nakazane možnosti prihodnjega razvoja normativnih zapisov. Prikazana sta stanje v normativnih bazah podatkov CONOR.SI in SGC ter obogatitev normativnih zapisov za osebna imena in imena korporacij z identifikatorji. Nakazani so tudi nacrti za prehod na nov katalog, ki bo temeljil na konceptualnem modelu IFLA LRM. KLJUCNE BESEDE: normativni podatki, COBISS, IFLA LRM 1 Uvod Normativni podatki imajo pri katalogizaciji velik pomen, še posebej v okolju vzajemne katalogizacije, kot je to v kooperativnem online bibliografskem sistemu in servisih COBISS. V okolju vzajemne katalogizacije in vzajemnih katalogov je bistvena normativna kontrola, ki zagotavlja, da se podatki ne podvajajo, in je koristna pri uporabi zapisov iz razlicnih virov (Tillet, 1989). Normativno kontrolo moramo razumeti v kontekstu knjižnicnega kataloga in njegovih bistvenih funkcij (Wiederhold in Reeve, 2021). Pri postopkih normativne kontrole katalogizatorji v normativnih zapisih v skladu s katalogizacijskimi pravili oblikujejo normativne tocke dostopa ter navajajo vse variantne tocke dostopa in tako na enem mestu med sabo povezujejo razlicna poimenovanja opisovane entitete. S tem se v katalogu zagotovi nedvoumna identifikacija osebnih imen, imen korporacij, predmetnih oznak in drugih entitet ter se vzpostavi povezava s pripadajocimi bibliografskimi zapisi. Danes je tehnološki razvoj tako napredoval, da se posledicno katalogizacijski postopki umikajo iz knjižnic in se prenašajo tudi na založnike, posameznike ali dolocene specializirane skupine. V knjižnicah pa katalogizatorji za razliko od drugih z verifikacijo in validacijo vzpostavljajo normativne tocke dostopa za razlicne vrste entitet, ki se uporabljajo pri opisu virov (Wiederhold in Reeve, 2021). Od konca 20. stoletja se je pod okriljem Mednarodne zveze bibliotekarskih društev in ustanov (IFLA) razvil nov konceptualni model bibliografskega univerzuma, ki je osnova za razvoj novih, novim razmeram prilagojenih bibliografskih informacij. Gre za pomemben korak, ki knjižnicno katalogizacijo postavlja na nove temelje (Žumer, 2017). Na osnovi predhodnih modelov je bil leta 2017 objavljen dokument IFLA Library Reference Model: a Conceptual Model for Bibliographic Information (IFLA LRM). Gre za model knjižnicnih podatkov, ki povezuje uporabniška opravila za poizvedovanje z bibliografskimi in normativnimi metapodatki z definiranjem entitet in odnosov med njimi (Wiederhold in Reeve, 2021). V prispevku je predstavljen pregled stanja normativnih podatkov v sistemu COBISS.net s poudarkom na slovenskem sistemu COBISS.SI. Poleg tega so nakazane možnosti prihodnjega razvoja normativnih zapisov. Prikazana sta stanje v normativnih bazah podatkov CONOR.SI in SGC ter obogatitev normativnih zapisov za osebna imena in imena korporacij z identifikatorji. Nakazani so tudi nacrti za prehod na nov katalog, ki bo temeljil na konceptualnem modelu IFLA LRM. 2 Normativne baze podatkov v mreži COBISS.net Koncept normativne kontrole je v svetu že dolgo uveljavljen, v državah, kjer se uporablja COBISS (mreža COBISS.net), pa na tem podrocju precej zaostajamo. Zato je IZUM zadnjih 25 let intenzivno pripravljal pogoje za vzpostavitev normativne kontrole. V Sloveniji smo aprila 2023 praznovali 20. obletnico delovanja normativne baze podatkov CONOR.SI, kjer od leta 2003 kreiramo zapise za osebna imena, od leta 2018 pa tudi za korporacije. Normativni zapisi za predmetne oznake Splošnega geslovnika COBISS.SI (SGC) so vpisani v bazi podatkov SGC in se od aprila 2021 uporabljajo za predmetno oznacevanje v bibliografskih zapisih. Normativni zapisi za dela in izrazne oblike pa so še v razvoju (Badovinac in Mazic, 2022). Konec junija 2023 je bilo kreiranih že skoraj 1,5 milijona normativnih zapisov za osebna imena, okrog 23.000 za korporacije in okrog 70.000 za predmetne oznake. Delež bibliografskih zapisov v bazi podatkov COBIB.SI, kjer so bila vsa polja za osebna imena avtorjev povezana z normativnimi zapisi, je konec leta 2022, po skoraj 20 letih uporabe, dosegel že 76 % (Letno porocilo, 2023, str. 14), delež naslovov z nepovezanimi avtorji izvirnih monografskih publikacij za knjižnicno nadomestilo v sistemu COBISS.SI pa je od leta 2003 z 21,4 % (ali 11.969 naslovi) do leta 2022 padel na samo 1,0 % (ali 866 naslovov) (Tominac, 2022). Priprava Splošnega geslovnika COBISS.SI (SGC) je eden izmed vecjih projektov IZUM-a v zadnjih letih, SGC je namrec splošni kontrolirani slovar in vsebuje normativne zapise za razlicne vrste entitet – od tematskih, imenskih, geografskih, casovnih entitet do naslovov in oblik. Med gesli so vzpostavljeni semanticni odnosi, saj so v zapisih dodane relacije, ki usmerjajo na širše, ožje in sorodne izraze (Zalokar, 2018). Konec junija 2023 je bilo v bazi podatkov COBIB.SI s SGC povezanih okrog 92.000 bibliografskih zapisov. Pri novokreiranih zapisih delež povezanih zapisov stalno narašca, od oktobra 2022 naprej presega 20 % (slika 1). A graph showing the growth of the months Description automatically generated Slika 1: Delež novokreiranih bibliografskih zapisov v COBIB.SI, povezanih s SGC (april 2021–junij 2023) (v %) Normativno kontrolo osebnih imen imajo vzpostavljeno tudi v drugih državah, ki sodelujejo v mreži COBISS.net, in sicer v Albaniji, Bolgariji, Crni gori, Kosovu in Srbiji, medtem ko so v BiH in Makedoniji še v fazi priprave. V Bolgariji vzdržujejo loceno bazo predmetnih oznak, a povezava z bibliografskimi zapisi še ni vzpostavljena. V vseh sistemih, ce ne štejemo zraven Slovenije, z vzpostavljeno normativno kontrolo je bilo do julija 2023 skupno 702.000 normativnih zapisov za osebna imena in okrog 12.000 zapisov za predmetne oznake. Normativni zapisi za vse vrste entitet so v mreži COBISS.net kreirani v formatu COMARC/A, nacionalna pravila za oblikovanje normativnih tock dostopa pa so razlicna. Podatki iz baz podatkov CONOR so objavljeni tudi v okviru portala in spletnega kataloga COBISS+ posamezne clanice mreže COBISS.net. 3 Obogatitev normativnih zapisov z identifikatorji iz zunanjih virov Na osnovi sodelovanja Slovenije v sistemu VIAF (Virtual International Authority File) v normativne zapise v bazi podatkov CONOR.SI dvakrat letno programsko vpišemo VIAF ID in ISNI. ISNI je globalni identifikator javnih identitet oseb in organizacij in je del družine mednarodnih standardnih identifikatorjev, kot so ISBN, ISSN, ISAN, DOI in drugi (ISNI, 2013). V štirih letih sodelovanja Slovenije v sistemu VIAF (Krajnc Vobovnik, 2019) je ISNI, in sicer na osnovi vpisa povratnih podatkov iz VIAF, pridobilo 53 % poslanih zapisov za osebna imena. V normativnih zapisih za osebna imena slovenskih raziskovalcev poleg ISNI navajamo še dva identifikatorja, to sta šifra raziskovalca in ORCID (primer na sliki 2). Šifra raziskovalca je v sistemu COBISS najstarejši identifikator, ki smo ga v Sloveniji pred 25 leti vzpostavili za identifikacijo raziskovalcev. Šifra je povezana s podatki o raziskovalni dejavnosti posameznega raziskovalca prek informacijskega sistema o raziskovalni dejavnosti v Sloveniji – SICRIS (Informacijski, 2022). Identifikator ORCID (Open Researcher and Contributor ID) je identifikator, ki je soroden ISNI-ju in je uveljavljen v globalni raziskovalni sferi za identifikacijo znanstvenikov in raziskovalnih organizacij (About, 2022). Raziskovalci lahko ORCID v sistemu SICRIS sami dodajo v svoj profil, v normativne zapise pa ga vpisujejo katalogizatorji. A screenshot of a computer Description automatically generated Slika 2: Normativni zapis za raziskovalca Matjaža Perca v CONOR.SI v formatu COMARC/A A screenshot of a computer Description automatically generated Slika 3: Normativni podatki raziskovalca Matjaža Perca v javnem vpogledu baze CONOR.SI v okviru spletnega kataloga COBISS+ (oktober 2022) Z dodajanjem identifikatorjev v normativne zapise je omogocen dostop do drugih virov normativnih podatkov. Trajni identifikatorji namrec veljajo za kljucne za prehod od trenutnih metapodatkov v prihodnje aplikacije, npr. za povezane podatke (angl. linked data). V spletnem katalogu COBISS+ so na osnovi vpisa v normativne zapise že vzpostavljene povezave do servisov SICRIS, ISNI in VIAF ter prek normativne tocke dostopa (oz. osebnega imena, kot je prikazano na sliki 3) tudi do bibliografskih zapisov v bazi podatkov COBIB.SI. 4 IFLA Library Reference Model (IFLA LRM) V zadnjih 25 letih so se v knjižnicarstvu pojavile revolucionarne spremembe pri razumevanju bibliografskega univerzuma, ki katalogizacijo postavlja na nove temelje. Leta 1998 je bil objavljen nov konceptualni model Funkcionalne zahteve za bibliografske zapise (FZBZ, 2000), ki ga dopolnjujeta kasneje razvita modela Funkcionalne zahteve za normativne podatke (FRAD, 2009) in Funkcionalne zahteve za predmetne normativne podatke (FRSAD, 2011). Oba modela podrobneje opisujeta normativni del bibliografskih podatkov (Žumer, 2017). Leta 2017 pa je bil objavljen IFLA Library Reference Model (IFLA LRM), kjer so v enem modelu združeni in usklajeni vsi trije predhodni modeli. Model IFLA LRM predstavlja nov teoreticni okvir za razumevanje narave bibliografskih podatkov, ki se ne osredotoca na posamezen zapis, ampak na množico bibliografskih podatkov v knjižnicnih katalogih, bazah podatkov in na spletu. Osredotoca se na vidike, ki so najpomembnejši pri odkrivanju virov (angl. resource discovery), ki jih izvajajo uporabniki. Model ne podaja vseh podrobnosti, ampak splošno strukturo podatkov. Kot Iflin standard predstavlja mednarodni dogovor o strukturi bibliografskih informacij in je osnova za razvoj: • novih aplikacij, • katalogizacijskih standardov, • izmenjave podatkov med razlicnimi skupnostmi (med knjižnicami in zunaj knjižnic), • okolja povezanih podatkov (Oliver 2021). IFLA LRM vkljucuje vse vrste virov in uporablja entitetno-relacijski model. V entitetno-relacijskem modelu se uporabljajo naslednji trije elementi: entitete, atributi in relacije. Entitete so definirane kot kljucni objekti zanimanja uporabnikov knjižnicnih informacijskih sistemov. Med sabo so povezane z relacijami, njihove lastnosti pa opisujejo atributi. Model vkljucuje 11 razlicnih entitet (tabela 1). Na najvišjem nivoju je entiteta res, vse druge pa so njeni neposredni (drugi nivo) ali posredni (tretji nivo) podrazredi. Entiteti oseba in kolektivni agent pa sta podrazreda entitete agent (Riva et al., 2017). Semanticni splet je dramaticno spremenil tehnološki kontekst, v katerem delujejo knjižnice. Za knjižnice je zelo pomembno, da se knjižnicni podatki lahko uporabljajo tudi v spletnih aplikacijah. IFLA LRM je zasnovan tako, da podpira pripravo dobro oblikovanih podatkov, ki imajo konsistentno strukturo in jih lahko prepoznajo tako ljudje kot racunalniki. Podatki niso samo strukturirani, ampak morajo vsebovati tudi relacije med njimi. Bistvo povezanih podatkov je, da so ti med sabo povezani z relacijami in so strojno berljivi z uporabo enotnih identifikatorjev vira (URI) ali mednarodnih identifikatorjev vira (IRI). Povezani podatki lahko združijo podatke iz razlicnih domen (Oliver, 2021; Riva in Žumer, 2017). Tabela 1: Hierarhija entitet modela FLA LRM (Riva et al., 2017) Najvišji nivo Drugi nivo Tretji nivo LRM-E1 res LRM-E2 delo LRM-E3 izrazna oblika LRM-E4 pojavna oblika LRM-E5 enota LRM-E6 agent LRM-E7 oseba LRM-E8 kolektivni agent LRM-E9 nomen LRM-E10 kraj LRM-E11 casovni razpon IFLA LRM predstavlja velik korak naprej, saj smo z njim dobili celovit model, ki bo oziroma je osnova za razvoj katalogizacijskih pravil in bibliografskih formatov (Žumer, 2017). Razlicne knjižnicne skupnosti so na osnovi IFLA LRM že pripravile svoje pravilnike za katalogizacijo. Leta 2021 je izšel hrvaški Pravilnik za opis i pristup gradi u knjižnicama, arhivima i muzejima (Katic, 2020). V mednarodnem okolju pa je najbolj uveljavljen Resource descriprion and access (RDA), ki je bil objavljen leta 2010 in leta 2021 usklajen z IFLA LRM (projekt 3R). RDA se široko uporablja tudi zunaj anglosaksonskega sveta, in sicer v razlicnih državah, kot so Nemcija, Francija, skandinavske države, v European RDA Interest Group (EURIG) pa je vkljucenih že 22 držav (RDA, 2022). 5 Entitete IFLA LRM in normativni podatki v sistemu COBISS.SI IFLA LRM je model za prihodnje bibliografske informacije. Normativni zapisi se bodo v prihodnosti uporabljali tudi za katalogizacijo virov na osnovi opredeljenih entitet, saj se predvideva, da entitete tega modela opišemo kot normativne podatke. Trenutno se normativni podatki vzpostavljajo, pri cemer normativnih zapisov ne enacimo z entitetami modela IFLA LRM, so pa kvalitetna osnova za prihodnji prehod na delo z entitetami. Pri primerjavi modela IFLA LRM z normativnimi podatki, ki jih razvijamo v sistemu COBISS.SI, smo ugotovili, da je veliko atributov in relacij med njimi že zabeleženih v normativnih zapisih. Vendar so le-ti v normativnih zapisih povecini navedeni kot nestrukturirane vrednosti v obliki opomb, in ne kot enolicni izrazi atributov. Nekateri elementi še manjkajo in jih bo v prihodnje treba dodati. Normativni zapisi za osebna imena in imena korporacij so osnova za entiteto agent. Normativni zapisi za dela in izrazne oblike so še v razvoju. Nacrtujemo, da jih zaenkrat še ne bomo oblikovali v celoti po modelu IFLA LRM, ampak samo do stopnje, kolikor dopušca programska transformacija iz bibliografskih zapisov. V SGC smo predmetne oznake razdelili v najvecje število entitet, ki se pojavljajo v modelu IFLA LRM. Relacije so vecinoma usklajene z modelom, prav tako je z modelom usklajena tudi struktura podatkov (slika 4). A diagram of a company Description automatically generated Slika 4: Entitete IFLA LRM in normativni podatki v sistemu COBISS.SI 6 Programsko združevanje zapisov v spletnem katalogu COBISS+ V spletnem katalogu COBISS+ smo leta 2015 zaceli postopek prestrukturiranja katalogov COBISS po modelu FRBR (kasneje vkljucen v model IFLA LRM). Bibliografske zapise, ki po tem modelu pripadajo istemu delu, smo programsko združili v skupke. Pri tem smo se omejili na naslednje tri odnose: prevodi, revizije in reprodukcije (Krajnc Vobovnik in Mazic, 2017). Skupki zapisov se okviru COBISS+ prikazujejo pod nazivom »Vse izdaje in prevodi« in »Vse izdaje v tem jeziku«. Pri analizi podatkov iz baze COBIB.SI smo ugotovili, da smo v skupke zajeli malo vec kot polovico bibliografskih zapisov in pri tem identificirali 20 % del z vec kot eno pojavno obliko; pri tem so najvecji delež del z vec kot eno pojavno obliko imela dela iz leposlovja (44 %) (Krajnc Vobovnik in Mazic, 2017). Pri iskanju npr. Tavcarjevega dela Cvetje v jeseni se v vzajemni bazi COBIB.SI v aplikaciji COBISS+ priklice 56 zadetkov za monografske publikacije na razlicnih medijih (tiskane, elektronske in zvocne knjige) in v slovenskem jeziku, ker smo iskali po originalnem naslovu. Ce izberemo zapis za elektronsko knjigo, ki je izšla leta 2013, in nato povezavo na Vse izdaje in prevodi (slika 5), dobimo 43 zadetkov, ki pripadajo istemu delu (iskanje z dne 21. 7. 2023). A screenshot of a computer Description automatically generated Slika 5: Vse izdaje in prevodi Tavcarjevega dela Cvetje v jeseni v COBISS+ (z dne 21. 7. 2023) V skupku dobimo zapise za publikacije na razlicnih medijih (tiskane, elektronske in zvocne knjige) in v petih razlicnih jezikih, ki se uvrstijo v skupek na osnovi enotnega naslova. Ce nato prek filtra nadalje omejimo zadetke po jeziku publikacije, npr. nemšcina, dobimo dva zapisa za prevode z naslovom Herbstblüte, ki smo jih v skupek pridobili na osnovi enotnega naslova Cvetje v jeseni (slika 6). A screenshot of a computer Description automatically generated Slika 6: Nemška prevoda Tavcarjevega dela Cvetje v jeseni v COBISS+ (z dne 21. 7. 2023) Združevanje zapisov v skupke je bil naš prvi poskus, da uporabnikom pri enem iskanju ponudimo tudi informacijo o vseh izdajah in prevodih iskanega dela. Pri grupiranju zapisov v skupke smo zajeli najširšo množico bibliografskih zapisov, ki v celoti ali delno vsebujejo enako vsebino. Z združevanjem zapisov v skupke smo naredili prvi korak in postavili smernice za nadaljnji razvoj katalogov COBISS (Krajnc Vobovnik in Mazic, 2017). 7 Normativni zapisi za dela in izrazne oblike Nadaljnji razvoj katalogov v sistemu COBISS vidimo v uvajanju nove katalogizacijske prakse po modelu IFLA LRM. Oblikovanje normativnih zapisov za dela je veliko bolj natancno in lahko naše skupke zapisov, ki smo jih oblikovali v COBISS+, porazdeli po vec normativnih zapisih za dela in po še vec normativnih zapisov za izrazne oblike, ki so med sabo povezani z razlicnimi odnosi. Pri tem smo že dosegli dva osnovna pogoja: • formata COMARC/B in COMARC/A smo dopolnili s polji za dela in izrazne oblike ter • zanju v testni bazi podatkov CONOR.SI oblikovali dve novi vnosni maski. Nacrtujemo, da bo priprava inicialne normativne baze podatkov za dela in izrazne oblike potekala v vec fazah, in sicer po skupinah del razlicne vsebine in po razlicnih fizicnih lastnostih. Obe skupini imata svoje posebnosti, ki jih je treba upoštevati pri oblikovanju zapisov. Na osnovi podatkov v bibliografskih zapisih bomo po dolocenih kriterijih programsko oblikovali normativne zapise za dela in izrazne oblike. Na sliki 7 je primer normativnega zapisa za delo Ivana Tavcarja Cvetje v jeseni v formatu COMARC/A. Vrsta entitete je delo, kjer sta glavna podatka za avtorska dela ime avtorja in naslov dela. V normativnem zapisu za delo napotimo še na normativni zapis za avtorja, kjer je vpisan tudi njun odnos (v našem primeru kreator), in tudi na druga dela Ivana Tavcarja oz. predelave izvirnega dela in tako ustvarjamo semanticno mrežo o delu Cvetje v jeseni. Iz normativnega zapisa razberemo, da je: • delo skupaj z romanom Visoška kronika objavljeno tudi v 6. zvezku Tavcarjevih zbranih spisov, • delo v dramatizacijo priredil Josip Šest, • delo v obliki muzikala uglasbil Matjaž Vlašic in je objavljeno kot zvocni posnetek (slika 7). A screenshot of a computer Description automatically generated Slika 7: Normativni zapis za delo Cvetje v jeseni v formatu COMARC/A V normativnih zapisih za izrazne oblike pa beležimo intelektualno ali umetniško izvedbo dela v obliki besedila, notnega ali kartografskega zapisa, zvoka, slikovnega prikaza, predmeta, giba itd. ali kombinacije le-teh. Na sliki 8 je primer normativnega zapisa za izvirno slovensko besedilo dela Cvetje v jeseni Ivana Tavcarja v formatu COMARC/A. Vrsta entitete je izrazna oblika, kjer so glavni podatki za avtorska dela ime avtorja, naslov dela in oblika, ki je v tem primeru besedilno delo. A white background with black text Description automatically generated Slika 8: Normativni zapis za izrazno obliko za knjigo Cvetje v jeseni v formatu COMARC/A Vsaka sprememba oblike istega dela (npr. iz tiskanega besedila v govorjeno) in vsebine (npr. dopolnitve in popravki besedila) ter prevodi praviloma zahtevajo nastanek novega normativnega zapisa za izrazno obliko (prim. Riva et al., 2017). Na sliki 9 je primer normativnega zapisa za zvocno knjigo Tavcarjevega dela Cvetje v jeseni v formatu COMARC/A. Vrsta entitete je izrazna oblika, kjer so glavni podatki za avtorska dela ime avtorja, naslov dela in oblika, ki je v tem primeru zvocna knjiga. A white background with black text Description automatically generated Slika 9: Normativni zapis za izrazno obliko za zvocno knjigo Cvetje v jeseni v formatu COMARC/A 8 Zakljucek Z uvedbo modela IFLA LRM je pomen normativne kontrole vse vecji, saj bodo imeli normativni podatki kljucno vlogo v mreži povezanih podatkov, na katere se osredotoca model. V obdobju priprave na nov katalog je zato naša najpomembnejša naloga, da še nadalje intenzivno pripravljamo normativne zapise. Sistemi brez normativne kontrole pa že zaostajajo za sodobnimi trendi in potrebami uporabnikov. V državah z mocno založniško produkcijo, in tudi pri nas, so vidni trendi, da se z navadno katalogizacijo ukvarjajo že založniki, posamezniki ali dolocene specializirane skupine zunaj knjižnicarstva. Knjižnice pa morajo nase prevzeti oblikovanje najkvalitetnejših in trajnih informacij, za kar je potrebno veliko vec znanja. To so danes normativni zapisi, jutri pa entitete, oboji pa so stabilni gradniki bibliografskih informacij. Knjižnice razpolagajo z zgodovino podatkov, saj dejansko hranijo zgodovino nekega dela, založniki pa imajo le trenutne podatke. Zgodovina, ki je v normativnih podatkih (npr. vse izdaje nekega dela), se namrec hrani v naših fondih, knjižnicarji pa so specialisti za pomembnejši del katalogizacije – za oblikovanje normativnih podatkov. Reference About ORCID, 2023. ORCID. Dostopno na: https://info.orcid.org/what-is-orcid/ [21. 7. 2023] Badovinac, B. in Mazic, G., 2022. IFLA standardi, UNIMARC i COBISS sistem: znacaj normativnih podataka = IFLA Standards, UNIMARC and COBISS System. Bosniaca, 27, 9–23. Dostopno na: http://bosniaca.nub.ba/index.php/bosniaca/article/view/503/519 [21. 7. 2023] Informacijski sistem o raziskovalni dejavnosti v Sloveniji SICRIS, 2022. Maribor: IZUM. Dostopno na: https://cris.cobiss.net/ecris/si/sl/intro [21. 7. 2023] ISNI for Libraries, 2013. London: ISNI. Dostopno na: https://www.loc.gov/aba/pcc/documents/ISNIs%20for%20libraries%202013-08-26.docx [21. 7. 2023] Katic, T., 2020. Rad na pravilniku za opis i pristup gradi u knjižnicama, arhivima i muzejima. V: Katic, T. in Tomaševic, N. ur., Mirna Willer: Festschrift. Zadar: Sveucilište u Zadru. Dostopno na: https://morepress.unizd.hr/books/press/catalog/view/62/61/992-1 [21. 7. 2023] Krajnc Vobovnik, A., 2019. Vpis slovenskih normativnih zapisov za osebna imena v VIAF. Organizacija znanja, 23(1/2), 11–20. Dostopno na: https://www.cobiss.si/oz/HTML/OZ_2018_1_2_final/15/index.html [21. 7. 2023] Krajnc Vobovnik, A. in Mazic, G., 2017. Združevanje bibliografskih zapisov v COBISS+: zacetek novih katalogov v sistemih COBISS. Knjižnica, 61(1/2), 87–100. Dostopno na: https://knjiznica.zbds-zveza.si/knjiznica/article/view/6163 [21. 7. 2023] Letno porocilo o delu IZUM za leto 2022, 2023. Maribor: IZUM. Dostopno na: https://izum.si/wp-content/uploads/2023/03/Letno_porocilo_2022_vse_sprejeto_na_UO_2023-02-28.pdf [21. 7. 2023] Oliver, C., 2021. Introducing RDA: a guide to the basics after 3R (2nd ed.). Chicago: ALA Editions. RDA Steering Committe, 2023. Dostopno na: http://rda-rsc.org/ [21. 7. 2023] Riva, P., Le Bśuf, P. in Žumer, M., 2017. IFLA library reference model: a conceptual model for bibliographic information. IFLA. Dostopno na: https://www.ifla.org/wp-content/uploads/2019/05/assets/cataloguing/frbr-lrm/ifla-lrm-august-2017.pdf [21. 7. 2023] Riva, P. in Žumer, M., 2017. The IFLA Library Reference Model, a step toward the Semantic Web. V: World Library and Information Congress: 83th IFLA General Conference and Assembly, August 19th-25th 2017, Wroclaw, Poland: Libraries, Solidarity, Society, 1–8. Dostopno na: http://library.ifla.org/1763/1/078-riva-en.pdf [21. 7. 2023] Tillett, B. B., ur. 1989. Authority control in the online environment: considerations and practices (Vols. 9, 3). New York, London: Haworth Press. Tominac, A., 2023. 20 let normativne kontrole v sistemu COBISS. Blog COBISS, 29. 5. 2023. Dostopno na: https://blog.cobiss.si/2023/05/29/20-let-normativne-kontrole-v-sistemu-cobiss/ [21. 7. 2023]. Wiederhold, R. A. in Reeve, G. F., 2021. Authority control today: principles, practices, and trends. Cataloging & Classification Quarterly, 59(2-3), 129–158. Dostopno na: https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/01639374.2021.1881009 [21. 7. 2023]. Zalokar, M., 2018. Nov mejnik v razvoju normativne baze podatkov Splošni geslovnik COBISS.SI (SGC). Blog COBISS, 23. 8. 2018. Dostopno na: http://blog.cobiss.si/2018/08/23/nov-mejnik-sgc/ [21. 7. 2023]. Žumer, M., 2017. IFLA Library Reference Model (IFLA LRM), pomemben korak k sodobnim bibliografskim informacijskim sistemom. Knjižnica, 61(1/2), 9–22. Dostopno na: https://knjiznica.zbds-zveza.si/knjiznica/article/view/6160 [21. 7. 2023]. Znacaj i primjena normativne kontrole u savremenim biblioteckim katalozima: sa kratkim osvrtom na uvodenje normativne kontrole licnih imena u sistem COBISS.CG The characteristics and use of authority control in contemporary library catalogues: a brief overview of the implementation of authority control of personal names in the COBISS.CG system Vjenceslava Ševaljevic1 1 Vjenceslava Ševaljevic, Nacionalna biblioteka Crne Gore »Đurde Crnojevic«, Cetinje, Crna Gora, vjenceslava.sevaljevic@nb-cg.me. SAŽETAK: Rad opisuje i istice znacaj normativne kontrole licnih imena u razvoju biblioteckih kataloga. U uvodnom dijelu rada predstavljen je istorijski pregled razvoja normativne kontrole u svjetskom bibliotekarstvu, najvažnije bibliotecke konferencije koje su razmatrale ovu tematiku, kao i nacin funkcionisanja normativne kontrole u svijetu i u bibliotecko-informacionim sistemima koji djeluju na platformi COBISS. U radu je opisan i cjelokupni proces stvaranja crnogorske normativne datoteke licnih imena, njen znacaj za katalogizaciju i razvoj univerzalne bibliografske kontrole, kao i crnogorsku bibliotecku zajednicu. CONOR.CG se razvija u skladu sa Uputstvima za normativne zapise i uputnice (GARR) u COMARC/A formatu za normativne zapise. Format pripada porodici COMARC, kao i format za bibliografske zapise COMARC/B na kojima je zasnovan uzajamni katalog COBIB.CG. Odrednica normativnih zapisa izraduje se primjenom nacionalnih kataloških pravila PPIAK. Normativna kontrola licnih imena u sistemu COBISS.CG, u kojem se upotrebljavaju jedinstvene odrednice na cirilicnom i na latinicnom pismu, temelji se na implementiranom standardnom modelu bibliografskih i normativnih zapisa sa paralelnim poljima. KLJUCNE RIJECI: normativna kontrola, licna imena, normativna datoteka, COBISS, CONOR.CG ABSTRACT: The paper describes and emphasizes the importance of authority control for personal names in the development of library catalogues. The introductory part of the paper presents a historical overview of the development of authority control in world librarianship, the most important library conferences that dealt with this topic, as well as the way authority control functions in the world and in library-information systems operating on the COBISS platform. The paper also describes the entire process of creating the Montenegrin authority file of personal names, its importance for cataloguing and the development of universal bibliographic control and the Montenegrin library community. CONOR.CG is developed in accordance with the Guidelines for Authority Records and References (GARR), in the COMARC/A Format for Authorities Data. The format belongs to the COMARC family, as well as the format for bibliographic data COMARC/B on which the mutual catalogue COBIB.CG is based. The index of authority records is created by applying the national cataloguing rules PPIAK. Authority control of personal names in the COBISS.CG system, in which unique headings are used in Cyrillic and Latin letters, is based on the implemented standard model of bibliographic and authority records with parallel fields. KEYWORDS: authority control, personal names, authority file, COBISS platform, CONOR.CG IZVLECEK: V prispevku je opisan in izpostavljen pomen normativne kontrole za osebna imena pri razvoju knjižnicnih katalogov. V uvodnem delu prispevka je predstavljen zgodovinski pregled razvoja normativne kontrole v svetovnem knjižnicarstvu, najpomembnejše knjižnicarske konference na to temo ter nacin delovanja normativne kontrole v svetu in v knjižnicno-informacijskih sistemih, ki delujejo na platformi COBISS. V prispevku je opisan tudi celoten postopek oblikovanja crnogorske normativne datoteke osebnih imen, njen pomen za katalogizacijo in razvoj univerzalne bibliografske kontrole ter za crnogorsko knjižnicno skupnost. CONOR.CG je izdelan v skladu s Smernicami za normativne zapise in napotila (GARR) v formatu COMARC/A za normativne podatke. Format spada v družino COMARC, prav tako kot format za bibliografske podatke COMARC/B, na katerem temelji vzajemni katalog COBIB.CG. Normativni zapisi so oblikovani v skladu z nacionalnimi katalogizacijskimi pravili PPIAK. Normativna kontrola osebnih imen v sistemu COBISS.CG, v katerem so znacnice v cirilici in latinici, temelji na implementiranem standardnem modelu bibliografskih in normativnih zapisov z vzporednimi polji. KLJUCNE BESEDE: normativna kontrola, osebna imena, normativna datoteka, platforma COBISS, CONOR.CG 1 Uvod O normativnoj kontroli i njenoj upotrebi u biblioteckim katalozima pisao je veliki broj autora, a u nekoliko navrata održane su i konferencije koje su u potpunosti bile posvecene ovoj problematici. Uvidom u clanke objavljene na ovu temu i brojne internet stranice posvecene normativnoj kontroli jasno je da je normativna kontrola jedna od tema koja je u velikoj mjeri zaokupljala i zaokuplja i dalje pažnju profesionalne bibliotecke javnosti u svijetu u posljednjoj deceniji XX vijeka i pocetkom XXI vijeka (Authority, 2023). Najuopštenija definicija normativne kontrole upucuje na to da ona predstavlja izraz koji se upotrebljava u bibliotecko-informacionoj djelatnosti sa svrhom da opiše praksu kreiranja i održavanja odrednica za bibliografski materijal u biblioteckom katalogu. Normativna kontrola ispunjava dvije važne funkcije. Najprije omogucava katalogizatorima da iste kreiraju na zadovoljavajuci nacin i sa slicnim ili identicnim odrednicama. Tako se, na primjer, dva autora koja stvaraju pod istim imenom mogu razlikovati tako što im se doda srednji inicijal imena ili datumi rodenja i/ili smrti. Druga funkcija koju ispunjava normativna kontrola odnosi se na to da pomocu nje katalogizatori smještaju zajedno materijale koji logicki tu pripadaju, iako su sami predstavljeni na drugaciji nacin. Autorka koja se izuzetno mnogo bavila ovom problematikom Mirna Viler (Mirna Willer) istice da je zahvaljujuci normativnoj kontroli u bibliotekama omoguceno da se svaki izraz koji se upotrebljava kao kataloška odrednica stavi u odnos prema svim drugim oblicima tog izraza. Normativna kontrola podržava održavanje sistema odrednica unutar normativne datoteke i bibliografskih opisa jedinica grade unutar datoteke bibliografskih zapisa. Isto se primjenjuje i na kataloge na listicima, odnosno na održavanje usvojenih i neusvojenih odrednica kataloških listica. Sastoji se od uspostavljanja jednog usvojenog (standardnog) oblika imena ili skupa rijeci, kao i od izrade uputnica neusvojenih (nestandardnih) oblika imena ili skupa rijeci koji se stavljaju u odnos prema usvojenom obliku. Uspostavljanjem jednog usvojenog (standardnog) oblika ili (skupa) rijeci (npr. stvarni naslovi), korisnici ce pretražujuci katalog pod tim usvojenim oblikom dobiti sve zapise jedinice bibliotecke grade koju katalog sadrži. (Willer, 2004) Kataloška, odnosno jedinstvena odrednica predstavlja »utvrdeni oblik imena neke fizicke osobe ili naziva korporativnog tijela pod kojim se u abecednom katalogu okupljaju sve glavne kataloške jedinice publikacija (ili drugih jedinica bibliotecke grade) u kojima se ta osoba (tijelo) javlja u svojstvu autora, kao i sporedne, analiticke i skupne kataloške jedinice koje se za tu osobu ili tijelo izraduju«.(Verona, 1986, 380–381) Normativna kontrola ukljucuje i izradu uputnica sa neusvojenih (nestandardnih) oblika imena ili skupa rijeci koje se stavljaju u odnos prema usvojenom obliku. U ovom kontekstu treba istaci i rad još jedne autorke sa prostora Jugoistocne Evrope. Gordana Popovic-Boškovic (2001) analizirala je normativnu kontrolu u XXI vijeku, koja za cilj ima obezbjedivanje kontrolisanog pristupa vezama koje se uspostavljaju izmedu bibliografskog zapisa i uspostavljenog sistema odrednica. Prema rijecima autorke, racunarski sistemi specificne arhitekture, u koje su ugradeni neophodni metodi za navigaciju, u stanju su da obezbijede korišcenje složenih bibliografskih informacija istovremeno ukljucujuci i mnoštvo informacija koje nastaju iz medusobnog odnosa razlicitih bibliografskih jedinica, npr. odnos originalnog djela i zapisa o autorima i korporativnim tijelima, odnos originalnog djela i njegovog prevoda i slicni odnosi. Normativna kontrola koju podržavaju razni kontrolisani rjecnici i tehnike pretraživanja vodi korisnike kroz komplikovane sisteme bibliografskih odnosa do željene bibliotecke grade. Pomenuta autorka istice da je u savremenim elektronskim katalozima prakticno svaki podatak iz zapisa pretraživ, ipak, ako podaci u njemu nisu do kraja precizni, mogucnost da se pretraživanjem dobiju tražene informacije nije uvijek dostatna. Ukoliko u racunarske programe, odnosno u softvere koji su kreirani za primjenu u biblioteckim katalozima nije uvedena normativna kontrola, u slucaju da se pojavi više autora sa istim imenom, programi ih nisu u stanju razlikovati. Bez normativne kontrole teško je razluciti kojem tacno autoru ili korporativnom tijelu pripada konkretni dokument. To može dovesti do gubitka informacije, a prevashodni zadatak kataloga je da se informacije organizuju na takav nacin da korisnik uz što manje utrošenog vremena dode do potrebne i tražene informacije (Popovic-Boškovic, 2001). Normativnoj kontroli kao znacajnoj temi u oblasti bibliotekarstva bilo je posveceno i nekoliko konferencija koje su okupile eminentne svjetske strucnjake. Jedna od znacajnih konferencija u svjetskim razmjerama održana je na inicijativu Online Computer Library Center – OCLC-a, u Dublinu, Ohajo (Ohio), u periodu od 31. marta do 1. aprila 1996. godine, pod nazivom: Authority Control in the 21st Century: an Invitational Conference, na koju su pozvani brojni strucnjaci iz oblasti bibliotekarstva. Na ovoj konferenciji razmatrana su najznacajnija iskustva u primjeni normativne kontrole u posljednjoj deceniji XX vijeka, sa isticanjem predvidanja kako ce se dalje razvijati njena primjena, sa stavljanjem akcenta na njenu primjenu i upotrebljivost u digitalnom okruženju savremenih biblioteka (Authority, 1996). Sljedeca izuzetno znacajna medunarodna konferencija posvecena normativnoj kontroli održana je u Italiji, u Firenci, od 10. do 12. februara 2003. godine, pod nazivom Authority Control: Definition and International Experiences. Autorka Barbara B. Tile (Barbara B. Tillet) u svom izlaganju tokom ove konferencije prezentirala je izvještaj o aktuelnom stanju u primjeni normativne kontrole. Takode je iznijela i nove poglede u odnosu na Iflinu Univerzalnu bibliografsku kontrolu i buducu viziju virtuelne medunarodne normativne datoteke kao polazne osnove za izgradnju semantickog veba (Tillet, 2004). Autor Majkl Gorman (Michael Gorman) je u svom izlaganju na konferenciji razmatrao normativnu kontrolu u kontekstu bibliografske kontrole i istakao da one predstavljaju »dvije strane istog novcica«. On je istakao da katalogizacija nije moguca bez standardizovane pristupnice, a normativna kontrola predstavlja mehanizam pomocu kojeg postižemo neophodni stepen standardizacije. U svom radu se u vezi sa normativnom kontrolom osvrnuo i na sheme metapodataka, koje su nastale kao rezultat želja nebibliotekara da se poboljša kvalitet informacija koje dobijaju putem veb stranica (Gorman, 2004). Izlaganje Mirne Viler (Mirna Willer) u okviru ove konferencije bilo je posveceno UNIMARC formatu, njegovoj namjeni i prikazu dotadašnja dva izdanja formata. Ona se osvrnula i na istorijski razvoj standardizacije na polju normativne kontrole. Tu je navela International Conference on Cataloguing Principles u organizaciji Iflinog komiteta za katalogizaciju, održanu u Parizu 1961. godine, kada je zapoceto temeljito preispitivanje tadašnje kataloške teorije i prakse. Rezultat ove konferencije bila su Pariška nacela (engl. The Paris Principles), ciji je jedan od zakljucaka bio da se pokrene rad na stvaranju pravila za strukturiranje oblika jedinstvenih odrednica za licna imena autora. U daljem izlaganju je pomenut i Medunarodni susret kataloških strucnjaka (engl. International Meeting of Cataloguing Experts) održan 1969. godine u Copenhagenu, na kojem je izmedu ostalog preporuceno da se gdje god je to moguce koriste originalni oblici imena i titula. Takode, u ovom izlaganju pomenut je i Iflin program Univerzalne bibliografske kontrole, koji je pripremila Doroti Anderson (Dorothy Anderson) i koji je objavljen 1974. godine. U dijelu normativne kontrole ovaj program je naglašavao da nacionalne bibliografske agencije treba da snose odgovornost za autorizovane oblike imena autora i naziva korporativnih tijela u svojoj zemlji. Potom je autorka navela da su u okviru Medunarodne konferencije o nacionalnim bibliografijama (engl. International Conference on Bibliographies) održanoj 1977. godine, potvrdena ova nacela, koja su 1998. godine revidirana na Konferenciji o nacionalnim bibliografskim servisima održanoj u Kopenhagenu. U istom izlaganju istaknuto je da je tokom Ifline konferencije, održane 1978. godine u mjestu Srbske Pleso (tadašnja Cehoslovacka), osnovana Iflina radna grupa za medunarodni normativni sistem (engl. The IFLA Working Group on an International Authority System), ciji su se zadaci odnosili na razmatranje i formulisanje specifikacija za medunarodni normativni sistem kako bi se zadovoljile bibliografske potrebe biblioteka, potom na razvoj formata UNIMARC za normativne podatke i na razvoj metoda za efikasnu i uspješnu razmjenu normativnih datoteka. U radu su ukratko prikazane i Smjernice za izradu normativnih kataloških jedinica i uputnica (GARE) iz 1984. godine, kao i Smjernice za normativne zapise i uputnice (GARR) iz 2001. godine i dva izdanja UNIMARC formata (1991. i 2001. godine) (Willer, 2004). Znacajno je pomenuti i rad autora Glena E. Patona (Glenna E. Pattona) posvecen aktivnostima Ifline Radne grupe za uslove za funkcionalnost i numerisanje normativnih zapisa (engl. IFLA UBCIM Working Group on Functional Requirements and Numbering of Authority Records - (FRANAR)). Opisao je veze ove radne grupe sa drugim sektorima informacione zajednice u kojima se kreiraju i održavaju podaci koji su slicni biblioteckim normativnim datotekama. Bavi se i pitanjima opisa modela entitet – odnos, koji je razvila radna grupa FRANAR u domenu proširenja modela Uslova za funkcionalnost bibliografskih zapisa (engl. Functional requirements for bibliographic records - FRBR) na normativne podatke (Patton, 2004). I na kraju treba pomenuti i clanak Mari-Frans Plasar (Marie-France Plassard) koji je bio posvecen Ifli i normativnoj kontroli, odnosno istorijatu uvodenja normativne kontrole u medunarodni bibliotecki sistem. Taj proces je otpoceo sedamdesetih godina dvadesetog vijeka i bio je usmjeren na publikovanje medunarodnih normativnih lista i formulisanje medunarodnih pravila koja odreduju strukturu normiranih oblika (Plassard, 2005). 2 Primjena normativne kontrole u savremenim katalozima Primjena normativne kontrole u savremenim katalozima podrazumijeva da je katalogizator, nakon primitka novog dokumenta, izvršio provjeru da li u relevantnim bazama podataka vec postoji takav bibliografski zapis, a u lokalnim i medunarodnim normativnim bazama podataka traži da li su normativni oblici za podatke o konkretnom dokumentu vec uspostavljeni. Potom preuzima sve podatke koji su mu potrebni, dok kod novih odrednica kontroliše saglasnost tih podataka sa podacima na dobijenom dokumentu. Normativna kontrola podrazumijeva vezu izmedu kataloškog zapisa i zapisa normativne kontrole, odnosno postojanje baze bibliografskih podataka i baze normativnih podataka. U daljem tekstu bice opisana iskustva u primjeni normativne kontrole u razvijenim zemljama svijeta, s posebnim osvrtom na model VIAF (Virtual International Authority File), kao i uvodenje i implementacija normativne kontrole u bibliotecke sisteme zemalja koje koriste platformu COBISS. 2.1 Virtual International Authority File (VIAF) U svjetlu realizovanja modelâ FRAR (Uslovi za funkcionalnost normativnih zapisa, engl. Functional Requirements for Authority Records), odnosno FRAD (Uslovi za funkcionalnost normativnih podataka, engl. Functional Requirements for Authority Data), koje je razvila radna grupa FRANAR u zemljama sa najrazvijenijim biblioteckim sistemima i sa najbogatijom biblioteckom praksom u svijetu, uveden je model zajednicke saradnje na polju normativnih podataka. Njemacka nacionalna biblioteka (Die Deutsche Nationalbibliothek), Nacionalna biblioteka Francuske (Bibliothčque nationale de France), Kongresna biblioteka (Library of Congress) i Online Computer Library Center (OCLC) sklopili su u oktobru 2007. godine sporazum ciji je cilj da zajednickim snagama grade i razvijaju Virtual International Authority File (VIAF), tj. virtuelnu medunarodnu normativnu datoteku. Pojedinacne normativne datoteke u modelu VIAF integrisane su virtuelno u zajednicki servis normiranih podataka, koji nudi pristup imenima iz svih inkorporiranih normativnih datoteka. Sporazum pociva na prethodno uradenom istraživackom projektu u kojem su Njemacka nacionalna biblioteka, Kongresna biblioteka i OCLC spajanjem svojih datoteka licnih imena dokazali da je izvodljiva izgradnja virtuelne medunarodne normativne datoteke, cak i kada je rijec o velikim datotekama. Na osnovu novog ugovora o saradnji u ovaj projekat se ukljucuje i Nacionalna biblioteka Francuske i VIAF se 2008. godine proširuje francuskom normativnom datotekom. Postupke povezivanja normativnih datoteka u zajednicku virtuelnu datoteku razvija i održava OCLC. Ova zajednicka datoteka otjelotvoruje davnašnji san u svijetu bibliotekarstva. VIAF bi trebalo da doprinese da se troškovi katalogizacije u pojedinacnim bibliotekama umanje pomocu alatke koja bi pokazivala koji jezik ili pismo korisnik preferira prilikom odabira licnog imena (a kasnije i za korporativna tijela, geografske nazive i dr.). Jedan ovakav sistem mogli bi koristiti veb sistemi i tako bi se prilikom pretrage postigla preciznost koja sada sa pretraživacima poput Gugla nedostaje. Ukoliko se VIAF proširi i na semanticki veb otvorice se putevi da dodemo do razlicitih informacija o traženoj osobi ili sa drugim interesantnim izvorima informacija povezanim s tom istom osobom – npr. njen blog, podaci sa Vikipedije, biografske informacije u leksikonima ili enciklopedijama, clanci u casopisima, i još mnogo toga. VIAF danas ukljucuje nacionalne biblioteke, kulturne agencije i druge velike institucije iz cijelog svijeta. U VIAF-u su predstavljeni podaci više od 40 organizacija iz više od 30 zemalja. Ovi saradnici ucestvuju u upravljanju VIAF-om preko VIAF savjeta, koji daje smjernice o politikama, praksi i radu VIAF-a (VIAF, 2023). 2.2 Uvodenje normativne kontrole u sistem COBISS Neke od karakteristika normativne kontrole u sistemu COBISS (Kooperativni online bibliografski sistem i servisi) su sljedece: • personalni podaci o autorima mogu se unositi samo u normativne zapise, • linkovanje izmedu bibliografskog i normativnog zapisa uspostavljeno je unošenjem broja normativnog zapisa u potpolje 70X3, • kada se bibliografski zapis pojavljuje u kompletnom formatu, prikazuju se i personalna odrednica i svi varijantni oblici imena iz normativnog zapisa, • automatska sinhronizacija normativnih i bibliografskih zapisa vrši se svakodnevno (Rogina, 2008). Baze normativnih zapisa i normativna kontrola u mreži COBISS.net implementirane su u razlicitim periodima, a poceci zamisli datiraju još od kraja 90-ih godina XX vijeka. Prva verzija prototipne normativne baze podataka u sistemu COBISS je bila slovenacka baza CONOR.SI (2023). Verzija 1.0 napravljena je oktobra 1996, kad je u slovenackoj uzajamnoj bibliografsko-kataloškoj bazi podataka COBIB.SI egzistiralo 1.052.915 bibliografskih zapisa sa ukupno 1.408.020 polja sa licnim imenima. Kreiranih zapisa je bilo 455.208, i to 82.658 zapisa za slovenacke autore i 372.550 zapisa za strane autore. Kod 9.023 zapisa su se pojavila i varijantna imena – ukupno 10.690. Na osnovu prethodnih dogovora druga prototipna baza podataka CONOR.SI V2.0 kreirana je novembra 1997, kad je u slovenackom COBIB-u bilo 1.209.761 bibliografskih zapisa. Iz lokalne baze podataka Narodne in univerzitetne knjižnice (NUK) bilo je ukljuceno 66.409 bibliografskih zapisa, pored toga još i 380.074 zapisa iz COBIB-a sa ukupno 434.054 polja licnih imena. U drugoj verziji baze podataka CONOR nalazilo se ukupno 80.993 kreiranih zapisa. Od toga je 6.548 zapisa sadržalo i 8.096 varijantnih imena. Treca verzija prototipne baze podataka CONOR V3.0 bila je kreirana u aprilu 1998, kada je bilo u COBIB-u 1.320.078 bibliografskih zapisa. Iz lokalne baze podataka NUK ukljuceno je 12.198 zapisa, osim toga i 178.095 zapisa sa šiframa istraživaca iz COBIB-a sa ukupno 250.039 polja za licna imena. U ovoj verziji kreirano je 12.621 zapisa. Za 2.180 zapisa je bilo zabilježeno i 2.955 varijantnih imena (Seljak et al., 1999). Prava baza podataka CONOR.SI za normativnu kontrolu licnih imena i imena korporacija (baza podatkov za normativno kontrolo osebnih imen in imen korporacij) kreirana je decembra 2001. godine. Upisano je bilo 20.194 zapisa za slovenacke istraživace, cija su djela katalogizirana u bazi podataka COBIB.SI, kao i za slovenacke autore cija su se djela u zadnje cetiri godine pojavila u slovenackoj bibliografiji. Zapisi su kreirani u nacionalnom formatu COMARC/A. Do sredine aprila 2003. godine baza CONOR.SI je bila u fazi redigovanja. Istovremeno sa redigovanjem unošeni su i novi zapisi, tako da je na kraju ove faze baza imala 24.580 zapisa. Od 22. aprila 2003. godine, kad je u sistem COBISS.SI ukljucena normativna kontrola licnih imena, baza podataka se svakodnevno ažurira i dopunjava zapisima za autore koji se tekucim prilivom pojavljuju po prvi put u bibliografskim bazama. Od novembra 2018. godine poceo je upis slovenackih normativnih zapisa za licna imena u VIAF, cime se Slovenija prikljucila nacionalnim bibliotekama i drugim institucijama koje oblikuju normativne zapise. (Krajnc Vobovnik, 2018.) U sistemu COBISS uslijedilo je proširenje normativnih osnova i normativne kontrole na razlicite pristupne tacke. U okviru mreže COBISS.net 2021/2022. godine više od polovine od devet nacionalnih sistema imalo je barem jednu vrstu normativne evidencije i normativne kontrole. Baze normativnih podataka za imena osoba uspostavljene su do 2021/2022. u sistemima COBISS.SI, COBISS.BG, COBISS.SR, COBISS.AL i COBISS.KS (Badovinac i Mazic, 2022). Posebno je zanimljiv razvoj projekta implementacije normativnih baza i normativne kontrole u sistemu koji uvodi programska rješenja za istovremenu upotrebu latinicnog i cirilicnog pisma (Mazic, 2014.) Podaci sa bibliografskih izvora na jezicima koji koriste cirilicno i latinicno pismo prenose se u bibliografske zapise na originalnom pismu. Podatke na ostalim jezicima možemo da transliteriramo u latinicu ili prepišemo na izvornom pismu. Koji podaci se navode na izvornom pismu i koji se transliteriraju u nadležnosti je pojedinacnih nacionalnih centara. U COBISS sistemima, ciji se jezik katalogizacije izražava iskljucivo cirilicnim pismom (npr. bugarski, makedonski), napomene i ostali podaci na jeziku katalogizacije unose se na cirilicnom pismu; u COBISS sistemima, kod kojih je jezik katalogizacije na dva pisma (npr. srpski i crnogorski), napomene i srodni podaci na jeziku katalogizacije prate pismo glavnog dijela bibliografskog opisa. Imenske i predmetne odrednice unose se u bibliografske zapise slobodno ili pod normativnom kontrolom. Pismo slobodno unesenih odrednica, kao i unos njihovih alternativnih oblika, odredeni su lokalnim kataloškim pravilima. Unos odrednica pod normativnom kontrolom obavlja se posredstvom normativnih zapisa s pristupnim tackama na alternativnim pismima – cirilici i latinici (COBISS3/Katalogizacija, 2022, pogl. 13.2). Prilikom postavljanja normativnih osnova i normativne kontrole u srpskom sistemu COBISS.SR razvijen je model dvaju alternativnih pisma (cirilicnog i latinicnog), koji se kasnije prenosi i na crnogorski sistem COBISS.CG (Tominac, 2020). 3 Uspostavljanje normativne kontrole licnih imena u sistemu COBISS.CG Normativna kontrola licnih imena u sistemu COBISS.CG, kao i u ostalim nacionalnim sistemima COBISS koji upotrebljavaju jedinstvene odrednice na cirilicnom i na latinicnom pismu, temelji na implementiranom standardnom modelu bibliografskih i normativnih zapisa sa paralelnim poljima. U okviru Programa zaštite i ocuvanja kulturnih dobara za 2019. godinu, koji je krajem decembra 2018. usvojila Vlada Crne Gore, odobrena je i realizacija projekta koji se odnosio na izvodenje kursa »Upotreba programske opreme COBISS3 – redakcija inicijalna baze CONOR.CG«. Organizacija ovog kursa predstavljala je prvi preduslov za formiranje baze licnih imena autora i korporacija CONOR.CG. U saradnji sa Institutom informacijskih znanosti (IZUM) iz Maribora najprije je definisan opseg inicijalne baze CONOR.CG, koji je obuhvatao 15.758 zapisa. Vršeni su intenzivni kontakti sa Gordanom Mazic, instruktorom iz IZUM-a za COBISS kurseve. Formiran je i buduci petnaestoclani redaktorski tim, koji je najprije trebalo da odsluša pomenuti kurs. Tim su sacinjavali renomirani bibliotekari iz raznih tipova biblioteka koje su clanice sistema COBISS.CG (iz Nacionalne biblioteke sedam, iz univerzitetske i visokoškolskih biblioteka cetiri, iz narodnih biblioteka tri i iz školskih biblioteka jedan polaznik). Svi polaznici ovog kursa posjeduju potrebna znanja i veliko iskustvo, što je i bio preduslov za pocetak realizacije aktivnosti na uvodenju normativne kontrole licnih imena u crnogorski bibliotecko-informacioni sistem. Kurs »Redakcija inicijalne baze CONOR.CG« uspješno je realizovan 26.03.2019. u racunarskoj ucionici COBISS centra Crne Gore. Kurs je vodila mr Gordana Mazic iz IZUM-a (Otpcela, 2019). Polaznici su osposobljeni za rad na redakciji novoformirane baze CONOR.CG. Nakon kursa otvorena su korisnicka imena u bazi CONOR.CG za sve polaznike, a njihov osnovni zadatak je bio da vrše kontinuiranu redakciju inicijalne baze CONOR.CG i po potrebi kreiraju nove zapise. Ovaj proces se uslijed uglavnom objektivnih okolnosti nije odvijao predvidenom dinamikom tako da je do kraja 2020. godine redigovano samo 34 % zapisa, a kreirana su 232 nova normativna zapisa. Uprkos relativno niskom procentu redigovanih zapisa, dalje odlaganje prelaska na kontrolisani unos licnih imena moglo je dovesti do daljeg usporenja zapocetog procesa, koji je u evropskim biblioteckim sistemima u velikom zamahu i vec godinama unazad predstavlja standard pri kreiranju bibliografskih zapisa. Stoga je Nacionalni COBISS centar Crne Gore u saradnji sa IZUM-om pocetkom 2021. godine koncipirao detaljan plan koji ce rezultirati uvodenjem normativne kontrole licnih imena u sistem COBISS.CG. Shodno tom planu uspostavljanje normativne kontrole licnih imena u sistemu COBISS.CG obuhvatao je sljedece postupke: • uspostavljanje okruženja za testiranje i za kurseve sa adekvatnim bazama podataka i programskom opremom COBISS3/Katalogizacija prilagodenom katalogizaciji sa normativnom kontrolom, • testiranje inicijalno postavljenog okruženja COBISS3/Katalogizacija sa normativnom kontrolom, • priprema i preuzimanje kursa »Prelazak na katalogizaciju sa normativnom kontrolom«, • priprema kursa »C3/Katalogizacija – Ažuriranje baze CONOR.CG«, • osvježavanje znanja o odredivanju jedinstvenog, uporednog, varijantnog i srodnog oblika licnog imena u biblioteckom sistemu u Crnoj Gori, • priprema spiska aktivnih katalogizatora koje treba ukljuciti u edukaciju, • izvodenje kursa »Prelazak na katalogizaciju sa normativnom kontrolom«, • preuzimanje kursa »C3/Katalogizacija – ažuriranje baze CONOR«, • proširenja kursa »C3/Katalogizacija – pocetni kurs« • okoncanje inicijalnog ažuriranja baze CONOR.CG, • prelazak na katalogizaciju sa normativnom kontrolom u COBISS.CG, • integracija CONOR.CG u COBISS+ i • ukljucivanje redovne dnevne sinhronizacije CONOR i bibliografskih zapisa. Krajem 2021. i pocetkom 2022. godine svi crnogorski aktivni katalogizatori, njih 117, uspješno su završili kurs »Upotreba programske opreme COBISS3/Prelazak na katalogizaciju sa normativnom kontrolom«. Ukupno petnaest jednodnevnih kurseva održala je mr Đurda Martinovic. U junu 2022. održan je i kurs »Upotreba programske opreme COBISS3/Ažuriranje CONOR«, koji je održala mr Vjenceslava Ševaljevic, koji je bio namijenjen buducim redaktorima baze CONOR.CG koji su stekli privilegije za ažuriranje ove baze, i to privilegiju za kreiranje i uredivanje punih normativnih zapisa za licna imena i preuzimanje zapisa iz baze podataka LC/NAF (CAT_NEWPN), kao i privilegiju za povezivanje bibliografskih zapisa sa normativnim zapisom. Tokom ovog pripremnog perioda katalogizatori su vježbali kreiranje kratkih normativnih zapisa u testnoj bazi, a redaktori inicijalne baze CONOR.CG su sporadicno vršili redakciju zapisa. Dvoje redaktora iz CNBCT, Natalija Bokan i Mirko Martinovic, iz postojece inicijalne baze izbrisali su takode sve duplirane zapise za licna imena, jer je to bilo moguce samo prije prelaska cjelokupnog sistema na katalogizaciju sa normativnom kontrolom. Nacionalni COBISS centar (NCC) je svim aktivnim katalogizatorima proslijedio Opšta uputstva za oblike licnih imena, koncipirana na osnovu Pravilnika i prirucnika za izradbu abecednih kataloga. Dio 1, Odrednice i redalice (PPIAK), autorke Eve Verone (1986). S obzirom da su tokom 2021. i 2022. godine ispunjeni svi neophodni preduslovi za uvodenje katalogizacije sa normativnom kontrolom direktorica Nacionalne biblioteke Crne Gore »Đurde Crnojevic« je dana 29.11.2023. donijela odluku da cjelokupni sistem COBISS.CG od 12. decembra 2022. prede na katalogizaciju sa normativnom kontrolom licnih imena. Neposredno pred prelazak na katalogizaciju sa normativnom kontrolom NCC je u saradnji sa Upravom biblioteke izradio i kratko uputstvo za rad u bazi CONOR kao podsjetnik i pomoc u radu, sa primjerima za zapis za licno ime domaceg autora, zapis za licno ime cije je originalno ime na stranoj latinici, zapis za licno ime cije je originalno ime na stranoj cirilici, zapis za osobu koja se potpisuje i sa srednjim slovom, zapis za više osoba, zapis za osobu sa atributom, zapis za istraživaca evidentiranog u E-CRIS bazi, zapis za osobu sa dvojnim prezimenom. Evo nekoliko primjera sadržanih u ovom uputstvu za unos u formatu COMARC/A: 1. Zapis za licno ime domaceg autora Obratiti pažnju na: • Obavezni unos paralelnih polja 200 – Normativna pristupna tacka – licno ime i to: o Prvo polje 200 – Normativna pristupna tacka – licno ime: oblik imena na crnogorskoj cirilici – potpolje 2007- Pismo osnovnog dela pristupne tacke kod »cf«; o Drugo polje 200 – Normativna pristupna tacka – licno ime: oblik imena na latinici -– potpolje 2007- Pismo osnovnog dela pristupne tacke kod »ba«. • Polje 340 – Napomena o biografiji i delu: kratka biografska napomena. • Polje 400 – Varijantna pristupna tacka – licno ime: unos varijantnih oblika imena (ukoliko postoji takav oblik). • Polje 810 – Podatak je u: unos bibliografskih izvora koji ilustruju usvojene i varijantne oblike imena unesene u polja 200 – Normativna pristupna tacka – licno ime i 400 – Varijantna pristupna tacka – licno ime (slika 1). A screenshot of a computer Description automatically generated Slika 1: Zapis za licno ime M......., ..... = Markovic, Ivana 2. Zapis za licno ime cije je originalno ime na stranoj latinici Obratiti pažnju na: • Obavezni unos paralelnih polja 200 – Normativna pristupna tacka – licno ime i to: o Prvo polje 200 – Normativna pristupna tacka – licno ime: fonetski oblik imena na crnogorskoj cirilici – potpolje 2007 – Pismo osnovnog dela pristupne tacke kod »cf« (transkribovan prema datim pravilima); o Drugo polje 200 – Normativna pristupna tacka – licno ime: etimološki oblik imena na originalnoj latinici (slika 2). A screenshot of a computer Description automatically generated Slika 2: Zapis za licno ime : .... ........ = Scmidt, Ingeborg 3. Zapis za licno ime cije je originalno ime na stranoj cirilici Obratiti pažnju na: • Obavezni unos paralelnih polja 200 – Normativna pristupna tacka – licno ime i to: o Prvo polje 200 – Normativna pristupna tacka – licno ime: etimološki oblik imena na originalnoj cirilici; o Potpolje 2007 – Pismo osnovnog dela pristupne tacke: za cirilicni oblik imena unosi se kod »ca« (za makedonsku cirilicu kod je »cc«). o Drugo polje 200 – Normativna pristupna tacka – licno ime: transliterisani oblik imena prema PPIA. Eve Verone na latinici. • Polje 400 – Varijantna pristupna tacka – licno ime: unosi se fonetski oblik imena na crnogorskoj cirilici, a u drugo polje 400 – Varijantna pristupna tacka – licno ime na latinici (slika 3). A screenshot of a computer Description automatically generated Slika 3: Zapis za licno ime: ........, ..... ......... = Kutasova, Olga Dmitrevna Proces katalogizacije sa normativnom kontrolom u sistemu COBISS.CG odvija se uglavnom bez vecih problema i nedoumica. Kolege katalogizatori se za pomoc u radu obracaju NCC-u. Krajem maja mjeseca 2023. održan je još jedan kurs »Upotreba programske opreme COBISS3/Ažuriranje CONOR«. Ovaj kurs je vodila mr Đurda Martinovic, a pohadalo ga je 9 polaznika. Trenutno u našem sistemu imamo 17 redaktora za bazu CONOR.CG uz dva predavaca za kurs »Ažuriranje CONOR«, koji takode imaju sve redaktorske privilegije. Na dan 18.09.2023. u bazi CONOR.CG broj kreiranih zapisa iznosio je 18.714, a broj redigovanih zapisa 10.585. S obzirom da se ova baza svakodnevno dopunjava novim zapisima koji nijesu uvijek ujednacenog kvaliteta, neophodno je da se na nivou sistema COBISS.CG odrede bar dva bibliotekara redaktora ciji ce iskljucivi zadatak biti bavljenje kvalitetom i ujednacenošcu baze. Za sada je taj plan dosta daleko od realizacije, jer u Nacionalnoj biblioteci je evidentan nedostatak strucnog biblioteckog kadra. Iz istog razloga je potpuno neizvjesno kada ce se moci planirati i otpoceti rad na retrospektivnom povezivanju starijih, tj. ranije kreiranih bibliografskih zapisa sa CONOR-om. 4 Zakljucak Na samom kraju ovog rada, može se izvesti nesumnjivi zakljucak da je implementacija normativne kontrole u savremenim biblioteckim katalozima proces koji sve više zaživljava i koji neprestano pokazuje svoje prednosti, narocito sa stanovišta potreba i ocekivanja modernih korisnika biblioteckih usluga i potencijala. Svakako je bitno istaci intenciju povezivanja nacionalnih normativnih datoteka u vece, medunarodne normativne datoteke, što je inicirano prevashodno u zemljama sa razvijenom biblioteckom djelatnošcu. Ovu inicijativu bi svakako trebalo da prihvate i u ostalim, u prvom redu nacionalnim bibliotekama, širom svijeta. Na nacin kako su se do kraja 2022. godine unosila imena autora u crnogorskoj uzajamnoj bibliografskoj bazi podataka, korisnici su nerijetko ostajali bez prave informacije, jer ih poneki varijantni oblik imena nije mogao uvijek uputiti na jedinstveni oblik imena autora. Stoga je bilo neophodno da Nacionalna biblioteka Crne Gore, u cijem je djelokrugu rada odgovornost za kvalitet uzajamne bibliografske baze podataka, pokrene i realizuje niz pripremnih radnji, koje su omogucile postupnu implementaciju normativne kontrole u sistem COBISS.CG. Zahvaljujuci cinjenici da je krajem 2022. uspješno okoncan proces uvodenja normativne kontrole licnih imena u sistem COBISS.CG, crnogorsko bibliotekarstvo i crnogorski bibliotekari su se ukljucili u savremene tokove, koji su u razvijenim biblioteckim sistemima vec odavno dokazali svoju djelotvornost i opravdanost sa stanovišta korisnika biblioteckih usluga. Reference Authority control, 2023. New World Encyclopedia. Dostupno na: https://www.newworldencyclopedia.org/p/index.php?title=Authority_control&oldid=1094720 [16. 8. 2023]. Authority Control in the 21st Century: an Invitational Conference: March 31-April 1, 1996. Proceedings. Dublin (Oh.): OCLC: Dostupno na: http://www.worldcat.org/arcviewer/1/OCC/2003/06/20/0000003520/viewer/file1.html [27. 7. 2023]. Badovinac B. i Mazic, G., 2022. IFLA standardi, UNIMARC i COBISS sistem: znacaj normativnih podataka. Bosniaca, 27, 9–23. Dostupno na: http://bosniaca.nub.ba/index.php/bosniaca/article/view/503/519 [18. 8. 2023]. COBISS3/Katalogizacija, 2022. Maribor: IZUM. Dostupno na: https://home.izum.si/izum/e-prirucnici/1_COBISS3_Katalogizacija/Ceo_1_COBISS3_Katalogizacija.pdf Krajnc Vobovnik, A., 2018. Vpis slovenskih normativnih zapisov za osebna imena v VIAF. Organizacija znanja, 23(1–2), 11–20. Dostupno na: https://www.cobiss.si/oz/HTML/OZ_2018_1_2_final/14/index.html [18. 8. 2023]. Gorman, M., 2004. Authority control in the context of bibliographic control in the electronic enviroment. Cataloging & Classification Quarterly, 38(3/4), 11–22. Mazic, G., 2014. Vzajemna katalogizacija v okolju dveh pisav. Organizacija znanja, 19(2), 64–71. Dostupno na; https://oz.cobiss.si/en/clanek/vzajemna-katalogizacija-v-okolju-dveh-pisav/ [18. 8. 2023]. CONOR.SI - Normativna datoteka osebnih in korporativnih imen, 2023. Maribor: IZUM. Dostupno na: https://plus.cobiss.net/cobiss/si/sl/conor [18. 8. 2023]. Patton, G. E., 2004. FRANAR: a conceptual model for authority data. Cataloging & Classification Quarterly, 38(3/4), 91–104. Otpocela implementacija normativne kontrole licnih imena u sistemu COBISS.CG, 2019. Cetinje: Nacionalna biblioteka Crne Gore - Đurde Crnojevic. Dostupno na: https://www.nb-cg.me/me/dogadjaji/657-otpocela-implementacija-normativne-kontrole-licnih-imena-u-sistemu-cobisscg [18. 8. 2023]. Plassard, M-F., 2005. IFLA i normativna kontrola. Glasnik Narodne biblioteke Srbije, 1, 319–328. Popovic-Boškovic, G., 2001. Normativna kontrola u 21. veku. Infoteka, 1(1), 25–29. Rogina, A., 2008. The use of the UNIMARC Format in COBISS.Net. Florence: A. Rogina. Dostupno na: http://unimarc2meeting.bnportugal.pt/documentos/9_ANKA%20ROGINA.pdf [18. 8. 2023]. Seljak, M. et al., 1999. Implementacija normativne kontrole v sistemu COBISS. COBISS obvestila, 4(1), 1–13. Dostupno na: https://oz.cobiss.si/en/clanek/implementacija-normativne-kontrole-v-sistemu-cobiss-2/ [18. 8. 2023]. Tominac, A., 2020. Vzpostavljanje normativne kontrole v sistemu COBISS.net. Blog COBISS, 18. 2. 2020. Dostupno na: https://blog.cobiss.si/2020/02/18/vzpostavljanje-normativne-kontrole/ [18. 8. 2023]. Tillet, B. B., 2004. Authority control: state of the art and new perspectives. Cataloging & Classification Quarterly, 38(3/4), 23–41. Verona, E., 1986. Pravilnik i prirucnik za izradbu abecednih kataloga. Dio 1, Odrednice i redalice. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo. VIAF (Virtual International Authority File). Dostupno na: https://viaf.org/ [18. 8. 2023]. Willer, M., 2004. UNIMARC Format for Authority Records: its scope and issues for authority control. Cataloging & Classification Quarterly, 38(3/4), 153–184. Besedilni sestavni deli: nekaj poudarkov za enotnejšo katalogizacijo Textual component parts: some highlights for a more uniform cataloguing Daniela Škerget1 1 Daniela Škerget, višji bibliotekar, Narodna in univerzitetna knjižnica, Ljubljana, daniela.skerget@nuk.uni-lj.si. 2 Prva tekoca bibliografija clankov je sicer izšla leta 1953 za leto 1951, retrospektivno pa so sestavni deli za Slovensko bibliografijo popisani vse od leta 1797 naprej. Zapise za sestavne dele od 1797 do 1945 hranimo v elektronski obliki, do leta 1991 pa v listkovnem katalogu. IZVLECEK: Namen tega prispevka je ponuditi dodatno pomoc katalogizatorjem za enotnejšo in kvalitetnejšo katalogizacijo besedilnih sestavnih delov in hkrati na enem mestu zbrati podatke o tem, kje vse dobijo informacije o novostih in spremembah v katalogizaciji le-teh. Pri katalogizaciji besedilnih sestavnih delov se uporablja vec standardov skupaj s smernicami oziroma priporocili ISBD(CP) (za sestavne dele). Izbor poudarkov je nastal na podlagi ocen 50 nakljucno izbranih zapisov (dvakrat letno), ocen testnih baz kandidatk in kandidatov za pridobitev dovoljenja B1 za vzajemno katalogizacijo sestavnih delov, vprašanj, ki jih katalogizatorji naslovijo na Nacionalni bibliografski center, ter na podlagi dolgoletnih izkušenj redaktoric in redaktorjev zapisov za sestavne dele za Slovensko bibliografijo. KLJUCNE BESEDE: katalogizacija, clanki, poglavja v monografskih publikacijah, sestavni deli, besedilni sestavni deli ABSTRACT: The purpose of this paper is to offer additional help to cataloguers for more uniform and higher quality cataloguing of textual component parts, and at the same time to gather information about where cataloguers can get informed about novelties and changes in the cataloguing of textual component parts. When cataloguing component parts, several standards are used together with the guidelines or recommendations of the ISBD(CP) (component parts). The selection of highlights was made on the basis of evaluations of 50 randomly selected records (twice a year), evaluations of test bases of candidates for obtaining the B1 license for mutual cataloguing of component parts, questions that cataloguers address to the National Bibliographic Center and the long-term experience of editors of records for component parts for Slovenian Bibliography. KEYWORDS: cataloguing, articles, chapters in monographs, component parts, textual component parts 1 Uvod V Narodni in univerzitetni knjižnici (NUK) od leta 19512 sistematicno poteka tekoca katalogizacija besedilnih sestavnih delov, najprej v Bibliografskem oddelku, zatem v oddelku Slovenska bibliografija, od 1. januarja 2020 naprej pa v oddelku Nacionalni bibliografski center (NBC). Bibliografi so sodelovali pri pripravi prirocnikov za katalogizacijo, kot je npr. Prekat: prirocnik za enostavno uporabo katalogizacijskih pravil (Dimec, Hocevar in Kavcic, 2001) (v nadaljevanju: Prekat), in tudi pri izobraževanju katalogizatorjev. Oddelek NBC v okviru dodatnih nalog v zvezi z izobraževanjem katalogizatorjev aktivno sodeluje pri usposabljanju za pridobitev dovoljenj za vzajemno katalogizacijo v sistemu COBISS, med drugim tudi dovoljenja B1, s katerim katalogizatorji pridobijo pooblastila za vzajemno katalogizacijo sestavnih delov (Pridobitev, 2018). Prav tako sodeluje pri preverjanju zapisov za sestavne dele v sklopu periodicnega preverjanja najmanj 100 nakljucno programsko izbranih bibliografskih zapisov in pripadajocih normativnih zapisov v okviru letnega spremljanja kakovosti, ki ima podlago v 44. in 47. clenu Zakona o knjižnicarstvu (2001) (prim. Povzetek, 2022). Posebej pa velja izpostaviti svetovalno vlogo katalogizatorjem, ki se na oddelek obracajo z vprašanji pri katalogizaciji sestavnih delov. Na podlagi teh vprašanj dobimo uvid v najpogostejše dileme in izzive v katalogizacijski praksi. V primerjavi s katalogizacijo monografskih publikacij je katalogizatorjem za sestavne dele na voljo le nekaj objavljenih specificnih napotkov in priporocil iz katalogizacijske prakse. Na spletu ni dostopno niti gradivo za NUK-ov tecaj Katalogizacija sestavnih delov – clankov, ki ga je pripravila Marjeta Šuštercic (2021) (v nadaljevanju Gradivo za tecaj – NUK). Zato je namen tega prispevka izpostaviti nekatere pogoste pomanjkljivosti pri kreiranju zapisov. Podali smo tudi priporocila in rešitve pri zahtevnejših oziroma manj pogostih primerih besedilnih sestavnih delov ter tako omogocili dodatna pojasnila katalogizatorjem za enotnejšo in kvalitetnejšo katalogizacijo. Hkrati smo na enem mestu zbrali novosti pri katalogizaciji in podali informacije o tem, kako lahko katalogizatorji spremljajo spremembe v katalogizaciji sestavnih delov. Prispevek je nastal na podlagi vecletnih izkušenj avtorice tega prispevka, pridobljenih pri katalogizaciji sestavnih delov in monografskih publikacij, izobraževanju in svetovanju katalogizatorjev v okviru nalog NUK ter pri katalogizaciji vseh vrst gradiva za bibliografije raziskovalcev Znanstvenoraziskovalnega centra Slovenske akademije znanosti in umetnosti (ZRC SAZU). 2 Besedilni sestavni deli v katalogizaciji Obravnava sestavnih delov v slovenski katalogizacijski praksi temelji na Iflinem dokumentu Smernice za uporabo ISBD-jev pri opisu sestavnih delov (v nadaljevanju Smernice), ki je bil izdan leta 1988, v slovenšcino pa preveden leta 1998 (Smernice, 1998; Guidelines, 2003). Ta opredeljuje, da je sestavni del »del publikacije/enote (poglavje v knjigi, clanek v serijski publikaciji, skladba na zvocnem posnetku itn.), ki je za potrebe bibliografske identifikacije ali dostopa odvisen od identifikacije publikacije/enote, v kateri je.« (Prekat, pogl. 10.0). Po Smernicah je celoten opis sestavnega dela sestavljen iz štirih segmentov. To so: 1. opis sestavnega dela, 2. povezovalni element, 3. identifikacija maticne publikacije/enote, 4. lokacija sestavnega dela v maticni publikaciji/enoti (Prekat, pogl. 10.0.1). Iz navedenega sledi, da bibliografski opis sestavnega dela ne zajema le specificnosti sestavnega dela, temvec tudi posebnosti katalogizacije zelo raznovrstnih virov. Zato je pri opisu sestavnih delov treba upoštevati tudi standarde in pravila za posamezne vrste gradiva, v katerem se sestavni del nahaja (prim. Prekat, pogl. 10.1, 10.3 in 10.4). Predmet tega prispevka so zgolj besedilni sestavni deli (clanki v kontinuiranih virih, poglavja/prispevki v monografskih publikacijah), ki so po slovenski katalogizacijski praksi lahko objavljeni v tiskani ali elektronski obliki. Skupna znacilnost besedilnih sestavnih delov je, da je njihova glavna vsebina izražena pretežno z besedilom3 (drugace kot zvocni posnetki, ki imajo glavno vsebino izraženo z zvokom, in drugace kot videoposnetki, ki imajo glavno vsebino po navadi izraženo s kombinacijo slike in zvoka). 3 Pri opredelitvi smo se naslonili na sicer v slovenski katalogizacijski praksi neuveljavljen standard ISBD, združena izdaja, pogl. 0.1. Besedilo kot izraz za obliko vsebine je »vsebina, izražena v obliki pisne besede, simbolov in številk; npr. knjige (tiskane ali elektronske), korespondenca, podatkovne zbirke casopisov in casniki na mikrofilmu« (ISBD, 2017). 4 Izpostavimo tudi, da katalogizacijska praksa v Sloveniji še vedno temelji na delu Pravilnik i prirucnik za izradbu abecednih kataloga (PPIAK) Eve Verone. Za opis besedilnega sestavnega dela tako uporabljamo dolocila za katalogizacijo tiskanih in elektronskih virov, glede na maticno publikacijo pa še ustrezna dolocila za monografske in serijske publikacije (kontinuirane vire). V osnovi uporabljamo za dolocanje avtorstva dolocila 12. poglavja prirocnika Prekat, za oblikovanje normativnih in variantnih tock dostopa pa veljavne clene iz publikacije Znacka: prirocnik za dolocanje znacnic pri katalogizaciji (2001)4. Upoštevamo tudi posebnosti vnosa podatkov glede na COMARC/B – format za bibliografske podatke in COMARC/A – format za normativne podatke ter posebnosti, ki so povezane s kreiranjem zapisov za vodenje bibliografij raziskovalcev v sistemu COBISS.SI. Pri vseh standardih in prirocnikih je treba poznati veljavnost clenov ter novosti in spremembe. V tem prispevku se bomo naslonili na strukturo gradiva za tecaj Katalogizacija sestavnih delov – clankov iz leta 2021. Podali bomo nekaj novosti in sprememb katalogizacijske prakse, ki so objavljene na spletnih straneh nekdanje Komisije za katalogizacijo pri NUK in trenutno dejavne Komisije za razvoj strokovnih osnov vzajemnega kataloga (Krasovka) ter na spletni strani oddelka NBC – Pogosta vprašanja in odgovori. Iz vsebinske obdelave izpostavljamo le dolocanje vrstilcev UDK. Potreba po dodatnih pojasnilih pri katalogizaciji sestavnih delov se je pokazala tudi zaradi vse vecjega deleža le-teh v vzajemni bibliografsko-kataložni bazi podatkov COBIB. V letu 2022 je bil ta že precej enakovreden deležu zapisov za monografske publikacije. Iskalna zahteva dm=2022*/art in dm=2022*/mon v bazi COBIB z dne 4. 6. 2023 kaže, da je bilo kreiranih 70.341 zapisov za sestavne dele, za monografske publikacije pa 87.465 zapisov (prim. Bibliografske baze podatkov in podatki o zalogi za leto 2022 (2023); razlika med podatki iz statistike COBIB.SI in lokalnih baz podatkov je morda posledica razrešenih duplikatov). 3 Izbor priporocil in novosti pri katalogizaciji besedilnih sestavnih delov V nadaljevanju je zbranih nekaj poudarkov z razlagami in navodili za vnos podatkov, ki so specificne za bibliografske zapise, kreirane v formatu COMARC/B, in sicer v maski vnosa A – clanki in drugi sestavni deli. 3.1 Splošna priporocila Kadar pri kreiranju zapisov v programski opremi COBISS3 in COBISS Cat uporabimo metodo Priredi v nov zapis (COBISS3/Katalogizacija, pogl. 8.3.2 in COBISS Cat, pogl. 2.2.3), ki je zelo prirocno pomagalo pri kreiranju vec zapisov iz iste publikacije, moramo biti zelo pozorni, da v zapisih ne pustimo podatkov iz prejšnjih zapisov (npr. jezik besedila, avtor besedila, obseg besedila). Katalogizatorji lahko v programski opremi COBISS ustvarimo tudi predloge za specificne vrste zapisov s polji in podatki, ki se pogosto ponavljajo (gl. COBISS3/Katalogizacija, pogl. 8.3.3 in COBISS Cat, pogl. 3 ). Upoštevamo, da sta osnovna vira podatkov za katalogizacijo sestavnih delov glavni vir (v primeru besedilnih sestavnih delov je to periodicna ali monografska publikacija) in celoten sestavni del (Prekat, pogl. 10.0.3 in str. 19–20). Vec glavnih virov podatkov obravnavamo kot en vir v primeru sestavnih delov v vec jezikih, ki so objavljeni v eni publikaciji. V tem primeru izdelamo le en zapis (Komisija za katalogizacijo pri NUK, Sestavni del v vec jezikih, 2014). Na zacetku katalogizacije sestavnih delov iz periodicnih publikacij moramo najprej preveriti ISSN publikacije, da sestavni del vežemo na pravo periodicno publikacijo. Zgodi se namrec, da ima kakšna periodicna publikacija v kolofonu naveden napacen ISSN (v tiskani publikaciji je lahko npr. naveden ISSN elektronske periodicne publikacije ali obratno). Kadar je sestavni del izšel v tiskani in elektronski verziji periodicne publikacije, kreiramo zapis samo za eno od verzij. Praviloma damo prednost tiskani verziji, kar omogoca tudi enotno zbirno bibliografijo sestavnih delov iz posamezne periodicne publikacije. Zapisu za tiskano verzijo lahko v polju 8565 – Elektronska lokacija in dostop dodamo URL e-verzije. Ce tiskane verzije še ni na razpolago, lahko najprej obdelamo elektronsko verzijo sestavnega dela. Ko prispe v obdelavo tudi tiskana verzija sestavnega dela, obstojeci zapis spremenimo, tako da vanj vnesemo podatke za tiskano verzijo in ustrezno uredimo polje 856 (Dodatna, 2022, str. 3). Fizicni obliki sestavnega dela in maticne enote se morata ujemati, npr. zapisa za elektronski sestavni del ne smemo vezati na tiskano verzijo periodicne publikacije, ampak ga moramo vezati na elektronsko verzijo periodicne publikacije (Uporaba, 2022, str. 327). 5 Zaradi berljivosti so imena polj in podpolj ter vrednosti indikatorjev in kod izpisani v celoti, kadar so ti navedeni prvic. V maski A kreiramo zapise tako za sestavne dele v tiskani obliki kot tudi za sestavne dele v elektronski obliki. Pri kreiranju zapisov za elektronske sestavne dele moramo biti pozorni na to, da v podpolju 001b – Vrsta zapisa izberemo kodo »l« – elektronski viri. Tem zapisom je treba dodati podpolje 200b – Splošna oznaka gradiva s podatkom »Elektronski vir« ter polja 135, 230 in 856. Polje 135 – Elektronski viri vsebuje podpolji 135a – Vrsta elektronskega vira in 135b – Fizicna oblika. Pri besedilnih sestavnih delih v podpolju 135a vedno izberemo kodo »d« – besedilo. Kadar sestavni del vsebuje tudi oznako doi (identifikator digitalnega objekta), podatek navedemo v podpolju 017a – Identifikator, izpolnimo pa tudi podpolje 0172 – Koda sistema. Polje 017 – Drugi identifikatorji dodamo sami. Pazimo tudi na obvezne opombe v polju 300 – Splošna opomba (vir naslova, pri elektronskih virih z oddaljenim dostopom tudi datum opisa vira) (Uporaba, 2022, str. 351–352). Polja 337 – Opomba o sistemskih zahtevah v zapisih za sestavne dele v praksi ne izpolnjujemo (opomba je navedena že v zapisu za maticno enoto). Z letom 2021 je pri navajanju vzporednega naslova prišlo do spremembe: »V primeru, ko je vzporedni naslov že naveden v podpolju 200d, polja 510 ne izpolnimo.« (Krasovka, Ukinitev dodatnih vpisov, 2021). Bibliografski opis temelji na standardu ISBD, ki doloca tudi vrstni red elementov in posledicno obliko podatkov (npr. navedba malih/velikih zacetnic – Prekat, pogl. 0.6.2), zato je priporocljivo, da zapis preverimo v standardnem formatu. Pri sestavnih delih to velja zlasti za pravilnost vnosa podatkov v polju 215 – Fizicni opis. 3.2 Opis posebnosti glede na strukturo formata COMARC/B Polje 011 – ISSN Polje 011 – ISSN je namenjeno tako standardni številki (ISSN) maticne publikacije (podpolje 011a – ISSN pri clanku) kot tudi standardni številki priloge (podpolje 011s – ISSN pri clanku v seriji s podserijo ali v prilogi). Priloge v katalogizaciji sestavnih delov obravnavamo na dva nacina: a) Ko kreiramo zapise za sestavne dele iz periodicnih publikacij, ki so priloga k vec razlicnim maticnim periodicnim publikacijam, vnesemo ISSN te priloge v podpolje 011a (in ne v podpolje 011s). V polju 215 – Fizicni opis sledi navedba podatkov, ki se vežejo na prilogo. PRIMER 011 a1318-3028 215 astr. 20-21 cIlustr. i.Leto .14 h.št. .2 k10. jan. 2012 Priloga Ona: ženski magazin Dela in Slovenskih novic (ISSN 1318-3028) je priloga dvema maticnima publikacijama. b) Pri prilogah ene maticne periodicne publikacije vnesemo ISSN maticne periodicne publikacije (npr. Dela) v polje 011a, ISSN priloge pa vnesemo v podpolje 011s (npr. Sobotne priloge). Pazimo na usklajenost v polju 215: podpolja, ki so namenjena posebej za priloge, so 215o, p, q, r in s (dodati jih moramo sami). Vedno izpolnimo tudi podpolje 215s – Alternativna kronologija, ceprav je datum izida priloge enak datumu izida maticne publikacije (Gradivo za tecaj – NUK). PRIMER 011 a0350-7521 s1580-3007 215 cIlustr. i.Leto .59 h.št. .301 k30. dec. 2017 ostr. 21-25 s30. dec. 2017 Sobotna priloga je priloga casnika Delo. Polje 100 – Splošni podatki o obdelavi Sestavni deli v koledarjih in leto izida Najvec težav s pravilno izpolnitvijo podpolja 100c – Leto izida 1 se pojavlja pri koledarjih. Dober primer koledarjev, iz katerih popisujemo sestavne dele, so Koledarji Mohorjevih družb v Celju, na Goriškem in v Celovcu ter Trinkov koledar. Pri kreiranju zapisov iz koledarjev velja, da vnesemo v podpolje 100c tisto letnico, za katero je koledar nastal. Koledarji so vecinoma natisnjeni prej, ampak letnica tiska pri koledarjih ne velja za podatek letnice izida in je tudi ne navedemo v podpolju 100c. Letnice tiska, ki se razlikuje od letnice na naslovni strani, ne vnesemo niti v podpolje 100d – Leto izida 2 (Gradivo za tecaj – NUK). Izjemoma lahko v primeru velike razlike v letnici natisa in letnici, za katero je publikacija izdana, vnesemo letnico natisa v podpolje 100d (zaradi iskanja), v podpolju 215k – Kronologija pa navedemo le letnico, za katero je bila publikacija izdana. PRIMER 100 c2019 215 astr. 74-81 cIlustr. k2019 Mohorjev koledar za leto 2019, letnice natisa 2018 v zapis ne navedemo. Polje 101 – Jezik enote Razlicni jeziki sestavnih delov in podpolje 101a – Jezik besedila Napake v podpolju 101a – Jezik besedila se pogosto pojavljajo predvsem, kadar katalogizatorji kreirajo zapise za sestavne dele iz publikacij, ki vsebujejo prispevke v razlicnih jezikih (torej ne samo v slovenšcini ali samo v anglešcini, ampak v razlicnih jezikih – slovenšcini ali anglešcini – znotraj iste številke publikacije), in ob tem zaradi avtomatizma spregledajo drugacen jezik ostalih prispevkov. Zelo pogosto se napake pojavljajo tudi v primeru, ko je besedilo enega sestavnega dela zapisano v vec razlicnih jezikih v isti publikaciji. Za tak sestavni del izdelamo le en zapis. Skladno s tem izpolnimo tudi dve ali vec podpolj 101a. V takih zapisih moramo prav tako izbrati ustrezno vrednost prvega indikatorja »2« – Enota vsebuje prevode. Kadar je izvorni jezik besedila znan, dodamo tudi kodo tega jezika, in sicer v podpolje 101c – Jezik izvirnika. Pazimo na ujemanje z obvezno opombo o jezikih besedila v polju 300 (Komisija za katalogizacijo pri NUK, Sestavni del v vec jezikih, 2014). PRIMER 1012 aslv – slovenski aeng – angleški cslv – slovenski 300 aBesedilo v slov. in prevod v angl. Besedilo je v slovenšcini in anglešcini, izvorni jezik besedila je slovenski. Podpolje 101d – Jezik povzetka Koda oziroma kode v podpolju 101d – Jezik povzetka se morajo ujemati s podatkom v opombi v podpolju 320a – Opomba o bibliografijah/kazalih/povzetkih v opisovanem viru. Kodo v podpolju 101d navedemo tudi v primeru, ko je povzetek v istem jeziku kot besedilo sestavnega dela (Katalogizacija monografskih publikacij – pogosta vprašanja in novosti, 2020). Polje 200 – Naslov in navedba odgovornosti Praksa kaže, da so napake v polju 200 – Naslov in navedba odgovornosti v zapisih za sestavne dele zelo podobne napakam v zapisih za monografske publikacije (zatipkane besede v naslovu6, napacne navedbe ali nenavedbe odgovornosti ipd.). Ko za napako v naslovu ni odgovoren katalogizator, ampak je napaka nastala pri objavi, na napako v naslovu najpogosteje opozorimo s [!] pri zatipkani besedi. Slovnicno pravilno obliko vnesemo v polje 540; v polje 540 prav tako vnesemo slovnicno nepravilno obliko naslova brez [!]. 6 Programska oprema COBISS omogoca crkovalnike – COBISS3 ima vgrajen crkovalnik za slovenski jezik, COBISS Cat pa omogoca tudi druge crkovalnike. Vendar pa imajo sestavni deli tudi svoje specifike, ker nimajo posebej izpostavljene naslovne strani (kot jo imajo npr. monografije), in vcasih zaradi graficnega oblikovanja ne moremo razbrati, ali gre za stvarni naslov, dodatek k naslovu, nadnaslov ali celo rubriko. Za rubriko velja, da je v polju 200 naceloma ne navajamo, navedemo jo le v polju 540, in sicer zaradi iskanja. Naslovi sestavnih delov so najpogosteje zapisani v obliki stvarnega naslova oziroma stvarnega naslova in dodatka k naslovu, pogosto tudi v dveh ali vec jezikih, ceprav je jezik besedila sestavnega dela le eden. Katalogizatorji imajo najvec težav pri prepisu stvarnega naslova in/ali dodatka k naslovu, kadar se v stvarnem naslovu in/ali dodatku k naslovu pojavljajo locila. Za strukturiranje podatkov je treba upoštevati smiselnost naslova in funkcijo dodatkov k naslovu. Dodatek k naslovu opredeljuje, razlaga in dopolnjuje naslov; pojasnjuje znacaj, vsebino enote oziroma del v njej; nakazuje vzrok in okolišcine za nastanek enote (Prekat, IV. Dodatki, str. 140). Locila v naslovu (dvopicje in pomišljaj) Pri sestavnih delih v primeru dvopicja znotraj naslova najpogosteje locujemo podatke na stvarni naslov in dodatek k naslovu – 200a in 200e (primer 1), locila dvopicje v tem primeru ne prepišemo. Kadar stvarni naslov, ki vsebuje locilo dvopicje, obravnavamo kot celoto in v podpolje 200a vnesemo obliko naslova z dvopicjem, zaradi možnosti iskanja vnesemo oba dela (do dvopicja in za dvopicjem) v dve razlicni polji 540 – Dodatni naslov, ki ga doda katalogizator (primer 2). Izjeme, kjer locilo dvopicje v stvarnem naslovu vecinoma obdržimo, so npr. navedbe naslovov sestavnih delov, ki so ocene, recenzije, prikazi ali kritike publikacij ipd. (primer 3). PRIMER 2 200 aPozdravne besede na simpoziju Baron Žiga Zois: nova spoznanja ob dvestoletnici smrti 540 aPozdravne besede na simpoziju Baron Žiga Zois 540 aNova spoznanja ob dvestoletnici smrti Naslov z dvopicjem – nestrukturiran vnos kot stvarni naslov PRIMER 1 200 aPozdravne besede na simpoziju Baron Žiga Zois enova spoznanja ob dvestoletnici smrti Naslov z dvopicjem – strukturirani vnos kot stvarni naslov in dodatek k naslovu. Kadar je v stvarnem naslovu pomišljaj, ga v navedbi naslova v podpolju 200a prepišemo, oblike naslovov do pomišljaja in od pomišljaja (ce le-te niso prevec splošne) pa zaradi možnosti iskanja vnesemo še v polje 540. PRIMER 200 aJupiter in Saturn – velika konjunkcija 2020 540 aJupiter in Saturn 540 aVelika konjunkcija 2020 PRIMER 3 200 aFrank Herbert: Otroka pešcenega planeta evpogled v podnebne spremembe, preden jih je znanost zaznala Struktura podatkov za stvarni naslov pri oceni knjige. Naslovi, ki se koncajo z locili Ko se naslov konca z locilom, je zaradi iskanja priporocljivo, da vnesemo obliko naslova brez koncnega locila v polje 540. PRIMER 200 aKako sodobne naprave samodejno prepoznajo hrano s fotografij? 540 aKako sodobne naprave samodejno prepoznajo hrano s fotografij Naslovi v vec jezikih – vzporedni in drugi naslovi Pogosto se zgodi, da imamo pri sestavnem delu, ki ima besedilo le v enem jeziku, navedene naslove v vec jezikih (po navadi v dveh, vcasih treh, redko vec). Ti naslovi so graficno navedeni v razlicnih oblikah in vedno ni mogoce razbrati, kdaj gre za stvarne naslove v razlicnih jezikih in kdaj dejansko za stvarni naslov v enem jeziku in naslov/naslove povzetkov. Naslov povzetka v drugem jeziku je lahko npr. graficno naveden tik pod stvarnim naslovom. Pri prepisu podatkov velja, da kadar je besedilo sestavnega dela v enem jeziku, naslov sestavnega dela pa v dveh ali vec jezikih, naslov v jeziku sestavnega dela navedemo v podpolju 200a, naslov ali naslove v drugem jeziku ali drugih jezikih pa v podpolju ali podpoljih 200d – Vzporedni stvarni naslov. Pri odlocitvi, ali naslov v drugem jeziku obravnavamo kot vzporedni stvarni naslov, torej enakovredno, upoštevamo graficni izgled. (Komisija za katalogizacijo, 2014, Sestavni del v enem jeziku in navajanje naslovov v drugih jezikih). Ker iz zapisa v tem primeru ni jasno, v katerem jeziku je objavljen sestavni del, je priporocljivo navesti opombo o jeziku besedila, ki jo navedemo v podpolju 300a – Besedilo opombe (Prekat, pogl. 7.1.4; Kavcic, 2020). Naslovov povzetkov oziroma izvleckov v jeziku, ki se razlikuje od jezika stvarnega naslova, ne navajamo v polju 200. Lahko jih navedemo v opombi v polju 320a – Opomba o bibliografijah/kazalih/povzetkih v opisovanem viru. Naslove povzetkov vnesemo tudi v polje 517 – Drugi variantni naslovi (vrednost prvega indikatorja je »0« – Naslov ni pomemben). Sekundarni avtorji Sekundarni avtorji pri nastanku dela sodelujejo z manjšim prispevkom. To so npr. prevajalci, uredniki, ilustratorji, pisci spremnih besedil itn. (Prekat, pogl. 12.2) Sekundarni avtorji v zapisih za sestavne dele zelo pogosto niso ustrezno zabeleženi, ceprav se v sestavnem delu pojavljajo. Zaradi potreb uporabnikov in avtorjev se je pri katalogizaciji sestavnih delov v NUK-u uveljavila praksa, da tudi te odgovornosti ustrezno navedemo v zapise (Gradivo za tecaj – NUK). Najpogostejše sekundarne odgovornosti pri sestavnih delih imajo fotografi (najpogosteje navedeni pod fotografijami), ilustratorji in prevajalci. Vse navedene odgovornosti moramo ustrezno zabeležiti v polju 200 ali 300, prav tako pa tudi v poljih 70X. Lastnikov fotografij v zapise ne vnašamo. Korporacija pri dolocanju avtorstva Korporacije kot avtorja v zapisih za sestavne dele ne navajamo v obmocju naslova in odgovornosti, prav tako tudi ne v 7XX – Blok za podatke o odgovornosti, saj korporacije pri sestavnih delih praviloma nimajo dolocene (primarne) odgovornosti (prim. Prekat, pogl. 12.1.2). Ime korporacije lahko navedemo le v opombo v polju 300 z uvodno frazo Podpis (Gradivo za tecaj – NUK). PRIMERI 300 aPodpis: Lovska zveza Slovenije 300 aPodpis: uredništvo 300 aPodpis: STA Polje 215 – Fizicni opis Polje 215 – Fizicni opis se uporablja za navajanje fizicnega opisa in lokacije sestavnega dela v maticni publikaciji/enoti. Oblika in struktura podatkov se spreminja glede na zvrst sestavnega dela in maticne publikacije/enote (Prekat, pogl. 10.4). Pri sestavnih delih se bistveno razlikuje od strukturiranja podatkov pri drugih virih. Za fizicni opis sestavnih delov uporabljamo podpolja a, c, g, i, h in k, ki so privzeta podpolja v maski A. Pri prilogah uporabljamo tudi podpolja o, p, q, r in s. Oblika in struktura podatkov v podpolju 215a – Posebna oznaka gradiva in obseg Pri besedilnih sestavnih delih, ki so vezani na monografske publikacije v enem zvezku/kosu, kratico za strani v podpolju 215a pišemo pred navedbo obsega in z veliko zacetnico (npr. 215 aStr. 15–20). To se razlikuje od vnosa podatkov o straneh v periodicnih publikacijah, ki jih v podpolju 215a navedemo z malo zacetnico (npr. 215 astr. 75–80). Oblika podatka je namrec pogojena z izpisom v standardnem formatu ISBD. Po ISBD se lokacija sestavnega dela (podpolja 215aghikopqrs) izpiše pri identifikaciji maticne enote, druge fizicne podrobnosti pa pri glavnem opisu sestavnega dela (COMARC/B, polje 215). Podpolje 215a je pri zapisih, ki so vezani na monografske publikacije v enem zvezku/kosu, prvi in edini element obmocja fizicnega opisa oziroma lokacije sestavnega dela. Vec podatkovnih elementov je treba izpolniti v zapisih sestavnih delov iz monografskih publikacij, ki so izšle v vec zvezkih/kosih (Prekat, pogl. 0.6.2, 10.4; COMARC/B, polje 215). Pri vnosu fizicnega opisa sestavnih delov katalogizatorji pogosto izpustijo podatek o obsegu/lokaciji povzetkov in obcasno tudi bibliografij, ki se nahajajo loceno, torej na drugih straneh kot sami sestavni deli. Povzetki se lahko nahajajo na koncu publikacije, v dolocenih primerih pa tudi na zacetku. Ker so taki povzetki povezani s sestavnim delom, tudi te strani vkljucimo v fizicni opis, locimo jih z vejico (npr. 215 astr. 3–15, 273 ali 215 aStr. 15–20, 370) (prim. Prekat, pogl. 5.1.1, 10.1.3). Velikokrat se zgodi, da prva stran, na kateri se nahaja sestavni del, ni oštevilcena. V tem primeru te strani ne navedemo v oglatem oklepaju, ker je že zajeta v štetje osnovne publikacije. V oglati oklepaj pa navedemo zacetno stran prvega sestavnega dela, ce strani pred njim niso oštevilcene. Obseg sestavnega dela navajamo v obliki razpona številke prve in zadnje strani, npr. 215 astr. 1–20 (Prekat, pogl. 10.4.1, 10.4.5). Pri elektronskih besedilnih sestavnih delih, ki so vezani na serijske publikacije, katerih strani se znotraj iste številke vse zacnejo z 1, lahko po katalogizacijski praksi NUK pri opisu v 215a navedemo le skupni obseg strani, npr. 215 a20 str. Ce obseg elektronskega sestavnega dela v formatu PDF ni oštevilcen in format sam oštevilci oziroma prešteje strani, skupno število teh strani navedemo v oglatem oklepaju (npr. 215 a[25] str.) (prim. Komisija za katalogizacijo pri NUK, Navajanje obsega in drugih znacilnosti pri virih, dostopnih prek spleta, 2019). Kadar pri elektronskem besedilnem sestavnem delu iz vira, dostopnega prek spleta, ni mogoce razbrati obsega, podpolja 215a ne izpolnimo (prim. Komisija za katalogizacijo pri NUK, Navajanje obsega in drugih znacilnosti pri virih, dostopnih prek spleta, 2019; Katalogizacija elektronskih virov, dostopnih prek spleta (gradivo s tecaja), 2022). Za potrebe bibliografij raziskovalcev vnesemo skupno število znakov v podpolje 970c – Število znakov (Dodatna, 2022). Oblika in prepis številcenja v podpolja 215g – Številcenje – tretji nivo, 215i – Številcenje – drugi nivo in 215h – Številcenje – prvi nivo Oznako številcenja pri sestavnih delih, vezanih na serijske publikacije, navajamo v obliki, ki jo doloca 3. obmocje ISBD(CR). Glede na format COMARC/B najpogosteje izpolnjujemo podpolje 215i – Številcenje – drugi nivo s številko letnika in podpolje 215h – Številcenje – prvi nivo s številko zvezka. PRIMER 215 astr. 158-159 cIlustr. i.Letn. .29 h.št. .4 kapr. 2021 Najpogostejša oblika polja 215 za sestavni del v serijski publikaciji. Podpolje 215g – Številcenje – tretji nivo uporabimo pri serijski publikaciji, ki ima tri nivoje številcenja, kar se v praksi redko pojavi (prim. COMARC/B, polje 215 in Uporaba, 2022, str. 347). Oznako za številcenje navedemo v jeziku vira (ISBD(CR), pogl. 0.6) v obliki, kot je na predlogi, s to razliko, da druge vrste številk in z besedo izpisane številke zamenjamo z arabskimi številkami. Navajamo jih skupaj z oznako zvezka ali dela, ce obstaja, in to v standardni skrajšani obliki (ISBD(CR), pogl. 3.1.1). Oznake številcenja obdamo z znakoma NSB/NSE „.“, zato da se ne upoštevajo pri razvršcanju in iskanju (COMARC/B, polje 215). Kadar ima serijska publikacija za številcenje naveden samo letnik, izpolnimo le podpolje 215h, npr. 215 h.Letn. .29. Ce oznake za letnik na predlogi ni, je sami ne dodajamo, npr. 215 h29. Kadar ima publikacija za številcenje le zvezek, prav tako izpolnimo le podpolje 215h, oznako zvezka, npr. kratico »št.« ali ustreznice v drugih jezikih v tem primeru navedemo z veliko zacetnico, npr. 215 h.Št. .29. Ne glede na nivo številcenja pa v primeru, kadar ima publikacija v okviru številcenja zvezek, vendar izraza za zvezek, npr. »številka«, ali ustreznic v drugih jezikih v publikaciji ni, po uveljavljeni katalogizacijski praksi v NUK oznako zvezka navedemo v oglatih oklepajih (npr. [Št.], [št.], [no.] ipd.). Razlog za to je vecja preglednost podatkov v standardnem izpisu ISBD. Pri dvojnih številkah številke zvezkov po katalogizacijski praksi v NUK vedno prepišemo s poševnico (/), ne glede na obliko oziroma locila, ki so navedena na predlogi, npr. 215 h.Št. .9/10 namesto oblike s predloge 9–10. Tudi za to je razlog boljša preglednost podatkov v standardnem izpisu ISBD in lažje iskanje številke z iskalno predpono IS=*, s katero išcemo le po podpolju 215h (COBISS3/Katalogizacija, A.1). V podpolje 215h kot prvi nivo številcenja od leta 2023 vnašamo tudi številko clanka oziroma številko sestavnega dela, ki je obicajno navedena v elektronskih virih, dostopnih prek spleta. Kadar ima vir v številcenju tudi zvezke (številke), številka clanka sledi navedbi zvezka v istem podpolju, podatka pa locimo z vejico, npr. 215 h.no. .10, article no. 2899. Podatek o številki clanka vedno zabeležimo v podpolju 215h, tudi ce imamo naveden letnik, nimamo pa navedene številke zvezka, npr. 215 h.article no. .2899 (NBC, Katalogizacija – vprašanja in odgovori pri obdelavi gradiva, 2023). Casovne oznake v podpolju 215k – Kronologija Podpolje 215k – Kronologija je namenjeno datumu izida. Periodicne publikacije, ki izhajajo enkrat letno, navajajo po navadi samo letnico izida (npr. 2020). Publikacije, ki izhajajo mesecno, navajajo mesec in letnico (npr. september 2020). Dnevniki in dolocene elektronske publikacije pa navajajo polni datum. Po katalogizacijski praksi NUK oznake za mesece krajšamo na tri crke (tudi pri mesecu septembru – sep.), izjema je maj ali maja. Tiskani casnik Delo npr. oznacuje datume v maju v obliki 15. maja 2020. Jezik oznake v zapisu je vedno naveden v jeziku predloge oziroma vira (ISBD(CR), pogl. 0.6). Oznake za mesece vedno pišemo z okrajšano besedo, npr. 215 k15. sep. 2020 namesto 15. 9. 2020, kot je na viru. Kadar izidejo dvojne številke v periodicnih publikacijah, ki so kategorizirane kot mesecniki, navajamo datum z razponom, npr. 215 ksep.–okt. 2020 (na predlogi je datum naveden v obliki september–oktober 2020). Izjemoma lahko datum navedemo tudi s poševnico, a le, kadar je tako navedeno v viru, npr. 215 ksep./okt. 2020 (na predlogi je datum naveden kot september/oktober 2020). Podatek v podpolju 215k navedemo z veliko zacetnico, kadar je to v skladu s pravopisom jezika vira. Podatek zapišemo z veliko zacetnico tudi takrat, ko je to edini podatek o številcenju (torej nimamo oznake letnika ali oznake številke zvezka), npr. 215 kMar. 2020. Polje 300 – Splošna opomba Pri sestavnih delih v elektronski obliki izpolnimo prvo polje 300 z opombo o viru naslova, ki je za elektronske vire obvezna (Prekat, pogl. 7.1.2.1), npr. 300 aNasl. z nasl. zaslona. Pri elektronskih virih, ki so dostopni na daljavo, je obvezna tudi opomba o datumu vpogleda v vir, in sicer uporabimo obliko z uvodno frazo »Opis vira z dne«, datum pa v skladu s pravopisnimi pravili, npr. 300 aOpis vira z dne 12. 1. 2023 (Prekat, pogl. 7.9.1). Te opombe ne pišemo pri elektronskih virih s fizicnim dostopom, kot so npr. CD-ROM, DVD in USB-kljucek. Pri sestavnih delih z naslovi v vec jezikih (glej zgoraj, Polje 200) je opomba o jeziku priporocljiva, pri sestavnih delih, kjer je besedilo v vec jezikih, pa je opomba o jezikih besedila obvezna. Kadar je naslov v dveh jezikih, besedilo pa le v enem jeziku (npr. v slovenšcini), dodamo v zapis opombo v dogovorjeni obliki Besedilo v slov. Ce imamo besedilo sestavnega dela v dveh jezikih (npr. v slovenšcini in anglešcini), a izvornega jezika ne znamo dolociti, dodamo v zapis dogovorjeno obliko opombe Besedilo v slov. in angl. Kadar je besedilo sestavnega dela v dveh jezikih (npr. nemšcini in anglešcini), izvorni jezik pa je nemšcina, dodamo opombo v dogovorjeni obliki Besedilo v nem. in prevod v angl. oziroma Nem. besedilo in prevod v angl. (Prekat, pogl. 7.1.4; Kavcic, 2020) Navedba jezika/jezikov besedila se mora ujemati s kodami v podpolju/podpoljih 101a. Pri navajanju jezika/jezikov besedila uporabljamo dogovorjene okrajšave. Polje 320 – Opomba o bibliografijah/kazalih/povzetkih v opisovanem viru Vrstni red polj 320 – Opomba o bibliografijah/kazalih/povzetkih v opisovanem viru sledi zaporedju vrste opomb (Prekat, pogl. 7.7.2). Najprej navedemo opombo o bibliografiji, ce je le-ta vkljucena v sestavni del. Najpogostejši obliki vnosa podatkov o bibliografiji sta: 320 aBibliografija: str. 26–27 in 320 aOpombe z bibliografijo na dnu str. (Prekat, pogl. 7.7.2). Zatem sledi opomba o povzetkih, ki so navedeni v drugem polju 320. Povzetki v jezikih, ki se razlikujejo od jezika besedila, imajo velikokrat navedene tudi naslove v teh jezikih. Naslov prepišemo skupaj z ustreznim izrazom iz publikacije (npr. Summary, Povzetek, Abstract ipd.). Kadar je pred besedilom povzetka/izvlecka le naslov brez genericnega izraza za povzetek/izvlecek, v opombi pred njim navedemo izraz izvlecek ali povzetek s pojasnilom o jeziku povzetka/izvlecka na nacin 320 aPovzetek v slov. ; Povzetek v angl.: Naslov povzetka v anglešcini. Ce naslov povzetka navedemo v polju 320, ga zaradi iskanja vnesemo tudi v polje 517 – Drugi variantni naslovi (Komisija za katalogizacijo pri NUK, Navajanje naslovov povzetkov in izvleckov, 2014). Opombo o kazalih v polju 320 izpolnimo zelo redko, saj jih sestavni deli po navadi ne vsebujejo. Izjema so npr. bibliografije v obliki sestavnih delov. Polje 532 – Izpisani naslov Polje 532 izpolnjujemo tudi pri sestavnih delih, kadar razrešujemo številke in krajšave (zacetnice, kratice, okrajšave, posebne znake ipd.) kjer koli v stvarnem naslovu. Naslov v polju 532 izpišemo v celoti. Izpisani naslovi so iskalni, v nekaterih primerih namesto stvarnega naslova služijo tudi za razvršcanje v abecedno urejenih seznamih naslovov, npr. v kazalih bibliografij. Številke izpišemo z besedo v jeziku naslova. Vnos naslova v polje 532 je obvezen, kadar je na prvem mestu v stvarnem naslovu številka, na zacetku stvarnega naslova pred številko dolocni ali nedolocni clen, na zacetku stvarnega naslova kombinacija številk in znakov in kadar je v naslovu znak, ki vpliva na razvršcanje, npr. znak za veznik &. Naslov se uporablja za razvršcanje, vrednost prvega indikatorja je »1« (Komisija za katalogizacijo pri NUK, Številke in krajšave v stvarnem naslovu, 2020; Kavcic, 2020, str. 22–25). Izpostavljena sta le dva najpogostejša primera pri katalogizaciji besedilnih sestavnih delov (številka in kratica). PRIMER 2 (kratica) 200 aNUK 2 bo 53200 aNarodna in univerzitetna knjižnica 2 bo PRIMER 1 (številka) 200 a50. festival narodnozabavne glasbe “Števerjan 2020” 53211 aPetdeseti festival narodnozabavne glasbe “Števerjan 2020” Blok 6XX – Blok za vsebinsko analizo Vsebinska oziroma predmetna obdelava knjižnicnega gradiva in navedba predmetnih oznak sta odvisni od geslovnika, ki ga uporablja posamezna knjižnica (COMARC/B, blok 6XX). Specialne knjižnice vecinoma uporabljajo specializirane geslovnike (npr. MeSH). Splošne knjižnice uporabljajo bolj splošne geslovnike (npr. SGC, SSSG). Nacionalna knjižnica uporablja vecinoma Spletni splošni slovenski geslovnik – SSSG. V zapisih za sestavne dele v NUK izpolnjujemo vecinoma le polje 610 – Prosto oblikovane predmetne oznake. Izjema so biografije, pri katerih izpolnimo tudi polje 600 – Osebno ime kot predmetna oznaka. Ce je osebno ime navedeno v SSSG, vnesemo v polje 600 to obliko. Ce osebnega imena ni v SSSG, je pa v bazi CONOR, navedemo obliko iz baze CONOR. Odkar se v bazi CONOR kreirajo tudi zapisi za korporacije, se lahko izpolni tudi polje 601 (z obliko navedbe korporacije iz baze CONOR). Polje 675 – Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) Ko prevzemamo ali dopolnjujemo zapise, ki so nastali zaradi bibliografij raziskovalcev in pri katerih so tipologijo potrdili OSIC-i, pazimo, da ne prekrijemo podpolja 675c. To podpolje je pomembno za pravilno tockovanje raziskovalne uspešnosti raziskovalcev. Ce opazimo napako v dolocitvi UDK, obvestimo kreatorja zapisa ali pristojni OSIC. Ce ne gre za napako, a je treba sestavni del opisati z dodatnim vrstilcem UDK v podpolju 675c, vnesemo novo polje 675, ki pa mora biti na drugem mestu (Dodatna, 2022). Polja 70X – Osebno ime (primarna, alternativna in sekundarna odgovornost) Za polja 70X velja, da jih v zapisih za besedilne sestavne dele vecinoma izpolnjujemo na enak nacin kot pri zapisih za monografske publikacije. Razlika je le v zapisih za intervjuje, kjer obravnavamo intervjuvanca/intervjuvanko kot primarnega avtorja/avtorico, osebo, ki intervjuva, pa kot sekundarnega avtorja/avtorico (Prekat, pogl. 12.1.1, 12.1.2). V skladu s tem podatke o intervjuvancih navedemo v polju 700 – Osebno ime – primarna odgovornost (en intervjuvanec/intervjuvanka ali prvi/prva izmed treh), polju/poljih 701 – Osebno ime – alternativna odgovornost (druga in tretja intervjuvana oseba izmed treh intervjuvanih oseb; število intervjuvanih oseb je lahko tudi vec kot tri, v takem primeru navedemo vse v ponovljenih poljih 701) in v polju/poljih 702 – Osebno ime – sekundarna odgovornost (vedno oseba ali osebe, ki intervjuvajo). V zapisih za sestavne dele, kjer ima oseba vec razlicnih odgovornosti (npr. avtor besedila je hkrati tudi fotograf, v podpoljih 200 f in/ali g sta navedeni obe odgovornosti), dodamo v ponovljivo podpolje 70X4 najprej kodo za avtorja (070), v drugo podpolje 70X4 pa še kodo za fotografa (600). Z ukinitvijo dodatnih vpisov prvi indikator v poljih 70X nima privzete dolocene vrednosti, razen kadar se zapis izloci iz osebne bibliografije – takrat je vrednost prvega indikatorja »2« – Izloci se iz osebne bibliografije. (Krasovka, Ukinitev dodatnih vpisov, 2021) 4 Zakljucek V prispevku je, kot je bilo že omenjeno, naveden le izbor pogostih nepravilnosti in dilem, ki se pojavljajo pri katalogizaciji besedilnih sestavnih delov. Nastal je z željo zagotoviti pomoc cim širšemu krogu katalogizatorjev sestavnih delov, da bi skupaj prispevali h kvalitetnejši in enotnejši katalogizaciji ter na podlagi tega pripomogli k vecji kvaliteti vzajemnega kataloga. Morda pa lahko služi tudi kot osnova pri oblikovanju novega nadaljevalnega tecaja za katalogizacijo sestavnih delov ali pri vkljucitvi tu zbranih poudarkov v že obstojece nadaljevalne tecaje za katalogizacijo vec vrst gradiva. Ce katalogizatorji odgovorov na svoja vprašanja ali dileme niso dobili v Gradivu za tecaj – NUK, v navedenih sklepih komisij, na spletnih straneh IZUM-a, NBC-ja ali v tem prispevku, lahko vse svoje dileme in vprašanja glede katalogizacije še naprej naslavljajo na oddelek NBC Narodne in univerzitetne knjižnice, in sicer na elektronski naslov obdelava@nuk.uni-lj.si. Od januarja 2022 oddelek NBC objavlja odgovore na pogosta vprašanja, ki so jih katalogizatorji naslovili na NBC, tudi na spletnem naslovu https://www.nuk.uni-lj.si/nuk/organizacija/nacionalni-bibliografski-center, datoteka Pogosta vprašanja in odgovori glede obdelave vseh vrst gradiva. Komisija za katalogizacijo pri NUK, ki je s svojim delom koncala decembra 2020, je objavila Strokovne sklepe na naslovu https://www.nuk.uni-lj.si/nuk/komisija-za-katalogizacijo/sklepi in odgovore na pogosta vprašanja na podstrani https://www.nuk.uni-lj.si/nuk/komisija-za-katalogizacijo/pogosta-vprasanja; ti sklepi in odgovori pomagajo razrešiti marsikatero dilemo pri katalogizaciji vseh vrst gradiva. Spremembe in novosti v katalogizaciji, ki jih objavlja Komisija za razvoj strokovnih osnov vzajemnega kataloga (Krasovka), ustanovljena 8. 10. 2020, so dostopne na naslovu https://www.nuk.uni-lj.si/nuk/krasovka. Na tej spletni strani se lahko knjižnicarji tudi narocijo na prejemanje obvestil komisije. Katalogizatorjem, ki vodijo bibliografije raziskovalcev v sistemu COBISS, se priporoca tudi spremljanje sprememb v razlagi tipologij na naslovu http://home.izum.si/cobiss/bibliografije/tipologija_slv.pdf in upoštevanje Dodatnih navodil za katalogizacijo bibliografskih enot, ki se upoštevajo pri vrednotenju raziskovalne uspešnosti (https://home.izum.si/cobiss/bibliografije/Dodatna_navodila_za_katalogizacijo.pdf). Reference COBISS3/Katalogizacija, 2022. Maribor: IZUM. Dostopno na: https://edu.cobiss.net/si/EntryFormDesktopDefault.aspx?tabid=38&type=manual&manual=1_COBISS3_Katalogizacija_svn [13. 6. 2023]. COMARC/B: format za bibliografske podatke, 2023. Maribor: IZUM. Dostopno na: http://home.izum.si/izum/e_manuals_html/COMARC_B/slv/ch1.html [13. 6. 2023]. COMARC/A: format za normativne podatke, 2023. Maribor: IZUM. Dostopno na: https://home.izum.si/izum/e_manuals_html/COMARC_A/slv/index.html [13. 6. 2023]. Bibliografske baze podatkov in podatki o zalogi, 2023. Maribor: IZUM. Dostopno na: https://www.cobiss.si/kazalci/doc/STAT_PRIRAST_2022_SI_1.xlsx [2. 8. 2023]. Dodatna navodila za katalogizacijo bibliografskih enot, ki se upoštevajo pri vrednotenju raziskovalne uspešnosti, 2022. Maribor: IZUM. Dostopno na: https://home.izum.si/cobiss/bibliografije/Dodatna_navodila_za_katalogizacijo.pdf [2. 8. 2023]. Dimec, Z., Hocevar, M., Kavcic, I., ur. 2001. PREKAT: prirocnik za enostavno uporabo katalogizacijskih pravil. Ljubljana: NUK. Dostopno na: https://www.nuk.uni-lj.si/sites/default/files/dokumenti/2015/prekat.pdf [13. 6. 2023]. Guidelines for the application of the ISBDs to the description of component parts, 2003. Washington D. C.: Cataloging Directorate, Library of Congress. Dostopno na: https://archive.ifla.org/VII/s13/pubs/Component_Parts_final.pdf [13. 6. 2023]. ISBD: mednarodni standardni bibliografski opis, 2017. Združena izd. Ljubljana: Narodna in univerzitetna knjižnica. Dostopno na: https://repository.ifla.org/bitstream/123456789/794/1/ifla-isbd-international-standard-bibliographic-description-2011-sl.pdf [13. 6. 2023]. ISBD(CR): Mednarodni standardni bibliografski opis serijskih publikacij in drugih kontinuiranih virov. Ljubljana: NUK. Dostopno na: https://www.ifla.org/wp-content/uploads/2019/05/assets/cataloguing/isbd/isbd-cr_2002.pdf [2. 8. 2023]. Katalogizacija elektronskih virov, dostopnih prek spleta (gradivo s tecaja), 2022. Ljubljana: NUK. Dostopno na: https://www.nuk.uni-lj.si/sites/default/files/2022/grad.tec22.pdf [2. 8. 2023]. Kavcic, I., 2020. Katalogizacija monografskih publikacij – pogosta vprašanja in novosti: Ljubljana: NUK. Dostopno na: https://www.nuk.uni-lj.si/sites/default/files/dokumenti/2020/Pogosta_vprasanja_20200514.pdf [2. 8. 2023]. Komisija za razvoj strokovnih osnov vzajemnega kataloga, 2021. Ukinitev dodatnih vpisov. Ljubljana: NUK. Dostopno na: https://www.nuk.uni-lj.si/sites/default/files/dokumenti/2021/sklep_ukinitev_dodatnih_vpisov_20201228.pdf [13. 6. 2023]. Komisija za katalogizacijo pri NUK, 2014. Sestavni del v enem jeziku in navajanje naslovov v drugih jezikih. Ljubljana: NUK. Dostopno na: https://www.nuk.uni-lj.si/nuk/komisija-za-katalogizacijo/sklepi/1 [13. 6. 2023]. Komisija za katalogizacijo pri NUK, 2014. Sestavni del v vec jezikih. Ljubljana: NUK. Dostopno na: https://www.nuk.uni-lj.si/nuk/komisija-za-katalogizacijo/sklepi/2 [2. 8. 2023]. Komisija za katalogizacijo pri NUK, 2014. Navajanje naslovov povzetkov in izvleckov. Ljubljana: NUK. Dostopno na: https://www.nuk.uni-lj.si/nuk/komisija-za-katalogizacijo/sklepi/3 [2. 8. 2023]. Komisija za katalogizacijo pri NUK, 2019. Navajanje obsega in drugih znacilnosti pri virih, dostopnih prek spleta. Ljubljana: NUK. Dostopno na: https://www.nuk.uni-lj.si/nuk/komisija-za-katalogizacijo/sklepi/16 [2. 8. 2023]. Komisija za katalogizacijo pri NUK, 2020. Številke in krajšave v stvarnem naslovu. Ljubljana: NUK. Dostopno na: https://www.nuk.uni-lj.si/nuk/komisija-za-katalogizacijo/sklepi/23 [13. 6. 2023]. Navodila za delo v aplikaciji COBISS Cat, 2023. Maribor: IZUM. Dostopno na: https://www.cobiss.net/help/sl/cataloguingC4/cataloguingC4.html [20. 10. 2023]. NBC – Nacionalni bibliografski center, 2023. Katalogizacija – vprašanja in odgovori pri obdelavi gradiva. Ljubljana: NUK. Dostopno na: https://www.nuk.uni-lj.si/sites/default/files/dokumenti/2023/Katalog_QA_v6.pdf [13. 6. 2023]. Povzetek ugotovitev ob preverjanju 50 nakljucno izbranih bibliografskih zapisov v COBIB.SI, 2022. Maribor: IZUM. Dostopno na: https://www.cobiss.si/novice/dokumenti/Naklju%C4%8Dni_zapisi_povzetek_ugotovitev_2022-02-23.pdf [13. 6. 2023]. Pridobitev dovoljenja za vzajemno katalogizacijo, 2018. Maribor: IZUM; Ljubljana: NUK. Dostopno na: https://home.izum.si/cobiss/obvestila_novosti/dokumenti/Pridobitev_dovoljenja_za_vzajemno_katalogizacijo_v_sistemu_COBISS_SI.pdf [2. 8. 2023]. Smernice za uporabo ISBD-jev pri opisu sestavnih delov, 1998. Ljubljana: NUK. Šuštercic, M., 2021. Katalogizacija sestavnih delov – clankov (gradivo za tecaj). Ljubljana: NUK. Uporaba programske opreme COBISS3/Katalogizacija – nadaljevalni tecaj, 2022. Maribor: IZUM. Dostopno na: https://home.izum.si/IZUM/program_izobrazevanja/Prosojnice/T54.pdf [2. 8. 2023]. RDA in the Fifth Information Age: entity, identity, authority RDA v peti informacijski dobi: entiteta, identiteta, kontrola Gordon Dunsire1The article was created based on the presentation with the same title at the COBISS Conference 2022, 19–22 October 2022. 1 Gordon Dunsire, Independent Consultant, Edinburgh, United Kingdom, gordon@gordondunsire.com. ABSTRACT: The Fifth Information Age is characterised by the ubiquitous recording of social transactions in an explosion of persistent cultural memory. A person who contributes to social media is an agent who creates digital cultural artefacts. The internet of things, of personal devices for the capture, creation, transmission, and output of information means everyone is potentially an author, a publisher, a distributor, with a profound impact on traditional methods of authority control. The focus of authority control is shifting from the provision of a unique label for an individual person or group to the description of an individual as an instance of a class, as an entity. This paper will discuss some of the issues in entity-based cataloguing and the tools provided to resolve and accommodate them in RDA: Resource Description and Access. These include the implementation of entities and relationships defined in the IFLA Library Reference Model; the categorization of entity labels as unstructured, structured, and identifier strings; and the development of implementation scenarios to encompass linked open data. The infrastructure that allows any person to be the creator of a cultural resource also allows any person to describe the resource; everyone is potentially a cataloguer, a metadata creator. The paper describes the general approach to metadata provenance that is provided in RDA and how it can be used to authenticate metadata from a wide variety of sources, including crowd-sourcing, and the application of automatic data inferencing to interoperate metadata from multiple sources. KEYWORDS: bibliographic control, social media, resource description, standards IZVLECEK: Za peto informacijsko dobo je znacilno vseprisotno zajemanje družbenih transakcij v eksploziji trajnega kulturnega spomina. Oseba, ki prispeva v družbene medije, je akter, ki ustvarja digitalne kulturne artefakte. Internet stvari, osebnih naprav za zajemanje, ustvarjanje, prenos in izdajanje informacij pomeni, da je vsakdo lahko avtor, založnik, distributer z mocnim vplivom na tradicionalne nacine normativne kontrole. Osredotocenost normativne kontrole se premika od nudenja enoznacne oznake za posameznika ali skupino k opisu posameznika kot primera razreda, kot entitete. V tem prispevku bomo obravnavali nekatere od problemov, povezanih s katalogizacijo entitet, in orodja, ki so nam na voljo za reševanje in odpravljanje teh problemov v RDA: Resource Description and Access. Sem spada implementacija entitet in razmerij, opredeljenih v modelu IFLA Library Reference Model; kategorizacija oznak entitet kot nestrukturirani nizi, strukturirani nizi in nizi identifikatorjev; ter razvoj implementacijskih scenarijev za pokritje povezanih podatkov v prostem dostopu. V infrastrukturi, kjer je lahko vsaka oseba ustvarjalec kulturnih virov, lahko tudi vsaka oseba opiše vir; vsak je lahko potencialno katalogizator, ustvarjalec metapodatkov. V prispevku bo opisan splošni pristop k izvoru metapodatkov, ki je na voljo v RDA, in kako se lahko uporabi za preverjanje pristnosti metapodatkov iz širokega nabora virov, vkljucno z množicnim zunanjim izvajanjem in uporabo samodejnega povzemanja podatkov za interoperabilnost metapodatkov iz vec virov. KLJUCNE BESEDE: bibliografska kontrola, družbeni mediji, opis virov, standardi 1 Introduction S. R. Ranganathan’s simple model of the function of bibliographic metadata is »Every reader [their] book« (Ranganathan, 1931). That is, the primary purpose of catalogues and other finding aids is to allow anyone to access the information resources that they require for cultural, educational, and entertainment reasons. The human need for access to cultural information recorded by their forebears is evident from the survival of cave paintings and portable objects that seem to have only ritualistic functions. These cultural heritage items seem to be created with future generations in mind, and later human interaction seems to respect that intention. The relationship between the »reader« and the »book« stretches back over millennia, at least 50,000 years (Gerber, 2022). If we accept that these activities are essential to »being human«, the development of metadata for information retrieval services is driven by changes in the characteristics of resources and the means of obtaining them. From time to time a technology is invented that has a profound and lasting impact on this relationship, as well as on human social activity in general. These technologies are the invention of writing, of movable type printing, of telecommunication and digital information, and of the Internet. Each technology marks a significant jump in the characteristics of recorded information and how it is accessed, and divides the continuum of this relationship into a set of five »information ages« (Dunsire, 2022). In the current Fifth information age, the »book« is any information resource with any kind of content embodied in any kind of carrier. Types of content include text, images, and music, while types of carrier range from printed volumes and videodiscs to online files. The role of an ordinary person as a mere »reader« is no longer confined to obtaining the content and has expanded to any interaction with an information resource, including creation, amendment, publication, reproduction, and distribution activities, as well as the creation of metadata that describes the resource. There is widespread disintermediation in the lifecycle of information resources with no guarantee that professional standards or ethics are applied. This is a result of the development of the Internet and the Semantic Web, and the availability of personal »smart« devices for capturing and recording information. The quantity of recorded memory has increased but the quality is more difficult to assess. The sources of bibliographic and cultural heritage items for collection, preservation, and access by future readers are more diffuse. All of this presents a challenge for metadata and its application in connecting the reader to their book. 2 RDA entities and elements Ranganathan’s simple model was formulated in the middle of the Fourth information age, 80 years after the development of Morse code and 50 years before the beginning of the Internet. It now requires extension and refinement to reflect the complexity of the interactions between the »reader« and the »book« in information retrieval services and the metadata that drive them. An integrated set of tools to support the development of new approaches to metadata is offered by the current iteration of RDA: resource description and access (RDA Steering Committee, 2023). RDA is a successor to the Anglo-American Cataloguing Rules that reflects a shift from a specific cultural view of the reader and their book to a more neutral and international treatment of bibliographic and cultural heritage metadata (Dunsire, 2020). RDA is an implementation of the IFLA Library Reference Mode (LRM) (Riva, Le Bśuf, and Žumer, 2017). The LRM is the »Definition of a conceptual reference model to provide a framework for the analysis of non-administrative metadata relating to library resources«. RDA refines the entities, relationships, and attributes of this framework to reflect the requirements for library and cultural heritage metadata in practical information retrieval systems, including the complexity of the LRM’s user tasks to find, identify, select, and obtain an information resource, and to explore the context of a resource with respect to other resources. The LRM treats the reader as a single person or a group of persons that interacts with a resource. In RDA this is represented by a hierarchy of classes of entities, from the broadest Agent class to the specific Person, Family, and Corporate Body classes. The Family and Corporate Body classes are refinements of the LRM. An important constraint in the LRM is that the persons involved must be »real« and not fictitious, supernatural, or non-human. This reflects an assumption that the recording of and subsequent access to an information resource is an activity unique to humans. The LRM treats the metadata that describe the book as a set of interconnected entities that reflect various aspects and characteristics of an information resource. This is the so-called »WEMI stack«. The Work, Expression, Manifestation, and Item classes are aspects of a resource that are linked with »primary« relationships that maintain the integrity of the metadata for the resource as a whole. The Work and Expression aspects cover the content and context of the resource. The boundaries of these entities are determined by and essentially represent local culture. The Manifestation and Item aspects cover the physical instantiation of the resource and essentially represent recorded memory. The flexibility of describing an expression embodied in multiple manifestations, and vice-versa, provides efficient accommodation of the diversity of the products of the Fifth information age. RDA implements the resource entity classes directly, without further refinement. RDA refines the LRM relationships between resource entities and agents to cover the roles of readers in their interaction with books, from the creation of content as author, editor, translator, and performer to the creation of carriers as publisher, distributor, reproducer, and modifier. RDA relationship elements are arranged in hierarchies to support different levels of granularity in metadata. For example, »mixing engineer agent« is the finest relationship in a hierarchy of six levels with »related agent of expression« as the broadest relationship. The hierarchies imply that a relationship recorded at one level is valid for all broader levels; a mixing engineer must also be an audio engineer, a contributor to a recorded performance, a contributor to an amalgamation expression, a creator of an expression, and an agent related to an expression. These implied relationships can be generated automatically to create broader metadata for display and interoperability with external data sources. A diagram of a cultural heritage Description automatically generated Figure 1: RDA entities for the reader and the book (source: the author) Figure 1 shows the RDA agent and resource entities that accommodate metadata for the reader and the book, and some of the relationships that describe the interactions between them. The arrows between the agent entities represent super-type or »is a« relationships: a family is a collective agent is an agent. The arrows between the resource entities are primary relationships that ensure the integrity of the description of a whole information resource. The accumulation of resource content as works and expressions is the foundation of cultural heritage and the accumulation of resource carriers as items and manifestations is the recorded memory of humanity. Note that the simple ur-relationship »is reader of« is out of scope for the LRM and RDA because it is considered to be administrative information that has no relevance to the tasks of information retrieval, but this ignores the impact of »influencers« in social media whose recommendations for sources of information may have a significant impact on the behaviour of information seekers. Metadata on who is reading what are automatically recorded by many Internet search engines and social media sites for business and legal purposes. The addition of such information to the scope of library and cultural heritage metadata may become a future requirement. RDA also provides refinements of the LRM entity attributes to cover the range of characteristics associated with current information resources. In particular, the RDA content type and RDA carrier type vocabularies for expressions and manifestations respectively cover the whole range of possible kinds of content and carriers. For example, image content is refined in 12 categories such as »still image« and »two-dimensional moving image« and carriers that require access with an audio player are refined in nine categories such as »audio disc« and »audiocassette«. These vocabularies are based on the RDA/ONIX framework for resource categorization (Joint Steering Committee for Revision of AACR, 2006). The Framework identifies fine-grained attributes for the characteristics of information carriers and content that are combined to build a set of basic categories (Dunsire, 2007). The Framework also provides controlled terms for some of the attributes. All specific things of interest in the bibliographic universe are individuals that are members of one of the LRM classes of entities. The model says that the basic classes of entity are disjoint, so no single specific thing can be a member of more than one class unless the class has a super-class. An individual thing is automatically a member of every super-class in a class hierarchy, in the same way as a relationship hierarchy. The boundary of a specific individual is a set of characteristics that separate the individual from other individuals in the same class. The characteristics that determine the boundary for each entity within a class are either physical or cultural, but not both. Physical boundaries are measurable and objective in a global environment. Individuals with physical boundaries in RDA include manifestations, persons, places, and timespans. It is worth noting that while RDA states that »The absolute boundary of the [Place] entity is determined by characteristics of the entity that reflect the physical world«, the LRM states that »The entity place, as relevant in a bibliographic context, is a cultural construction; it is the human identification of a geographic area or extent of space«. RDA takes the view that »human identification« is a characteristic of the Nomen entity, and that a physical rather than cultural boundary is better for interoperability with external datasets for places. This does not break the model because any physical boundary can be regarded as a global cultural boundary. The inverse is not valid, so a local cultural boundary cannot be regarded as a global physical boundary. Cultural boundaries are determined locally and are subjective in a global environment. Individuals with cultural boundaries include works, expressions, and families. For example, the LRM states »Bibliographic and cultural conventions play a crucial role in determining the exact boundaries between similar instances of works«. 3 Appellations and identity An individual entity may be assigned an appellation, a specific label that is used to reference the individual and to distinguish the individual from other individuals. Such a label is a string composed of characters, ideograms, symbols, and other signs that can be recognized by a reader. The signs are typically taken from a specific script, for example a Latin or Cyrillic alphabet, so the utility of an appellation depends on the reader being able to understand the script. Arabic numerals have near-universal recognition, but can be difficult to use when the label is more than a few numbers in length, which is necessary to distinguish between a large number of individual entities. An example is the International Standard Book Number (ISBN) identifier which required an increase from 10 digits to 13 digits in 2007 to cover the increase in the quantity of books being published. Numeric labels are human-readable, but are typically assigned for machine recognition. A specific individual may be assigned a label composed of symbols that provides instant recognition by many readers, for example the unique symbol used by the person otherwise known as »Prince« or the mathematical signs used as titles of music albums by Ed Sheeran, but this is a rare occurrence. An appellation is categorized in RDA by the kind of agent who assigns it to the individual entity and the context of its use. A name of an agent, place, or timespan is typically assigned by an agent who reflects a local cultural context, while a title of a work, expression, manifestation, or item is usually assigned by an agent who creates the resource. The purpose of the label ranges from recognition and representation of the entity to branding and marketing. The label is assumed to be an uncontrolled and unstructured human-readable string because of the wide range of assigners and contexts. An access point of an entity is assigned by a metadata agency such as an authority control service. The purpose of an access point is unambiguous identification of an individual in a wider national or international context, and to support collocation of individual entities in information retrieval processes. RDA accommodates an access point as a controlled and structured human-readable string. An identifier of an entity is assigned by a metadata agency as a controlled and structured machine-readable string that uniquely identifies an individual. It is notable that a uniform or internationalized resource identifier (URI or IRI) is not treated as an identifier in RDA. It is not a string in the context of its function, which is to be a unique and permanent direct representation of an individual entity in global linked open data and the Semantic Web. However, an IRI can be »stringified« to create an identifier string for metadata applications that are not based on Resource Description Framework (RDF, the syntax of the Semantic Web). A label that refers to an individual entity is called a »nomen string« in the LRM and RDA. Nomen is a special entity class that represents a combination of an individual string and the entity it references. Each individual entity combined with a nomen string that is assigned to it is treated as an individual nomen. This allows the appellation to be described separately and to be related to other appellations of the same individual entity. This utility is employed typically in authority control, where one of several appellations of an individual entity is selected for preference in an information retrieval system. An individual nomen is not quite the same as a string on its own that identifies an individual, but the distinction is only significant in linked open data applications. For other applications the RDA Toolkit instructions do not distinguish between an individual nomen and its nomen string. A nomen string can be related to the agent who assigned the label; for example, an International Standard Serial Number (ISSN) is associated with the ISSN Centre that assigns it. An access point can be related to the method of its construction, known as a »string encoding scheme«, and its language and script. For example, the access point of an individual work may be associated with an encoding scheme that concatenates the name of its creator agent with a title of the work. A nomen string can be related to other nomen strings that are assigned to the same individual entity, such as variant titles and access points. As already noted, it is not necessary to use the Nomen entity when authority control is not required or relevant. A nomen string can be directly related to an individual entity without creating an individual nomen. RDA provides a set of »appellation« elements that accommodate the distinct categories of name/title, access point, and identifier strings. The categories are aligned with RDA’s »unstructured description«, »structured description«, and »identifier« recording methods for element values, and also the »flat file data«, »bibliographic/authority data«, and »relational or object-oriented data« implementation scenarios that are supported by RDA. To complement this, the Nomen entity is aligned with the »IRI« recording method and the »linked open data« implementation scenario. This infrastructure clarifies and supports the complex interplay of humans, nomenclature, and culture in the recording of and access to recorded memory. A diagram of a network Description automatically generated Figure 2: RDA entities and elements for authority headings and authority control (source: the author) Figure 2 shows the simple and complex data architectures for accommodating a controlled appellation in the form of an access point or authority heading. The top of the figure is an example of an access point used directly as the string appellation of a person in an information retrieval system. The bottom of the figure shows the same access point as a nomen string within an authority control system. NACO is the collective agent »Name Authority Cooperative Program«; VIAF is the vocabulary encoding scheme or dataset »Virtual International Authority File«. Nomen strings and nomen entities can be mixed without losing integrity or semantic consistency. Note that the Cyrillic value of »is equivalent to« is itself a distinct nomen string, so it could be replaced by another instance of a nomen entity, for example if two authority control systems are being merged or interoperated. An instance of nomen entity is technically a reification (or »thingification«) of a metadata statement that assigns a nomen to its referred entity. The simple statement at the top of Figure 2 is the instance of a nomen in the complex statement at the bottom, which essentially repeats the »person has access point« part of the simple statement. This redundancy allows the simple and complex approaches to be governed by the same set of RDA instructions. While this complication is of interest to system developers, it can remain transparent to the operational cataloguer. 4 Data provenance The RDA model of data provenance, defined as »Information about the metadata recorded in an element or set of elements« or »metadata about metadata«, extends the process of reification. Reification involves treating metadata as a thing in itself, irrespective of the other things that it describes. A single metadata statement or a set of multiple statements, known as a »description set« in RDA, is reified to create a »metadata work«. This is a kind of Work that can be described like any other work. The expression of a metadata work has the characteristics of the syntax in which the statement is made, such as Resource Description Framework for linked data or UNIMARC for relational databases. This is equivalent to expressions of a work in different languages. The manifestation of a metadata work is the carrier of a metadata statement or description set, such as an online resource, a computer file, or a catalogue card. This approach allows the full set of RDA attribute and relationship elements to be used in the recording of data provenance at multiple levels of granularity using unstructured or structured descriptions, identifiers, and linked data. The RDA model also has the advantage of re-using existing entities and elements, and does not require any additional entity classes. Some new elements are added to support flexibility in how values for specific data provenance are recorded, such as »note on metadata work« and »recording source«. Some legacy elements are clarified and repurposed, for example »source consulted«. These older elements were the result of earlier attempts to accommodate data provenance in RDA, analysed in the report from the RSC Technical Working Group on RDA models for provenance data (RDA Steering Committee, 2016). That report was published before the LRM, and the current RDA model of data provenance is a development of the analysis for compatibility with the LRM. It is worth noting that the reification approach to provenance is latent in the LRM, for example the »assigned« relationship element between an agent and a nomen (LRM-R14). This is equivalent to a cataloguer who assigns a value to an element of a specific entity to create a metadata statement. A diagram of a work process Description automatically generated Figure 3: Reification of a metadata statement to accommodate data provenance (source: the author) Figure 3 gives an example of reifying a metadata statement as an instance of a metadata work that can be assigned data provenance by using Work attributes and relationships. The creator of the statement is a cataloguer or cataloguing agency. The content standard used to create the statement is RDA, embodied in RDA Toolkit and associated with the statement by a broad relationship element. The source of »audiocassette« as the value of the statement is given by a generic title for a publisher’s catalogue. A feature of the 5th information age is a much broader group of agents who generate metadata for information resources. Such interactions include the creation of descriptions of entities in unstructured forms, for example reviews of Amazon products, and in structured metadata, for example descriptions of resources in Wikipedia. Some agents who create metadata can be categorized as trained cataloguers who reflect local cultural norms in the context of national and international bibliographic and cultural heritage standards, and publishers and producers of resources whose aims are to market and promote their products and the agents who create their content. Both of these categories are now vastly outnumbered by the social media crowd with diverse intentions, but the metadata published by the crowd may be of very low quality (Jiang, Liu, Liu, Liu, Chen, and Xu, 2021). Data provenance is a useful tool for managing metadata from multiple sources. Agents and the metadata they create can be assessed for quality, trust, and consistency, and this information can be used to warn end-users of a dubious source or to filter low-quality metadata from information retrieval systems. RDA provides several methods for reusing and interoperating disparate sources of library and cultural heritage metadata. Data from different sources may vary in the granularity of the entity being described and the granularity of the attribute and relationship elements that are used. The semantic consistency of entity and element hierarchies allows metadata to be automatically broadened, or ‘dumbed-up’, to a lowest common granularity that allows interoperability. Metadata can be processed in a bulk operation or on-the-fly, while retaining the original metadata for ‘smarter’ use in the future. 5 Implementation scenarios RDA supports four scenarios for implementing metadata in an operational information retrieval system. The »flat file« and »bibliographic/authority« scenarios process metadata in packages that describe multiple entities. For example, a bibliographic description usually combines the resource entities into a single record and relates it with authority headings to descriptions of other associated entities. The »relational or object-oriented« and »linked open data« scenarios process metadata in sets that describe a single entity. Metadata for multiple entities is brought together for retrieval and display purposes, but is maintained and stored as separate descriptions; this is entity-based cataloguing. The semantic integrity of the RDA entities and elements supports the transformation of metadata from one scenario to another. The process is asymmetric: flat file data requires considerable processing to transform it to linked open data, and some data may be lost; linked open data can be flattened automatically with no loss. This implies that the linked open data scenario is the most flexible for operational applications. This is echoed by the LRM, which states »this model is developed very much with semantic web technologies in mind". The implementation scenarios cover the range of data structures that are used in crowd-sourced metadata. For example, an online review of a movie by a fan may be a flat file description, while an entry for a movie in Wikipedia or IMDb (Internet Movie Database) is more like a bibliographic/authority description. The transformation and granularity of metadata supported by RDA for the scenarios supports the integration of descriptions by the amateur reader with the professional efforts of the trained cataloguer in a cultural heritage organisation. 6 Conclusion RDA provides a variety of tools for managing bibliographic control in the 5th information age. RDA implements the full range of LRM entities of interest in the bibliographic universe, and provides a set of elements for each entity class that supports entity-based cataloguing. Elements are arranged in semantic hierarchies to support description at multiple levels of granularity. The RDA categories of appellation element reflect the contexts in which labels that reference individuals are assigned and used. The Nomen entity and its elements support authority control of access points to reflect local cultural expectations within an international and interoperable infrastructure. The RDA model for data provenance allows the range of RDA tools to be used to manage multiple sources of metadata in large scale information retrieval applications. The semantic integrity of RDA entities and elements supports interoperability of metadata that is produced by a wide range of agents for local contexts and scenarios. In the Fifth information age, the reader is the cataloguer, the production of recorded memory is the culture, and the local is the global. References Dunsire, G., 2007. Distinguishing content from carrier: the RDA/ONIX framework for resource categorization. D-Lib Magazine, 13(1/2). Available at: https://www.dlib.org/dlib/january07/dunsire/01dunsire.html [28. 9. 2023]. Dunsire, G., 2020. Internationalization of RDA Toolkit during the 3R Project. Available at: http://www.rda-rsc.org/sites/all/files/247%20Internationalization%20of%20RDA%20Toolkit%20during%20the%203R%20Project.pdf [28. 9. 2023]. Dunsire, G., 2022. Bibliographic control in the fifth information age. In: Bergamin, G. and Guerrini, M. eds. Bibliographic control in the digital ecosystem. Rome: Associazione italiana biblioteche. (pp. 25–36). Available at: https://media.fupress.com/files/pdf/24/10612/30806 [28. 9. 2023]. Gerber, H., 2022. Ten oldest known cave paintings in the world. Available at: https://www.thearchaeologist.org/blog/ten-oldest-known-cave-paintings-in-the-world [28. 9. 2023]. Jiang, G., Liu, F., Liu, W., Liu, S., Chen, Y., and Xu, D., 2021. Effects of information quality on information adoption on social media review platforms: moderating role of perceived risk. Data Science and Management, 1(1), 13–22. Available at: https://doi.org/10.1016/j.dsm.2021.02.004 [28. 9. 2023]. Joint Steering Committee for Revision of AACR, 2006. RDA/ONIX framework for resource categorization. Available at: http://www.rda-rsc.org/archivedsite/docs/5chair10.pdf [28. 9. 2023]. Ranganathan, S., 1931. The five laws of library science. Madras: Madras Library Association. RDA Steering Committee, 2016. RDA models for provenance data. Available at: http://www.rda-rsc.org/sites/all/files/RSC-TechnicalWG-1.pdf [28. 9. 2023]. RDA Steering Committee, 2023. Welcome to RDA Toolkit. (July 2023). Available at: https://access.rdatoolkit.org/ [28. 9. 2023]. Riva, P., Le Bśuf, P. and Žumer, M., 2017. IFLA library reference model: a conceptual model for bibliographic information. Den Haag: IFLA. (As amended and corrected through December 2017). Available at: https://repository.ifla.org/bitstream/123456789/40/1/ifla-lrm-august-2017_rev201712.pdf [28. 9. 2023].