Poštarina plaćena u g o t c v u 14 1334 C fen Л Din 2‘- 01 AS I to SAV C ZA SOKOLA KRALJ EVINE JUG OS LAV I JE MESEČNI P RI L O C SOKOLSKO SELO' Ljubljana, 27 APRILA 1934 Iziazi svakog petka • Godišnja prelplala 50 Din • Uredništvo I uprava naiazi se u Učiteljsko] tiskari. Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 e Račun pcštanske šfedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rokopisi se ne vračaju GOD. V BROJ 18 Kakanjski mučenici Sokolski jubileji l ^SJveća rudarska nesreča, puna tet.1 *. V^asa, što su je ikada zabeležili r ,°PIS' našega naroda, zavila je u crno L', ,0 aaše maleno rudarsko mestance *«4- Daleko od Božjeg sunca, kojc sto ° za sve sBe’ ^а1ск° od či-sj ® vazduha, koji je potreban svakom кл°т ^U’ daleko od svetlosti dana, mar preP°rada svet, duboko u utrobi Dat e,u zen?lj° Pa^ su ^ao žrtve svog ru /* • 3® životnog poziva crni rudari, bri-T-* duše i čovekoljubivog srca, bra 'Va skrbni sinovi, plemenita p ,ca> dobri i svesni naši Sokolovi, pri-i„ ..n!c^ naše napredne i jake sokolske linice Zgošča-Kakanj. . Grne se zastave viju na skromnim Sl Uzi}im domovima njihovim... Po-hqy žalobiij glasovi kakanjskih zvo- Cr * objavljuju ovom crnom seocu još jcJJV sudbinu njegovih trudom i zno-i vi’ lspa5er*ih žitelja, pogibiju stotine Va P.oštonih i radinih njegovih sino-Wh SU kao zrtve nemilog i zlo-Dnog udesa razbešnjelog prirodnog Veme?ta. Prestale su da rade koštunja-Ra + zuUevite ruke ubogog rudara... sjal0 se se s ovjm svetom 130 žrtava i jadnog i čemernog života, života, il°K 'm bedan i crn kao i ona I uboka i crna ždrela, koja su ih nemirno progutala, da ih oslobode dalj-, )h životnih muka i patnja, kojima je 10 Posut čitav njihov mukotrpni ži-v°tni put. i . b>uboka ova j zagušljiva grobnica, z;tnvi;Je- PrV??ila u sv°i hladni naručaj i ue.niloirchil Usudj o(“.čenika 5 Panika, ledenom i bezobzirnn Sa SVOJom medi. ni czo,Dzirnom rukom posegao braeu med ?!sku * jugoslovensku nove .v.. r . n.ase vernc i svesne ela-našert Л" с'°^гс očeve, sinove i braeu nami ' Plomenitog tamošnjeg dušn i uU. su nam se usekli u osedania v-j SU potresli naša bratska srce i - da nam se naše sokolsko Prn>; ?-a(r° nam na^a sokolska duša. uža« •VJem9 sv.u bol, svu težinu ovog Пп‘ V besa, koji su snašli unesrečene Prn!^ naše patničke sokolske brade, sav ' ^u-!emo • svu bol, koja je snašla u sv • 'uČ°slovenski narod. Duboko Vrisal-d,uši razumcmo i pročučujemo Pio l- ' ■ ^ ,ucvc‘ljene udovice, lama- jCc . ostunjavih ruku nesrečne majke, rc. J }. suzu, koja je kanula niz navo-skrh klcnulog starca, kojemu je pj ,ano mlađano telo jedinca sina. bi ]Cm° s nedužnom, slabunjavom i bila °m .s*tnom dečicom, koja su izgu-Co svoje hranitelje i branitelje, deči-5\n ’ ?Ja su 111 °rala ved u pupoljku sav 3 z.ivota c*a okuse svu gorčinu i svctaPelin °VOt! materijalnog života i oDui?trava 1 nevolja zavladali su ovim tj , rešenim naseljem... Rovovi smr-IjL ao c*a su sc osvetili znojnim i ug-rukam Pra^nom Pokrivenim celima i n,„ i113’ koji su nadčovečjim napori-nom V0 2ara^ivab u ovom podzem-nasušSVeti.Ui smra^a 1 mraka golu koricu KTit sna hleba sebi i svojoj porodici... nutan ova života za uvek je prcki- rp' * m0r u8a i žalost pritisli su nas kao otvo stojimo nemo i nepomično pred Vovare2,m.mračnim očima ugljenih ro-pat btojimo pred svežim grobovima Plač ' mučenika. Slušamo prigušeni uzdah VaPaj stotine porodica. Slušamo i j2n stotine i stotine sitne siročadi na 0|jm°^bh staraca. Naviru nam suze U pogledamo li tužnoj ovoj istini Polo-’ Predamo li muški ovaj žalosni 1геђгаЈ’ koji nam je viša sila namenila, Sokol u se vsabercmo, da se odlučimo. к0п. s 0 naše srce, koje je uvek i sva-koia • ®tvoreno, sokolska naša duša, ju, ’eonako oseda tudu bol, kao i svo-tretj 1 ousa i srce čitavog našeg naroda, sku Sl P^ovorc. Otarimo sirotinj-ic sriav5;11 s boa naših nesrečnika, koje bipa pfa tako teška, tako strašna sud-rod ' ani su suilbonosni, naš nas na-asa nas brada mole, vape ... ^clcžimSUZn'm °k°m i drhtavom rukom Piučen °,ovu strašnu pogibiju naše iz-lebdi C brade, a iz dubinc naše duše ®atat m • e višine bratski poslednji Svirn *• broj našoj sokolskoj bradi, Če,licilm kakanjskim patnicima Sarajevo 28 i 29 jima Približuju se dani dvaju značajnih sokolskih sletova koje de Sokolstvo svečano da proslavi. Prvi je na historijski dan Vidov-dan u Sarajevu dne 28 juna, na dan dvadeset godišnjice kada je prvi puta vidljivim znakom izrečen protest pro-tiv ugrtetavanja slovenskog naroda, kada je svesna i nacionalno odgojena ju-goslavenska omladina na začetku našeg narodnog oslobodenja položila svoje živote na žrtvenik za Otadžbinu. To je bilo na Vidovdan 1914 godine u Sarajevu. Drugi slet je 5 i 6 avgusta u našem belom Zagrebu, u našoj jugoslovenskoj metropoli, i to na dan 60-godišnjice osnutka Hrvatskog Sokola. Tog je dana isto tako izrečen vidni protest protiv ugnetavanja slovenskog naroda od bivše Austro-Ugarske Monarhije. Ovo su naša dva velika sokolska historijska datuma, koje de Sokolstvo ponosno pro-slaiviti kao svoje nacionalno delo. Oba ova sleta su ponos za nas Sokole jednog značaja, jedne višine i jed-ne svetinje. U belom Zagrebu dne 27 decembra 1874 godine osnovan je Hrvatski Sokol kao kulturno i gimnastičko društvo, kao kulturno da nas jača i oplemenjuje nam srce sokolskim idealima u demo-kratskom i bratskom životu, tada još neoslobodenog naroda. Kao gimnastičko društvo, uporedo s dušom da ga iača, da ga čini odvažnim i neustrašivim, da ga sprema na oslobo-denje i konačno ujedinjenje svih Slo-vena. Od godine 1874 pa sve do 1914 godine prošlo je punih 40 godina — upravo jedan zreo čovek odgojio se u Sokolu, ako je u desetoj godini života stupio u Sokol. Kroz tih četrdeset godina Sokolstvo je održalo nekoliko velikih smotra, manevara t. j. sletova na kojima sc video broj, rad i snaga, Sa-stali su se sokolski prednjači i radenici, da se ispita ono, što se kroz 5—6 godina učilo i da se na zborovanju zaključi drugo. Sletovi su idealni pothvati Sokolstva, to je ogromna armada, koja svo-jom disciplinom pretstavlja veliku sna-gu i moč i to tako, da nekoliko pred-njaka u roku od jednoga sata postroje za vežbanje nekoliko tisuča Sokola vež-bača presvučenih u vežbačka odela, i koji na zapoved jednog čoveka učine trenutačno razvrstanje, a onda ovih nekoliko hiljada uz glazbu jednako vež-baju. Tako je napisao kritiku o praškom sletu 1912 godine voda nemačkog Turnfcrajna, jer je več tada vežbalo najedanput dvanaest tisuča Sokola. On piše ovako: »Slet Sokola u Pragu bio je veličanstven. Veličina i disciplina po-kazuju snagu i moč. Ogromna masa naroda dosegia je tih dana vrhunac raz- Zagreb 5 i 6 avgusia draganosti dvanaest tisuča jednakih majica, dvanaest tisuča jednakih hlača i cipela i skoro dvanaest tisuča-jednakih ljudi postigla je vrhunac gimna-stičkog sistema«. Tih dana bili su iza-slani i preobučeni u civilno odelo đene-ralštabni oficiri bivše Austro-Ugarske Monarhije da kao vojnički stručnjaci prate ceo rad sokolski i da prema torne dadu svoje stručno mišljenje Arme Oberkomandi. Izjava, koja se izinakla jednog od ovih oficira, izrečena je čudenjem — da kako može jedan čovek da zapoveda s dvanaest tisuča ljudi i da ga svi čuju u jedan mah, veli — kada su udarili ru-kama o stegna kao da je stotinu topova opalilo, kaže nadalje — to je nenatkri-ljiya armada, ali i opasna po Austriju. (Taj je rekao istinu, jer je tako i bilo.) »Sletovi su za nas Sokole jedna smotra, manevri, gde se manifestira ideja, uzdiže ponos, jača duh i oplemenjuje srce bratstvom. A povratkom sa sleta svojim domovima i u sokolane donosi se novog života s više iskustva i jače volje. Sve najlepše vrline ima Sokolstvo u svojoj zadači« (Tirš). Ponosna Bosna se diči sa svojim šeher Sarajevom, jer je on kulturni centar njezin. Sarajevo sc sprema da primi ogroman broj Sokola i gostiju. Sarajevo ima neopisivo lepu okolicu, kao što su: Pale Ilidža, vrelo reke Bosne i t. d. Sarajevo promatrati s jednog brega jest gledati na jednu panorami«. Kako je Sarajevo lepo tako je i. ponosno i odušcvljeno što če proslaviti ta j dan kao dvadeset godišnjicu odlučnog i herojskog koraka pokojnog Principa i drugova za oslobodenje i ujedinjenje našeg naroda. Tu slavu i taj pomen našim herojima treba da vide, treba da proslave i da znadu svi Sokoli i ceo narod naše Otadžbine, onda če Sarajevo biti srečno i ponosno. Nijedan član ne bi smeo da ostane kod kuče na dan ovih dvaju sletova, a naročito naše čete trebalc bi korporativno da podu na jedan i drugi slet — tamo če videti i čuti ono, što još nisu čuli ni videli, a niti znali. Država pruža veliku pogodnost, naročito za vežbače i one u narodnoj nošnji, svi če ovi imati besplatnu vožnju, a članovi Sokola ne-vežbači platiče jednu četvrtinu, a oni, koji nisu Sokoli imaju pola karte. Zar to nije lepa prilika svakome da vidi našu Bosnu ponosnu s našim šeher Sarajevom, pa naš beli Zagreb, našu jugoslovensku metropolu, našu drugu prestonicu. ,Na te dane doletiče svi Sokoli i Sokolice iz svih slovenskih država, pa i oni iz neslovenskih država, svi če s nama proslaviti te velike sokolske svečanosti, a mi ih trebamo bratski dočekati i s njima proboraviti ovih par dana u lepom Sarajevu i belom Zagrebu. T C., Sl. Br. budimo luk uvek zapel za veliku metu sokolsko Pokrajinski slei u Sarajevu na Viđovđan o. g. Baklja zahvalnosii na grob Kralja Pelra Velikog Oslobodioca nosite se od Sarajeva do Topole mii- Vcčna ja pamjatl (Klič). »Slet u Sarajevu«, glasnik odbo-bora za II pokrajinski slet Sokola Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu, donosi u svom 2 broju iserpno o velikim pripremama koje sc vrše za taj slet. Za što bolje obaveštenje najširih naših sokolskih redova pre-nosimo o tim pripremama za slet u Sarajevu nekoliko zanimljivih i važnih pojedinosti. Ovc godine na Vidovdan proslavi-če ne samo Sokolstvo i Sarajevo nego i jedan veliki deo Kraljevine svoj veliki i redak nacionalni praznik. Taj dan u vidu sokolskog sleta pokazače zapadna polovina predratne Srbije, cela bivša Crna Gora, Južna Dalmacija i nada sve Bosna i Hercegovina svoju nacionalnu snagu, pustovanje prema velikoj proš-losti, vernost državnoj sadašnjosti i veru u veliku budučnost Jugoslavije. Kao što se prema narodnoj pesmi nc-kada svako spremao da što svetlije »Pred Laza izade«, tako i sada svi na- cionalni krajevi preko svog Sokolstva sve čine da ovogodišnje vidovdansko slavlje bude što veličanstvenije i nacio-nalnije. 1 radi toga nije nikakvo čudo nego sasvim priredeno da su Sokoli došli na ideju »Baklje zahvalnosti«. Da bi čitaocima bilo jasnije što se sve želi da ovim prikaže kao i sama izvedba, donosimo ovo nekoliko poda-teka: I Ide ja Nošenje baklje i na taj način iska-zivanje neke naročite ideje nije nova stvar. Od starih Grka pa do današnjeg dana to sc izvodi. Tu samo postoji razlika izmedu toga što se time htelo reči kao i način organizovanja. Naročite pažnjc vredna je priredba, koja se neke godine održala u Francuskoj. Tom pri-iikom je nošena vatra od Verdena, ponosa francuske hrabrosti i patriotizma, do Pariza i groba Neznanog junaka. Naša priredba započinje sa Sarajevom i završava sa Topolom. Baklja Slefska značka Izradio: Marin Studin če iči iz Sarajeva, središta bivše Bosne i Hercegovine, mesta gde je iz usta narodnog pretstavnika rečeno pretstavni-ku tudinskog tiranstva i ugnjetača ju-goslavenske slobode: »Žari, pali udbin-ski dizdare dok i tvojoj kuli reda do-de«, iz Sarajeva je kroz istorijski pu-canj rečeno da Jugoslovenstvo hoče slo-bodu i ujedftijenjc. Završava sc sa Topolom, gde je pre 130 godina počelo mačem Topolskog Junaka i njegovih šumadijskih seljaka narodno oslobodenje; Topolom gde na Oplencu večno počiva Veliki Kralj, koji je kao gorski četnik poleteo da u bosanskim gudu-rama izdahne za slobodu Bosne. Ovom bakljom hoče Bosna i Hercegovina da se na najvidniji način, preko Sokolstva, najjače svojo nacionalne organizacije, zahvali Oslobodiocjma za našu Slobodu. Ne samo to, nego sc ovim hoče da najjače naglasi vernost i oda-nost sadašnje generacije Kralju Junaku; generacija koja živeči u slobodizna da je ceni, spremna da sc za nju uvek žrtvuje, a Kralju, koji je u poznatoj niškoj deklaraciji celom svetu jasno rc-kao da se u svetskom ratu Srbija ne bori za svoju slobodu nego za slobodu i ujedinjenje celog Slovenskog Juga, Kralju, koji se »kao prost vojnik« na čelu svojih armija borio za našu slobodu od Kumanova do Veternika i Do-brog Polja, kada je svoje heroje poveo s uzvikom: »Napred u slavu ili smrt!« I ne samo to nego sc istodobno pozdravlja i buduči Soko-vladar, u komu če biti ujedinjena nacija i Sokolstvo, nedeljivo jedinstvo. To je ideja sokolske štafete i u torne se ona razlikuje od svih drugih. II Štafeta U subotu, 2 juna, posle podne na jednom istorijskom mestu Sarajeva za-paliče se na najsvečaniji način naročito spremljena baklja. Ta zapaljena baklja nosiče sc od ruke do ruke od Sarajeva preko sela i varoši do nacionalne čabe Topole. Njezin polazak če pozdraviti zvonjenje zvona, svirka muzika i gruva-nje topova i prangija. Na sličan način biče pozdravljana kroz sva mesta, kroz koja če proči. U njezmom nošenju vidno če učestvovati deca i starci, žensko i ‘muško, seljak sa žuljevitim rukama kao i gradanin, a duhom če je pratiti ceo narod Bosne i Hercegovine. Zublju če poncti jedan od najstari-jih Sokola ovih krajeva, a u Topoli če je dočekati starešina sarajevske sokolske župe sa starešinama ostalih šest župa koje prireduju slet kgo i celo starešinstvo Sokolskog Saveza i položiti na Grob Kralja Oslobodioca. Uporedo sa bakljom če se nositi i naročiti poziv na slet Njegovom Veličanstvu Kralju i 'Starešini Sokola. Prema tome i po daljini koja se ima preči, i po broju učesnika, kao i po svojoj ideji, ovo če bezuvetno biti najveličanstvenija štafeta do sada poznata. — M. J. Kuda ide šlafeia Put vodi iz Sarajeva, preko Više-grada, Užica, Čačka i Kragujevca na Oplenac. Ceo ovaj put prešla je proš-log meseca komisija načelništva Sokolske župe u Sarajevu te sc putem sastala sa načelnicima župa Užice i Kragujevac, i tom se prilikom stupilo u vezu. sa svim načelnicima pojedinih okružja, društava i četa, sa kojima je detaljno utvrdena trasa puta, kao i dconicc pojedinih jedinica. Dužina cele staže iznosi 355 №. Tezina izvedbe staietnog trcanja ne lezi toliko u dužini staže, koliko u terern-ma, preko kojih put prelazi. Naročito se to odnosi na prvu polovinu sta^e, jer su visinske razlike velike, a krajevi nenapučeni. Put se odmah iz Sarajeva ponje te dostiže svoju največu visiriu na Romanji planini (preko 1350 m.), sa koje sc spušta na Glasinačku visoravan (preko 800 m.), i u Rogaticu (526 m.). Odavde opet počinje uspon preko Se-meč planine (1284 m.), te se u strmom padu spušta u Višegrad (344 m.) a iz Višegrada se ponovno penje do Sarga-na (preko 900 m.) odakle sc onda u blagom padu spušta u Užice (411 m.). Iz Užica nastaju lakši tereni po dobrim cestama i večinom po ravnici. Osim navedenih višinskih razloga postoji naročita teškoea u tome, što se prvi deo trčanja izvodi po noči i kroz šumovite predele. Cela cesta podeljena je u tri glavna dela i to od Sarajeva do Semeča u dii-žini oko 100 km. spada župi Sarajevo, od Semeča do Čačka od oko 155 km. župi Užice i od Čačka do Oplenca oko 100 km. župi Kragujevac. Poprečna dužina staže pojedinog trkača iznosiče oko 200 m. po ravnom, dočim na uspo-nu od 50 m. na više, a u padovima j do 100 m. U svemu če dakle učestvovati oko 1700 trkača. Iz Sarajeva če štafeta potrčati dne 2 juna oko 20 sati. Trajanje štafete predvideno je oko 22 sata, tako da bi stigla na Oplenac dne 3 juna pred veče. Kako se je komisija načelništva župe Sarajevo obilazeči ceo put uve-rila, vlada kod svih jedinica, koje leže na tom putu. veliko oduševljenje za ovu stafetu i Sletskom odboru stižu dnevno mnogobrojne prijave za učest-vovanje u trčanju od brače iz jedinica koje ne pripadaju gore navedenim žu-pama. Uvereni smo stoga, da če izvedba te štafete biti snažna manifestacija sokolskog požrtvovanja i istinski izraz one zahvalnosti, ko ju Bosna i Hercego-vian duguju svome Oslobodiocu. Slefska spomenica Sletski odbor priprema Spomenicu II pokrajinsko« sleta u Sarajevu. Spomenica če imati prvenstveno nacionalno historijski značaj. Ona treba da utvrdi sve napore koje je učinilo Sokolstvo Bosansko hercegovačke župe u borbama za oslobodenje i da podvuče sve akcije sokolskih organizacija i njihovih pripadnika u doba oslobodilačkih rato-va i u doba progona. Ovaj nacionalni rad Sokolstva Bosansko-hercegovačke župe biče sistematski prikazan u pr-vom delu Spomenice. Ovaj deo Spomenice biče ukrašen fotografijama značajnih sokolskih i nacionalnih manifestacija do Oslobodenja. U drugom delu Spomenice biče prikazan razvoj svih župa za koje je slet obavezan, obuhvatajuči doba od 1919 do danas. Ovi prikazi, koje čg iz-raditi svaka župa za sc, sadržavače idejno organizacioni razvoj uz potrebne statističke podatke. I ovaj deo Spomenice če biti ukrašen fotografijama zna-čajnijih manifestacija i priredaba. Otsek za Spomenicu prikuplja gradu za prvi deo Spomenice. Načrt ovoga dela je več izraden a ceo prikaz podeljen u referate. Po dosadašnjem načrtu prvi deo Spomenice če sadržavati pet referata, koje če izraditi istaknuti sokolski radnici Bosansko-hercegovačke sokolske župe, koji su sami bili nosioci Str. Ž LOVEKISKO sJOICOLSTVC £bor ženskog prednjačkog zbora ČOS Iza muškog prednjačkog zbora ČOS i prosvetnog zbora, održan je prošle subote i nedelje zbor župskih načelnica i ženskog načelnistva ČOS. Zbor je vodila načelnica ČOS s. Pro-vaznikova, koja se je u svojem uvod-nom pozdravu setila 20-godišnjeg de- lo.vanja s. Hane Burgerove u načelni-štvu ČOS i 20-godišnjice otkako su sestre FučikOva, Kunteova i Zemnakova načelnice pojedinih župa. Izveštaj ženskog načelnistva obuhvatao je sva važ-nija dela, medu ostalim potvrdu poslovnika za sudijske ispite i za pred-njaštvo. Izvršili su se pokusi iz pliva-n ja, proste telovežbe i taboren ja. Sada je u ČOS registrirana 451 takmi-čarka, medu njima 162 za laku atleti-ku, 26 za smučanje, 158 za hazenu, i 45 za koškanje i odbojku. God. 1933 bilo je svega 17 ženskih prednjačkih točajeva ČOS, na kojima je bilo 705 prednjačica. Broj župskih sletova pro-šle je godine naprama 1930 god. nešto opao. Na takmičenjima, koja su se vršila tora prilikom, sudelovalo je 1039 članica i 949 naraštajki. Ukupan broj prednjačica, pripravnica i pomočnica iznosi sada u ČOS oko 10.000. Medu župskim načelnicama vlada veliko zanimanje za ovogodišnje tak-, mičenje ženskih odeljenja, koje če so vršiti za prvenstvo u opčem takmiče-nju u Prostjejovu, dok su bila pokrajinska takmičenja u igrama prebačena na 26 avgusta. Za učesnice izleta u Ju-goslaviju sastavila je s. Burgerova naročite proste vežbe, koje su bile od svih učesnica zbora izvadane u subo-1'u posle podne. Naredni dan u nede- 1 ju imenovao je prednjački zbor nove članice u zbor sudaca, našto je odo-brio sve pripreme za izlete češkoslo-vačkog Sokolstva u Jugoslaviju, pripreme za prve ženske medunarodne utakmice u Budimpešti a isto tako i za sve do sada učinjene pripreme za slovenski sokolski slet u Varšavi, uko-liko to spada u ženska odeljenja. Naročite se je naglašavalo na tom zboru, da treba da se posveti izučavanju naraščaja i članica u plivanju sve snage. S razvitkom zanimanja žena za pli-vanjem. mora da se poduzme sve da se koliko je više moguče pripadnica Sokola nauči pravilno da pliva. O stanju ženskog pokreta medu sokolskim vrstama u Slovačkoj podnela je iser-pan izveštaj s. Vrabčeva. Konačno je prednjački zbor učinio nekoliko izmena pri telovežbačkom odelu naraštajki, te odobrio pripremljene načrte. Izbirna takmičenja češkoslovačkog Sokolstva za Budimpešto Prošle nedelje vršilo se je u Tir-ševom domu u Pragu takmičenje za sastav osmeročlan&ke takmičarske vrste za budimpeštamsko medunarodno takmičenje. Za ovo zadnje izbirno takmičenje vladalo je u Pragu veliko zanimanje medu stručnim krugovima i medu na j bol jim vežbačima češkoslovačkog Sokolstva. Takmičenje je vo-dio načelnik ČOS br. dr. Miroslav Klinger. Takmičenju je pristupilo 16 boraca. Usled bolesti izastao je od takmičenja sadanji svetski prvak u te-lovežbi na spravama br. Hudec. Izme-du najbolj ih boraca taikmičili su br. Gajdoš iz Brna i Leflcr iz Vinograda, koji su osvojili prva mesta. Rezultati, koji su bili postignuti jesu ovi: od 150 postizivih tačaka dobio je br. Gajdoš iz Brna 139.6, a br. Leflcr 137.5 toča-ka; treče je mesto osvojio br. Tintje-ra iz Banjške Bistrice sa 131.8 tačaka. Vršni red sledečih takmičara, koji do-laze u obzir za sastav vrste, je ovaj: Sladak iz Bratislave, Baroh iz Buben-ča, Vitula iz Brna I, Tikal iz Vinograda i Povišil iz Bubenča. Ozdravili li br. Hudec, razume se samo po sebi, da če i on stupiti u red ovih medu-narodnih takmičara. O medunarodnim takmičenjima u Budimpešti mnogo se piše i govori. Zadnji broj »Narodnih listova« itf Praga posvetio je čitav članaik tom takmičenju. Pisac upozorava, da se naro-čito intenzivno spremaju za takmičenje Švicari, sa svojim Micom na čelu, nadalje Nemci, koji imaju kao svog prvaka Krecša; Italijani pak polažu velike nade u pobedu svoje vrste i u svog prvovrsnog takmičara Neria. Madžari polaze u boj takoder s ve-rom da časno pobede; njih vodi Pele, pobednik na olimpijadi iz god. 1932 u Los Andelesu. Opasna če biti i finska vrsta, koja ima kao svog prvaka uzomog takmičara Savolajnena. Fran-euska vrsta biče ovaj put sastavljena gotovo iz samih Alzačana, što če joj možda doneti nekoliko točaka više, ali na celotnu organizaciju baca čudno svetlo, da ne može iz ostalih кгајеуа da dade dovoljno boraca. Zanimiv če svakako biti i boj izmedu pojedinih najboljih takmičara pojedinih vrsta koje takmiče. Izmedu Slovena moramo u njihovoj vrsti da spomenemo pre svega br. Hudeca, nadalje br. Gajdoša, nato naše Pristova i Primožiča, medu ostalima madžar-skoga Pelea, Nemca Krecša, Italijana Neria, Finca Savolajnena, Švicara Mica i t. d. Koji če izmedu mjih da postane prvakom sveta za naredne če-tiri godine? Godine 1930 osvojio je to mesto u Luksemburgu naš brat Josip Primožič, koji če sada imati pro-tivnike čitavu četu izvršnih boraca. Pokrajinski slet češkoslovačkog Sokolstva u Opavi U Opavi, gde če se ove godine vršiti pokrajinski slet moravskih župa češkoslovačkog Sokolstva, grozničavo se pripravljaju za te svečane dane. Uz devet župa istočno-moravske pokrajine, za koje je ovaj slet obavezan, prijavilo se je još neobavezno za taj slet 11 drugih župa, tako da če ovaj opavski slet prevaziči prvotni svoj okvir i pretvoriti se u veliku i opšte nacionalnu manifestaciju u nekada ponemčenoj Opavi. Na taj slet pozvani su i jugo-slovenski Sokoli, koji če nastupiti u broju od oko 100 njih. Priredivači razmišljaju i o tome, da li bi bilo umes-no da se pozovu i ostale sokolske organizacije, naročito Poljake. Učestvo-vače i čitav vojnički garnizon Opave, a po deputacijama biče zastupani i ne-koji drugi pukovi Moravske. Medusletske mačevalačke utakmice ČOS u Pragu Prošle subote i nedelje održane su u Pragu u vežbaoniei Vinogradskog Sokolskog jdTuštva medusletska takmičenja sokolskih mačevalaea, na kojima je učestvovalo 63 brače iz dru-štava Brno, Blansko, Praški Sokol, Pi-sek, Vinogradi, Vršovice i žižkov. Takmičilo se je u borenju s mačem, sabljom i floretom. U sve tri grane bilo je učešče upravo veliko, postignuti pak rezultati govore, da se je u Sokolstvu počelo ponovno da podiže zanimanje za mačevanjem tako, da organizacija broji več vrlo lep broj ma-čevalačkih boraoa. Tok čitavog takmičenja bio je vrlo miran i održan je u bratskom duhu. Vežbanje starije dece u ČSR Več duže vremena proučavaju stručni krugovi u češkoslovačkom Sokolstvu pitanje telovežbe omladine, koja još nije navršila svoju 14 god. života, da bi mogla da stupi u sokolski nara-štaj, ali je telesno več toliko razvijena, da zapravo više i ne spada medu sta-riju decu. Pri razmatranju toga pitanja došlo se je do zaključka, da Su deca danas s 13 godina života mnogo bolje razvijena nego što su bila nekada. Stoga su izradili lekarski stručnjaci u ČOS uputstva za društvene lekare, prema kojima trebaju naročito pažljivo da pregledaju omladinu izmedu 13 i 14 godine i da po svojem savesnom pregledu odluče, da li če takva omladina i nadalje ostati u redovima starije dece ili če ih se pre, obzirom na njihovu telesnu razvijenost, uvrstiti u redove naraštaja. Iz toga sledi, da u češkoslovačkom Sokolstvu ostaje i nadalje četrnaesta godina kao granica izmedu kategorije dece i naraštaja, ali u poj edinim iznimnim primerima odlučuju drušitveni lekari, da se i pre navršene četrnaeste godine života mogu dobro razvijem mladiči i devočice prevesti iz kategorije starije dece u naraštaj. Produbljenje sokolskog rada u Slovačkoj Svojevremeno održana je u Pragu-u pretsedništvu ČOS sednica, koja se je bavila pitanjem o produbljenju sokolskog rada u Slovačkoj. Tom prilikom izdana je rezolucija o tom pitanju. Pred kratko vreme održana je u pret-sedništvu ČOS ponovno slična sednica, gde su podneli svoje referate br. dr. Slavik, dr. Keler, podnačelnik Nims-haus i s. prof. Lasovska. Iz njihovog se izveštaja razabire, da je Sokolstvo u češkoslovačkoj uhvatilo jak koren, Sokolski rad postao je važan činilac nacionalno uzgojnog rada u Slovačkoj uopče, stoga je potrebno da Sokolstvo baš tome svome radu obrati svu pažnju i da ga pokuša na čitavoj erti da pro-dubi. Zanimanje za sokolska društva svakim danom raste, a naročito zadnji prednjački tečajevi pojedinih župa govore, da je medu slušateljima preko 85% samih Slovaka i Slovakinja. O broju prednjaka — Slovaka ovisno je i delovanje, a, razume se, i uspesi. Starosta SSS i ČOS o Slovenstvu U Plznju održano je sredinom april^ slovensko veče, kojemu je pri-sustvovao velik broj najodličnijeg op-štinstva. Tom prilikom govorio je i sta- rosta ČOS br. dr. Stanislav Bukovski, koji j c rekao o Slovenstvu izmedu ostalog i sledeče: »Tirševo Sokolstvo uzgajalo je i uzgajače i nadalje u če-škoslovačkom čoveku smisao za skupnost i celinu. Isto je tako potrebno, da Sokolstvo uloži sve svoje snage da se prilike u Slovenstvu, koje broji 184 miliona pripadnika, poboljšaju. Sokolstvo je pozvano da u Slovenima uzgoji pokolenje, koje če trebati da bolje razumeva zajedničku pripadnost Slovena u celinu, jer je to u korist samog Slovenstva, i čovečanstva uopče. Nikako se ne damo zavaravati od dogadaja prelaznog značenja, več čemo s punom svešču stupati i nadalje na putu zajed-ničkog upoznavanja i buditi svest slovenske zajednice. Taj rad nije vezan uz rok, več treba da se vrši neprekidno kroz dugi niz godina, da stvorimo bo-Iju budućnost.« Članstvo u Praškom Sokolu raste Naše staro, sveslovensko matično društvo Praški Sokol, deluje u srcu velikog Praga. Stanovništvo Praga vrlo se uvečava. Ali u samom srcu grada opaža se znatno opadanje broja Stanovnika, jer se sve više i više otse-ljuju u okolinu ovog velegrada. Taj cdtok žiteljstva, razume se, u znatnoj meri šteti i raznim društvima u tom delu grada. Praški Sokol, koji je još pred rat bio največe društvo u Češkoj morao je svoje prvenstvo da otstupi Vinogradskom društvu, koje je postalo največe sokolsko društvo ČOS. U poslednje vreme poduzeo je Praški Sokol živu akciju oko toga da ponovno postane najjače društvo. To če mu, kako se iz svega može zaključiti, naskoro i uspeti. Sitne vesti iz češkoslovačkog Sokolstva Brat Jarka Taborek, bivši prvak na takmičenjima ČOS god. 1907, koji je bio nekoliko godina nakon toga izabran načelnikom u Plznju, slavi 25-godišnjicu načelničkog rada u Sokolskom društvu Plzenj I. Kroz sve te godine ostao je veran svom sokolskom pozivu, a pored načelničkih dužnosti u društvu vodio je u župi decu. Član je načelništva COS. Za budimpeštansko takmičenje od-redena je za članice kao takmičarska točka ritmičko vežbanje na melodiju narodne pesme, koju je sastavila s. Vera Njemcova iz Brna. Za nastup na pozornici izvadače češkoslovaeke sestre vežbe, koje jo u tu svrhu sastavila s. Hana Burgerova, poznata kompozitorka izvršnih vežaba s čunjevima prilikom IX svesokolskog sleta u Pragu, koje su odnele tako rekuči prvenstvo na sletu. Glazbu za taj sastav sastavio je poznati komponista br. dr. František Siksta. I u Budimpešti nastupiče češko-slovačke Sokolice u vežbama s čunjevima. Priredivački otsek ČOS priprema prijateljsko veče čitavog slovenskog Sokolstva prilikom glavne skupštine SSS, koja če se održati 10 maja o. g. u Pragu. Ta da če, po svoj prilici, biti primljeni u Savez slovenskog Sokolstva i bugarski Junači, što če privuči naročito mnogo delegata iz sviju saveza, koji su učlanjeni u SSS. Za glazbeni raspored pobrinuče se filharmonički otsek i mešoviti zbor Sokola Prag VII. Priredba če se vršiti na Slovenskom otoku na Vltavi. Sokolsko društvo Smihov I namerava u najskorije vreme da izgradi svoju novu vežbaonice. Dosadanje pro-storije bile su i suviše tesne za veliki broj vežbača toga društva. Mnogi su odeljci vežbali u vežbaoničama drugih društava. Nameravaju takoder da re-stauriraju stari sokolski dom tako, da če u skoroi budučnosti ovo društvo imati sve potrebne prostorij e. Pred nekoliko dana prikazivan je u Roterdamu film o IX svesokolskom sletu u Pragu, koji jo vanredno uspeo. Gledaocima je ispred samog prikazi-vanja održao govor pretstavnik nizo-zemskog telovežbaekog Saveza. Vodeči roterdamski dnevnik »Nieuwe Rotter-damsehe Courant« piše tom prilikom, da može Sokolstvo da služi i Nizozem-cima za uzor, iako Nizozemci imaju vrlo velik broj telovežbačkih i sport-skih društava i klubova, medu kojima vlada nesloga i rastresenost, i koji su prepušteni sami sebi. Sokolsko geslo »Jedan za sve, svi za jednoga«, trebao bi da zavlada i medu nizozemskim gim-nastama i sportistima. Sokolsko društvo Smihov priredilo je pred kratko vreme vrlo uspelu aka-demiju u jednom od večih praških po-zorišta. Akademija je bila izvanredno dobro posečena, te je pokazala da društvo Smihov stoji na onoj višini, kakvu zahteva sokolska misao od vodečih je-dinica. U bližini Praga radi marljivo društvo Mihle, koje je ovih dana uredilo uzorno svoje letnje vežbalište, snabde-veno svim potrebnim spravama i ostalim potrepštinama. Vežbalište obasiže prostor od 50 X80 m i ima trkačku stažu od 100 m. 60-godišnjieu svog života slavio je starosta Sokolskog društva Praha I br. Josip Mencel. Sav svoj život posvetio je sokolskoj organizaciji u koju je stu-pio god. 1895. Več godine 1907 bio je izabran starostom u svojern društvu, koje vodi sve do dana današnjega. — Njegovom zaslugom došlo je društvo do privremenog letaj eg krova i vežbali-šta, a sada namerava jda podigne društvu dostojan sokolski dom. П privat-nom životu br. Mencel je trgovac u Pragu, koji je sa svojom marljivošču iz skromnih prilika došao u prve redove praških trgovačkih krugova. 25-godišnjicu delovanja u načelni-štvu plzenjske župe slavi ovih dana br. Emil Štrunc, sadanji načelnik pome-, nute župe. U prednjački zbor stupio je god. 1909, a 1914 god. bio je izabran ĆNastavak sa 1 stranej sokolskog i nacionalnog pokreta u ovim kr-ajevima. Neposrednost i autopsija kao osnovne karakteristike dače svim referatima naročiti značaj. I drugi deo Spomenice sa referatima o pojedinim obaveznim Kupama biče od osobitog interesa, jer če se u tim referatima podvuči dve ideje spro-vodenje sokolskog unitarizma i pokret seoskog Sokolstva. Naročito če doći do doličnog izražaja ovaj poslednji mome-nat, koji je danas postao osnovica sokolskog rada. Savez gradova za slet u Sarajevu Savez gradova u Zagrebu uputio je svim gradovima, članovima Saveza, okružnicu ovoga sadržaja: Na Vido vdan ove godine biče II pokrajinski slet Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu. Toga dana če se proslaviti dvedeseto-godišnjica zadnje borbe za Oslobodenje i dvade-setpet-godišnjica osnivanja Sokolske župe u Sarajevu, one organizacije, koja je u najteže doba nacionalne podrede-nosti spremala Sokole za borbu za Oslobodenje i Ujedinjenje, a čiji su prvoborci bacani za vreme rata u tamniem osudivani na smrt i robiju, uvek visoko nosili svetu sokolsku zastavu i uvek ostali verni velikim sokolskim idealima. Taj slet biče komemoracija svim onim velikim žrtvama, koje je Sokolstvo onih krajeva dalo u borbu za Oslobodenje, a ujedno i manifestacija naše narodne snage, manifestacija novog rada našeg Sokolstva, koje je prinelo svoje delovanje na najvažniji i najzapušteniji deo našeg naroda na selo. Biče to u isto doba i dan nepokolebive vere u veliko sokolsko delo na naralnom, fizičkom, kulturnom i privrednom podizanju našeg naroda. Za taj slet su u punom jeku teh-ničke spreme, koje iziskuju znatna fi-nansijska sredstva. Zato molimo sve članove Saveza gradova da što snažnije potpomognu plemeniti rad i nastojanje Sokolske župe sarajevske i njenog odbora, te da u svojim budžetima za 1934 godinu osiguraju što veče sume za subvencij u Sokolstva uopšte, a i Sokolskoj župi u Sarajevu za podmirenje troškova II pokrajinskog sleta, kako bi ta značajna nacionalna slava što sjajnije uspela. , . Sokolska radio - predavanja RADIO PREDAVANJA O SLETU U SARAJEVU Za duhovne pripreme članstva za II pokrajinski slet održače se četiri predavanja na radiu, i to: dne 26 aprila brat dr. Vojislav Bc-sarovič: Nacionalni i historijski značaj Vidovdanskog sleta. dne 6 maja brat Milutin Janjuše-vič: Važnost Sarajeva i ovog kraja_ države u nacionalnom pogledu u vezi sa sletom. dne 7 juna brat dr. Gregor Čre-nošnik: Historija Sarajeva. dne 17 maja brat dr. Bogdan Vidovič: Zadatak Sokolstva u prošlosti i budučnosti. * R ADIO-ST A NICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja preko Radio-stanice Beograd održava-ju se: Dne 3 maja predaje br. dr. Ksa-veri Glinka, Beograd-matica, o temi: »Poljska književnost u prošlosti«. (Predavanje namenjeno duhovnom pripre-manju članstva za poljske sletove u Poznanju i Varšavi.) Dne 6 maja predaje br. Milutin Janjuševič, Sarajevo, o temi: »Važnost Sarajeva i ovoga kraja države u nacionalnom pogledu«. (Predavanje namenjeno duhovnom pripremanju članstva za ovogodišnji sarajevski slet.) Večernja sokolska radio-predava-nja preko Radio-stanice Beograd odr-žavaju se svakoga četvrtka od 19.10 do 19.30 časova, a popodnevna svake druge nedelje od 15.15 do 15.30 časova. * RADIO-STANICA ZAGREB Sledeča sokolska radio-predavanja preko Radio-stanice Zagreb održava-ju se: dne 4 maja predaje brat Dragutin Petrovič: »Stanovanje i prehrana na sletu«; dne 11 maja predaje brat dr. Ste-van Matič, Zagreb; »Sanitetska služba na sletu«; dne 18 maja predaje brat Čedomir Mileusnič, Zagreb; »Raspored sletskih svečanosti«; - • za župskog podnačelnika. Iza rata bio je izabran za župskog načelnika gde je sa svojim radom mnogo doprineo da je plzenjska sokolska župa postala jedna od najboljih u ČOS. Njegove su bile takoder i proste članske vežbe, s kojima su članovi nastup ili na prošloffl svesokolskom sletu, a koje su ostavile tako velik utisak na posetnike sleta. Inače je njegova največa briga, kao župskog načelnika, posvečena uzgoju prednjačkog kadra. IJpisle stajibenog eiseka U cilju ukonačenja posetilaca or; ganizovan je pri Sletskom odboru i Stanbeni otsek, koji več ima .svoju po-slovnu kancelariju u prostorijama bivše kavanc »Pavilon«, kod Alipašine džamije, u Aleksandrovoj ulici. Konačista če biti skupna i pojedi-načna, s krevetima, dušečima i drugom posteljinom, te slamom i čebadima. Svaki posetilac sleta, koji želi da ima pojedinačno ukonačenjc u hotelu ili privatnom stanu, i hoče da pre sazna gde je opredeljen, može da se obrati na kancelariju Stanbcnog otseka izravno i odmah. Pri tome treba da naznači; ime, zanimanje, stalno prebivalište, koliko soba i postelja treba, te dan dolaska u Sarajevo. Napose treba da naznači, želi li stan u hotelu, hanu ili privatno, u centru ili dalje, jer če to uticati na cene. Stanbeni otsek če se starati, da svi stanovi odgovaraju higijenskim uslovi-ma u celosti, i da cene budu skromne. Posetioci sleta, dači, naraštajci, članovi Sokola i nečlanovi, koji reflek tiraj u na skupno besplatno prenočište, treba da se prijave najbližem sokolskom društvu ili župi, a ovi če to opet prijaviti Stanbenom otseku prema upu-tama koje če naknadno dobiti. Ovima se preporučuje, da donesu sobom po-krivače, koji če im dobro poslužiti za slučaj kišnog i hladnog vremena. Napominje se. da če sva skupna prenočišta biti stalno pod strogim nadzorom organa Redarstvenog i Stanbe-nog otseka. Sve potrebne daljne upute uslediče naknadno. Poziv jahačkim otsecima Sletskom odboru prijavilo se nekoliko sokolskih društava, koja bi želela učestvovati na sletu sa svojim jahačkim otsecima, i nastupiti u posebnim vežbama. Da bi sletski odbor imao pregled o učestvovanju jahačkih otseka, molimo sva bratska društva koja se zato , interesuju, da Sletskom odboru pošalju svoje prijave, u kojima treba naznačiti broj konjanika i eventualno njihove vežbe. Sletski odbor zatražio je od Mini-starstva saobračaja za prevoz konja največe povlastice, a isto tako če se po-brinuti za smeštaj konja. dne 25 maja predaje brat dr. Oton Gavrančič, Zagreb: »Značenje sokolskog sleta u Zagrebu«; dne 1 juna predaje brat Hrvojc Macanovič, Zagreb: »Početak sletskih svečanosti«. Sokolska radio - predavanja preko Radio-stanice Zagreb održavaju se svakoga petka u 19 sati. Zagrebačka radio-stanica prenosi-če za vreme ovogodišnjeg sleta u Zagrebu i sve sletske svečanosti, a vero-vatno je, da če to učiniti i Radio-stanice Beograd i Ljubljana te češkoslovaeke. * RADIO-STANICA LJUBLJANA Sledeča sokolska radio-predavanja preko Radio-stanice Ljubljana održavaju se: U utorak, 1 maja predaje brat Josip Jeras (Ljubljana) o temi: »Sokolstvo i dobrovoljački pokret za vreme svetskog rata«, u utorak, 8 maja predaje brat Franjo Lubej o temi: »Sokolske vesti«, u utorak, 15 maja predaje brat Janez Poharc (Ljubljana) o temi: »Voditelji češkoslovačkog Sokolstva« (zavr-šetak), u utorak, 22 maja predaje brat Marjan Tratar (Trebnje) o temi: »Nešto iz istorije telovežbe i pogled na sadašnjicu«, u utorak, 29 maja predaje brat Verij Švajgar (Ljubljana) o temi: »Iz sokolskog života«. Upozoravaju se brača i sestre, da če se radio-predavanja preko Radio-stanice Ljubljana počam od aprila odr-žavati svakog utorka, a ne više svakog petka kao do sada. Predavanja drže se od 19 do 19.30 časova. Trgovačkl pomočnik, a inače vrlo agllan l spreman član vežbač, tražl zaposlenje u špece-rajskoj radnji uz minlmalnu nagra-du, samo toliko da bi mogao skromno životno egzistlratl. Moll svu braću Sokole-trgovce, kojima je potreban takav pomočnik, da ga potraie na adresu Nikola Mandič, Rusko Selo p. Hajfeld, Banat. 10«gođišnjlca Pokrajmskog saveza ruskog Sokolslva u Jugoslaviji Povodom desetogodišnjice Pokra-,nd°q-Sa,vcza ruskog Sokolstva u Ju-Prošlav/t- n će sc na svečan način RikI- /' eofiraclu 6 maja o. g. u S»m- °mu' ukr*tko eemo izneti kar ,XniJ0cm,Omente iz ‘Štorije postan-p‘ ?^ Sokolstva u Jugoslaviji. Vr„ s,c 3'0[na belih trupa generala iednn c nf.Krimu 1020 godine, za-našn ruskim izbeglicama došli su u nrimli, m.ljU 5 ruski Sokoli. Bratski čeli ra1 ,potP°mo6nuti, oni su po-iući i«C i ruske emigracije, poziva-vidimr. So,ko!ske jelove. Več 1921 god. kolsi-ju p”kušaje stvaranja ruskih so-Ljubliani° 7 Uu Be°Sradu, Zemunu, Subntin- ’• ?a^rebu, Sapcu, Pančevu, si)rPn, ' 1 drugim mestima. Baš tada slet T°-Sui-'’e za ^ Jugosl. svesokolski Je nasW.bIjani 1922 S°d- na kojemu bra^A • prvi Put Preko 100 Rusa, dam Г*?га- ^a yreme tih sletskih rSL^- ‘ su ruski Sokoli temelj Privrpm^ j organizaciji izborom Ijani У. uPrave sa sedištem u Ljub-br. H,JaxPTr,V°6 starešinu bio je izabran fesor lk°laj Preobraženski, pro- br. 297?a Ure se postepeno prema stij^a^*1 ^uPa i finansijskim mogučno- ,5,>i pravilnik važi smisaono i za ® zupske prednjačice. кгцп^3 nameštenjc, upotrebu i delo" prQK stalnih župskih prcdnjaka(ca) 1Suie se sledeči pravilnik: I. Nameštanje. l'fCcIr?. !^arncštanje župskih putujučih ^ačel J-"a sPada isključivo u delokrug s>p0r n,stva župe, a po prethodnom ^KjZUTnu * odobrenju načelništva jutii^ ^Va namcštanja župskih putu-vremenParednJaka do daljnega su pri- sk03 ^aeelništvo župe namešta žup-»Oo Prcdnjaka(cu) na osnovi službe-'l(lrtdbc>VOra treba da sadržava S?6 ^ °kružnice načelništva SSKJ br. b) ovog pravilnika, J nadležnosti, j! delokrug župskih prednjaka, t'?cdfijak,araVa’ dohotke i ugodnosti *> dužnosti prednjaka, 1 star(>st i osiguranjc, »'J otkazni rok, h) dopust, i) bolovanje, j) postupak u disciplinskim pita-njima. Objašnjenja pojedinih tačaka: Nadležnost. Župskim putujučim prednjacima nadležan je isključivo nadležni župski načelnik (načelnica) ili za to stalno odredeni župski podna-čelnik. Ako se župski načelnik sporazumi sa župskom načelnicom može) župski prednjak da obavlja svoj rad ta-koder i u ženskim odeljenjima dok žu-pa ne namesti stalnu župsku prednja-čicu. Dohotci. U ovoj točci ugovora mora da bude točno označeno koje ugodnosti, osim stalne mesečne plate, uživa župski prednjak, što je i ko snaša putne troškove t. j. troškove za že-ieznički prevoz i konačišta, ili mu se plača dnevnica i ko je plača, kao i sve ugodnosti, koje če eventualno uživati u naravi. Osiguranje. U službenom ugovoru treba da je odredba, koja reguliše pitanje plaćanja službeničkog poreza, ozlednog fonda, kao i penzionog fonda. (Ko ga plača). Svakako pak moraju ozledni fond da plačaju župska načelništva, odnosno župske uprave. Uslov za prijem. Uslov za prijem u službu župskog prednjaka je položeni župski prednjački ispit, i da je po mogučnosti neženjen. Otkazni rok. Otkazni rok jc 6 meseci za obe stranke, ako je pak uzrok otkaza disciplinski prestup župskog prednjaka otpušta se ga u naj krače vreme, koje je dozvoljeno prema odnosnim zakonskim propisima za javne službenike. Disciplinski postupak. Pravo da povede disciplinski postupak ima nadležno župsko načelništvo, sporove izmedu župskog načelništva i župskim prednjakom rešava načelništvo Saveza SKJ, koje je resenje izvršno. Dopusti. Svaki župski prednjak ima pravo na dopust od 3 nedelje do 1 meseca, koji može da iskoristi odjed-nom ili u prekidima, a u sporazumu s načelništvom župe. II. Likvidacija plata župskih prednjaka Postupak pri likvidaciji plata za stalne župske prednjake propisuje Izvršni odbor Saveza SKJ. Načelništvo Saveza SKJ pridržava si pravo da po-vuče župskog prednjaka, odnosno da zabrani plačanje onoj župi koja bi upo-slila prednjaka drukčije nego što pred-viđa odlomak III i IV ovog pravilnika. III. Upotreba župskih putujučih prednjaka 1) Načelništvo Saveza SKJ prire-đuje prema potrebi za stalne župske prednjake posebne tečajeve i sastanke sa svrhom, da postane rad i uzgoj je-dinstven po svim župama i da upotpu-njuje znanje župskih prednjaka. 2) Inače raspolaže sa župskim putujučim prednjacima isključivo župsko načelništvo, kao poslodavac. Župsko načelništvo sme da uposli župske putujuče prednjake isključivo za čisti sokolski uzgojni rad u župskom načelni-štvu, u župskom TO, u okružjima, društvima i četama. 3) Raspolagati sa župskim prednjakom i otkazivati mu rad sme samo nad- ležni župski načelnik (načelnica) ili njegov za to odredeni zamenik u na-čelništvu župe, koji pak treba da je za taj rad stalno odreden. 4) Stalni župski prednjak nije član župskog načelništva, niti župskog TO, ali može da ga se pozivlje na sednice župskog TO u svrhu potpune infor-mativnosti. IV. Delokrug župskog putujučeg prednjaka 1) U delokrug župskog putujučeg prednjaka spada sav onaj rad, koji mu u smislu ovog pravilnika poveri župsko načelništvo. Ovaj pravilnik obavezan je za nameštanje svih stalnih župskih prednjaka i prednjačica, čije se plate likvi-diraju iz svote od 20.000 Din, u smislu okružnice Izvršnog odbora Saveza SKJ br. 16163 od 12 dccembra 1933 i načelništva Saveza SKJ br. 876 od 20 decembra 1933. Načelništvo Saveza pridržava sebi pravo da (u opštem interesu napred-noga rada i života sokolskog) ovaj pravilnik dopunjava i menja tekom službovanja (putujučih) prednjaka a prema ukazanoj potrebi. t Ovaj pravilnik je odobren i pri-hvačen od sednice izvršnog odbora Saveza SKJ, pa je time obavezan za sve bratske župe. »Gajrei 1 Sokolstvo« U 15 broju »Sokolskog glasnika« od 6 o. m. objavljen je članak pod gornjim naslovom koji je izišao ovih dana u listu »Gaj ret«, službenom organu srp-skog muslimanskog kulturno-prosvet-nog društva Gajret. Uredništvo »Glasnika« je dobro učinilo što je našu so-kolsku javnost upoznalo sa sadržinom spomenutog članka, komu je namenjena svrha, da nas uveri da i Gajret kao nacionalno kulturna organizacija želi da podvuče i naglasi svoju ideolo-šku vezu sa osnovnim načelima naše nacionalne ideologije, a naročilo sa ju-goslavenskom kao našim osnovnim nacionalnim idealom, koji — kako se u članku lepo kaže — »pretstavlja pro-duženjc te (t. j. Gajretove) ideologije« i koji se označuje kao sinteza i Gajretove ideologije. Svakog sokolskog radnika če ne-sumnjivo radovati da se na ovaj način ostvaruju uslovi za konceritraciju nacionalnog i kulturnog rada, koju mi Sokoli toliko želimo, toliko naglasu jemo i pripremamo. Medutim, da bi naša sokolska javnost bila o svemu pravilno informisa-tia, potrebno je da se spomenutom članku dade još jedno objašnjenje. Na posljednoj skupštini Sokolske župe Sarajevo bilo je govora o odnosu Gajreta i Sokola. Tom prilikom je konstatovano, da je prosvetar Sokolske župe, koji je tada bio član glav-nog odbora Gajre'ta, održao u Gajre-tovoj čitaonici u Sarajevu jedno predavanje u kom je podvukao i naglasio da plemenski naziv koji Gajret nosi u svom imenu nije i ne može biti zapreka za Gajret i njegove članove da rade u pravcu jugoslavenske nacionalno misli. Od ovakvog tumačenja Gajretove ideologije ogradio se je posebnim ko-munikeom glavni odbor Gajreta podvu-kavši u tom komunikeu svoju vernost i plemenskoj koncepciji. Pošto je radi toga komunikea došlo do polemike u javnosti i do istupa župskog prosveta ra iz glavnog odbora Gajreta, to je na skupštini župe konstatovano da je brat prosvetar u ovom sukobu posiupio kao pripadnik Sokola posve ispravno; tim povodom je donosen i zaključak da članovi Sokola, koji po nuždi rade i u ustanovama sa plemenskim nazivom i karakterom, ni u kom slučaju ne smeju praviti kompromis sa osnovnim načelima Sokolstva: jugosla-venstvom i čestitošču. Iz ovakvog stava naše župske skupštine, verujemo, proizašla je i pobuda da se u službenom organu društva Gajret obelodani spomenuti članak »Gajret i Sokolstvo«č Nas naravno to može samo da veseli, jer nas lepe i zdrave konstatacije u ovom članku uveravaju, da društvo sa tako le-pom nacionalnom prošlošču kao što je Gajret, ne može stajati uraskorak sa našim sokolskim nacionalnim idealima i da ono svojom nacionalnom prošlošču i svojim sadanjim značajem može lako da baci u zaborav momentanu za-bludu. To naročito veseli nas sarajevske Sokole koji želimo sa Gajretom najtesniju saradnju, za koju je naravno, prvi uslov idejna saglasnost. Kad je u službenom organu Gajreta konstatovano da je naše sokolsko jugosla-venstvo sinteza i Gajretove ideologije, mi to vesela srca pozdravljamo spremni da nastavimo bratsku saradnju na nacionalnom i kulturnom podizanju našega naroda. H. Brkič, Sarajevo. IZ TELCVEMČKD6 5VETA FAŠIZACIJA ITALIJANSKIH GIMNASTA Dugo je trebalo dok su se italijanski gimnasti podvrgli fašističkom režimu. Oni su se tome opirali sve do zadnjega časa, želeči zaštiti svoju or-ganizaciju od svakog političkog upliva. Čak su pred tri godine bili obustavili i svoj list »11 Dinasta«. Međutim nema tome dugo, da je njihov otpor bio slomljen i da je faši-zam zavladao i u njihovim redovima. Ovc godine počeo je opet da izlazi njihov stručni list pod starim naslovom i u istom obliku, ali u posve fašističkom duhu, jer se je i vodstvo italijanskih gimnasta sada temeljito izme-nilo. Na čelu njihove organizacije »Fe-deracione reale dinastika italiana« stoji sada generalni konzul Bevilakva, koji je u prvom broju lista na uvodnom mestu izrazio svoje zadovoljstvo, da je uspelo preprečiti sukob izmedu organizacije i fašizma, a što u stvari znači, da je gimnastičkom organizacijom zavladao fašizam. I ime italijanske gimnastičke organizacije sada je izmenjeno time, što je umesto prvašnje reči »narodna« stavljena »kraljevska«. Pa takoder i u svojoj unutarnjoj strukturi italijanska gimnastička organizacija potpuno je preuredena. Prvo bile su dokinute do-sadanje župe te je organizacijsko po-dručje podeljeno po uzoru ostalih faši-stičkih organizacija na pokrajinska tajništva i načelništva, kojima su na čelo postavljeni kao vodi fašizmu oda-ni gimnasti. Na drugoj strani ovom fa-šizacijom otstranjene su i smetnje, ko-ie su stajale na putu izmedu gimnasta i fašističkih omladinskih organizacija, kao Balilom, Mladim Italijankama i t. d. Ovo tako preuredenoj gimnastičkoj organizaciji podaje posve drugačije iz-glede za delovanje u budučnosti nego do sada, jer je skoro sigurno, da če vodstvo telesnog' vasprtanja u svim omladinskim italijanskim organizacijama sada preuzeti fašizovana gimnasti-čka organizacija. Sedište organizacije je sada u Rimu, dok je pre bilo u Turinu, a samo delomice i u Firenci. Danas pak ova mesta nemaju ni jednog svog zastupni-ka u centralnom vodstvu, pa čak i Milan, poznato središte gimnastičkih kru-gova, ima samo dva pretstavnika u federalnem savetu gimnastičke organizacije u Rimu. Medu poznatim voditelji-ma prijašnje organizacije vidimo u no-voj preuređenoj također i bivšeg me-dunarodnog takmičara Bralju. MEDUNARODNI KONGRES ZA TELOVEŽBU U BUDIMPEŠTI Madžarski telovežbački savez pri-reduje tik pred medunarodnim takmi-čenjem, također u Budimpešti, i kongres za omladinsku telovežbu, na kome če sc raspravljati o naj važni jim pitanji-ma telesmog vaspitanja omladine obojega spola. Na ovaj kongres pozvani su svi voditelji, učitelji i prijatelji 'telesnog vaspitanja. da bi svojim struč-nim znanjem sudelovali pri radu kongresa. Kongres če se održati od 24 do 29 o. m., te če obuhvatati rad na madŽar-skoj visokoj školi za telesno vaspitanje, zatim stručne referate o telesnom vaspitanju omladine, a koji če hiti po-pračeni raznim stručnim filmskim i drugim projekcijama, prisustvovanje uzornom poučavanju omladine od 6 do 9 godine, predavanja o zdravstvenoj gimnastici, telovežbačku matineju, na kojoj če se prikazati razne s portske grane, a koja čc biti priredena u jed-nom pozorištu, zatim omladinska sportska takmičenja, pregledanje raznih sportskih naprava na vodi madžar- skog skautskog saveza i prisustvovanje telovežbačkom pouku omladine od 10 do 14 te od 15 do 18 godine. Kongres če biti zaključen 29 maja po podne, jer 30 počinju več medunarodna takmičenja. Osim navedenog rasporeda ovog kongresa, predvidena je još i svečana pretstava u državnoj operi, ve-černja šetnja ladom po Dunavu i t. d. KRC NIKA Sahrana fra Hugolina Satnera. U nedelju 22 o. m. izvršena je, uz ogromno učešče stanovištva Ljubljane i oko-linc te pretstavnika vlasti i kulturnih osobito glazbenih organizacija, sahrana čuvenog komponiste fra Hugolina Satnera. Veliki pokojnik, koji spada u red največih i najjačih crkvenih kom-pozitora našeg naroda, rodio se pre 83 godine u Novom mestu. Nakon položene mature on stupa u red franjevaca i sav se posvečuje glazbi. Od godine 1890 dalje bio je neprekidno u Ljubljani, gde je upotpuinio svoje muzičko, a osobito kompozitorsko znanje. Sat-ner nije komponirao samo crkvene pesme, več i svetske, s kojima je po-stao popularan u čitavom našem n aro-, du. a i kod ostalih slovenskih naroda. Od večih njegovih dela valja spomenuti: »Jeftejeva prisega«, »Assumptio«, kantatu »Oljski«, simfonijske pesme »Soči«, »V pepelnični noči«, »O nevihti«, operu »Tajda« i kantatu »V kripti sv. Cecilije«. Za njegove van-redne zasluge na glazbenom polju postavila mu je Glazbena matica prod zgradom Konservatorija u Ljubljani još za njegova života spomenik i imenovala ga svojim počasnim članom. Pokojnik je sve do poslednjih dana, iako več u odmaklim godinama, bio svćž i na poslu. Bio je i kao čovek uzor dobrog i vanrednog ljubaznog eo-veka, a kao svešitenik pravi narodni otac. Nj. Vel. Kralj podiže o svom tro-šku spomenik Neznanom junaku. Na vrhu Avale porušeni su ovih dana ostaci starog grada, gde če se planirati, urediti i izgraditi po naertima našeg čuvenog kipara Ive Meštroviča grandiozan i prekrasen spomenik Neznanom junaku. Ovaj velebni spomenik, koji če biti podignut poginulim borcima, koji su dali svoj život u borbi za slobodu otadžbinc, podiže o svom trošku Nj. Vel. Kralj, koji, dto, ponovno time pokazujc svoje duboko цо-štovanje prema herojskim borcima. Smrt Safet bega Bašagića. Počet-kom ovog mcscca umro je u Sarajevu, gde je i na svečan način sahranjcn, prqporoditelj muslimanskog življa Bosne i Hercegovine, najslavniji i naj-bolji naš muslimanski književnik i pesnik, Safet beg Bašagič. Pokojnik se jc rodio 1880 godine u Ncvesinju, kao sin otmenih roditelja. Nakon svršene gimnazije u Sarajevu studirao je na hečkom uiniverzitetu, gde sc posvetio prt* svega proučavanju orijenitalskih jezika i književnosti. Več onda počeo je da piše prve svoje pesme. Povra-tivši sc pak kuči započeo je intenzivnim radom na preporodu svojih suver-nika. Pre rata bio je i zastupnik u bo-sanskom saboru, a više puta čak i pret-sednik tog sabora. Bio je osnivač i prvi pretsednik »Gajreta.« Poznate su njegove »Izabrane pesme«, nadalje spisi »Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine« »Bošnjaci i Hercegovci na polju islamske književnosti«, monografija »Jari Husrev beg« i poslednje njegovo delo »Znameniti Hrvati« pored mnogih manjih. 60 godišnjica Ivane Brlić-Mažura-nič. Ovih dana doživela je svoju 60 godišnjicu uvažena pisateljica Ivana Brlič-Mažuranič. Jubilarka poznata jc u mašoj literaturi kao jedna od najbo-Ijih pisateljica dečijih priča i romana iz života dece. Več godine 1905 počela je u »Zboru« objavljivati svoje prve radove, medu koje spada priča »Škola i praznici«. Napisala je mnogo priča, koje su izlazile po raznim revijama, ali su najpoznatije u posebnoj knjiži izi-šle »Priče iz davnine«, koje su pravo remek delo ne samo naše, nego može se mirne duše reči i svetske literature. Pored ovih priča jednako jc poznato i cenjeno i njeno drugo veliko delo »Čudnovate zgode šegrta Hlapiča«, Koje je dramatizirano u počast jubi-larke prikazalo na svojoj pozornici za-grebačko Narodno kazalište. 80 godišnjica rodenja prof. Antona Bezenška. U red velikih sinova našeg naroda, koji su svojim delima po-vczivali i zbližavali južnoslovcnska plemena, moramo da ubrojimo i prof. Antona Bezenška. Prof. Bezenšek sc jc rodio 15 aprila 1854 godine u selu Bukovje kod Celja. Gimnaziju je poha-dao u Celju, a maturirao jc u Zagrebu, gde se je upisao na filozofski fa kultet, dok jc diplomirao u Pragu, gde je položio takoder i ispit iz stenografije. Tri godine nakon završenih študija bio je stenograf Hrvatskog sabo- Jesam li poslao prelplalu Ol za sokolske lislove Z ra, a onda sc preselio u Sofiju, gde je postao profesor gimnazije, a godine 1879 i direktor Stenografske kancela-rije Narodnog sobranja. Od godine 1884 pa do 1905 bio je profesor u Plovdivu, gde je osnovao pevačko društvo, kojemu je bio punih deset godina pretsednik. Od godine 1905 bio je opet u Sofiji, gde je napokon postao i docent filozofskog fakulteta, a gde je i umro decembra 1915. U Sofiji je osnovao poznatu bugarsku čitaonicu »Slavjanska beseda« i bio njezin prvi pretsednik i 5 godina njezin generalni sekretar. Kao študent radio je i literarno (Zora, Vrtec), a kao muž posvetio se nauči, pre svega stenografiji i pu-blicistici. U nastajanju, da medu južnim Slovenima uvede jedinstvenu stenografi ju na osnovu Gabelsbergovog sistema i češke stenografije, on je iz-davao povremeni list »Jugoslovenski stenograf«, koji je izlazio od 1876 do 1878 u Zagrebu. 1879 i 1880 u Sofiji, a 1896 u Celju. Pored toga je priredio udžbeniko stenografije za Slovence (tri izdanja), Bugare (četiri izdanja), Hrvate i Ruse. Za bugarske srednje ško-ie izradio je udžbenike nemačkog jezika i etike, a za slovenački deo našeg naroda bugarsko-slovenački rečnik i gramatiku. Bio je redoviti dopisnik slovenačkih listova i revija, kojima je slao informativne članke o Bugarskoj, dok je u bugarskim listovima i revijama pisao o našim krajevima. Skoro svake godine profooravio je ferije kod tupa Ban/a Cuka BIHAĆ. —- Prosvetno tehnički tečaj, Naše društvo održaio je dne 22 i 23 marta 1934 dvodnevni tečaj za vode i organizatore sokolskih četa. Tečaj je pohadalo 28 brače i 2 sestre iz 9 sela bihačskog sreza i to: 4 iz Pritoke, 6 iz Ripča, 1 iz Hrgara, 3 iz Lipe, 5 iz Za-ložja, 2 iz Žegara, 4 iz Gate, 3 iz Iza-eica i 2 iz Lic. Petrovog Sela. Po zanimanju bilo je učesnika 5 učitelja, 1 privatnica, 1 drž. službenik, 2 zanatlija i 21 te£ak. Tečaj jc bio uređen internatski. Komanda 55 peš. puka dala je krevete s posteljinom. Muški učesnici spavali su u osnovnoj školi, a ženski privatno. Ishrana je bila zajednička o trosku društva. Predavanja su se odr-žavala u sokolani i Domu nar. zdravlja. Tečaj jc otvorio starešina br. Fragner u prisustvu mnogih članova. Predavači su bili: br. Drag. Sekalina (Sok. ideologija, istorija gimnastike, istor. Sokolstva, sok. organizacija i administr., sok. Stampa, sok. štednja i zadaci prosvetara), br. Mih. Bujatovič (Savremeni zadaci Sokolstva), br. dr. Jur. Kolakovič (Govorništvo), br. Pero Radoševič, inž. (O bolestima i štetočinama na vočka-ma, uredenje vočnjaka s demonstraci-jom u vočnjaku br. Mandiča), br. dr. Stanko Sjelski (Zdravstveni značaj te-lovcžbc, anatomija i fiziologija, prva pomoč, higijena uopšte — sela naposc, zarazne bolesti, prva pomoč, trezvenost u Sokolstvu, sve uz upotrebu filma i diapozitiva), br. Jovo Lakič (Terminologija prostih vežbi, vežbe sa spravama i na spravama, prakt proste vežbe, laka atletika i igre), br. Zdrav. Kasalo-vič (Vojna obuka), br. Aleks. Naka-rada (Redne vežbe). Ukupno je održa-no 20 nastavnih časova. 23 marta nave-čer održan je u Prosvetinoj čitaonici sastanak u čast tečajaca, na kojem je br. starešina održao lep govor pozvav-ši tečajce, da stečeno znanje primene n svojim četama' i da ustraju u zapo-eetom radu. Na kraju jc podelio te-čajcima uverenja o pohađanju tečaja. Ispred tečajca zahvalili su se starešini i predavačima brača Zorič i Bokan, koji su u svojim govorima naročito is-takli, da je tečaj, iako kratak, bio od velike koristi i obetali, da če svi ostati verni sokolskoj ideji. Ovim tečajem udaren je jak temelj za daljnji uspešan sokolski rad na selu. U ovogodišnjem programu rada društva predviden je još jedan ovakav tečaj, koji bi trajao bar osam dana. Dr. J. K. BIHAĆ. — U cilju što jačcg zbli-ženja članstva matičnog društva i sok. četa priredilo jc nase društvo dne 15 apr. izlet s javnom vežbom i lakoat-letskim utakmicama u selu Pritoci. — Ovoj priredbi prisustvovali su 164 člana svi ju kategorija matičnog društva, 110 članova sviju kategorija Sok. čete Ripač i 19 članova Sok. čete Pritoka, ukupno 293 sok. pripadnika kao i mnoštvo drugih. Nastupili su: s prostim vežbama za sarajevski slet 18 članova Sok. čete Pritoka i 18 član. Sok. čete Ripač; s prostim član. vežbama za sarajevski slet, 13 članova Sok. društva Bihać, na preči 8 članova Sok. društva Bihač; u trčanju na 150, 100 i 60 m 18 članova, 12 naraštajaca i 16 m. dece; u skoku u dalj 13 članova iz sve tri jcdinicc. Posle nastupa ; utakmiea razvilo sc jc narodno veselje. rodenja priprćmaju se velike svečanosti. U Sofiji i Plovdivu biče po jedna ulica n.azvana njegovim imenom, po raznim kulturnim udruženjima prire-dena su predavanja o njegovom radu, izdat je posebni broj bugarskog steno-grafskog vesnika posvečen skoro is-ključivo njemu, a u julu ovc godine biče na rodnom domu svečano otkri-vena ploča uz učešče gostiju iz čitave naše zemlje i Bugarske > Kratke kulturne vesti. Najstarija kulturna ustanova Varaždina je Narodna čitaonica, ko ja se priprema da ove godine što svečanije proslavi svo-ju 100 godišnjicu. Ni jednu godinu u tih 100 godina nije prestala svojim ra-dom, koji je mnogo pripomogao pro-svečivanju našeg naroda u Hrvatskom Zagorju. Ovili dana slavi najjača organizacija naših iseljenika u Severnoj Ame-rici »Slovenska narodna podporna jed-nota« 30 godišnjicu svog plodnog i bla-gotvornog rada. SNJP izdaje i svoj list »Prosveta«. Danas broji 85 društa-va s preko 50.000 upisanih članova. U Češko j setila se je ovih dana či-tava kulturna javnost 80 godišnjice poznatog pisca i literarnog kritičara prof. Jana Vobornika. Jubilant je od god. 1890 daljo stalni literarni recenzent »Narodnih listova«. U mladim go-dinama bio je i aktivan sokolski rad-nik te vežbač. Poznate su razne njegove študije i biografije, kojima je obo-gatio češkoslovačku literarnu istoriju. Pre rastanka održao je starešina matičnog društva br. Fragner lep govor o temi: Ustrajmo u radu. Dr. J. K. Župa Beograd BEOGRAJD. — Prosvetni odbor Sokolskog društva Beograd V osnovao je pozorišni otsek, koji veoma napredno i s uspehom otpravlja svoj zada-tak. Tako je na dan 18 marta tek. god. prikazao pozorišni komadi iz vanjskog života »Koštanu« od Bor. Stankoviča u svojoj vežbaonici na Senjaku, koji je veoma dobro uspeo. Glavnu ulogu odigrala je s. Milena Bošnjakovih, članica Narodnog pozorišta, koja se veoma interesuje, pored umetničkoig rada ,na pozorniei, i za napredak umetnosti u sokolskim društvima. Komad je režirao br. Jovan Nikolič, član Narodnog pozorišta, koji ima i največu zaslugu na ovako lepom uspehu, jer je no žaleči truda sve svoje slobodno vreme upotrebio na radu spremajuči članove pozorišnog otseka, što je i uspeo, a time i dokazao njegovo interesovanje za članove Sokolskog diruštva. Vredno je istači rad ovoga društva, koje veoma napreduje kako u tehniekom tako i u prosvetnom radu. BEOGRAD VII —• Na dan 4, 5 i 11 aprila 1934 godine preti komisijom, koja sc sastojala iz pretsednika brata Petra Čolovica i članova brače: Ilije Trniniča, Svetozara Dera, Dušana Novakoviča i dr Vojislava Stanisavljeviča položili su društveni prednjački ispit brača: Milan Milinkovič, Josip Hicl, Drugutin Milanovič i Momčilo Jovanovič kao sposobni za prednjačke pomočnike. M. J. DIVCJ. — Ova mlada četa, osnovana oktobra 1933 godine, pokazuje veliku agilnost i interesovanje za sokolski rad. Zadovoljstvo je prisustvovati času vežbe, na kome-radi 20 krepkih mladiča pod vodstvom svoga načelnika, brata Miloša Terziča. Četa je održala u januaru mesecu svoju redovnu godišnju skupštinu, na kojoj su brača jednoglasno poverila vo-denjo čete ranijoj upravi, na čelu s bra-čom Obrcnom Seleničem, zemljorad-nikom i Branom Popovičem, učiteljem. Koncem februara meseca četa je priredila sokolsko veče, s veoma lepo uspelim programom. Danas četa broji preko 70 članova i sprema sc marljivo za sokolske sle-tove. J. U. '/.upa Bjelovar •LOŽAN. — Naša četa održala je 15 aprila o. g. svoju priredbu sa sledečim programom: 1) »Nos«, šala u 1 činu. 2) Proste vežbe sa zastavicama — muški naraštaj mladi. 3) »Daleka svjet-lost«, drama u 1 činu. 4) »U zatvoru«, šala u 1 činu. Nakon programa bila je narodna veselica. Osobiti efekat pobudila je »Daleka svjetlost«, pošto sc u tom komadu prikazuje život našeg seljaka-konzcrvativ-ca. Priredba jc bila posečena odlično. Naročito su se u lepom broju odazvala brača i sestre Sokolske čete Šp. Bukovica, te članovi Dobr. vatr. čete: Ložan i Stari Gradac — što s radošču isti-čemo — gotovo ceo učiteljski zbor iz St. Graca i meštani. Veselica je prošla u igri i pesmi. Goste je pozdravio i zahvalio im na posetu potstarešina brat Blaž Dukič. Moralni i materijalni uspeh nas posve zadovoljava, Župa Cetinje CETINJE. — Župska skupština. Sokolska župa Cetinje održala je 14 i 15 aprila t. g. svoju redovitu godišnju skupštinu na Cetinju. Na skupštinu je br. Savez SKJ izaslao delegate i to brata dr. M. Dragiča, člana uprave Saveza i br. Frana Lubeja, člana saveznog TO. Da skupštini su uzela učešča delegati br. sokolskih društava i članovi uprave župe Cetinje. Skoro sva društva su bila zastupljena, a ostala su se ispričala. Pouzdanički sastanak je održan 14 tek. meseca. Sastanak je otvorio starešina župe br. Gavro Miloševič u Na-rodnom pozorištu. Na sastanku su se detaljno tretirala sva pitanja, koja za-secaju u sokolski rad. Brača funkcio-neri su pročitali svoje izveštaje, pa sc otvorila debata po istima u kojoj su uzeli učešča večina delegata. Po sve-stranom pretresu izveštaji su primi jeni. Svečana sednica je održana tako-der u Narodnom pozorištu sutradan 15 aprila t. g. Skupština je počela rad u 10 sati pre podne, kojoj su pored delegata Saveza SKJ, delegata br. društava i članova uprave župe prisustvovali: br. dr. Aleksa Stanišič, ban Zetske banovine, br. dr. Gavrilo, metropolit crnogor-sko-primorski, br. Nikola Zuber, pretsednik Grada Cetinje i pretstavnici svih nacionalnih, kulturnih i humanih institucija. Skupštinu jc otvorio br. Gavro Miloševič, starešina župe, upučujuči prve sokolske misli i želje našem prvom Sokolu Nj. Vel. Kralju Aleksandru I i starešini Sokola Kraljevine Jugoslavije Nj. V. Prestolonasledniku Petru, što je skupština prihvatila s dugotrajnim klicanjem »Živeli« i »Zdravo«. Za ovim je pročitao pozdravne depeše sa skup-štine i to N j. V. Kralju sledeče sadr-žine: »Nj. V. Kralju Aleksandru I — Beograd. Delegati sviju Sokola od Kosovske Mitroviče do plavog Jadrana sa-kupljeni u rodnom mestu Vašeg Veličanstva, na godišnjoj skupštini Sokolske župe Cetinje pri početku svoga rada prve svoje i pozdrave šalju prvom Sokolu s izjavom da stojimo postojano kao klisurine u vernosti i odanosti prema svome milom Gospodaru. — Zdravo!« Depeša upučena starešini Sokola Kraljevine Jugoslavije glasi: »Njegovom Kraljev. Visočanstvu Prestolonasledniku Petru — Beograd: Sa godišnje skupštine Sokolske župe Cetinje, iz rodnog mesta Vašeg Velikog Oca, ša~ ljemo sokolsko zdravo svom milom-starešini.« Pozdravni telegram poslat br. Savezu SKJ glasi: »Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije. — Beograd. Sa sok. skupštine župe Cetinje šaljemO' pozdrav. Zdravo!« Skupština nije prepustila i ovu priliku, a da se ne seti i starog borca za nacionalno jedinstvo, biskupa boko-kotorskog Učelinija-Tice, te mu je sa skupštine poslat telegram sledeče sadržine: »Presvetlom biskupu Učelini-ju. Lopud. Sa skupštine Sokolske župe Cetinje sečajuči se velikog nacional-nog biskupa, koji je osvetio naše sokolske zastave šaljemo sokolsko Zdravo!« Tako isto br. Miloševič je pročitao po-zdravnu depešu br. I zamenika starešine SKJ Gangla, koji želi uspeha skupštini u radu. Br. Miloševič pozdravlja bana br. dr. Stanišiča, br. Mitropo-lita dr. Gavrila i ostale pretsfavnike pretstavljaiuči im braču delegate br. Saveza SKJ, koje skupština burno pozdravlja. Za ovim predlaže prelazak na dnevni red. Pre dnevnog reda skupština bira za overače zapisnika braču O. Jeroteja Petkoviča i Nikolu Kneževiča. Kako su sva pitanja sokolskog rada u prošloj godini detaljno tretirana na pouzdaničkom sastanku to je skupština rešila, da se iznesu glavne tačke iz godišnjeg izveštaja pred skupštinu, što je br. Miloševič i učinio pa je za tim izveštaj rada uprave župe za minu-lu godinu primljen jednoglasnom akla-macijom. Pošto je, uglavnom, prikazan pro-šlogodišnji rad župe prešlo se na izbor uprave. Na predlog br. O. Jeroteja Petkoviča, starog Sokola, jednoglasno je izabran za starešinu župe br. Gavro Miloševič. Za ovim su jednoglasno iza-brana u upravu ova brača: za zamenika starešine brača: Mihailo Bajič, Jovo Se-kulovič i dr. Nikola Skerovič, prosve-tar, Mihailo Rajnvajn, načelnik Kosto Ligutič, zam. načelnika: Josip Žluva, Dorde Bouhal i Vinko Biskovič, načelnica. Draga Žluva, zam. načelnice: Marija Padovan, Milica Arsovič i dr. Draga čukič, sekretar Militin Ivanovič, blagajnik Jovo Durovie, statističar Alek-sandar Milovič, ekonom Risto Gordič, referent za poljoprivredu Duro Slapničar, referent za sok. čete Cetko Dedič, referent za zdravstveni otsek dr. Vlado Piletič. Članovi upravnog odbora: brača O. Jerotej Petkovič, dr. Neško Radovič, Nikola Zubcr, Dušan Popovič, Radivoje Zonjič, Nikola Kncžcvič, Dor-de Mrkobrad, Miho Domančič, Fred Zorati. Dobrašin šoškič, Ignjat Zloko- vič, Jokica Grujičič, Valtazar Kovačck, Krsto Grujičič i Ivan Gnjatovič. Zame-nici upravnog odbora: brača Jovan Gri-vič, Milutin Duričkovič, Mitar Nene-zie, Savo MarinOvič, Josip Berne, Ja-goš Popovič, Boško Jakšič, Milan Ber-berovič, Tomo Zlokovič, Matan Kalu-derovič, Nikola Medin, Vido Banaševič, Dušan Velimirovič, Stevo Mustar i Vu-ko Mitrovič. Revizori: brača Jovo Dab-kovič, Dušan Pajevič, Frano Les, Marko Vujovič, Vuko Tomanovič. Zam. revizora: brača Simo Sekulič, dr. Ante Marčič, Stcvan Bokan, Zdravko Solin-ger i dr. Aleksandar Rafailovič. Sud časti: brača Milan Boškovič, Alilan Buj, dr. Niko Martinovič, Krsto Pejovič i Jovan Poeek. Zam. članova suda časti: brača Blažo Vučinič, Nikola Markovič, Milonja Deletič, Dorde Mališič i dr. Milorad Soškič. Posle izbora uprave br. Gavro Miloševič je se u ime svoje i u ime izabrane uprave zahvalio na poverenju, koje su delegati ovim izbirom dali njemu i upravi. Održao je za tim poduži govor u duhu patriotskom i sokolskom. Sokolska župa Cetinje učinila je jak korak napred na prosvetnom polju u prošloj godini. Održala je više teča- CETINJE. — IV župski prosvetni tečaj. Prosvetni odbor Sokolske župe Cetinje rešio je da se održi petodnev-ni tečaj za društvene i četne prosve-tare. Tečaj je održan u vremenu od 30 marta do 3 aprila tek. god. Tečajnika je bilo 40 brače i 3 sestre. Tečaj-ci dobili su besplatan stan u kasarni 38 pešad. puka »Njegošcvog«, a sestre su bile smeštene u privatnom stanu. Hranu su posetioci tečaja' dobili po vrlo skromnim cenama u Higijenskom zavodu. Predavanja su bila održana po napred utvrdenom planu. Rad je poči-njao s jutarnjim vežbama u sokolani Sokolskog društva Cetinje; pošto bi završili vežbe tečajci su odlazili u ov-dašnju učiteljsku školu na predavanja, gde su pažljivo slušali predavanja iz sokolske istorije, ideologije, organizacije, eugenike i teoriske telovežba-čke nastave. Tečajcima su predavala ova brača: Rajnvajn Mihajlo, pretsednik župskog prosvetnog odbora (osnovi sokolske ideologije) sokolska štednja, socijalno staranje u Sokolstvu i učitelj kao sokolski radnik — četiri časa); Grujičič Krsto, tajnik župskog prosvetnog odbora: (istorija Sokolstva, prosvetne škole i tečajevi i vaspitanje de-ee i naraštaja u školi — pet časova); Ivanovič Milutin, sekretar župe, (Tir-ševo Sokolstvo, i njegove osnovne mi- sli i administracija — dva časa); Milovič Aleksandar, statističar župe (sokolska organizacija, sokolska statistika — tri časa); Dorijomedov Nikola, izvestilac za sokolsku štampu (novinarstvo i sokolska štampa jedan čas); Velimirovič Dušan, potpretsed-nik župskog prosvetnog odbora (zadaci prosvetara —• jedan čas); dr. šoškič Milorad, član uprave društva Cetinje (govorništvo — jedan čas); Milic Ščepan, župski novinar (sokolski velikani — jedan čas); dr. Milan Gvoz-denović (Sokolstvo i trezvenost — jedan čas), dr. Ante Marčič, sudski major (Sokolstvo i vojska — jedan čas); Kosta Ligutič, načelnik Sokolskog društva Cetinje (Tiršev sokolski sistem te-lovežbe; jutarnjo i večernje vežbe osam časova) i Cetko Dedič, župski referent za sokolske čete (Jugoslovensko selo i Sokolstvo — jedan čas), br. Ka-rabaš, prof. (sokolska prosveta). Tako isto održano je osam časova diskusije o svima sokolskim pitanj ima na debatnih večerima. Svaki radni dan sc završavao s debatnim večerima, koje su trajale do dubokfl' п noč. Na ovim večerima di-skutovalo se po sledečim temama: »Sokolstvo traži oduševljene borcc«; »u misli Domovina, u mišici snaga, u srcu odvažnost«, »što imamo da učinimo pa da sokoliziramo naše selo i da život našega seljaka podignemo na veči kulturni nivo« i »Sokolstvo jc jedini put Slovenstvu«. Ove su teme svestrano obradene i dale dosta koristi u poznavanju sokolske ideologije tečajnicima. Četvrti dan održan jc, mesto diskusije, zbor društvenih prosvetara na kome se jeva, osnovala idejne sokolske škole-Tako je bilo u prošloj godini preouvfl' nja 4043, kojima sc budila nacionalna svest i propagirala sokolska ideja- N* privrednom polju takoder je postignu lep uspeh. Na sokolskoj telovežbi pokazala « je župa dostojna na dva sleta: u ru i Beranama kao i na sletu u LJuD' 1 j ani. Rad jc bio i u ostalim granatna ои lan. naročito na širenju Sokolstva is0' koliziranju sela. Mi sokolski odgojeni idemo ka^ čem i savršenijem, te ne možemo W zadovoljni s ovim postignutim rad°» več težimo da svake godine bude P°J čan rad i uspeh. | Delegat Saveza br. dr. Mil. DraPj pozdravio je skupštinu i istakao svoj opažanja o radu župe Cetinje, kons' tujuči sa zadovoljstvom, da jc rad upr ve bio obilan, napredan i plodonosa ističuči veličinu predaka crnogorsKi^ sokola, koje je veliki Njegoš opevao »Gorškom vijencu«. Navodi, da ј^ našnja generacija dostojna svojih PrC daka. Govor br. dr. Dragiča je bur® pozdravljen. Za ovim je skupština z vršena u 12 sati A. " povela diskusija o godišnjem župsk°® izveštaju prosvetnog rada i utvttW* smernice prosvetnog rada za idučui s" dinu. Ovaj izveštaj je primljen je'd®, glasno s napomenom, da je prosve' odbor župe razvio svu svoju clelatnos; te da je prosvetni rad u prošloj bio- obilan i pošao znatno napred. sle diskusije o tečaju i utvrdivanju ? rektiva za buduči rad, tečajnik br. Ц bo Bulatovič. pročitao je prosvetnu s ljivu ribiču, koju je sredio kao pesn’i|' Peti dan bio je posvečen izletu^ pravcu Cetinje - Rijeka Crnojeviča Vir Pazar — Bar — Petrovac — Stefan — Budva — Cetinje. Svi tec*r nici i svi predavači rano u jutro s* pili su se pred sokolanom i pošli ® izlet koji je organizovao brat RfL vajn i br.-voda tečaja Krsto Grujicy Tečajnici su na Rijeci Crnojeviča ra gledali Kraljev dvorac, koji je lepou‘. dcn. U Vir-Pazaru su sc oduševih 1 vanredno lepom panoramom, pa su ^ stavili put za Bar, gde su posetili J Bar i razgledali tvrdavu — grad iz'1. St. Bara. Zatim su posetili uzorno P°“” sko dobro na Topolici, gde je smešte . poljoprivredna škola. Tu je uPr^v dobra br. Marko Martinovič Ijut>az . presreo tečajce, pokazao im rasado tropske biljke i sadnice i održao Codno predavanje o trop sko m bilju-Tečajci su posetili i modemu fabriK, ulja — »Uljaru Mariča«, pregledali ri i način kako se od maslina izradui ulje. U Baru su tečajci ručali, koji ^ priredili članovi br. Sokolskog društv' Bar. Za vreme ručka br Mihajlo Raj11' vajn održao je poduži govor, pozdri*tj ljajuči br. Sokole društva Bar ističu^ značaj njihovog sokolskog rada na P1^ vom Jadranu. Srdačno i bratski iz Вагј* ispračeni tečajnici su nastavili put Budvif odakle su se uz prijatno rasl>® loženje vratili kasno u noč na CetinJ 1 CETINJE. — Sokolsko d ruš tj Cetinje, u sobotu 14 aprila tek. gf* a priredilo je svečanu akademiju u društvenih delegata Sokolske župe tinjc za glavnu godišnju skupštinu _ pc, koja je održana 14 i 15 ovog mcs®’ ca. Akademija jc održana u Narodn^ banovinskom pozorištu sa sledeč^ | programom: brat starešina društva ^ ' tinjc, dr. Vlado Piletič pozdravio je d j legate društava i ostale i u govoru neo veličinu Sokolstva kao duhovn^j pokreta, te sokolske misli i stremljenj sve za dobro Kralja, Naroda i Jugo-s,"_ vije. Govor br. dr. Priletiča jc poP^jL čen pažljivo i s aplauzima. Za oVj je jedan član muškog podmlatka klamovao jednu lepu sokolsku Pc.sjj, Nadalje sc prešlo na izvodenje poje ^ nih tačaka telovežbe. Prvo su vežb^ ženska dcca »igru s ružama«. Decu ovu tačku odlično izvela. Muški iia j štaj jc vežbao »ritmičku devetkiil<((,j ova jc tačka uspela. Članovi bogoslo'^ su izvodili vrlo dobro vežbu »devet^1,^ Naročito jak utisak na publiku -*с1^сд' jc vežba članova Sokol, čete u ma, koji su takoder izvršno izveli »P^jj, ste vežbe«. Ženski naraštaj je izV° svoje kuče. Za 80 godišnjicu njegova IZ NAŠIH 2UPA DRUŠTAVA it ETA IV župski prosvetni tečaj Sokol, župe Cetinje održan od 30 marta do 3 aprila na Cetinju. HOSIJ/i • rONSSER 9 društvo xa osiguranfe i reosiguran/e Ф Beograd fvezbu s veslima«, koju su naraštajkc zvanredno izvelc. Muška deca izvodila u »vežbe s deklamacijom«, i to dok t an komandovao i deklamovao ostali su vcžbali j igrali kola. Bila j c i j-? >>vežbe s palicama«, koji su iz-P j3 starija braća. Ova je vcžba dota dobro uspela j er su je vežbali čla-Preko 35 godina. Kao zavržna tačka bila je »proste vežbe za 1934 god.«, o-Ju su izvodili prednjači. Tako isto i °ya je tačka dobro uspela. Po završe-Лош programu ovih vežaba bila je pau-?a* za jedno pola sata pa je iz vode n saijiv-i komad »Svetski rat« od Nušića, su izvodili članovi pozorišnog ot-е&а Sokolskog društva Cetinje. Ko-®ad je vrlo dobro uspeo, jer je režija dobro izvedena. Po svršenom programu prešlo se u »Grand hotel« gde je priredena zaba-'■a-igranka za delegate društava i osta-* Prisutne. Uspeh akademije bio je zadovolja- vajuci. A. M. . CETINJE. — Rad Sokolskog društva Cetinje u tehniekom i prosvetnem Praveu u toku marta bio je obilan. U jjokolani po određenom rasporedu sve Kategorije vežbaju. Na vežbajučim ča-s^vima uvek dežura kod svake katego-riJe po jedan član društvenog prosvet-odbora ili po jedan član uprave društva. Tom prilikom održi po jedan J*agQvor pred vrstom iz sokolske ideo-°Bije, istorije i organizacije. Sem toga Prosvetni odbor Je ustanovio za sokol-omladinu i list »Zidne novine«, ko-ie ureduje prosvetni društveni odbor, j* Saradniei su članovi idejne sokolske na Cetinju i ostala sokolska omla-^Ша. Do sada su izašla tri broja s iza-®ranoin gradom iz sokolske ideologije, su obradila mlada brača Sokoli. — ~lst če izlaziti najmanje tri puta mese-?n°. Dosadanji uspeh ovog pothvata J® dao zadovoljavajuči rezultat, te če društvo nastaviti s ovfm radom i dalje, j-ist društvo šalje u dva primeraka sva-5°j sokolskoj četi, koja pripada dru-s*vu Cetinje. A. M. Žujmz Kranj JESENICE. — V letošnjem letu Praznuje naše društvo 30 letnico svojega obstoja. Tri desetletja so že minula, °dkar je peščica zavednih in odločnih zvila in spletla prvo gnezdo jesenskemu Sokolu. A tem gnezdu so se vzgajali mladiči, ki so pozneje bili bud-fta straža proti prodirajočemu nemštvu. Iz tega gnezda so tudi izleteli F^^gi odlični sokolski delavci ter do-i ». ’.n vztrajni telovadci, ki so se udeležili društvenih, župnih, saveznih in ^dnarodnih tekem. Mnogo jc bilo dc-** in borbe, mnogo vztrajnosti in jekle-a vedno je bil dosežen uspeh kot PJaeilo za vse. , Bogato zgodovino jeseniškega Sokola bo pokazala »Spomenica«, ki jo Qda društvo ob svojem jubileju. Vsi društveni odseki so v živah-delu za priprave in izvedbo celot-^ega jubilejnega programa. Kot uvod Je predviden v mesecu maju obširen koncert vseh glasbenih in pevskih odsekov. Glavni telovadni dan bo sredi Meseca junija in sicer večerni obhod Po mestu, večerna akademija in drugi daa velik telovadni nastop s sodelovanjem telovadcev in telovadk iz bratskih Rednih društev. Upajmo, da nam bo ‘a dan pokazal tudi naš odlični medna-r(>dni tekmovalec Pristov Janko sad Svojega vztrajnega vežbanja. V jeseni so v programu: slavnostna gledališka Predstava, 2 akademiji in morebiti tudi velik koncert z oddajanjem po radiju, “rogram je obširen, želimo le, da bi se Uvedel tako, da bi bil v čast in pro-sPeh našemu Sokolu. Bratje in sestre pogumno in krep na delo! Župu Maribor SLOVENSKA BISTRICA. — Na- sa društvena uprava je na pobudo vaditeljskega zbora uvedla prednjaški te-£ai. Vrši se ob četrtkih od 20,—22. ure. Razveseljivo je število tečajnikov: 22. Na tečaju predavajo br. dr. Jagodič, pristan, dr. Pučnik, Rismal in Stopar. čete, ki jim je zlasti tak tečaj potreben, sc bo vršil v jeseni. Pozdraviti je nov življcnski impuls Y našem društvu: v prosvetnih večerih. 1 r\i tak večer je bil lepo obiskan od Radine, starine pa so menda iz nepotrebne skepse do možnosti boljših dru-'*bnih odnošajev ostali po večini do-Izražamo upravičeno upanje, da bo a prihodnjič drugače. V soboto dne 28. aprila bo predajal ob 20. uri v kino dvorani g. profe-P. Breznik iz Ljubljane o Ncw Yor-Predavanje bodo spremljale skiop-’čne slike. Vabimo članstvo in ostalo “činstvo na ta zanimiv večer. Društvo ima namen tekom letos /^Иа leta proslaviti 100 letnico roj-jVa našega narodnega prvoboritelja r- J. Vošnjaka, ki je svoja stara leta j l’eživel pri nas v vinorodnih Visolah 11 ki leži pokopan v Sv. Vcnčeslu. Pred 20 leti so napravili bistriški ^o-venct majniSki izlet v Laporje in a Videi. Ta izlet se je razvil v veliko nacionalno manifestacijo in je imel za nekatere udeležence ob izbruhu vojne težke posledice. Persekucije, zapori, pljuvanje zblaznele nemškutarije. Spomin na ta izlet hočemo oživeti s ponovitvijo- tega izleta 6. maja. Pozivamo ostala narodna društva, da se temu izletu pridružijo. Revijo društvenega dela v telovadnici bomo videli na društvenem nastopu koncem maja. Obeta se nam lep sokolski dan. V Šmartnem na Pohorju sokolska misel zopet pridobiva na pristaših. Začasno tvorijo odsek našega društva, dokler se ne bo pretvoril v četo. Okoliške čete se živahno gibljejo. V zadnjem času je priredil pevski zbor čete v Laporju prav posrečen koncert v Slov. Bistrici. Br. Logarju čestitamo na lepih uspehih Lep del naše »boljše družbe« je sicer pozabil na svoje poreklo in ignoriral prireditev kmetskih fantov. To pa Laporčanov ne sme motiti. Doma pa so dali na svojem odru z velikim uspehom in ob veliki udeležbi dvakrat »Lumpacija vagabunda«. Spodnjepolskavska četa je žela velik uspeh z Jurčičevim »Desetim bratom«. Tako krepko dalje. Župa Mostar KONJIC. — Tromesečna sednica sokolskih četa. Dne 15 aprila održana je u sokolani društva Konjic trome-seena sednica sokolskih četa. Sednici je prisutvovalo 55 izasla-nika četa i 16 odbornika društva Konjic sa starešinom bratom Salernom Repovcem. Izashmik župe iz Mostara bio je brat Hasan Džikie. Sednica je otpočela u 10 sati pre podner a završena u 1 sat posle podne. Nakon podnešenih izveštaja poje-dinih četa o radu u prošlom tromesečju razvila se diskusija o doeadanjem i bttdučem radu. Izaslaroik župe brat Džikie istakao je zadovoljstvo nad širenjem sokolske ideje na selu, koja uzima sve više maha u srezu Konjic«-. Upoznaje članove četa sa nekim važnim zaključcima, do-nešenim na orogodišnjoj skupštini župe u Mosta ru kao n. pr. o saboru četa, koji bi se imao održati sledeče godine u Mostam. Na tom saboru če se pretresati sve potrebe, specijalno sela. na higijenskom, kulturnom, prosvetnom i ekonomskom praven. Nadalje apelira na članove vež-bače, da se što bolje pripremaju za slet u Sarajevu. Načelnik društva Konjic, brat Sofo Avdo. go v o« i o je za tim o uvoden ju štednje kod svih članova četa. Nakon toga raspravljalo se o jav-nom času, koji če društvo prirediti u mesecu junu o. g. s natecanjem svih četa društva Konjic. Radi toga done-šen je zaključak, da sve čete učestvuju u potpunom broju. kako bi se što jače manifestirala ideja Sokolstva, bratstva i sloge. Najbolja četa dobiče Kraljev srebrni lovor-venac. Referent za čete brat dr. Makso Kozinc izneo je zatim tabelarni pregled rada i uspeha pojedinih četa u prošlom tromesečju u finansijskom, prosvetnom, higijenskom i ekonomskom pogledu. Iz tog pregleda proiz-lazi, da su čete pokazale vidan napre-dak u svakom pogledu. Sumami pregled rada kod svih četa pokazuje sledeče stanje na dan 31 marta 1934. Sokolsko društvo Konjic broji 12 četa, koje ukupno imadu 1010 članova, 105 naraštaja i 223 dece. U četama je organizovano članova iz 724 seoskih domova. Vežbača imade 345, a trezvenjaka 360. Štediša imade sada samo 90 s uštedevinom od 3076 dinara. Novčano stanje kod svih četa iznosi u gotovini 20.297 dinara, od čega sc nalazi u fondu za gradnju domova 14.236 dinara. Prosvetni rad koti četa pokazuje sledeče stanje: U čctnrm knjižnicama nalazi se 1365 knjiga. Či-tača je bilo 596, koji su pročitali 746 komada raznih knjiga. Održano je 6 zabava i 37 sela, a osim toga održano je još 97 predavanja i pročitano pred članovima 308 raznih poučnih članaka s potrebnim tuinaeenjem. U higijenskom pogledu pokazuje se sledeči na-predak: okrečeno je 613 kuča, načinje-no je 412 pljuvaonica, 237 otirača za obuču, i iskopano 100 jama za dubrišta. Pofjoprivredni rad pokazuje sledeče rezultate: održani su 2—3 dnevni po-ljoprivredni tečaje-vi po izašlanicima društva Konjic. Nadalje nabavljeno je 3 vagona kukuruza, zasadeno 3304 komada raznih vočaka i posejano 4350 kg raznog semenja. Konačno čete su nabavile 12 komada modemih plugova, ko-ic su dobile uz pola cene posredstvom Kralj, banske uprave. LJUBUŠKI. — Tromesečna sednica. Prvu ovogodišnju tromesečnu sed-nicu sokolskih četa održalo je društvo 10 aprila t. g. u sokolani. Na sednici su bile zastupane sve sokolske čete u le-pom broju, pretstavnici državnih i samoupravnih nadleštava te kulturnih i humanih ustanova i mnogobrojno gra-danstvo. Na sednici su uzeli učešča i brača iz sela Humca, kao delegati još neosnovane sokolske čete. Sama Sednica, po svome programu i obilnoj po-seti, davala je karakter pravog sokolskog zborovanja. Prisutne je pozdra-vio opširnim i patriotskim govorom starešina društva brat Mustafa Naze-čič, pa se zatim odmah prešlo na čita-nje četnih izveštaja. Nakon podnešenih izveštaja funkcionera pojedinih četa, koji su primljeni s nekim primed-bama i društvenog referenta za čete o radu i uspehu četa u prošlom tromesečju, održali su predavanja brača: dr. Ivo Vuličevič, Budimlič Mehmed, a kao treči predavač bio je brat Melko Kne-ževič, sreski načelnik, koji je u svom lepom govoru u kratkim potezima pri-sutnima ocrtao vrline i uzvišene cilj e ve naše organizacije. A. Ć. LJUBUŠKI. — Naraštajski dan. Na 13 maja o. g. Sokolsko društvo u Ljubuškom održaee »Naraštajski dan«. Društvena uprava sa svojim tehničkim i prosvetnim odborom provela je pot-punu organizaciju oko pripremnih ra-dova kako bi ova svečanost što bolje uspela. Čitav program, koji je biran i dosta opširan, izvodiče samostalno na-raštajci. TREBINJE. — Otkrivanje Njegoševa spomenika. Otkrivanje Njegoševa spomenika u Trebinju utvrdeno je konačno i neopozivo za dan 27 maja o. g., a razvijanje sokolske zastave 28 maja 1934 godine. Detaljan program proslave oglasiče se btagovremeno pu-tem štampe i plakatima. Da bi se odbor mogao na vreme postarati za ukonaeenje posetilaca sa Strane, umoljavaju se sva udruženja, delegati, opštine i društva i pojedina lica, koji nameravaju da prisustvuju ovoj svečanosti, da saopšte odboru do-pisnom kartonu 1) dan dolaska u Tre-binje C26 ili 27 maja ujutro); 2) broj lica (ženskih, muskih odvojeno); 3) da li reflektuju na zasebno konačenjc ili na jevtinije skupno konačenje bez kon-fora; 4) da li. reflektuju na ishranu u restoranu ili na skupnu ishranu iz ka-zana. Tko bi želio da stanuje u Dubrovniku ili Kuparima s ko j ima mestima če biti blagovremena automobilska veza s Trebinjem, neka naročito napomene. Po primljenoj obavesti, odbor če svakom licu (udruženju, delegaciji) odmah pismeno saopštiti, gde mu je stan i ishrana osigurana. Zamoljeno je Ministarstvo saobra-čaja, da se svim posetiocima odobri 75% popusta na železnici i parobrodi-ma. U interesu jc samih posetilaca, da obratnom poštom saopšte svoje želje i to najkasnije do 10 maja 1934 godine. Odbor za otkrivanje Njegoševa spomenika u Trebinju, telefon 27. Župa Niš BOR-RUDNIK. — Sokolsko društvo u Boru osnovalo je u nedelju 15 aprila t. god. na svojoj teritoriji sokol-sku četu u selu Krivelju. U dva sata po podne bio je javni nastup svih kotegorija članstva, koje su izvele sletske proste vežbe za II pokrajinski slet u Sarajevu i Zagrebu. Po javnom nasttipu i izvršenom upisu oko 75 članova, zam. starešine Sokol, društva Bol br. Marko Petrovič označio je kratkim govorom gradanima sela Krivelja cilj Sokolstva. Potom se prešlo na biranjc uprave čete. Za starešinu čete izabran je Jankucić Milutin, pretsed. opštine; za tajnika Radosavljevič Sima, delovoda; za prosvetara Petkovič Dragoljub, učitelj; za blagajnika Ćosić P. Dimitrije, zemlj.; za načelnika Bajič Radomir, učitelj: za članove uprave; Ćosič Paun, zemlj.; Ger-manovič Đorđe, zemlj. i Stribanovič Miodrag; za revizore: Naumovič Božidar, trg., Arandelovrč Srbislav, učitelj, i Paunovič Sava; sud časti: Bugarino-vič Dragutin, zemlj., Dragič Dimitrije, zemlj. i Mijucič Mladen, zemlj. Članarina odredena je 2 Din za članove, a Din 0.50 za podmladak decu. M. B. iupa SarafGvo GORNJI VAKUF. — Naša mlada Sokolska četa rešila je ovog proleča težak problem. Razdelila je na zajam svojim članovima (a i drugim) do sada oko 7200 kg žita. Na jesen pozamlje-no žito vračače se uz mali postopak. Tim postopkom stvara se fond za gradnju Sokolskog doma u našem mestu. I na taj način naša četa širi Sokolstvo po selima, gde ono pomalo hvata naj-dublji i najčvršći koren. GORNJI VAKUF. — 4 aprila obi- šli su našu četu brača Ahmet Sadikovič, starešina Sokolskog društva u Bugojnu, i Sadulah Nikšič, referent za čete pri pomenutom Sok. društvu. Pregledali su čitav rad čete i s malim primedbama našli zadovoljavajuči uspeh. Uveče je u Sokolskoj čitaonici održao br. S. Nikšič predavanje: »Sarajevski atentat«. Interes za predavanje bio je velik, pa je pored članstva prisustvovalo dosta gradana. Brat predavač podelio je svoje predavanje u tri dela: a) političke prilike pre atentata;b) uticaji, koji su delovali na formiranje predratne na-cionalističke omladine i c) sam atentat. Svi prisutni su s največom pažnjom saslušali ovo predavanje i na kraju brata predavača nagradili apluzom u kom se još moglo pročitati želja: da nas po-seti češče s kojim predavanjem. Po svršenom predavanju govorio je brat Sadikovič. Kao starešina matičnog društva oseča potrebu da opomene, o-sobito izvršujuče članstvo i naraštaj, na pretstoječi II pokrajinski sokolski slet u Sarajevu i da nastoje svi več sada da se pomalo pripremaju za put u Sarajevo. SARAJEVO. — Pošto se približuje II pokrajinski sokolski slet u Sarajevu, to je sleLski odbor pokrenuo svoj glasnik: Slet u Sarajevu. Glasnik če izla-ziti dva puta u mesecu. Zadatak mu je organizovanje sleta i propaganda. Prvi je broj izišao 1 aprila 1934. Naročito je važan članak: Ideologija vidovdan-skog sleta. Radi uspešnije organizacije, sletski odbor sazvao je zbor svih sarajevskih Sokola. Zboru su prisustvovala sva tri sarajevska Sokolska društva: Sarajevo, Vratnik i Novo Sarajevo, s preko 500 članova. Zbor je održan u nedelju, 15 aprila, u bašti Sokolskog doma u Sarajevu. Zbor je otvorio starešina župe, br. dr. Vojislav Bcsarovič. On je u vrlo lepom i iserpnom govoru podvukao značaj sleta, njegovu važnost i ulogu sarajevskog Sokolstva u pripremanju ove sokolske manifestacije. S ovogodiš-njim sletona vezana je 25-godišnjica sarajevske Sokolske župe kao i 20-godiš-njica velikih borbi za slobodu i jedin-stvo. Zatim je br. Jovan Trišič, p. pu-kovnik, istakao ulogu Sarajeva u sletu, potrebe požrtvovanja i aktivnosti članstva. Dalje je naglasio br. Trišič da slet za sarajevske Sokole anači dane rada i pregalaštva. Posle dni je govornik bio br. Radmilo Grđič. On je u svom govoru podvukao važnost sleta za Sokolstvo i Ju-goslovenstvo. Slet treba da probudi začmale duhove i snage, da da novu veru u punu pobedu jugoslovenske misli, sokolske Jugoslavije. Vidovdanski sokolski slet treba da bude manifestacija narodne snage i oličenje sokolske ideje: Jugoslovenstva i čestitosti. Posle ovog govora pretsednik je zaključio zbor, zahvaljujuči brači na poseti, a ujedno je naglasio, da čc se održati još nekoliko ovakih zborova s istim ciljem Na teritoriji sarajevske Sokolske župe oseča se živahnost i rad. To se vidi po učestalim društvenim priredbama: javnim časovima i zabavama. Tako je Sokolsko društvo Krešcvo priredilo uspelu zabavu, koja su pe.se-tila brača Sokoli iz Fojnice, kao i iz okolnih sela. 7 aprila priredilo je Sokolsko društvo Vitez uspelu sok. zabavu, koja je bila posečena od brače iz Travnika i Zenice. Sve vežbe Sokola kao i nara-štaja na zabavi izvedene su hespre-korno. 8 aprila izvela je Sokolska četa Kaosnuk (društvo Busovača) svoj javni čas, a iza toga je davan komad darova kči«. Sokolska četa Ilijaš-Podlu-govi priredila je svoj javni čas na Us-krs. Čas je u svakom pravcu uspeo. Pre početka časa govorio je br. Starčevič, starešina Sok. društva Sarajevo. Sokolsko društvo u Kalinoviku održalo je svoju zabavu na Uskrs. Uz rad Sokola, vežbača i naraštajaca davan je i komad »Hajduk Stanko«. Govorio je br. R. Jagličič. Župo Sušah: - Ri/eka ALEKSANDROVO. — Več nekoliko godina daje naše Sokolsko društvo svake godine po jedan pozorišni komad iz mesnog života, koji redovito sastav-Ijaju brača Maračiči. Takvi komadi redovito uspevaju te privlače mnogo ov-dašnju publiku, koja želi opet da vidi sebe na pozornici. Tako su i ovoga puta brača Maračiči sastavili pozorišni komad, a dali su mu naslov: »Z bogom, Punte selo!«, u kojem se iznašaju raz-novrsni aleksandrovački običaji. Komad jc pisan na domačem narečju, koji je u ovim mestima bogat svojim raznolikostima, a s druge strane bilo je izraza, koji su se več sada zabacili pa je mnoge gledaoce ovaj komad pre-neo u malo starije vreme. Ovaj komad, iako nema u sebi dramatske zapletenosti, vrlo je važan, jer sadrži mnoge običaje, koji se več zaboravljaju, a na ovakav način ostaju sačuvani. KRIVI PUT. — Osnutak Sokolskog društva. Na uskrsni ponedcljak dne 2 aprila o. g. zakazana je bila kon-stituirajuča skupština Sokolskog društva Krivi Put. Na skupštinu došli su od Sokolske župe »Sušak-Rijeka«, brat Ivo Polic, starešina župe, i brat Marijan Boras, načelnik župe, dok su od bližnjeg So- kolskog društva Senj na skupštinu prispeli br. Juraj Zgorelec, starešina, Ivo Balabanič, tajnik i Ivo Majcarn, načelnik. Pred samu skupštinu održana je konferenca na kojoj je sve potanje raspravljeno s akcionim odborom, koji je postojao mesec dana pre skupštine. Nešto pre 3 sata po podne u pri-suitnosti 60 članova otvorio je pretsednik akcionog odbora, brat Ivan Tomr ljanovič (mladi) konstituekmu skupštinu i pozdravio delegate župe i delegate bratskog Sokolskog društva Senj, sve prisutne članove. Pre prelaza na dnevni red predložio jc na prilivat i odaslanje pozdravne brzojavke Nj. Vel. Kralju, Nj. Vis. Prestolonasledniku i Saveznoj upravi u Beogradu, što se primilo aklamacijom uz buru odu-ševljenja. Posle toga pročitao je br. Juraj Buitkovič pravila. Kad su pravila bila pročitana pretsednik predlaže sastav-ljenu listu uprave, te su izabrana sledeča brača: Ivan Tomljanovič (mladi) starešinom; Mato Prpič, zamenikom starešine; Juraj Butkovič, tajin.ikom; Ivan Prpič, prosvetarom; Juraj Filipovič, blagajnikom; Josip Sklepič, načelnikom; Ivan Prpič, zamenikom načelnika i sestra Lucija Prpič, načelnicom. U odbor izabrana su br. Ivan Tomljanovič (stariji)r Franjo Biljan, Mile Tomljanovič, Mato Prpič, Milan Krm-poitič, Grgo Tomljanovič i Josip Šo-jat. Njihovi zamenici su br.: Vinko Prpič, Anton Prpič, Juraj Prpič, Mil^n Prpič, Marko Šojat i Anton Krmpotič. Revizori br.: Tomo Prpič i Marijan Prpič, a njihovi zamenici br.: Josip Tomljanovič i Mirko Prpič. Sud časti br.: Ivan Tomljanovič (mladi), Mijo Šatovič, Juraj Butkovič i Juraj Filipovič, zameniei br.: Marijan Prpič i Ivan Prpič. Po ob j avl jenom izboru uprave društva podeljuje brat starešina Tomljanovič reč starešini župe bratu Ivi Poliču, koji razleže citjeve Sokolstva te sc veseli što je osnovano sokolsko društvo baš u Krivom Putu, koji je bio toliko razvikan, možda i često ne svo-jom krivnjom. Zahvaljuje sc na pozdravu upEavljenom delegatima, te apelira na sve prisutne i moli ih da svojim sumeštanima izruče bratske pozdrave Sokolske župe »Sušak-Rijeka« i da im nastoje prikazati Sokolstvo i njegove ciljeve u istinskom smislu njegova razlaganja. Nadalje ih moli da porade na tome da i ostali njihovi sumeštani udu u redove Sokolskog društva Krivi Put, jer če, bude li njihovo Sokolsko društvo napredovalo, biti ono njima samima na čast, a njihovem rodnom mestu na korist u svakom pogledu. Govor starešine župe br. Poliča bio je od prisutnih pomno sa-slušan i na posletku nagraden velikim odobravanjem. Iza govora starešine župe dobiva reč starešina Sokolskog društva Senj br. Juraj Zgorelec, koji takoder izlaže svrhu Sokolstva, te i on apelira na pnsutne da svoje sile posvete plemenitim ciljevima sokolske Tirševe idej«. Potom se je, kao poslednja točka dnevnog reda skupštine, raspravila i ustanovila članarina, nakon čega jc br. starešina Tomljanovič zaključio skupštinu s nekoliko patriotskih reči. M. R. KRK. — 17 aprila priredilo je ov-dašnje Sokolsko drušitvo svečanu za-dušnicu nestoru Jugoslovenstva, J. J. Štrosmajeru. Misa je služena kod fra-tara glagoljaša Franjevaca u 7 sati ujutru. Posle crkvenog obreda održano je komemorativno predavanje u soko-lani. Lepo, karakteristično predavanje je održao brat dr. Dinko Roki, starešina sreskog suda u Krku. Posle govora učenik VII ruzr. gimn. br. Živko Anzulovič, recitovao je pesmu u sla-vu Štrosmajera, koju je za tu prigodu ispevao brait dr. Roki. Iako je ta priredba bila u 7 sati ujutru velika crkva Franjevaca i sokolana bila je dupkom puna gradanstva, činovništva i školske omladine. KASTAV. — Pripreme za okrožni slet u Zametu. Pripreme za II okružni slet Kastavsko-grobničkoga okružja u Zametu prigodom proslave 25 godiš-njice osnutka društva u potpunom su jeku. Vežbače kategorije marljivo vežbaju propisane vežbe za ovaj slet, a tehnički organi načelništva Kastavsko-grobničkoga okružja počeli su poseči-vati pojedina društva da pregledaju iz-vežbanost ovih vežbi. 16 aprila pose-tili su društva Jelenje i Grobnik. U Grobniku razgledali su restauriranje jednog dela starog Frankopanskog grada, takozvanu pivnicu, za društvenu gombaonicu. Rad je za sada 2bog podi-zanja novca iz banke aapeo. Окгигш načelnik i načelnica prisostvovali su to nedelje i sastanku sazvanom u tomc cilju. I u Jelenju i u Grobniku uverili su se, da medu tamošnjom bračom i sesitrama vlada veliki interes, i da če biti lep odaziv na I durdevdanski ura-nak Kastavsko-grobničkoga Sokolstva dne 6 maja na izvor Rječine. 17 aprila počeli su brača i mešta-ni iz Zameta punom parom da planira-ju vežbalište za II okružni slet u Zametu dne 27 maja o. g. Prostrano i lepo vežbalište urediče se tiedaleko crkvo i spomenika oslobođenja. Zupa Šibenik - Zadar BIOGRAD N/M. — Osnutak Sokolske čete Vrgada. U nedelju 16 aprila t. g. posetili su delegati ovoga društva selo Vrgadu na istoimenom otoku u cilju osnutka Sokolske čete. Na osnivačkoj skupštini, koja se je održa-la u školskoj zgradi, bilo je prisutno mnogo seljana, koji su pozorno i s oduševljenjem saslušali govore brače Peroviča i Mihoviloviča, te su se za-tim svi upisali u četu. Ovo je društvo uvereno, da če se s ovom novom jedinicom u najkrače vreme moči ponositi, obzirom na svest i volju njezinih članova, te agilnost i iskusnost inicijatora brače Peroviča i Matanova. Zupa Tuxla RAŽLJEVO. -- Dne 9 aprila priredila je ova četa svoju akademiju. Program akademije sastojao se iz sledečih točaka: 1) Pozdravna reč, koju je održao M. Đukić. 2) Proste vežbe, izvodili su sve kategorije. 3) Igra »Boj na Kosovu«, izvodio je sokolski pod-mladak. 4) Komad iz seoskog života »Svitanje«, izvodili su članovi čete. Sve točke izvedene su s velikim uspehom, a od prisutnih popračene s velikim aplauzom. Nakon završetka programa zavodena su narodno kola s pesmom. Ova akademija bila je obilno posedena od meštana iz okolnih sela, članova matienog društva Brčko, kao 1 Sokolske čete iz Brezova Polja. Moralni i materijalni uspeh bio je vrlo d obar. Zupa Varaždin VARAŽDIN. — II slet Sokolske župe Varaždin. Prema zaključku redovne godišnje skupštine održače se 2 i 3 juna ove godine drugi župski slet. Taj slet priređujemo u središtu oslo-bođenog Medimurja i matici medimur-skih sokolskih društava i četa, u histo-rijskom mestu Čakovcu. Odredenih dana sakupiče se u tom mestu Sokolovi iz celog severnog dela Hrvatskog Zagorja, Podravine i Medimurja, da onđe, na neposrednoj gra-nici, pokažu svoju svest i jakost. Iako još mlada, naša župa znace dostojno ovim sletom da dokaže, da je u tri godine svoga opstanka ne samo prebrodila goleme zapreke, ved da je so-kolsku misao proširila u brojna sela ovih krajeva, kamo pre ni jedna sokolska organizacija nije mogla da ude. Taj slet pokazade i naeionalnu svest našeg Zagorca, Međimurca i Po-dravca, koji su ovde večna straža severnih meda naših. Prvog dana održače se župska tak-mičenja, a navede akademija. Drugog dana prodi de mestom manifestaciona povorka, a posle podne bide župski javni nastup. Sve detaljnije upute primi-de društva i čete od sletskog odbora i tehničkog odbora župe. .Ved sada pozivamo bratska društva i čete susednih župa da svojim prisustvom ojačaju taj slet u izlože-nom kraju naše Otadžbioe, a sva naša društva i čete neka se svim marom pripremaju za ovu našu manifestaeiju, koja de svima pokazati koliko smo napredovali od svog osnutka i nakon našeg prvog župskog sleta. Zupa Vel. Bečkerek SANAD. — Sokolsko društvo Sa-nad priredilo je na dan 8-og aprila tek. god. pozorišnu pretstavu. Na toj pret-stavi davan jc komad iz seoskog života po nazivu »Seoski lola«. Sam komad je bio vrlo lepo izveden. Uloge su bile vrlo srečno podeljene i vrlo lepo izvedene. Režija je naročito lepo usDela. Moralan uspeh je bio odličan. Materijalan uspeh nije bio naročito. Brat Sava Mirkonjev je održao vrlo uspelo predavanje o Sokolstvu. U cilju propagande samoga Sokolstva prosvetni odbor je rešio, da se taj isti komad daje i u obližnjem selu Crnoj Bari, što je i učinjeno na dan 15-og aprila. Komad jc i tamo vrlo lepo uspeo. Moralan uspeh je bio od-ličan. Prisutni su saslušali propagandno predavanje brata Savo Mirkonje-vog s pažnjom. Komad je isto tako ostavio vrlo lep utisak. Moralan uspeh jo bio odličan. Prisutnih je bilo oko 250 osoba. Zupa Zagreb ZAGREB. — Vredni sokolski rad-nici Sokolske župe Zagreb brača Stjep-ko Debeljak, potstarešina župe, Srečko Džamonja, tajnik, i Rade Kosovic, referent za sokolske čete, obišli su ^ na dan 14 i 15 o. m. nekoliko sokolskih jedinica u Hrvatskom Zagorju, kojom su prilikom pregledali njihov valjani sokolski rad i dali im potstreka da istraju u svomc čestitome, nesebičnom radu, te da se spremaju za ovogodis-nje velike sletove u Sarajevu i Zagre-bu. Sokolski radnici prolazili su kroz pitoma i romantična zagorska sela ra-dosni gledajuči bradu Sokole seljake kako po njivama prevrču teške brazde i u zemlju seju blagoslovljeno seme, ko j e če doneti i blagoslovenog plo-da, čiste vinograde, obraduju vrtove. Sve je živo, sve je na poslu. Krapinske Toplice. -— Ova uzorna Sokolska četa ima oko 200 članova i 120 sokolske dece. Članovi čete su 90% sami seljaei; četa ima i svoju glazbu. Vredni sokolski radnik učitelj Ladovič održao je čitav niz poučnih i sokolskih predavanja. Sada osniva Pčelarsku zadrugu, koja de doči u sklop čete, јет brat Ladovič, veli, da sve korisno i čestito treba da dode pod sokolsku kapu. U ovoj četi vred- no rade brada Durdan Mirko, starešina i Sinkovič Franjo, tajnik čete. Benkovo. — Ovu četu vodi po- žrtvovni učitelj brat Ante Rukavina. I Četa ima lep broj članova od kojih 25 vežbača, a uz to i sokolsku decu. Brat Rukavina radi na osnivanju Stočarske zadruge, da bi tako svoj kraj i ekonomski podigao. U ovom mestu mnogo koče i smetaju u radu neki protiv-nici i neprijatelji Sokolstva, no u torne malo uspevaju pošto je sokolska svest čvršda od one nesokolske. Prišlin. — U najlepšem kraju Zagorja nalazi se Prišlip. Kada se po-pnete na brežuljak do mesne crkvc pa pogledate na sve Strane, priroda vas obasipa svima lepotama ovoga kraja tako, da gledaoca čisto očarava. Odavde se vide vrhovni gordog Triglava, u bližini je lekovito kupalište Rog. Slatina, ovde — onde vide se ot-statci dvorova i nekadašnjcg sjaja vla-stelinskog gospodstva. Sokolska četa u Prišlinu je vrlo aktivna u svome radu, ima 234 pripadnika raznih kategorija, četa ima i ka-tegoriju članica-vežbačica, što nemaju ni mnoga društva. Vredni učitelj br. Vinkovid Ljudevit s ostalom bračom neumorno radi u četi; sada kao naj važnije pitanje rešavaju kako da odr-že domačinski tečaj, koji bi bio od velike koristi domačicama. Interesantno je napomenuti da i ako je bio rad-ni dan kad smo došli ubrzo* se skupila puna sokolana seljaka. Četu u njenom radu moralno pomaže brat Horvat Svečenik, bivši starešina ove čete. Taborsko. — Četa Taborsko sigurno je vrednija i jača nego mnoga naša društva. Četa ima sve kategorije sa 290 pripadnika; spremaju se za sletove i svoj javni nastup. Veliku brigu poklonili su obrazovanju nara-štaja tako, da j c brat Sivoš Stjepko, svršeni študent filozofije, izradio pro-gram, koji jc propisan za niže razrede srednjih 'škola i po njemu drži predavanja i sprema svoje naraštajce za polaganje ispita iz pojedinih razreda. Za pohvalu je rad čete, koja stoji i bratskim odnosima sa seoskom zadru-gom, koja sada podiže svoj dom i ved je pod krovom. Uprava zadruge rešila je, da u ovom domu budu prostorije i sokolske čete kao i ostalih kulturno-prosvetnih društava sve dotle, dok ova društva budu stajala na svom nacio-nalnom programu i programu narod-nog jedinstva. Nedostaju još manja sredstva za dovršenje ovog doma, pa če se četa s molbom obratiti na bana br. Peroviča za pomoč, te bi tako postala suvlasnik ovog doma. Ova četa zaista zaslužuje da joj se pritekne u pomoč oko izradnje ovog doma te kako bi još jače razvila svoj sokolski rad. U četi neumorno radi br. Večerič Josip, seljak i Vukadinovid Rudolf, učitelj-prosve-tar čete. Pregrada. — Za sve napred navedene čete uz koje još pripada i novo osnovana četa u Gorjakovu, matično društvo je u Pregradi čije starešinstvo valjano radi i nastoji da Sokolstvo u selu podigne i odgoji u njemu viteški i nacionalni duh, zatim da ga zdravstveno i privredno podigne i 'dovede do što boljeg blagostanja. Po-red ostalih svojih briga društvo je stavilo sebi u zadatak jedno vrlo teško pitanje, a to je izgradnja doma. U re-šavanju ovog pitanja došlo se je zaista na jedan srečan sporazuman za-ključak: Soko, Jadranska straža, Cr-veni krst, Streljačka družina i sva ostala kulturna i prosvetna društva složila su se da izgrade zajedmički »Jugoslo-venski narodni dom«. Ved je namak-nuta lepa suma novčanih sredstava i gradcnoL' materijala tako, da de rado-vi ovih dana otpočeti. Na pripremama oko izgradnje doma vrlo aktivno radi poznati sokolski radnik brat Sime Jagodič. Neka je bradi prcgraoamma srečan početak ovog zaista svake hvalo vrednog rada. Desinid. — Iz Pregrade smo otišli u Desinid gde se je 15 ovog mes. odr-žavala godišnja vanredna skupština ovdašnjeg Sokolskog društva. Skupština je održana u školskoj zgradi i bila je vrlo dobro posedena. Posle održane skupštine i izbora nove uprave brat Debeljak u ime Sokolske župe Zagreb pozdravio je prisutne, kojom je prilikom održao govor tako, da je sve prisutne elektrizovao te su dugo pljeskali i odobravali. Zatim je pozvao prisutne da pozdrave prvog Sokola i Jugo-slovena, koji budno prati naš rad na-što se je zaorilo: Živeo Kralj, Živeo Prestolonaslednik Petar, Živela Jugoslavija. Potom se je članstvo razišlo, a izaslanici župe vratih su se u Zagreb noseči najlepše utiske sa svoga sokolskog putovanja, — R. K. NOVA GRADIŠKA. — Zbor načelnika i prosvetara sokolskih četa ma-tičnog društva Nova Gradiška, odr-žan je u nedelju 15 aprila. To je bila prva nriredba u našem društvu takve vrsti, no, koja je pokazala odmah u početku velik uspeb. Od 14 četa oda-zvalo se ih jc 9 sa 23 člana, od kojih je bilo 10 načelnika, 7 prosvetara, 1 za-menik starešine, 2 tajnika i 3 člana upravnog odbora. Po zanimanju bili su: učitelji (5), samoupravni službeni-ci (5), dači (5), seljaei (4), obrtnici (3) i trgovci (1). Na sastanku održana su ova predavanja: O teoriji prostih vež-bi (br. Nikola Durič), Higijcna telo-vežbe (br. Šime Novosel), Istorija Sokolstva (br. Emil Ketig), Proste vežbe, teorija i praktično (br. Stevo Miloje-vidV Sokolska ideologija (br. Juraj Kratki), Organizacija Sokolstva (brat Pero Gazapi), Administracija u sokoi-skoj organizaciji (br. Duro Vučkovič) i Prosvetni rad u Sokolstvu, s osobitim obzirom na prilike našega sela (br. Milan Kaman). Posle podne održao je br. Stevo Milojevid i praktična vežbanja prostih sletskih vežbi. STARA GRADIŠKA. — Sokolsko društvo Stara Gradiška održalo ie dne 14 aprila akademiju. Nakon pozdrava br. starešine odr-žano je predavanje »O istoriji Sokolstva«, koje je održao br. tajnik Vladimir Vivoda. Nakon predavanja br. tajnika sledile su vežbe svih kategorija sem članica za sletove u Sarajevu i Zagrebu. S uspehom je nastupila i br. četa Novi Varoš s prostim vežbama za sle-tovc. Muški naraštaj, deca i članovi br. čete Novi Varoš nastupili su u lepim slavonskim narodnim nošnjama, koje su vežbama davalo još lepi efekat. Tehnički deo akademije vodio j® br. načelnik Jakovac. Akademija jc sa svake strane pot-puno uspela. ZAGREB III. — Sokolsko društvo Zagreb III verno svojim tradicijama, da saraduje zajedno sa svoj® sokolskim četama, priredilo je u ne«c-lju dne 15 aprila kao drugi izlet ovog meseca izlet u Remete, da poseti ta-mošnju našu četu Remete - Bukovac. Na sabornom mestu sabralo se prek0 300 pripadnika društva, koji su po° vodstvom brata Pajaliča, načelnika društva, u uzornom redu pešačili do Remeta, te ušli u selo uz gromke P°‘ klike scoske brače. Nastup vežbajučih kategorija, k?* je je sve postavilo matično društvo b>0 je dobar i pozdravljen sa strane gtev*" laca s velikim oduševljenjem. Svega )e nastupilo 178 pripadnika s vežban®' Najbolj i su uvežbanost pokazala ž. naraštaj, članice i članovi s prostim vez-bama. Uzorna vrsta članova pokazala je nekoliko uspelih iteških vežbi preči, a izabrana vrsta naraštajaca vez-be na kozliču. , Nakon vežbanja pozorišni otsek matice priredio je pretstavu s deklamacijama, i s pozorišnim komadom »Naša deca« od Jovana Udickoga. pročelnik Božae dobro je izvežbao svoje glumce. Prigodan govor držao je bf-prosveta r inž. Anžlovar, tumačeči b» Sokolstva i saradnju grada i sela. v Nakon nastupa razvila se u večef-njim satovima zabava uz sviranje tamburaškog zbora bratske naše čeit° iz čučerja. Dok su deca i naraštaj ye° u ranim satovima večera vračeni 11 grad, ostali su pripadnici ostali u zabavi sa seoskom bračom još dugo vremena. , Uračunajuči u nastup vežbajuce kategorije, pozorišni otsek i tambura-ški zbor taj je dan u Remetama nastopilo 193 pripadnika Sokola III i 22 prl‘ padnika njegovih četa. Taj uspeh №' ramo svakako pozdraviti. Čete RemC' tc-Bukovac, Granešima i Čučerje, koj° pripadaj u Sokolskom društvu Zagre° III pod svojim upravama nastoje, «* iskoriste veze s gradom i da ra dom ^ selu potpomognu sokolski rad matice-Svakako je potrebno naglasiti, da moramo od sada još više i užurbanije Pc> raditi na tome, da naše čete budu i sa-mostalno mogle nastupiti. U tom po" gledu može kao uzor poslužiti Sokolska četa Čučerje, koja ima svoj van-redno izučeni tamburaški zbor i pevft* čki otsek i t. d. Ta četa neka bude bra-či sa sela uvek kao uzor pred očima, pa čemo složno dalje sokolskim ra dom za naš zajednički cilj. V. M. A. SoUoUce! , I I to Nabavljajte svečane i vježbače potrepštine za sletove, uz najjevtinije dnevne cijene kod brata G. HORVATEK, dobavljača Saveza S. K. J. Zagreb, Frankopanska ulica 9 Sokolske papuče, kao i ostale sportske pribore k u p u11 c kod »Ne gr o X,€iQTGb — Iliča 19 « Trošite cllenlUl KLIfili mak KUUBH&ffDIU Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA i V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 I ti Hm selutMe Jk cU našoj nakladi izašle su sledeče nove sokolske knjige: B o k o Jo s.: Pripovetke za sokolsku decu i naraštaj (sa slikama). — Cena 8 Din Milčinski Fran: Junaštvo, priča sa slikama — srpskohrvatski. — Cena S Din_________________________________________ Hčbert G. - Trček: Šport zoper telesno vzgojo. — Cena 10 Din Sajovic - Trček: Priprave za vaditeljske izpite (sa slikama). — Cena 18 Din _______________________________________ Schmidt - Pichler: Fiziologija telesnog vežbanja (sa slikama). — Cena 35 Din S = Š u 1 c c ie. -- |=S 90-18 Sokolski sustav telovežbe, drugo izdanj Cena 55 Din _________________________________ U štampi: Dr. Vaniček - Drenik: Baton i boks infi/isfcftfttsitA Sokolska ШаШ ITuTljTna, narodni dom Telefon 25-43 • Račun pošianske štedionice Ljubljana 13.831 Jesam U poslan preiplai*J sa sokolske 89-17 91-: s Tiska Učiteljska liskama (preislavnlk Francč Štrukelj); svi u Ljubija®1 Lrdaie Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije (E. Gaugl) Glavni I odgovorni urednik SIJepan Čelar • Ureduje Redakcijski olsek