SA VREMENI PROBLEMI DOMAĆEG 1 INOSTRANOG TURIZMA U JUGOSLAVIJI Stevan M.Stanković* IZVLEČEK UDK 911.3:796.5 (497.1) Turizam u Jugoslaviji ima dugu i bogalu tradiciju. Domači turizam ima nekoliko osnovnih karakteristika. Analiza je pokazala da su neke od njih identične sa stranim turizmom. To znači da obe vrste turizma treba sinhronizovano razvijati. ABSTRACT UDC 9113:796.5 (497.1) CONTEMPORARY PROBLEMS OF DOMESTIC AND FOREIGN TOURISM IN YUGOSLAVIA Tourism in Yugoslavia has a long and rich tradition. Domestic tourism in Yugoslavia has several basic characteristics. The analysis has shown thai some of them are identical with foreign tourism. This means that both kinds make a unique whole. 1. UVOD Domaći i inostrani turizam u Jugoslaviji ima dugu tradiciju, koja je od značaja i za savrcmcno stanje. Od najranijih početaka, razvoj turizma na tlu naše zemlje, pratile su odgovarajuće društvene i profesionalne organizacije. Neke od njih bile su i ostale osnova sadašnjih društvenih i profesionalnih institucija iz domena turizma, ugostitelj-stva, zaštite prirode za potrebe turizma, inicijative i receptive turističkog prometa. Savremcni turizam u Jugoslaviji se odlikuje učešćem velikog broja naših gradjana i stranaca u različitim vrstama turističkih kretanja. Turizam je tokom vremena uslovio niz novih pojava i procesa u prostoru, koje ranije nisu biic ni dovoljno poznate ni dovoljno istražene. Kako su domaći i inostrani turizam od značaja za platni bilans zemlje, zapošljavanje, preusmeravanje potrošnje, invetiranje u odgovarajuće srneš-tajne, ugostiteljske, saobraćajne kapacitete i objekte komunalne infrastrukture, turizam se nameće kao polifunkcionalna delainost u vremenu i prostoru, sa nizom specifičnih zahteva, koji se moraju rešavati na osnovu detaljnih naučnih istraživanja stru-čnjaka razučitih profila, pri čemu geografi imaju jasno dcfinisano mesto (Stanković, 1987, 42). • Dr., univ.prof., Geografski fakultet, PMF, 11000 Beograd, Studentski trg 3/I1I. S. M. Stankovič - 277 - Savremeni problemi... Domaći turistički promet predstavlja prelivanje dela lične potrošnje iz brojnih matičnih u sve brojnija turistička mesta i ima veliki ekonomski značaj. Osnovni pravci kretanja našeg stanovništva su usmereni iz kontinentalnog ka primorskom prostoru, iz velikih gradova i industrijskih centara ka izleltištima, planinama i banjama, kao i iz regije gušće naseljenosti ka regijama koje su bogate spomeničkim vrcdnostima i dobro očuvanom prirodom. Domaći turizam se mora uvažavati i sa zdravstvenog, vaspitnog, kulturnog i socijalnog značaja. Na ovim njegovim osobinama počivaju vanekcnomske funkcije, koje je potrebno više i sistematičnije negovati i unapredjiva-ti, jer je turizam osnova patriotizma, druželjublja i medjusobnog zbližavanja ljudi udaljenih prostora. Domaći turizam u Jugoslaviji se u periodu posle drugog svetskog rata udvijao u razli-čitim društvenim i ekonomskim uslovima, te je imao i različita obeležja, ali u celini gledano značajan uzlazni trend. Sedamdesetih godina turizam dobija status prioriteta, te se grade brojni objekti, unapredjuje propaganda i uvode stimulativne mere na nivou federacije. Već tada jasno se ispoljila činjenica da je veća pažnja posvećivana inostranom nego domaćem turizmu, te se počinju nazirati izvesne disproporcije. Najviše objekata izgradjeno je u priobalju Jadranskog mora i na ostrvima, te je još jače naglašena usmerenost turista iz kontinentalnih prostora ka primorskim. To je izazvalo i povećanu koncentraciju turističkog prometa na letnje mesece, kada su uslovi za rekreativni boravak najpovoljniji. Kako je u medjuvremenu sve jasnije ispo-Ijcn pad vrednosti dinara prema konvertibilnim valutama, došlo je do povećanja cena turističkih roba i usluga. Visoka lična i turistička potrošnja u mnogim stranim zemljama iz kojih Jugoslavija dobija najviše turiste (SR Nemačka Austrija Italija Velika Bntanija) uz pad kupovne moći domaćeg stanovništva, uslovili su nove proporcije u ukupnom turističkom prometu Više i bolje planiran je i programiran razvoj inostra-nog nego domače turizma u Jugoslaviji To proističe iz značaja deviznog priliva po osnovu turizma za poboljšanje platnog bilansa zemlic koii ic Krtinama negativan. trci za devizama dinar kao sredstvo plaćenja je zapostavljen. Činjenica je da turizam nikada nije bio uzrok inflaciji i devalvaciji dinar, ali je delio sudbinu sličnih uslužnih delatnosti i zajedno sa saobraćajem ublaživao deficit platnog 201I 2. DEVIZNI PRIHOD Godine 1988. naša zemlja je ostvarila ukupan devizni prihod od 22,9 milijardi dolara. Od toga je 12,8 milijardi dolara dobljeno izvozom različitih roba, a 11,1 milijarda dolara zaradjena turizmom, saobraćajnim uslugama, prijemom doznaka naših gradjana iz inostranstva i iz drugih izvora. Sa 2,024 milijarde dolara prihoda od stranih turista, S. M. Stankovič -278- Savrcmeni problemi™ turizam je u ukupnom deviznom prihodu naše zemlje učestvovao sa 8,83 %, a u nerobnom prilivu deviza sa 18,23 %. Bez obzira što je inostrani turizam u Jugoslaviji znčajan izvor deviznih prihoda, stanje se mora posmatrati u kontekstu niza okolnosti. Naime, devizni priliv po osnovu razvoja inostranog turizma u našoj zemlji 1987. godine u odnosu na prihode ostvarene 1986. godine, povećao se oko 15 %. U isto vreme dinar je prema dolaru devalvirao za 400 %. Nameće se jasan zaključak, da su nosioci razvoja turizma u Jugoslaviji, za nešto više ostvarenih deviza, morali dati znatno više roba i pružiti znatno više usluga. Takvo stanje direktno i indirektno utiče na ubrzanje inflacije, a ova negativno na domaći turizam (Stanković, 1989, 53). Devizni prihodi od inostranog turizma u dolarima Godina Prihod Godina Prihod 1955. 7.200.000 1975 768.414.000 1960. 15.882.000 1980. 1.114.700.000 1965. 81.700.000 1985. 1.050.200.000 1970 274.200.000 1988. 2.024.000.000 Promené pariteta dinara prema konvertibilnim sredstvima plaćanja, uslovljavaju sni-žavanje cena roba i turističkih usluga za strane turiste. Zbog toga se naša zemlja mogla konkurentno uključivati u osvajanje stranog turističkog tržišta. Višestruko je potvrdjeno, da je to najlošiji način osvajanja tržišta, jer borba za isto mora bazirati na odstranjivanju nelojalne konkurencije unutar naše ponude, promociji novih turističkih vrednosti, svrsishodnijoj propagandi, obogaćivanju sadržaja boravka, produ-ženju sezone, većoj vanpansionskoj potrošnji i slično. "Uz relativnu stabilnost dinara, naročito u razdoblju od 1974. do 1977. godine, još smo se i mogli uljuljkivati u uvje-renju da je gubljenje pozicija na svjetskom turističkom tržištu rezultat činjenice što je Jugoslavije izgubila prednost koju je u ranijim godinama imala po osnovi cijena turističkog usluga. Medjutim, neuspješno nastojanje Jugoslavije da se uglavnom porastom smještajnih kapaciteta i sporim mijenjanjem okoštale strukture ponude održi na svjetskom tržištu nižim cijenama svojih usluga, najbolje se ogleda u raskoraku izmc-dju porasta prometa i deviznog priliva po osnovi inozemnog turizma. Ali, kada više iz platno-bilansnih razloga nije bila u mogućnosti da osigura niti ravnomjernu opskrb-ljenost tržišta osnovnim prehrambenim i drugim robama, Jugoslavija je u 1982. godini zabilježila veliki pad i prometa i potrošnje straniti turista. Naime, upravo je neočeki-vano nagli porast salda dohotka od turizma u razdoblju od 1960. do 1973. godine, unatoč višestrukih zastoja u posljednjih petnaestak godina i drastičnog pada u 1982. godini, doprineo tome da se izvozne mogućnosti jugoslavenskog turizma kao i njegov doprinos platnoj bilanci zemlje često preuveličavaiu" (Vučkovič 1987 180). S. M. Stankovič -279- Savrcmeni problemi... 3. TURISTIČNI PROMET U razvoju domačeg i inostranog turizma u našoj zemlji ima dosta razlika, ali su ispo-Ijene i izvesne zajedničke osobenosti. Medju njima se ističu sve veča mobilnost turista, naglašen sezonski karakter, neravnomerno povečanje prometa po godinama, izrazita usmerenost ka Jadranskom moru i ostrvima, proširenje promena na veči broj turističkih mesta, kao i mogučnost izdvajanja karakterističnih perioda. Zajedničke odlike ukazuju na potrebu jedinstvenog pračenja i usmeravanja razvoja obe vrste prometa. Godina Domaći Strani D. S. 1948. 1.616.756 61.500 96: 4 1950. 2.319.697 41.221 98: 2 1955. 2.925.768 485.294 86:14 1960. 4.314.903 873.140 83:17 1965. 5.284.000 2.658.000 66:34 1970. 7.112.000 4.748.000 60:40 1975. 9.711.000 5.835.000 62:38 1980. 11.679.100 6.410.400 64:36 1985. 13.579.000 8.436.000 62:38 1987 13.349.000 8.907.000 60:40 SLI. Domači i strani turisti u Jugoslaviji Forasi broja domačih turista u Jugoslaviji po pejedinim godinama i dužim vremenskim periodima, dosta je neravnomeran, Sto je uslovljeno delovanjem niza faktora u mestima stalnog boravka stanovništva, kao i umestima njihovo« turističkog oprede-lienja. Promet domačih turista zavisio je i zavisi od odgovarajučih pozitivnih i negativnih promena u privredi, politici i društvenoj stvarnosti. Uz to, na obim prometa deluju stimulativne mere, navike, potrebe i mogučnosti za pramenom mesta boravka. Inostrani turizam u našoj zemlji pokazujc bržc stope rasta. Tome je doprinelo nekoliko jednokratnih devalvacija dinara, otvorenost granica naše zemlje, prepoznativost Jugoslavije na inostranom turističkom tržištu, povoljan geografski položaj, relativno dobra saobračajna povezanost, velika vrednost prirodnih i antropogenih potencijala, sve obimnija materijalna baza, afirmacija nekih centara planinskog turizma i si. Smatramo da je nepotrebno fiksirati odredjene proporcije broja domačih i stranih turista. Na sadašnjem nivcu razvoja turizma jedino opravdanje ima sinhronizovan razvoj obe vrste turističkom prometa. Mere nadležnih državnih i društvenih organizacija potrebno je jasno definisati, jer je celovit turistički premet osnova potpunijeg koriščenja postoiečih turističkih vrednosti Jugoslavije koje su lokalno«* re^ionalnog repu-bličkog junoslovcnsko" cvropskog i svetskoc značaja Ukupnta razvojem Turizma potrebno* uticati i intenzivniii razvoj kontinentalnih turističkih centara i regija S. M. Stankovič -280- Savremeni problemi... posebno banjskih, jezerskih i planinskih. Uz to, plasmanom ponude za kongresni, lovni i manifestacioni turizam, moguče je izvesno produženje turističke sezone, kao osnove za ostvarivanje večih dinarskih i deviznih ekonomskih efekata (Stankovič, 1987, 43). Broj nočenja domačih i stranih turista u Jugoslaviji pouzdaniji je pokazatelj lurističog prometa, u odnosu na broj turista, te ga s pravom uvažavamo. Godina Domaći Strani D. S. 1948. 8.993.638 417.907 96: 4 1950. 8.640.158 178.541 98: 2 1955. 9.253.974 1.832.555 83 :17 1960. 19.512.496 3.510.500 85:15 1965. 21.411.000 11.240.000 66:34 1970. 25.943.000 22.560.000 53:47 1975. 38.805.000 31.622.000 55:45 1980. 50.128.100 36.977.900 57:43 1985. 58.322.100 50.816.000 54:46 1937. 57.684.000 52.299.000 52 .48 SI. 2. Nočcnja domačih i stranih turista u Jugoslaviji Usporeniji rast broja nočenja domačih turista u odnosu na strane u Jugoslaviji, uslo-vila je izrazita komercijalizacija turizma. "Razdoblje nakon privredne reforme (1965) karakteristično je za domači turizam u Jugoslaviji po tome Sto on više nije potican državnim (društvenim) mjerama, več je prepušten pretežno tržištu i djelomično krizi radnih kolektiva za odmor svojih članova. Praktično, umjesto dotadašnjeg gledanja na domači turizam kao socijalnu kategoriju, prelazi se na tretman turizma kao ekonomske kategorije leoju opredeljuje kupovna moč i razina osobne potrošnje (tada još niske). Kako nisu bili ustvoreni uvjeti za takav razvitak domačeg turizma, a neposredno nakon reforme ti su uvjeti pogoršani u odnosu na ranijc razdoblje (povečanje cijena i ukidanje povlastica" (Kobašič, 1987,14). Komplementarnot izmedju domačeg i inostranog turističkog prometa u našoj zemlji jasno je utvrdjena. Utvrdjeno je da se pri svakom smanjenju inostranog turističkog prometa, povečava domači. Največe razlike evidentiraju se u hotelskom smeštaju turista. Kada strani turisti dužc i viSc borave u hotelima, smanjuje se udeo domačeg prometa. Kada strani turisti ne poka-zuju veče interesovanje za hotelskim smeštajem, isti se nudi domačem turističkom tržištu, koic je u gotovo čitavom posleratnom razvoju turizma, a naročito u vreme njegove komerciaraiizacije posle sedamdesetih codina svoievrsna rezerva turist'cke ponude (Kobašič 1987,18). * " , J co o in O IO o IO ^r IO m tO co t^ r~- n oi 05 cn Ci 0> O IO s co co co Oi 0) 01 r60 MILIONA co Q «ri o irf ^T in IO (O to O 01 o O) en S. M. Stankovič - 282 - Savrcmeni problemi... 4. ZAKLJUČAK Savrcmeni problemi razvoja domačeg i inostranog turizma u Jugoslaviji su brojni i raznovrsni. Za plansko privredjivanje po osnovu turizma, neophodanje viši stupanj koordinacije domačeg i inostranog turizma, kako bi se ostvarili odredjeni ekonomski, ali i vanekonomski efekti. Sinhonizacija razvoja uslovljena je činjenicom da i jedni i drugi turisti koriste iste smeštajne kapacitete, iste saobračajnice, neka prevozna sredstva i uopšte materijalnu bazu, infrastrukturu, prirodne i antropogenc turističke vrednosti. Malo je objekata, turističkih centara i turističkih regija Jugoslavije, koje, pri sadaSnjcm stanju poponjenosti kapaciteta, mogu uspešno poslovati samona domačem ili samona inostranom turističkom tržištu. Potreba uskladjivanja domačeg i mostrano" turističkog prometa u našoj zemlji mora da bazira na detaljnom poznavanju potražnje i platežnih mo»učnosti domačih i stranili turista. Problemi izvesnog zaostajanja domačeg turističkog prometa za inostranim, nisu stvar samo pojedinih privred-nih političkih i društvenih oreanizaci ia več najšire društvene zajednice. U torn smislu čini se ncophodnim kada je u pitanju domači turizam iznalaženjc pravih stimulativ-nih mera i njihova višeeodišnja doslcldna primena na čitavo j teritoriji Jugoslavije. Sieurno ie da če turizam i u narednom periodu deliti sudbinlu najavljenih ekonom skih političkih i društvcn'h promena ali se mora uvžavati kno ozbiljna mocučnost za s'vrsishodno rešavani'" nekih problema. U večini dosadašnjih planskih i koncepcii-*V'\h nriti!D3 turizmu u Juaoslaivji domače tržište ni;e tretirano na odeovaraiuči na čir' Gotovo svuda i uvek prioritet je davan inos'Anon turističkom "prometu kao izvoru rip vi 7 nih nrihnda ÎI taie voi situaci» družtvo mon triniti i pronalaziti rešenja unapredjenja domačeg turizma (Pirjavcc, 1988, 94). LITERATURA Stankovič M.S., 1983, Turizam u Jugoslaviji, "Turistička štampa", Beograd. Vučkovič A, 1987, Ograničcnost doprinosa turizma platnoj bilanci Jugoslavije. Zbornik radova Turizam u medjunarodnoj razmjeni". Ekonomski fakultet, Zagreb. Stankovič M.S., 19S7, Savrcmeni zadaci turističke geografije Jugoslavije. Geografski glalsnik, broj XLIX, Geografsko društvo Hrvatske, Zagreb. Kobašič A., 1987, Turizam u Jugoslaviji. "Informator", Zagreb. Pirjavec B, 1988, Ekonomski aspekti jugoslovanskog turizma. "Školska knjiga", Zagreb. Statistica godišnjak SFR Jugoslavije, 1949-1988. Saveznizavod za statistiku, Beograd. Stankovič M.S., 1989, Uskladjivanjc razvoja domačeg i inostranog turizma u Jugoslaviji. Glasnik Srpskog geografskog društva, sveska LXIX, broj 1, Beograd. s. M. Stankovié____________________-283-______________Savrcmeni problcmi... CONTEMPORARY PROBLEMS OF DOMESTIC AND FOREIGN TOURISM IN YUGOSLAVIA Tourism in Yugoslavia has a long-standing tradition and provides a basis for economic effects which are of consequence to Yugoslav balance of payments. Tourism in Yugoslavia affects a series of economic and non-economic activities, either directly, or indirectly or in multiple aspects. Some segments of those relations and aspects are subject to specific geographical and, particularly, touristic geographical investigations. Since the end of the Second World War domestic and foreign tourism in Yugoslavia have not been developing equally well. In 1949 there were registered 1.985.630 domestic and only 31. 920 foreign tourists in Yugoslavia. The percentage was 98 : 2. In 1987 there were 13.349.000 domestic and 8.907.000 foreign tourists in Yugoslavia. The percentage was 60 : 40. The statistics shows that foreign tourism has developed faster than domestic. This is also confirmed by the data on overnight stays. In 1950 tourist realized 8.640.158 overnight stays, and foreign tourists only 178.541. The percentage was 98 : 2. In 1987 domestic tourists in Yugoslavia realized 57.684.000 overnight stays, and foreign tourists 52.299.000. The percentage was 52 : 48. For a successful development of tourism in Yugoslavia it is necessary to synchronize the development of both domestic and foreign tourism. Only in this way it is possible to achieve a satisfactory degre in using the already existing materia! basis and to prolong the tourist season. Besides economic functions which arc emphasized in foreign tourism, as a source of foreign currency income, domestic tourism plays an important part in developing educational, social, and cultural function. Above all, domestic tourism contributes to the development of patriotism.